Feel Medjugorje
Author

FMteam

Browsing
In Svetac dana

SVETAC DANA – SVETA ELIZABETA I SVETI ZAHARIJA

SVETAC DANA – SVETA ELIZABETA I SVETA ZAHARIJA

Crkva se danas spominje svete Elizabete i svetog Zaharije, roditelja Ivana Krstitelja.

Elizabeta i Zaharija nikada nisu prestali moliti da Bog blagoslovi njihov brak djetetom, iako se to činilo nemogućim dok su starili. Zaharija je bio svećenik u hramu u Jeruzalemu.

Jednog mu se dana ukaza anđeo Gabrijel i objavi da će Zaharija i Elizabeta dobiti sina. Gabriel mu je rekao da dijete nazove Ivan. Zaharija nije vjerovao Gabrijelu. Tražio je znak da su Gabrielove riječi istinite. Istog trenutka, Zaharija je postao nesposoban govoriti. Nije mogao ponovno govoriti sve dok se Ivan nije rodio, mnogo mjeseci kasnije. Zaharijine prve riječi bile su: “Blagoslovljen budi Gospodin!” (Luka 1:67).

Elizabeta je imala puno mlađu rođakinju, našu Blaženu Majku, Mariju. I Mariju je posjetio anđeo Gabrijel rekavši joj da je izabrana da bude majka Božjeg Sina. Gabrijel je rekao Mariji da Elizabeta također čeka dijete iako je bila jako stara. Marija je otputovala u brdoviti kraj gdje su živjeli Elizabeta i Zaharija. Marija je željela pomoći Elizabeti dok je čekala rođenje svog djeteta.

U trenutku kada je Marija stigla, Elizabeta je prepoznala blagoslov koji je Mariji dao Bog. Elizabeta je Mariju pozdravila riječima: Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! (Luka 1:42). Ove riječi izgovaramo danas svaki put kad molimo Zdravo Marijo.

Kad se rodio Elizabetin sin, doveli su ga u hram na obrezivanje, a njezini prijatelji i susjedi vjerovali su da će dječak dobiti ime po ocu, no Zaharija je, još uvijek nesposoban govoriti, napisao na pločici da će se dijete zvati Ivan. Zatim je povratio svoj govor i slavio Gospodina za ispunjenje proročanstva.

Elizabetin i Zaharijin sin izrastao je u Ivana Krstitelja, Isusova rođaka. Elizabetu i Zahariju častimo kao svece. Njihovi nas životi uče da se uvijek pouzdajemo u Boga.

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 5. STUDENOG 2022.

MISNA ČITANJA – 5. STUDENOG 2022.

Ako ne bijaste vjerni u nepoštenom bogastvu, tko li će vam istinsko povjeriti?

XXXI. tjedan kroz godinu

Subota, 5. 11. 2022.

Svagdan

ČITANJA:
Fil 4,10-19; Ps 112,1-2.5-6.8a.9; Lk 16,9-15

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Srijemski mučenici, Elizabeta

NAPOMENA:
▪ Zagrebačka nadbiskupija: Spomen mučenika i drugih svetaca čije su relikvije pohranjene u crkvama Nadbiskupije, spomendan (misni obrazac iz Vlastitoga misala Zagrebačke nadbiskupije, str. 213.) ▪ Gdje se sv. Elizabeta, majka Ivana Krstitelja, slavi kao svetkovina (naslov crkve, zaštitnica župe), misni obrazac i čitanja uzimaju se iz Vlastitoga misala Zagrebačke nadbiskupije, str. 217. ▪Gdje se sv. Emerik slavi kao svetkovina (naslov crkve, zaštitnik župe), misni obrazac i čitanja uzimaju se iz Vlastitoga misala Zagrebačke nadbiskupije, str. 221.

Prvo čitanje:

Fil 4, 10-19

Sve mogu u Onome koji me jača!

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Filipljanima

Braćo! Uvelike se obradovah u Gospodinu što ste napokon procvali te mislite na me; mislili ste i prije ali niste imali prigode. Govorim to ne zbog oskudice, ta naučen sam u svakoj prigodi biti zadovoljan. Znam i oskudijevati, znam i obilovati! Na sve sam i na svašta navikao: i sit biti i gladovati, i obilovati i oskudijevati. Sve mogu u Onome koji me jača! Ipak, lijepo je od vas što sa mnom podijeliste moju nevolju.

A i vi, Filipljani, znate: u početku evanđelja, kad otputovah iz Makedonije, nijedna mi se Crkva nije pridružila u pogledu izdataka i primitaka, doli vi jedini. Čak ste mi i u Solun i jednom, i dvaput, za potrebe poslali. Ne, ne tražim dara; tražim samo plod izobilan u vašu korist. Imam svega i u izobilju; namiren sam otkad po Epafroditu primih ono od vas, miris ugodan, žrtvu milu, ugodnu Bogu. A Bog moj ispunit će svaku vašu potrebu po bogatstvu svome, veličanstveno, u Kristu Isusu.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 112, 1-2.5-6.8a.9

Pripjev:

Blago čovjeku koji se boji Gospodina!

Blago čovjeku koji se boji Gospodina
i koji uživa u naredbama njegovim:
moćno će mu biti na zemlji potomstvo,
na pravednu će pokoljenju počivati blagoslov.

Dobro je čovjeku koji je milostiv i daje u zajam,
koji poslove svoje obavlja pravedno.
Do vijeka neće on posrnuti:
u vječnome će spomenu biti pravednik.

Postojano mu je srce, ničeg se ne boji,
on rasipno dijeli, daje sirotinji:
pravednost njegova ostaje dovijeka,
njegovo će se čelo slavno uzdići.

Evanđelje:

Lk 16, 9-15

Ako ne bijaste vjerni u nepoštenom bogatstvu, tko li će vam istinsko povjeriti?

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Govoraše Isus svojim učenicima: »Napravite sebi prijatelje od nepoštena bogatstva pa kad ga nestane da vas prime u vječne šatore.«

»Tko je vjeran u najmanjem, i u najvećem je vjeran; a tko je u najmanjem nepošten, i u najvećem je nepošten. Ako dakle ne bijaste vjerni u nepoštenom bogatstvu, tko li će vam istinsko povjeriti? I ako u tuđem ne bijaste vjerni, tko li će vam vaše dati?«

»Nijedan sluga ne može služiti dvojici gospodara. Ili će jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; ili će uz jednoga prianjati, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu.«

Sve su to slušali farizeji, srebroljupci, i rugali mu se. On im reče: »Vi se pravite pravedni pred ljudima, ali zna Bog srca vaša. Jer što je ljudima uzvišeno, odvratnost je pred Bogom.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Molitve

MOLITVE PRESVETOM SRCU ISUSOVU

MOLITVE PRESVETOM SRCU ISUSOVU

Molitva Presvetom Srcu Isusovu

Presveto Srce Isusovo,
izvore svakog dobra,
ja Ti se klanjam, vjerujem u Te,
ufam se u Te, ja te ljubim
i kajem se za sve svoje grijehe.
Tebi poklanjam ovo moje siromašno srce,
učini ga poniznim, strpljivim, čistim
i da u svemu odgovara Tvojim željama.
Daj, o dobri Isuse, da ja živim u Tebi i Ti u meni.
Štiti me u opasnosti,
tješi me u nevoljama i žalostima.
Udijeli mi zdravlje tijela,
blagoslovi sav moj rad
i daj mi milost svete smrti.
Amen.

O srce Isusovo

Ja _____ (vlastito ime), darujem i posvećujem Presvetom Srcu Gospodina našega Isusa Krista svoju osobu, svoju obitelj i svoj život, svoja djela, muke i patnje, da od sada jedino njega štujem, ljubim i slavim. To je moja čvrsta odluka: da budem sva njegova, da Njemu za ljubav činim sve, odričući se svega što bi Njemu moglo biti mrsko.

Tebe, dakle, o Presveto Srce, odabirem za jedini predmet svoje ljubavi, za zaštitnika svoga života, za sigurnost svoga spasenja, za lijek protiv svoje slabosti i nestalnosti, za naknadu svih pogrešaka svoga života i za svoje sigurno utočište.

