Author

FMteam

Browsing

SVETAC DANA – SV. DOMINIK SAVIO

Do današnjega dana sveti Dominik Savio jedan je od najmlađih svetaca Katoličke Crkve, umro je s nepunih petnaest godina. Crkva ga slavi 6. svibnja


Sveti Dominik Savio jedan je od najmlađih svetaca Crkve. Bio je najdraži učenik sv. Ivana Bosca. Rodio se 2. travnja 1842. u selu Riva di Chieri, u sjevernoj Italiji, od oca Karla, koji je bio kovač  i majke Brigite koja je bila krojačica. Bilo ih je desetero braće i sestara, a Dominik je bio najstariji. Isti dan kad se rodio bio je i kršten. Već od svoje pete godine gorljivi je ministrant, a u sedmoj godini primio je svetu pričest uz ispovijed. Na dan sv. Pričesti stvorio je odluke kojih se držao kroz čitav život:

  1. Ispovijedat ću se često i ići na pričest svaki put kad mi ispovjednik dopusti
  2. Slavit ću svečano blagdane.
  3. Moji će prijatelji biti Isus i Marija.
  4. Radije umrijeti, nego sagriješiti.

U don Boscovu oratoriju

Dvanaestogodišnji Dominik 1854. susreo se sa sv. Ivanom Boscom. Iste godine ulazi u don Boscov oratorij, gdje je ostao trideset i šest mjeseci, odnosno tri godine. Susret s don Boscom donio mu je novo prijateljstvo i povjerljivost. Prvi blagdan Bezgrešne Djevice Marije koji je Dominik slavio u oratoriju (8. prosinca 1854.), bio je dan velikog oduševljenja. Papa Pio IX. proglasio je u Rimu dogmom bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije. Dominik je popodne toga dana otišao u crkvu, kleknuo pred Marijin oltar i stavio se pod njezinu zaštitu riječima koje je zapisao na papiriću: “Marijo, darujem ti svoje srce! Daj da bude uvijek tvoje. Isuse i Marijo! Budite uvijek moji prijatelji, molim vas dajte mi radije umrijeti nego da učinim ijedan teški grijeh.”

Jedna don Boscova propovijed o svetosti dovodi Dominika u krizu. Nakon što ga je svetac smirio, nastoji ubrzati vrijeme, predosjećajući da mora biti brz želi li uspjeti. Cijelog života mislio je samo na svetost. Druge je poticao na svetu ispovijed, korio ih kada su nešto pogriješili, kad bi čuo psovku molio bi u sebi: “Gospodine, budi hvaljen.” Vjerovao je ako ne postane svet neće ništa postići. Već ovdje na zemlji bio je anđeo. U krhkom i slabom tijelu krila se velika duša, čvrsta volja i jaka ljubav prema Bogu i ljudima. Ostvarivao je dobrotu svakoga dana. Osobito je bio veliki štovatelj Blažene Djevice Marije i Presvetog Oltarskog Sakramenta. Kada je jednom zgodom don Bosco slavio svoj imendan rekao je u šali svim dječacima: “Sutra ćete mi prirediti slavlje i ja vam zahvaljujem. Sa svoje strane htio bih vam podariti nešto što i sami najviše želite. Stoga će svatko od vas dobiti papirić na kojem će napisati ono što želi.” Čitajući papiriće, don Bosco je nailazio na ozbiljne i hirovite želje. Na Dominikovu papiriću don Bosco je pročitao samo pet riječi: ” Pomozite mi da postanem svet.”

Recept za svetost

Don Bosco je ozbiljno shvatio sve želje, a osobito Dominikovu. Pozvao ga je i rekao mu: ”Kad tvoja mama pravi tortu, potreban joj je recept u kojem su zapisani razni sastojci. Za svetost je također potreban recept i to je ono što ti želim pokloniti. U recept ulaze tri sastojka koja valja promiješati:

  1. Radost – sve ono što te uzrujava i što ti oduzima mir, nije od Gospodina. Odagnaj to od sebe. 
  2. Tvoje školske dužnosti i molitva – u školi budi pažljiv, marljivo piši zadaće i rado moli kad  je vrijeme molitve. 
  3. Dobročinstvo – pomozi svojim vršnjacima kada trebaju pomoć, pa i onda kada to zahtijeva trud i kad ti je teško. To je recept kako se postaje svet.