Budi Ti, o predobro Srce, moje opravdanje pred Ocem svojim, i odvrati od mene zaslužene udarce njegove srdžbe. O, Srce puno ljubavi, u Tebe polažem sve svoje ufanje jer se bojim svega od svoje zloće i slabosti, svemu se nadam od tvoje dobrote. Uništi u meni sve što bi Ti moglo biti neugodno ili protivno.

Neka se Tvoja čista ljubav usadi u moje srce, da nikada na Te ne zaboravim, niti se rastavim. Zaklinjem Te tvojom neizmjernom dobrotom da moja obitelj uvijek bude upisana u Tebi. Sva moja sreća i slava neka bude u tome da živim i umrem kao tvoj rob.

Molitva Presvetom Srcu Isusovu

Presveto Srce Isusovo, kralju sviju srdaca, Tebi posvećujem danas moje srce i stavljam ga potpuno u tvoju službu. Tebi prikazujem svoju dušu sa svom snagom i svoje tijelo sa svim osjećajima. Cijeli svoje život hoću upotrijebiti da Tebe ljubim, Tebi služim i Tebe slijedim. Želim biti žarkim klanjateljem svetosti Tvoje ljubavi.

Sveto Srce Marijino, nakon Srca Isusova najmilije i najsavršenije Srce, budi i ti stalnim uporištem moga čašćenja i ljubavi. Nauči me da Srce tvoga Sina tako častim kako ga ti sama častiš i dopusti mi da Njemu prikažem tvoje štovanje i molitvu zagovora.

Isuse, Tvome srcu prikazujem _____ (nakana). U Tebe imam povjerenja, Tebi prepuštam sebe, u Tebe se uzdam. Srce Isusovo, dođi kraljevstvo tvoje i budi volja Tvoja kako na nebu tako i na zemlji.

Molitva Srcu Isusovu

Posvećujem i žrtvujem Tebi,
o Srce Isusovo, sebe i sav svoj život,
svoj rad, brigu i trpljenje.
Želim se cijelim svojim bićem
posvetiti Tvojoj ljubavi, slavi i veličanstvu.
Najveća moja težnja je učiniti sve
da potpuno budem Tvoja
i odbaciti sve što se tebi ne sviđa.
O, Srce Isusovo,
u Tebe se potpuno pouzdajem.
Uništi u meni sve ono što Ti se protivi.
Daj da se Tvoja čista ljubav
nastani duboko u mom srcu,
da se više nikada od Tebe ne odijelim.
Molim Te, po Tvojoj velikoj dobroti,
da moj život bude zapisan u Tvome Srcu,
a moja sreća da bude u umiranju Tebi.
Amen.

(Sv. Margareta Marija Alacocque)

Nastavi čitati
By
In Molitve

KRUNICA I LITANIJE PRESVETOM SRCU ISUSOVU

KRUNICA I LITANIJE PRESVETOM SRCU ISUSOVU

ZLATNA KRUNICA PRESVETOM SRCU ISUSOVU

Isusovo je srce izvor svih milosti i preuno je dobrote za sve ljude. Poklonimo Isusu svoje siromašno srce, da bude sjedinjeno s njegovim srcem, da bude ispunjeno Božjom milošću, stprljivošću i čistoćom, da u svemu odgovara Božjim željama.  

Krunica se moli se na običnu Gospinu krunicu

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Umjesto «Vjerovanja» moli se: 
Slatko Srce mog Isusa, daj da te ljubim sve to više.

Umjesto «Oče naš» moli se: 
Vječni Oče, prikazujem ti predragocjenu krv Isusa Krista kao zadovoljštinu za naše grijehe, kao pomoć dušama u čistilištu, i za potrebe svete Crkve.

Umjesto «Zdravo Marijo» moli se: 
Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po Srcu svome.

Umjesto «Slava Ocu» moli se: 
Slatko Srce Marijino, budi moje spasenje!

Na koncu krunice se moli: Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

Litanije Presvetom Srcu Isusovu

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!
Duše sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Srce Isusa, Sina Oca vječnoga, smiluj nam se!
Srce Isusovo, u krilu Djevice majke od Duha Svetoga sazdano, smiluj nam se!
Srce Isusovo, s Riječju Božjom bitno sjedinjeno, smiluj nam se!
Srce Isusovo, veličanstva beskrajnoga, smiluj nam se!
Srce Isusovo, hrame Božji sveti, smiluj nam se!
Srce Isusovo, šatore Višnjega, smiluj nam se!
Srce Isusovo, kućo Božja i vrata nebeska, smiluj nam se!
Srce Isusovo, žarko ognjište ljubavi, smiluj nam se!
Srce Isusovo, pravde i ljubavi posudo, smiluj nam se!
Srce Isusovo, dobrote i ljubavi puno, smiluj nam se!
Srce Isusovo, svake hvale predostojno, smiluj nam se!
Srce Isusovo, kralju i središte sviju srdaca, smiluj nam se!
Srce Isusovo, u kojem je sve blago mudrosti i znanja, smiluj nam se!
Srce Isusovo, u kojem prebiva sva punina božanstva, smiluj nam se!
Srce Isusovo, koje je Ocu vrlo omiljelo, smiluj nam se!
Srce Isusovo, od kojega punine svi mi primismo, smiluj nam se!
Srce Isusovo, željo bregova vječnih, smiluj nam se!
Srce Isusovo, strpljivo i mnogoga milosrđa, smiluj nam se!
Srce Isusovo, bogato za sve koji zazivaju Tebe, smiluj nam se!
Srce Isusovo, izvore života i svetosti, smiluj nam se!
Srce Isusovo, pomirište grijeha naših, smiluj nam se!
Srce Isusovo, nasićeno pogrdama, smiluj nam se!
Srce Isusovo, satrveno zbog opačina naših, smiluj nam se!
Srce Isusovo, do smrti poslušno, smiluj nam se!
Srce Isusovo, kopljem probodeno, smiluj nam se!
Srce Isusovo, izvore sve utjehe, smiluj nam se!
Srce Isusovo, živote i uskrsnuće naše, smiluj nam se!
Srce Isusovo, mire i pomirenje naše, smiluj nam se!
Srce Isusovo, žrtvo za grijehe, smiluj nam se!
Srce Isusovo, spasenje onima koji se u Te ufaju, smiluj nam se!
Srce Isusovo, ufanje onima koji u Tebi umiru, smiluj nam se!
Srce Isusovo, milino sviju svetih, smiluj nam se!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine!

Isuse krotka i ponizna srca, 

Učini srce naše po Srcu svome!

Pomolimo se:

Svemogući, vječni Bože, pogledaj na Srce preljubljenog Sina svojega i na hvale i zadovoljštine, koje u ime grešnika Tebi prikazuje, i njima, koji milosrđe Tvoje mole, Ti oproštenje udijeli umilostivljen, u ime istoga Sina svojega Isusa Krista, koji s Tobom živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.


Rastimo u Gospodinu

Nastavi čitati
By
In Devetnice

POBOŽNOST DEVET PRVIH PETAKA SRCU ISUSOVU

POBOŽNOST DEVET PRVIH PETAKA SRCU ISUSOVU

Kako bismo izvršili ovu pobožnost potrebno je svaki prvi petak u mjesecu, kroz devet mjeseci ići na Svetu Misu i pričestiti se s nakanom čašćenja Presvetog Srca Isusova i da učinimo zadovoljštinu za sva nepoštovanja ljudi prema Presvetom sakramentu.

Početak devetnice može biti bilo koji mjesec u godini. U mnogim župama,  svećenici ispovijedaju na prvi petak tako da očišćeni možemo na Svetu pričest. No, nije nužno ispovijediti se baš taj dan ako smo to učinili ranije, osim ako više nismo u stanju milosti.