Osnivatelj Družbice Bezgrešne

Godine 1856. utemeljuje Družbicu Bezgrešne. Na to se odlučuje jednog svibanjskog jutra, kad se na veliku don Boscovu žalost, za vrijeme mise nitko nije pričestio. Družbica Bezgrešne bila je Dominikovo remek-djelo. Do kraja njegova života ostalo mu je svega devet mjeseci, ali njegova je Družbica potrajala više od sto godina. Dana 1. ožujka 1857. Dominik se vraća u roditeljski dom po savjetu don Bosca, koji je bio zabrinut za njegovo naglo pogoršano zdravlje. Znajući da se više neće vratiti, obraća se don Boscu posljednji put i pita ga što još može učiniti za Gospodina? – Don Bosco mu odgovara: Daruj mu svoje trpljenje. Što još? Daruj mu cijeli svoj život. Don Boscu je riječ zastala u grlu, jer je znao da će Gospodin primiti taj dar.

Umro je mlad svetom smrću

Njegovi su ga voditelji okruživali s puno ljubavi. Liječnik je ustanovio upalu pluća. Koristilo se tada uobičajeno sredstvo: puštanje krvi iz vene. Deset puta je liječnički nožić zarezao u slabašno Dominikovo tijelo, tako da je doslovno iskrvario.  Umro je 9. ožujka 1857. svetom smrću u petnaestoj godini govoreći: “Kako lijepe stvari vidim.” Promatrajući tužnu majku, počeo ju je hrabriti govoreći: “Mama, nemoj plakati, ja idem u raj.” Don Bosco je u svom večernjom govoru dječacima za „laku noć“ ovako navijestio njegovu smrt: “Večeras je jedan anđeo manje na zemlji i jedan više na nebu.” Bio je istinski uvjeren da je Dominik Savio bio nalik sv. Alojziju te da će ga stoga Crkva jednoga dana uzdići na čast oltara. Pokopan je 11. ožujka na groblju u Mondoniju.

Molitva sv. Dominiku Saviju

O sveti Dominiče Savio, koji si u don Boscovoj školi naučio korake mladenačke svetosti, pomozi nam nasljedovati tvoju ljubav prema Isusu, tvoju pobožnost prema Mariji, tvoj apostolski žar za duše; daj da i mi prihvatimo tvoje geslo „Radije umrijeti nego sagriješiti!“.

Ti koji si po don Boscovu vodstvu u molitvi, požrtvovnosti i radosti u kratkoj životnoj dobi postigao savršenstvo, daruj i nama polet i ustrajnost u služenju Gospodinu. Zaštiti sve mlade koje susrećemo da rastu u čistoći i velikodušnosti, u otvorenom dijalogu s roditeljima i odgojiteljima, da budu nositelji novosti i radosti života.

Daj da i mi, poput don Bosca, budemo prijatelji Božji i prijatelji mladih, istinski odgojitelji u vjeri, kako bi naš odgojni rad dao plodove milosti i svetosti. Gospodine, Bože života i radosti, ti si svojoj Crkvi darovao Dominika Savia kao znak mladenačke nade i svetosti, daj da naši mladi poput sv. Dominika rastu u čistoći i ljubavi, a nama udijeli milost da poput don Bosca budemo istinski odgojitelji u vjeri, sijači radosti i svetosti. Amen.

Izvor: Bitno.net

MISNA ČITANJA – 6. SVIBNJA 2024.

Duh Istine svjedočit će za mene.

VI. vazmeni tjedan

Ponedjeljak, 6. 05. 2024.

Svagdan

ČITANJA:
Dj 16,11-15; Ps 149,1-6a.9b; Iv 15,26 – 16,4a

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Lucije, Marijan, Venera, Irenej Srijemski

NAPOMENA:
▪ PROSNI DAN – Liturgija prosnih dana (rogationes), u našoj Crkvi obnovljena odlukom BKJ god. 1983., uobičajeno je molitveno bogoslužje uoči Uzašašća Gospodnjeg. Gdje je moguće i pastoralno prikladno, mogu se liturgijski obilježiti tri dana uoči Uzašašća (ponedjeljak, utorak i srijeda).

Prvo čitanje:

Dj 16, 11-15

Gospodin otvori Lidiji srce te ona prihvati što je Pavao govorio.

Čitanje Djela apostolskih

Otplovismo iz Troade i zaputismo se ravno u Samotraku pa sutradan u Neapol, a odande u naseobinu Filipe — grad prvog dijela Makedonije. U tom se gradu zadržasmo nekoliko dana. U dan subotni iziđosmo izvan gradskih vrata k rijeci, gdje smo mislili da će biti bogomolja. Sjedosmo i stadosmo govoriti okupljenim ženama. Slušala je tako i neka bogobojazna žena imenom Lidija, prodavačica grimiza iz grada Tijatire. Gospodin joj otvori srce te ona prihvati što je Pavao govorio. Pošto se pak krsti ona i njezin dom, zamoli: »Ako smatrate da sam vjerna Gospodinu, uđite u moj dom i ostanite u njemu.« I prisili nas.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 149, 1-6a.9b

Pripjev:

Gospodin ljubi narod svoj.