Isus nam preko sveta Margarete daje i 12 obećanja uz ovu pobožnost:

1. Dat ću im sve milosti koje su im potrebne u njihovu staležu.
2. Unijet ću mir u njihove obitelji.
3. Tješit ću ih u svim njihovim patnjama.
4. Bit ću im sigurno utočište za života, a osobito na času smrti.
5. Izlit ću obilje blagoslova na sve njihove pothvate.
6. Grješnici će naći u mome Srcu izvor i beskrajno more milosrđa.
7. Mlake će duše postati revne.
8. Revne će se duše uzdići do velike savršenosti.
9. Blagoslovit ću i kuće gdje bude izložena i čašćena slika moga Presvetog Srca.
10. Svećenicima ću dati dar da taknu i najtvrdokornija srca.
11. Imena onih koji budu širili ovu pobožnost bit će upisana u mome Srcu i neće se nikada izbrisati.
12. Svima koji se budu pričestili na prvi petak tijekom devet mjeseci uzastopce obećavam milost pokore na samrti: oni neće umrijeti u mojoj nemilosti ni bez sakramenata. Moje će im Srce biti sigurno utočište u posljednjemu času.

Ovo 12. obećanje još se zove i Veliko obećanje. Nemojmo ga shvatiti kao jeftinu ulaznicu za raj. Ne smijemo razmišljati ovako: “Obavit ću devetnicu i spašen sam.” Bog bolje od nas zna što nam je u srcu i kakve su nam nakane. Sjetimo se da su farizeji bili vrlo pobožni i dijelili milostinju, a Isus ih je  prekovarao jer su to radili iz krivih pobuda. Ova nas pobožnost mora približiti Gospodinu, njegovu Presvetom Srcu, pobuditi ljubav prema sakramentima, pogotovu Euharistiji i pomoći nam da živimo u skladu s Njegovom voljom.  Također nas uči da se češće i ustrajnije ispovijedamo što će nam pomoći da bolje upoznamo sebe i svoje slabosti. Vjerujem da će nam se, ako tako shvatimo ovu devetnicu, to veliko obećanje i ostvariti.

VELIKA DEVETNICA SRCU ISUSOVU

1. PETAK (ako se devetnica obavlja 9 dana onda je ovo prvi dan)

“Gospodin se obazre i upre pogled u Petra, a Petar se spomenu riječi Gospodinovih kako mu ono reče: “Prije nego se danas pijetao oglasi, zatajit ćeš me tri puta.” Iziđe, te gorko zaplaka.” Luka 22,61

MEDITACIJA
Naša se srca zatvaraju ako nad nama stražare. Naša se srca otvaraju ako nas razumiju. Kad je Petar pogledao u oči Isusa, vidio je u njima ranjenu ljubav koja kao da mu govori – sada znaš punu realnost onoga što si učinio. To je Petra potaklo na suze pokore, a ne da očajava plačući, jer je u rani koju je on nanio Isusu uvidio oproštenje. I ljubav. I Srce Isusovo inspirira nas da se udubimo nad prijateljstvom što ga Isus nudi nama, grešnicima. Ono se nije promijenilo. I od sada, podajmo sve svoje brige ovom Božanskom Srcu.

MOLITVA
Bože, otvori moje oči da uvidim dubinu mog grijeha i vodi me natrag u radost kuće Očeve, jer Ti u Tvojoj ljubavi ne želiš da se sjećam onoga što si Ti spreman da mi oprostiš.

SVETO SRCE ISUSOVO, U TEBE POLAŽEM SVOJE POUZDANJE I MOLIM TE MILOST… (ovdje navedi milost koju želiš zadobiti)

Posvetna molitva Srcu Isusovu
Gospodine Isuse Kriste zahvaljujem Ti za sve darove koje si mi dao: za dar života i zdravlja, za milost vjere i dar pripadnosti Katoličkoj Crkvi. Danas se posvećujem Tvome Božanskom Srcu. Ovim činom najprije ispovijedam i potvrđujem svoju kršćansku vjeru i svoje opredjeljenje za Tebe; potvrđujem svoje prihvaćanje svih katoličkih istina vjere kako nas uči sveta Crkva u kojoj si mi dao milost da sam rođen i odrastao.

Potvrđujem svoj krsni savez s Tobom i svoju odluku da po njemu živim. Priznajem Te svojim Gospodarom i Kraljem. Izjavljujem da ćeš mi od sada Ti sa ljubavlju Tvoga Božanskog Srca biti najviša vrijednost moga života koju primam u svoje biće. Pomozi mi da mogu živjeti dostojno Tvoje ljubavi i da njome usrećujem svoje bližnje.

SLIJEDI ZLATNA KRUNICA I LITANIJE PRESVETOM SRCU ISUSOVU!

2. PETAK

Priznaj onda u svome srcu da te Gospodin, Bog tvoj odgaja i popravlja kao što čovjek odgaja sina svoga. (Pnz 8,5)

MEDITACIJA
Isus nam otkriva da svi mi imamo jednog Oca na nebesima koji nas poziva da živimo zajedništvo kao braća i sestre u pravdi i ljubavi. Eto zašto on ignorira podsmijeh njegovih neprijatelja i pruža svoje ruke prijateljstva onima koji su odbačeni, osobito u Njegovo vrijeme to su bili carinici, bludnice i gubavci. Njegov postupak nas dovodi do mogućnosti da i nas mogu kritizirati ako Njega ovako nasljedujemo. Danas, biti prijatelj socijalno ugroženih, oboljelima od droge ili kriminala, otpadu društva, beskućnicima traži hrabrost i vjeru u Isusa.

MOLITVA
Bože, daj da uvijek mogu pokazati moju zahvalnost za one darove koje si mi dao. Daj, da mogu te darove utrošiti za odbačene i prezrene i da ih mogu nositi u svom srcu.

SVETO SRCE ISUSOVO, U TEBE POLAŽEM SVOJE POUZDANJE I MOLIM TE MILOST… (ovdje navedi milost koju želiš zadobiti)

 Molitva Presvetom Srcu Isusovu
Presveto Srce Isusovo, kralju sviju srdaca, Tebi posvećujem danas moje srce i stavljam ga potpun u tvoju službu.
Tebi prikazujem svoju dušu sa svom snagom i svoje tijelo sa svim osjećajima. Cijeli svoje život hoću upotrijebiti da Tebe ljubim, Tebi služim i Tebe slijedim. Želim biti žarkim klanjateljem svetosti Tvoje ljubavi.

Sveto Srce Marijino, nakon Srca Isusova najmilije i najsavršenije Srce, budi i ti stalnim uporištem moga čašćenja i ljubavi. Nauči me, da Srce tvoga Sina tako častim, kako Ga ti sama častiš i dopusti mi da Njemu prikažem tvoje štovanje i molitvu zagovora. Isuse, Tvome srcu prikazujem (dušu… nakane… brige… ).

U Tebe imam povjerenja, Tebi prepuštam sebe, u Tebe se uzdam.

Srce Isusovo, dođi kraljevstvo tvoje i budi volja Tvoja kako na nebu tako i na zemlji.

SLIJEDI ZLATNA KRUNICA I LITANIJE PRESVETOM SRCU ISUSOVU!

3. PETAK

“Jednom je Isus na nekome mjestu molio. Čim presta, reče mu jedan od učenika: “Gospodine, nauči nas moliti.” Luka 11,1

MEDITACIJA
Isus se često udaljavao od gomile da bi molio, nekad u samoću na planine, nekad u društvu svojih učenika. U mistici molitve on je obnavljao svoje vizije, jačao put poslanja i snažio se za prihvaćanje Očeve volje. Isus moli za nas da i mi mognemo ustrajati u našoj molitvi i da budemo jednostavni u onome što govorimo Ocu.

MOLITVA
Bože, daj mi milost da Ti se mogu obratiti u mojoj molitvi svojim osobnim riječima i pričati Tebi kao prijatelj s prijateljem.

SVETO SRCE ISUSOVO, U TEBE POLAŽEM SVOJE POUZDANJE I MOLIM TE MILOST… (ovdje navedi milost koju želiš zadobiti)

 Molitva Presvetom Srcu Isusovu
Presveto Srce Isusovo, koje si toliko ljubilo nas ljude da si se dalo na križu kopljem probosti, zapali u mom srcu ljubav prema tebi. Daj da moje malo srce uvijek za tebe kuca, uvijek na tebe misli i nikada te grijehom ne ražalosti. Želim se sav/sva tebi posvetiti i uvijek biti tvoj(a). Ima mnogo ljudi koji ne znaju za tvoju veliku ljubav. O, kako bih želio/željela da te i oni upoznaju i uzljube! Ima i takvih koji su te odbacili i zaboravili. O, kako bih želio/željela da ti se i oni vrate! Smiluj se, Presveto Srce, svim grešnicima, zalutalima i nevjernicima. Učini da sa sjevera, juga, istoka i zapada jedan odzvanja glas: Budi hvala božanskom Srcu po kome nam je stečeno spasenje! Njemu slava i čast u vijeke! Amen.