Pjevajte Gospodinu pjesmu novu,
i u zboru pobožnika hvalu njegovu!
Nek se raduje Izrael Stvoritelju svojem!
Kralju svom neka klikću sinovi Siona!

Neka u kolu hvale ime njegovo,
bubnjem i citrom neka ga slave!
Jer Gospodin ljubi narod svoj,
spasenjem ovjenčava ponizne!

Neka se sveti raduju u slavi,
neka kliču s ležaja svojih!
Nek im pohvale Božje budu na ustima,
nek bude na čast svim pobožnicima njegovim!

Evanđelje:

Iv 15,26 – 16,4a

Duh Istine svjedočit će za mene.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Kada dođe Branitelj

koga ću vam ja poslati od Oca

— Duh Istine koji od Oca izlazi —

on će svjedočiti za mene.

I vi ćete svjedočiti

jer ste od početka sa mnom.

To sam vam govorio

da se ne sablaznite.

Izopćavat će vas iz sinagoga.

Štoviše, dolazi čas

kad će svaki koji vas ubije

misliti da služi Bogu.

A to će činiti

jer ne upoznaše ni Oca ni mene.

Govorio sam vam ovo

da se, kada dođe vrijeme,

sjetite da sam vam rekao.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Molitva sv. Pelegrinu, zaštitniku oboljelih od raka i ostalih bolesti

O veliki sv. Pelegrine, tebe su nazivali „Veliki“, „Moćni“, „Čudotvorac“ zbog tvojih brojnih čudesa koja si dobio od Boga za one koji su se tebi utjecali. Puno godina ti si nosio u svom tijelu bolest koja je razorila tvoje mišiće i koja je postala mjesto izvora svih milosti kada ljudska snaga više nije mogla izdržati.

Bio si nagrađen viđenjem Isusa koji je sišao s Križa da ozdravi tvoju bolest. Zatraži od Boga i naše drage Majke da izliječe bolest koju ti predajem. (Sada izreci osobu/bolest za koju moliš).

Potpomognut tvojim snažnim zagovorom mogu sada i u vječnosti pjevati Bogu pjesmu zahvale za Njegovu veliku dobrotu i milost. 

Amen.

Župne obavijesti – 5. svibnja 2024.

Danas na Podbrdu molimo krunicu u 14 sati, u petak je križni put na Križevcu u isto vrijeme.

Svete mise u iduću nedjelju su u 7, 8, 10 (Prva sv. pričest) 12 i 18 sati. U područnim crkvama neće biti slavljene svete mise.

Udruga Martin – Guerin iz Rijeke, održat će u srijedu, 8.5.; u velikoj dvorani u Majčinu selu, u 19:30; radionicu – predavanje o Prirodnom planiranju obitelji. Predavanje korisno ne samo za bračne parove, nego za sve, posebno mlade (uključujući krizmanike, framu, studente).

U četvrtak 9. svibnja je svetkovina UZAŠAŠĆA GOSPODINOVA. Svete mise u župnoj crkvi su u 8, 11 i 18 sati.

ISPOVIJED ZA KRIZMANIKE I PRVOPRIČESNIKE
Ispovijed za naše krizmanike i prvopričesnike, njihove roditelje i kumove bit će u petak, 10. svibnja u 15 sati u župnoj crkvi.

KRIZMA
U subotu, 11. svibnja u 10 sati je krizma u našoj župi. Okupljanje krizmanika i kumova je u 9:15 kod Gospina kipa.

PRVA SV. PRIČEST
U nedjelju, 12. svibnja u 10 sati je Prva sveta pričest u našoj župi. Okupljanje prvopričesnika i njihovih roditelja je u 9:30 sati kod Gospina kipa.

SVETAC DANA – SV. PELEGRIN, ZAŠTITNIK OBOLJELIH OD RAKA

Zbog širenja gangrene Pelegrinu je bila zakazana amputacija desne noge. Noć prije operacije svetac je proveo u molitvi u kojoj mu se ukazao Isus i dotaknuo bolesno područje. Sljedećeg jutra Pelegrin je bio izliječen.