SLIJEDI ZLATNA KRUNICA I LITANIJE PRESVETOM SRCU ISUSOVU!

4. PETAK 

“I Petar siđe s lađe te hodeći po vodi pođe k Isusu. Ali kad spazi vjetar, poplaši se počne tonuti te krikne: “Gospodine, spasi me!” Isus odmah pruži ruku i dohvati ga.” Matej 14,29

MEDITACIJA
Petar je prelazio preko vode sigurno sve do ključnog momenta, dok nije dopustio sebi da ga zbuni stvarnost žestokog vjetra i talasa. Strah ga je nadvladao i on upire svoje oči na Isusa i počinje da tone. Ne uradimo li i mi to ponekad? Dopustimo da se uplašimo talasa sekularizma koji nas pokušavaju ugroziti? Gubimo srce usred plime napadaja na Crkvu. I zaboravljamo, tako brzo, obećanja koja nam je Isus dao: “Ja sam pobijedio svijet.”

MOLITVA
Spasi me, o Bože, od svih strahova i briga koje hoće zamračiti moju viziju Tebe i odvesti nekud u stranu. Kada se vrijeme komeša, pomogni mi da moje oči držim jedino na Tebi. I kad su vremena opasna, drži me u Tvojim rukama.

SVETO SRCE ISUSOVO, U TEBE POLAŽEM SVOJE POUZDANJE I MOLIM TE MILOST… (ovdje navedi milost koju želiš zadobiti)

 Molitva Presvetom Srcu Isusovu
Presveto Srce Isusovo,izvore svakoga dobra, ja Ti se klanjam,vjerujem u Te,ufam se u Te, ja Te ljubim i kajem se za sve svoje grijehe.  Tebi poklanjam ovo moje siromašno srce,učini ga poniznim,strpljivim,čistim i da u svemu odgovara Tvojim željama. Daj o dobri Isuse,da ja živim u Tebi i Ti u meni. Štiti me u opasnostima, tješi me u nevoljama i žalostima. Udijeli mi zdravlje tijela,blagoslovi sav moj rad i daj mi milost svete smrti. Amen.

SLIJEDI ZLATNA KRUNICA I LITANIJE PRESVETOM SRCU ISUSOVU!

5. PETAK

“Nakon toga odredi Gospodin drugih sedamdesetdvojicu učenika i posla ih po dva pred sobom u svaki grad i u svako mjesto kamo je kanio ići. Evo šaljem vas kao janjce među vukove. Ne nosite sa sobom ni kese, ni torbe, ni obuće.” Luka 10,1.4

MEDITACIJA
Crkva nastavlja da donosi Radosnu Vijest udaljenim dijelovima kroz misionare. Oni su muškarci i žene koji su se velikodušno dali da šire svjetlo Evanđelja živeći Kristov život: vjerujući, iako siromašni, ustrajno u teškoćama i odbačenosti, radije da služe nego da budu služeni, adaptirajući se na mnoge neimaštine i lokalne kulture onih naroda gdje služe.

MOLITVA
Bože, pomozi nam da te velike misionarske pothvate podrži upravo i naša molitva i nek se i mi tako velikodušno i vjerno do kraja dajemo za Tebe.

SVETO SRCE ISUSOVO, U TEBE POLAŽEM SVOJE POUZDANJE I MOLIM TE MILOST… (ovdje navedi milost koju želiš zadobiti)

Molitva Presvetom Srcu Isusovu
Presveto Srce Isusovo, kralju sviju srdaca, Tebi posvećujem danas moje srce i stavljam ga potpun u tvoju službu. Tebi prikazujem svoju dušu sa svom snagom i svoje tijelo sa svim osjećajima. Cijeli svoje život hoću upotrijebiti da Tebe ljubim, Tebi služim i Tebe slijedim. Želim biti žarkim klanjateljem svetosti Tvoje ljubavi.

Sveto Srce Marijino, nakon Srca Isusova najmilije i najsavršenije Srce, budi i ti stalnim uporištem moga čašćenja i ljubavi. Nauči me, da Srce tvoga Sina tako častim, kako Ga ti sama častiš i dopusti mi da Njemu prikažem tvoje štovanje i molitvu zagovora. Isuse, Tvome srcu prikazujem (dušu… nakane… brige… ). U Tebe imam povjerenja, Tebi prepuštam sebe, u Tebe se uzdam. Srce Isusovo, dođi kraljevstvo tvoje i budi volja Tvoja kako na nebu tako i na zemlji.

SLIJEDI ZLATNA KRUNICA I LITANIJE PRESVETOM SRCU ISUSOVU!

6. PETAK

“Isus upita: “Što hoćeš da ti učinim?” Slijepac mu reče: “Učitelju moj, da progledam.” Isus će mu: “Idi, vjera te tvoja spasila!” I on odmah progleda i uputi se za njim.” Marko 10,51

MEDITACIJA
I tako je slijepac progledao i pogled mu se zaustavio na Isusu. Njegovo je traganje završeno, ničeg više ne treba, vidio je Isusa i našao novi smisao svog života. Nek i mi, poput ovog slijepca, prođemo za Isusom i najprije tražimo Kraljevstvo Božje, a sve ostalo bit će nam već pridodano. Također, u konfuziji života, jako je teško ponekad vidjeti put i što je važno, a što nevažno. Razlučiti što je dobro i što je zlo. I nama je potreban taj dar vida, kako bismo vidjeli stvari u pravom svjetlu.

MOLITVA
Pozvani smo vidjeti Krista u našem bližnjem i siromasima. Bože, pomozi nam da ostanemo vjerni ovom pozivu.

SVETO SRCE ISUSOVO, U TEBE POLAŽEM SVOJE POUZDANJE I MOLIM TE MILOST… (ovdje navedi milost koju želiš zadobiti)

 Molitva Presvetom Srcu Isusovu
Presveto Srce Isusovo, nebeski bezdane i utočište nas grešnika, utjelovljena Riječi, koju smo proboli, primi nas u puninu svojih stanova, sjeti nas , se, i pored svega toga kakvi smo, znaš.
Milosrđe i Ljubav, neshvaćena, neobjašnjiva, ma, luđačka, za nas hrpe mesa i ovo malo duše,i kad tlo pod nogama nestaje,  a, tmina i magla ispune namisli srca, ruku nam daj, i kad sunčane sjene ispune jutro, i osmijeh ozari lice, i kad nam se smiju i oblaci i ptice, ruku nam daj i povedi nas u Raj.

SLIJEDI ZLATNA KRUNICA I LITANIJE PRESVETOM SRCU ISUSOVU!

7. PETAK

“Tko blaguje tijelo moje i pije krv moju, ima život vječni, i ja ću ga uskrisiti u posljednji dan.” Ivan 6,54-56

MEDITACIJA
Sakrament euharistije daje nam hranu za ovo putovanje našeg života i vodi nas bliže Bogu da mognemo biti u Srcu Isusa Krista. Ono nam daje milost DA VIDIMO ISUSA I LJUDE ONAKO KAKO IH JE ISUS VIDIO. Ono transformira naše vizije i vrijednosti da idemo dalje i mijenjamo svijet oko nas, donoseći mir onima koji su skrhani nasiljem, ozdravljenje onima koji ga trebaju, pravdu slomljenima od nepravde, nadu onima u očaju.

MOLITVA
Bože, daj da moja molitva prijeđe u djela, moja vjera u donošenje pravde drugima, ljubav u služenje drugih.

SVETO SRCE ISUSOVO, U TEBE POLAŽEM SVOJE POUZDANJE I MOLIM TE MILOST… (ovdje navedi milost koju želiš zadobiti)

 Molitva Presvetom Srcu Isusovu
Gospodine moj i Spasitelju, Isuse Kriste, ne molim milost tvoga Presvetog Srca samo za sebe, već vapijem k Tebi i za spasenje nevoljnih grešnika koje si otkupio svojom dragocjenom Krvlju. Daj da svi dođu k tvome Srcu, tom izvoru, tomu moru neizmjerne ljubavi da se u njemu očiste od svojih grijeha, i da od sada i do vijeka jedino tebe ljube, jedinog Zaručnika svoje ljubavi. Udijeli svima, kao i meni blaženi život u svome srcu. Amen.

SLIJEDI ZLATNA KRUNICA I LITANIJE PRESVETOM SRCU ISUSOVU!

8. PETAK

“A neka žena koja je već dvanaest godina bolovala od krvarenja, sve svoje imanje potrošila je na liječnike i nitko je nije mogao izliječiti, priđe odostrag Isusu i dotakne se skuta njegove haljine i u mah joj se zaustavi krvarenje.” Luka 8,43

MEDITACIJA
Jeste, zbilja nije lako da izbjegnemo obeshrabrenost ponekad. Trudimo se da nam duh ostane veseo, ali nas brige i bolest povuku nadalje i zasjene naše radosti za mnoge godine. Ili, upinjemo se da nešto postignemo, a ono, nema znaka napretka. Zato, mogla bi se ova evanđeoska priča odnositi i na nas. Isus je uvijek suosjećao i ovu je ženu uvjerio da njeni napori nisu uzalud, da će joj odgovoriti. I naše molitve, zato, upućene Njemu, neće ostati bez odgovora.

MOLITVA
Bože, Ti si rekao nek tražimo i Ti ćeš dati! Pomozi nam, Bože, da Ti vjerujemo i ne izgubimo srce i nadu dok čekamo Tvoju milost.

SVETO SRCE ISUSOVO, U TEBE POLAŽEM SVOJE POUZDANJE I MOLIM TE MILOST… (ovdje navedi milost koju želiš zadobiti)

 Molitva Presvetom Srcu Isusovu
O presveto i premilosrdno Srce Isusovo, uroni me posve u dubinu svojega milosrda. O ljubavi,o milosti,o bujice životvorne vode, operi me, okrijepi me, posveti me i obnovi me. O Milosrdno Srce Isusovo, neka me ispune zrake Tvoje ljubavi iznutra i izvana. Milosti i ljubavi trojedinoga Boga, spusti se na moju ljudsku nistavost. Preljubljeno Srce Isusovo, od duša zaboravljeno, privuci me k Svom Presvetom Srcu. O Milosrdno Srce Isusovo, neka Tvoja nedokučiva ljubav u meni postane zivom slikom. Amen.

SLIJEDI ZLATNA KRUNICA I LITANIJE PRESVETOM SRCU ISUSOVU!

9. PETAK

“Sada ste u žalosti, no ja ću vas opet vidjeti; i SRCE ĆE VAM SE RADOVATI!” Ivan 16,22

MEDITACIJA
Radost nam se ulijeva u srca dok osjećamo Božju prisutnost u našim životima i svijetu oko nas. Naša unija s Bogom je kao između trsa i loze. I usprkos našim nevoljama, bolestima, siromaštini, mi ćemo voljeti Boga i ujedinjeni ovom ljubavlju raditi za dobro. On je s nama do svršetka svijeta.

MOLITVA
Bože, pomogni mi davati bez ostatka, boriti se bez obzira na rane, raditi bez obzira na nagradu. Jedina radost da si Ti sa mnom i da sam ja s Tobom u Tvom Srcu nek mi bude utjeha.

SVETO SRCE ISUSOVO, U TEBE POLAŽEM SVOJE POUZDANJE I MOLIM TE MILOST… (ovdje navedi milost koju želiš zadobiti)

Dragocjeno prikazanje zasluga Presvetog Srca Isusova
Vječni Oče, prikazujem ti Presvto Srce Isusovo sa svom njegovom ljubavlju, sa svim njegovim patnjama i sa svim njegovim zaslugama:

  • Da zadovoljim za sve grijehe što sam i učinio danas i za svega života svojega. Slava Ocu …
  • Da se pročisti ono dobro što sam ih učinio danas i za sveg života svojega. Slava Ocu,…
  • Da Ti nadoknadim za sva dobra djela što sam ih propustio učiniti danas i za sveha života svojega života. Slava Ocu,…
  • Da Ti zahvalim za sva dobročinstva koja sam primio danas i za sveg života svojega. Slava Ocu,…

    SLIJEDI ZLATNA KRUNICA I LITANIJE PRESVETOM SRCU ISUSOVU!

Preuzeto s rastimougospodinu.com

Nastavi čitati
By
In Vjera

KAKO JE NASTALA I KAKO SE OBAVLJA POBOŽNOST PRVIH DEVET PETAKA?

KAKO JE NASTALA I KAKO SE OBAVLJA POBOŽNOST PRVIH DEVET PETAKA?

Prvi petak u mjesecu je dan koji je posvećen Srcu Isusovom. Isus želi da štujemo Njegovo Presveto Srce te je tražio da se uvede slavljenje njegova blagdana. Sv. Margareta Marija imala je od 1673. do 1675. nekoliko viđenja Srca Isusova. U jednom od posljednjih koje se obično zove ‘veliko ukazanje’, a zbilo se 16. lipnja 1675., u tijelovskoj osmini Isus daje nalog za uvođenje blagdana Srca Isusova.

Svetkovanje blagdana Presvetoga Srca Isusova širilo se službeno u sveopćoj Crkvi po etapama. Prvo je Inocent XII., 30. ožujka 1697., dopustio sestrama Pohoda Marijina u samostanu Annecy slaviti blagdan Presvetoga Srca, u petak poslije osmodnevne svetkovine Tijela Kristova. Riječi su trebale biti od Mise u čast Pet rana našega Gospodina. Datum je odgovarao onome što ga je Isus tražio od svete Marije Margarete u objavi od 5. lipnja 1675.:

“Ja tražim da se u prvi petak poslije osmodnevnog svetkovanja Tijela Kristova slavi poseban blagdan u slavu moga Srca. Želim da toga dana vjernici pristupe Svetoj Pričesti i neka Srcu mome svečanom otprošnjom iskažu čast povrijeđenu uvrjedama, te zajedno dadu dogovorenu zadovoljštinu za uvrede nanesene Presvetom Sakramentu u danima kada je bio izložen na oltarima.”

Grješnici će naći u mome Srcu izvor i beskrajno more milosrđa!

Pio XII. u enciklici Haurietis aquas kaže: “Uostalom, očit dokaz da ova pobožnost vuče svoja načela i ideje iz samih korijena katoličke dogme jest to da potječe iz odobrenja liturgijskih blagdana što ih je dala sama Apostolska Stolica, a što je prethodilo rukopisima svete Margarete Marije.

U biti, neovisno o bilo kojoj privatnoj objavi, samo udovoljavajući željama vjernika, Sveta Kongregacija za Obrede, dekretom izdanim 25. siječnja 1765., to jest naš prethodnik Klement XIII., odobrio je 6. veljače iste godine episkopatu Poljske i rimskoj Nadbratovštini Presvetoga Srca pravo da liturgijski slavi blagdan.”

Foto: Cathopic

Ovim je aktom Sveta Stolica željela da poraste pobožnost, koja je već bila snažna, a čije je cilj bio “ponovno oživjeti” sjećanje na Božju ljubav koja je potakla Spasitelja da postane žrtva okajnica za grijehe ljudi. Poslije ovoga prvog službenog priznanja, danog u formi privilegija i u ograničenoj formi, slijedilo je drugo, gotovo jedno stoljeće poslije toga, po važnosti mnogo veće, a po formi mnogo svečanije.

Bit ću im sigurno utočište za života, a osobito na času smrti!

Riječ je o već spomenutom Dekretu, kojega je izdala Sveta Kongregacija za Obrede 23. kolovoza 1856., kojim je prethodnik Pio IX., prihvaćajući želju biskupa Francuske i gotovo cijeloga katoličkog svijeta, proširio u cijeloj Crkvi blagdan Presvetog Srca Isusova i propisao dostojno liturgijsko slavlje.

Ovaj je događaj vjerojatno zaslužan da ga se preporuči u vječno sjećanje vjernika, budući da, kako se ističe u samoj liturgiji svetkovine: “Od toga dana pobožnost Presvetom Srcu Isusovu slična je rijeci koja se razlijeva. Prešavši sve prepreke, raširila se po cijelom katoličkom svijetu”.

Foto: Cathopic

Ime pape Pia IX., dakle, povezano je s dva događaja koji su značajno doprinijeli širenju pobožnosti Presvetom Srcu Isusovu. On je, u biti, Dekretom Svete Kongregacije za Obrede, dana 23. kolovoza 1856., zapovjedio širenje blagdana Presvetoga Srca u sveopćoj Crkvi, te da se slavi prvoga petka poslije osmodnevnog svetkovanja Tijela Kristova.

Tješit ću ih u svim njihovim patnjama!

Dvadeset godina poslije, 16. lipnja 1876., nagovara sve vjernike da se posvete, privatno ili javno Presvetom Srcu Isusovu. Njegov poziv bio je prihvaćen, kako kažu kronike toga vremena, toplim entuzijazmom lokalnih crkava cijeloga svijeta. Proslava drugog stoljeća ukazanja Isusova Margareti Mariji bila je prilika za proglašenje Marije Margarete na pragu svetosti, 19. kolovoza 1864. Blaženom je proglašena 18. rujna 1864., a svetom 13. svibnja 1920. godine.

Devet prvih petaka – zašto baš devet mjeseci?

Broj devet tradicionalno se veže uz novozavjetni događaj Duhova. Nakon Isusova uzašašća na nebo, Djevica Marija i apostoli kroz devet su dana jednodušno, ustrajni u molitvi očekivali obećanog Duha Branitelja koji ih je ispunio na “dan Pedesetnice” (Dj 2,1)

Kako se obavlja pobožnost devet prvih petaka?

Dakle, kao što i sam naziv kaže, svakog prvog petka u mjesecu, devet mjeseci za redom, potrebno je otići, ponajprije pomiriti se s Bogom u skrušenoj i valjanoj ispovijedi. Potom prisustvovati misi i pričestiti se s nakanom čašćenja Presvetog Srca Isusova.

Unijet ću mir u njihove obitelji!

Prvi petak u mjesecu je dan koji je posvećen Srcu Isusovom. Isus želi da štujemo Njegovo Presveto Srce, te je tražio da se uvede slavljenje njegova blagdana. Sv. Margareta Marija imala je od 1673. do 1675. nekoliko viđenja Srca Isusova. U jednom od posljednjih koje se obično zove ‘veliko ukazanje’, a zbilo se 16. lipnja 1675., u tijelovskoj osmini Isus daje nalog za uvođenje blagdana Srca Isusova:

“Stoga od tebe tražim da prvi petak nakon tijelovske osmine bude posvećen naročitom blagdanu u čast moga Srca, da mu se na taj dan učini časna naknada i otprošnja naknadnom pričešću kako bi se naknadilo za sve nedostatke poštovanja dok je moje tijelo u Euharistiji bilo izloženo na oltarima. (…) Obećanjem ti da će se moje Srce raširiti da obilno izlije bujice svoje božanske ljubavi na sve one koji mu budu iskazali tu čast, i koji će nastojati da je i drugi iskazuju”.

Foto: Cathopic

12 obećanja Srca Isusova

Svakog prvog petka u mjesecu Isus ih je više puta i u raznim zgodama očitovao sv. Margareti Mariji, a ona ih je u svojim spisima zabilježila. Kasnije su ta obećanja sabrali pa ih nabrajaju obično dvanaest. Iz njih proizlazi da Isus obećava onima koji budu štovali njegovo Presveto Srce ove duhovne i vremenite blagodati:

  1. Dat ću im sve milosti koje su im potrebne u njihovu staležu.
  2. Unijet ću mir u njihove obitelji.
  3. Tješit ću ih u svim njihovim patnjama.
  4. Bit ću im sigurno utočište za života, a osobito na času smrti.
  5. Izlit ću obilje blagoslova na sve njihove pothvate.
  6. Grješnici će naći u mome Srcu izvor i beskrajno more milosrđa.
  7. Mlake će duše postati revne.
  8. Revne će se duše uzdići do velike savršenosti.
  9. Blagoslovit ću i kuće gdje bude izložena i čašćena slika moga Presvetog Srca.
  10. Svećenicima ću dati dar da taknu i najtvrdokornija srca.
  11. Imena onih koji budu širili ovu pobožnost bit će upisana u mome Srcu i neće se nikada izbrisati.
  12. Svima koji se budu pričestili na prvi petak tijekom devet mjeseci uzastopce obećavam milost pokore na samrti: oni neće umrijeti u mojoj nemilosti ni bez sakramenata. Moje će im Srce biti sigurno utočište u posljednjemu času.

Preuzeto s hkm.hr

Nastavi čitati
By
In Vjera

SV. KARLO BOROMEJSKI – PISAC “DUHOVNOG UGOVORA” S KOJIM JE POKOPAN BL. ALOJZIJE STEPINAC

SV. KARLO BOROMEJSKI – PISAC “DUHOVNOG UGOVORA” S KOJIM JE POKOPAN BL. ALOJZIJE STEPINAC

Bl. Alojzije Stepinac pokopan je s knjižicom sv. Karla Boromejskog “Duhovni ugovor s Gospodinom Bogom našim – posljednja volja duše u obliku oporuke”. S talijanskog je knjižicu prevela i predgovor napisala bl. Marija Propetog Isusa Petković, a izdao Samostan sestara “Kćeri Milosrđa”” u Blatu na Korčuli, 1935. godine.

Pisac ovog djela, sv. Karlo Boromejski (1538.-1584.) bio je milanski nadbiskup i kardinal, državni tajnik pape Pija IV. , sudionik Tridentskog sabora i vjerni provoditelj saborske obnove i smjernica, osobito odgoja i obrazovanja svećeničkih kandidata. Iscrpljen pastoralnim radom, osobito brigom za siromašne i bolesne, preminuo je u 46. godini života.

Svrha knjižice “Duhovni ugovor s Bogom”, kako piše u Uvodu je, “obogatiti dušu zaslugama za vječnost, ojačati je protiv đavolskih napasti u času smrti, osigurati od nepripravne smrti i učiniti je dionicom vječne sreće u nebu”.

Prvi dio knjižice naziva se “Duhovni govor duše s Bogom” i po njemu se duša predaje Bogu s čvrstom odlukom da će uvijek i u svim prigodama vršiti volju Božju. Drugi dio knižice “Posljednja volja duše” čini se za života da se, u času smrti, osigura prijelaz u vječnost. Ugovor i oporuka osobni su čin saveza s Bogom koji se pred raspelom sabrano pročita i potvrdi vlastoručnim potpisom, a može se obnoviti više puta u životu i nositi uza se. Knjižici je dodana i “Žarka molitva Presvetoj Djevici Mariji” o. Guida Marije Lojanskog, kapucina i propovjednika, da se postigne milost dobre smrti i Marijina majčinska prisutnost u času smrti.

“Duhovni ugovor”

Kad je bl. Alojzije Stepinac postao zagrebačkim nadbiskupom, sastavio je svoju prvu oporuku, u koju je uvrstio doslovni tekst ove knjižice sv. Karla Boromejskog i vlastoručno je potpisao, (Stanislav Vitković u: Betanija, kolovoz 2001., str. 21.)

Preuzeto s hkm.hr

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. KARLO BOROMEJSKI

SVETAC DANA – SV. KARLO BOROMEJSKI

Sveti Karlo Boromejski rođen je 1538. u dvorcu Arona na granici jezera Major, četrnaest milja od Milana. Bio je sin grofa Gilberta Borromea, potomka jedne od najstarijih obitelji Lombardije, vrlo poznate po svojim velikanima. Grof je bio poznat po svojoj milostinji i rigoroznim postovima; njegov je običaj bio da nikada ne pojede obrok a da prethodno ne da milostinju. Grofica, Charlesova majka, također je bila iznimno čestita. Njihovu obitelj činila su dva sina i četiri kćeri, a svi su svojim životom očitovali sjaj svoje kršćanske baštine. Njihov ujak po majci, Ivan Anđeo Medičejski, postao je papa Pio IV. Karlo je očito bio predodređen za crkveno zvanje; sve njegove sklonosti u proučavanju jasno su pokazale.

Kad mu je bilo dvanaest godina, ujak s očeve strane oporučno mu je dao opatiju u commendamu ; a dijete je stalno podsjećalo svog oca da je ovaj prihod baština siromaha. Njegov je otac plakao od radosti, vidjevši sinovljevu brižnost za pravedno korištenje njegova povjerenja.

Grof Gilbert umro je kad je Karlu bilo dvadeset godina i morao se vratiti kući iz Pavije gdje je studirao pravo; vratio se onamo, međutim, kako bi završio doktorat na sveučilištu nakon što je sredio svoje poslove. Godinu dana kasnije, kada je njegov stric po majci postao papa Pio IV., postavio je Karla za kardinala, a godinu dana kasnije ga je imenovao nadbiskupom Milana. Međutim, Papa ga je zadržao u Rimu, uvidjevši njegove velike sposobnosti i dodajući tim službama druge administrativne dužnosti koje obično zahtijevaju razboritost zrelih godina. Nitko nije bio razočaran njegovim službama, unatoč činjenici da je održavao delikatne papinske odnose s drugim narodima, kao zaštitnik Portugala i Niskih zemalja, te je bio na čelu Malteških vitezova, Redova Karmela i Svetog Franje, među druge dužnosti.

Kad se Tridentski koncil (1545.-1563.) bližio kraju, sveti Karlo, koji je s autoritetom sudjelovao u mnogim od njegovih dvadeset i pet zasjedanja, želio je napustiti Rim kako bi se posvetio svojoj milanskoj biskupiji, što je bila dužnost njegovog generalnog vikara provodio do tog vremena. Hitnost tamošnje situacije uvjerila je papu da, nažalost, pristane na njegov odlazak. Sveti Karlo namjeravao je provesti reformne dekrete Koncila, osnovati sjemeništa i škole i općenito obnoviti disciplinu u milanskoj Crkvi.

Kao milanski nadbiskup nametnuo je poštivanje dekreta i temeljito obnovio stegu svoje stolice. Tamo ga je kritika proganjala, ali ga je ostavila ravnodušnim; držao je sa sobom u svom biskupskom kućanstvu od oko stotinu osoba, izvjesnog svećenika koji je rado pronalazio greške u svemu što je radio; odnosio se prema njemu s velikom pažnjom, a oporukom mu je ostavio doživotnu mirovinu. Bio je vrlo strog prema sebi, jeo je samo jednom dnevno i često se ograničavao na kruh i vodu. Kad mu je netko predložio da u Milanu ima vrt da udahne svježeg zraka, odgovorio je da bi Sveto pismo trebalo biti biskupski vrt.

Propovijedi svetog Karla donijele su velike plodove među svim slojevima naroda. U mladosti je imao govornu manu sa sklonošću prebrzom govoru, ali je te nedostatke uz mnoge napore savladao. Čovjek koji mu se divio rekao je da je uvijek zaboravljao govornika kad je propovijedao, toliko su ga zanosile velike istine koje je slušao objašnjene, a najdulje propovijedi svetog Karla činile su mu se kratkima. Posvuda je sveti nadbiskup osnivao škole kršćanskog nauka, kojih je bilo ukupno sedamsto četrdeset, u kojima je bilo zaposleno preko tri tisuće kateheta, predsjedavajući četrdeset tisuća učenika.

Jednom je sveti Karlo čuo kardinala koji je bio biskup male biskupije kako kaže da je njegova biskupija premalena da bi zahtijevala njegovo stalno prebivalište, kako to zahtijeva kanonsko pravo; Sveti Karlo mu je snažno rekao da je cijena jedne duše takva da zaslužuje prebivalište i cijelo vrijeme najvećeg čovjeka. I sam je posjećivao najudaljenije kutke svoje biskupije, putujući planinskim krajevima usred najvećih opasnosti, što nije smatrao ničim neobičnim i nevrijednim spomena.

Nefleksibilan u održavanju discipline, svom je stadu bio najnježniji otac. Sjeo bi uz cestu kako bi poučio siromaha Pater i Ave. Tijekom velike kuge koja je izbila u Milanu, koju je predvidio kao kaznu za nerede karnevala, odbio je otići, tražeći od onih koji su protestirali s njega kad ne bi bilo savršenije ostati sa svojim stadom nego napustiti ga u potrebi, i dodajući da je biskup dužan izabrati ono što je najsavršenije. Uvijek je bio uz bolesne i umiruće. Svoju je palaču lišio doslovno svega kako bi pomogao onima koji su izgubili oslonac u svojim očevima i supružnicima, čak je dao i svoj slamnati madrac. Kako je živio, tako je i umro, upravljajući svojom crkvom dvadeset četiri godine i osam mjeseci. O herojskoj svetosti ovog vjernog primjerka Dobrog Pastira, po njegovim relikvijama i po njegovu zagovoru, svjedočila su mnoga čudesa. Godine 1610. svetim ga je proglasio papa Pavao V.

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 4. STUDENOG 2022.

MISNA ČITANJA – 4. STUDENOG 2022.

Sinovi su ovoga svijeta snalažljiviji prema svojima od sinova svjetlosti.

XXXI. tjedan kroz godinu

Petak, 4. 11. 2022.

Sv. Karlo Boromejski, biskup

Spomendan

ČITANJA:
od dana: Fil 3,17–4,1; Ps 122,1-5; Lk 16,1-8

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Karlo, Karolina, Dragutin, Drago, Dragica

Prvo čitanje:

Fil 3,17-4,1

Iščekujemo Spasitelja koji će preobraziti ovo naše bijedno tijelo i suobličiti ga tijelu svomu slavnomu.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Filipljanima

Braćo! Nasljedovatelji moji budite i promatrajte one koji žive po uzoru koji imate u nama. Jer često sam vam govorio, a sada i plačući govorim: mnogi žive kao neprijatelji križa Kristova. Svršetak im je propast, bog im je trbuh, slava u sramoti — jer misle na zemaljsko. Naša je pak domovina na nebesima, odakle iščekujemo Spasitelja, Gospodina našega Isusa Krista: snagom kojom ima moć sve sebi podložiti on će preobraziti ovo naše bijedno tijelo i suobličiti ga tijelu svomu slavnomu. Stoga, braćo moja ljubljena i željkovana, radosti moja i vijenče moj, tako — čvrsto stojte u Gospodinu.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 122, 1-5

Pripjev:

Hajdemo radosno u Dom Gospodnji!

Obradovah se kad mi rekoše:
»Hajdemo u Dom Gospodnji!«
Eto, noge nam već stoje
na vratima tvojim, Jeruzaleme.

Onamo uzlaze plemena,
plemena Gospodnja.
Po Zakonu Izraelovu,
da slave ime Gospodnje.
Ondje stoje sudačke stolice,
stolice doma Davidova.

Evanđelje:

Lk 16, 1-8

Sinovi su ovoga svijeta snalažljiviji prema svojima od sinova svjetlosti.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Govoraše Isus svojim učenicima: »Bijaše neki bogat čovjek koji je imao upravitelja. Ovaj je bio optužen pred njim kao da mu rasipa imanje. On ga pozva pa mu reče: ‘Što to čujem o tebi? Položi račun o svom upravljanju jer više ne možeš biti upravitelj!’ Nato upravitelj reče u sebi: ‘Što da učinim kad mi gospodar moj oduzima upravu? Kopati? Nemam snage. Prositi? Stidim se. Znam što ću da me prime u svoje kuće kad budem maknut s uprave.’«

»I pozva dužnike svoga gospodara, jednog po jednog. Upita prvoga: ‘Koliko duguješ gospodaru mojemu?’ On reče: ‘Sto bata ulja.’ A on će mu: ‘Uzmi svoju zadužnicu, sjedni brzo, napiši pedeset.’ Zatim reče drugomu: ‘A ti, koliko ti duguješ?’ On odgovori: ‘Sto kora pšenice.’ Kaže mu: ‘Uzmi svoju zadužnicu i napiši osamdeset.’«

»I pohvali gospodar nepoštenog upravitelja što snalažljivo postupi jer sinovi su ovoga svijeta snalažljiviji prema svojima od sinova svjetlosti.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Vjera

HERCEGOVAČKI FRATRI I BIBLIJA (1)

HERCEGOVAČKI FRATRI I BIBLIJA (1)

Kroz idućih nekoliko nastavaka želja nam je progovoriti o hercegovačkim fratrima koji su se bavili prevođenjem Biblije na hrvatski, ali i na kyluba jezik. Hercegovački su fratri dali velik doprinos u prevođenju Svetoga Pisma, a mi ćemo ovdje ukratko prikazati njihov rad. Prvi fratar s čijim ćemo se likom i djelom upoznati je fra Silvije Grubišić.

Silvestar (fra Silvijevo krsno ime) je rođen 8. travnja 1910. kao drugo od šestero djece u obitelji Franje i Anđe Grubišić, a osnovnu je školu polazio u Gorici i na Širokom Brijegu. Franjevački je habit obukao 1929. godine, provevši godinu novicijata na Humcu, a studirao je u Mostaru (1932.-1935.) i Sargianu u Italiji (1935.-1936.). Za svećenika je zarađen 1935. godine u Mostaru. U Hercegovini je kratko djelovao; na poziv braće iz Kustodije odlazi u Ameriku 1938. godine gdje je vršio različite službe. Bio je župni vikar, župnik, gvardijan, urednik Hrvatskog katoličkog glasnika i Hrvatskoga kalendara. Osim pastoralnih obveza trudio se i oko očuvanja hrvatskoga korpusa u Americi, a bavio se i politikom radi očuvanja hrvatskoga identiteta. Do kraja svoga života bio je aktivan u pastoralu, a umro je iznenada, 12. svibnja 1985. u 76. godini života, 56. godini redovništva i 50. godini svećeništva.  

Fra Silvije nakon završenog teološkog studija nikada više nije sjeo u studentsku klupu. Imao je opće teološko obrazovanje. Tijekom svoga obrazovanja nije dobivao previše odličnih ocjena, bio je prosječan student za svoje prilike. Oni koji su ga poznavali opisivali su ga kao vrlo marljiva i, u svemu onome što radi, temeljita čovjeka. Druga vrlina koja ga je krasila bila je upornost – sve što je radio, nastojao je uraditi do kraja. Rad na prijevodu jasan je dokaz tome. Te su se njegove vrline najviše pokazale tijekom prevođenja Svetoga pisma, koje je trajalo vjerojatno tijekom čitavog njegovog svećeničkog djelovanja. Planirao je prevesti cijelo Pismo u 12 svezaka; 8 svezaka obuhvaćalo bi Stari Zavjet, 3 sveska Novi Zavjet, a u posljednjem svesku nalazio bi se popis dobročinitelja koji su ga novčano pomagali u njegovu radu.

        Nije nam poznato kada je počeo s prijevodom, ali poznato nam je da je prvi njegov prijevod Petoknjižja ugledao svjetlo dana 1963. godine. Zašto je odlučio prevesti Sveto pismo odgovoriti će nam on sam: ”Meni nije nikako moglo pod kapu ovako često izdvajanje Novoga zavjeta bez Staroga [t. j. u novije vrijeme u nas]. Činilo mi se kao siječenje zdravog jedrog stabla u cvatu. Može li odsječeni dio, makar posađen u najbolje tlo, pravo dozreti i najbolje plodove donijeti? Uto mi dopane ruku Hebrejska Biblija. Sa svim znanstvenim aparatom obuhvaća malo više od 1400 stranica. Nabavim više gramatika i rječnika. Služba, na koju sam poslije stavljen, tražila je da najviše vremena provodim u svojoj sobi. Nečim sam se morao zabavljati. Stoga se prihvatim prevađanja Staroga zavjeta. Počnem najprije s Knjigom Joba. Smatraju je najtežom. Ako ustrajem do kraja, velim, druge će biti lakše. Prevedem i Velepjesan. U Zagrebačkom se izdanju Biblije iz 1968. u Uvodu u Knjigu Joba napominje: Ovdje-ondje poslužio nam je i rukopisni prijevod Silvija Grubišića. Kad sam to pročitao, osobito kad sam vidio Petoknjižje u svom prijevodu u onom uglednom izdanju, osjetio sam se osokoljenim i nastavim radom.” (Mišerda, 1985.)

Kruna njegova rada je ta da je njegov prijevod Petoknjižja završio u izdanju Biblije iz 1968. godine. Taj prijevod je dandanas aktualan i koristi se u liturgiji Crkve u Hrvata. Ova ga je činjenica, kako i sam kaže, potakla da nastavi s prijevodom Staroga Zavjeta. Osim toga, Bibliju iz 1968. godine prevodilo je više ljudi tako da su postojale neujednačenosti u prijevodu. On je želio prevesti cijelu Bibliju i radi ujednačenosti prijevoda. To je i uspio, tiskajući svoj prijevod Staroga Zavjeta u osam svezaka u razdoblju između 1973. i 1984. godine.

        Krenuo je i s prevođenjem Novoga Zavjeta, ali ga je u tome spriječila iznenadna smrt. Preveo je Evanđelja i Djela apostolska i ti su mu tekstovi ostali u rukopisu. Trebalo bi ih potražiti i prirediti za tisak jer šteta je da i ti prijevodi ostanu negdje po strani. Svaki prijevod je ujedno i tumačenje Svetoga pisma. Njegov stil je osebujan i pučki, priređen za šire čitateljstvo. Svaka knjiga ima kratak uvod te komentare pojedinih poglavlja u bilješkama, čime fra Silvije želi što više približiti tekst čitatelju i pomoći mu da ga bolje razumije. Zanimljivo je spomenuti kako je on preveo imena pojedinih biblijskih knjiga: Knjiga brojeva kod njega je Brojidba u pustari, knjiga Ponovljenog zakona je Tumačenje nauka, Pjesma nad pjesmama je Velepjesan, Malahija je Malaki, itd… 

        Kritika onoga vremena njegov je prijevod ocijenila visokim ocjenama, a to potvrđuje i sama činjenica da je dio njegovog prijevoda završio u Bibliji iz 1968. godine. Od 2010. godine dostupan nam je njegov prijevod Staroga Zavjeta u tzv. Franjevačkoj Bibliji, koja je tiskana u povodu stote obljetnice njegova rođenja (Novi je Zavjet je u prijevodu fra Gracijana Raspudića). Velika pomoć u čitanju Biblije bila bi njegova knjiga Pripovijest o Bibliji; s puta po biblijskim zemljama, koja je tiskana prvi put 1968. godine, zatim 1979. godine te 2017. godine. Ovaj zanimljivi i jednostavni putopis može nam pomoći u razumijevanju biblijskoga teksta jer su u njemu opisane biblijske zemlje, ljudi i običaji. Ova knjiga bila bi opširan komentar na Bibliju.

        Tko želi, neka uzme čitati fra Silvijev prijevod Staroga Zavjeta i vidjet će kakav je bio jezik Hrvata u Americi njegova vremena, a prijevod pojedinog teksta koji se razlikuje od onog prijevoda na koji smo navikli, može nam pomoći da taj tekst shvatimo u malo drugačijem svjetlu. Nadamo se da će vas ovaj tekst potaknuti na to.

Mir vam i dobro.

        Literatura: Ivan DUGANDŽIĆ, ”Hercegovački franjevci bibličari”, u: Franjevci i Hercegovina, 2009., str. 391-408; Marko MIŠERDA, ”Stari Zavjet u novom prijevodu Silvija Grubišića”, u: Crkva u svijetu, 1 (1985.) 20, str. 99-103., FRANJEVAČKA BIBLIJA, Tomislavgrad – Zagreb, 2010.; Silvije GRUBIŠIĆ, Pripovijest o Bibliji; s puta po biblijskim zemljama, Ante Marić (prir.), Mostar, 2017., Robert JOLIĆ, Leksikon hercegovačkih franjevaca, Mostar, 2011.

Preuzeto s fra3.net

Nastavi čitati
By
Učitaj više
Pin It