Sveti Pelegrin Laziosi živio je u 14. stoljeću. Rodio se u bogatoj obitelji, a u svojoj je mladosti bio uključen u politiku. Otac mu je bio član političke frakcije koja je otvoreno prkosila papi Klementu V. Kako je Pelegrin rastao, slijedio je očeve stope i pridružio se istoj protupapinskoj skupini. Nakon jednog ustanka papa je poslao posebnog predstavnika, generalnog poglavara Slugu Marijinih Filipa Benizija, u Forli kako bi pokušao ujediniti podijeljenu zajednicu. Dok je Filip propovijedao mnoštvu, Pelegrin je došao s grupom izgrednika, prišao Filipu i ošamario ga. Sveti Filip mu je mirno okrenuo i drugi obraz i molio za mladića. Pelegrin je bio zapanjen njegovom reakcijom te se pokajao i zamolio za oprost. Pobožan otac prihvatio ga je s ljubavlju. Od tog trenutka postali su nerazdvojni, a Pelegrin je molio Blaženu Djevicu Mariju da mu pokaže put spasenja. Zato se, ne bez milosti same Djevice, nekoliko godina kasnije dogodilo da je kao novak ušao u samostan Slugu Marijinih u Sieni. Dobivši odjeću Slugu Marijinih, posebno se posvetio Njezinoj službi i u prisutnosti blaženog Joakima i Franje iz Siene u potpunosti se posvetio vjerničkom životu. Nakon nekoliko godina vraćen je u Forli, gdje se istaknuo u samostanskim aktivnostima: molitvi u koru, čitanju Biblije, bdjenju i postu, te karitativnom radu za siromašne i seljake.

Ima svjedočanstva da je čudesno umnožio žito i vino. Duboko je bilo njegovo pokajanje i često se ispovijedao. Tijelo je svoje trapio raznim oblicima trpljenja. Nije išao u krevet, već ležao na goloj zemlji. Jedna od pokora koje je odredio bila je da ostane stajati svaki put kad je potrebno sjesti. U dobi od 60 godina obolio je od proširenja vena, što je preraslo u gangrenu desne noge. Bolest je toliko uznapredovala da je liječnik Paolo Salazio, koji ga je obišao u samostanu, odlučio, uz potporu svih redovnika, da mu čim prije amputira nogu. Palegrin se, međutim, noć prije zahvata odvukao na molitvu pred križ kapitulske dvorane. I dok je tako umoran zaspao, sanjao je da je Isus sišao s Križa, pružio svoju ruku i nježno dotaknuo njegovu bolesnu nogu. Dan kasnije došao je liječnik kako bi amputirao nogu, ali više nije bilo ni traga gangreni, ni bilo kakvom ožiljku. Vijest o čudu proširila se po čitavom gradu, što je još više povećalo poštovanje prema Pelegrinu.

Umro je 1341. od vrućice. Njegovo tijelo neraspadnuto počiva u crkvi Slugu Marijinih u Forliju. Veliki je zaštitnik oboljelih od raka i kožnih  bolesti.

Preuzeto s bitno. net

MISNA ČITANJA – 5. SVIBNJA 2024.

Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za prijatelje.

VI. vazmeni tjedan

Nedjelja, 5. 05. 2024.

ŠESTA VAZMENA NEDJELJA

ČITANJA:
Dj 10,25-26.34-35.44-48; Ps 98,1-4; 1Iv 4,7-10; Iv 15,9-17

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Hilarije, Anđeo, Peregrin, Maksim, Irena

Prvo čitanje:

Dj 10, 25-26.34-35.44-48

I na pogane se izlio dar Duha Svetoga.

Čitanje Djela apostolskih

Kad je Petar ulazio, pohrli mu Kornelije ususret, padne mu k nogama i pokloni se. Petar ga pridigne govoreći: »Ustani! I ja sam čovjek.« Petar tada prozbori i reče: »Sad uistinu shvaćam da Bog nije pristran, nego – u svakom je narodu njemu mio onaj koji ga se boji i čini pravdu.«

Dok je Petar još govorio, siđe Duh Sveti na sve koji su slušali tu besjedu. A vjernici iz obrezanja koji dođoše zajedno s Petrom začudiše se što se i na pogane izlio dar Duha Svetoga. Jer čuli su ih govoriti drugim jezicima i veličati Boga.

Tada Petar reče: »Može li tko uskratiti vodu da se ne krste ovi koji su primili Duha Svetoga kao i mi?« I zapovjedi da se krste u ime Isusa Krista. Tada ga zamole da ostane ondje nekoliko dana.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 98, 1-4

Pripjev:

Pred poganima objavi Gospodin spasenje svoje!

Pjevajte Gospodinu pjesmu novu
jer učini djela čudesna.
Pobjedu mu pribavi desnica njegova
i sveta mišica njegova.

Gospodin obznani spasenje svoje,
pred poganima pravednost objavi.
Spomenu se dobrote i vjernosti
prema domu Izraelovu.

Svi krajevi svijeta vidješe
spasenje Boga našega.
Sva zemljo, poklikni Gospodinu,
raduj se, kliči i pjevaj!

Drugo čitanje:

1Iv 4, 7-10

Bog je ljubav.

Čitanje Prve poslanice svetoga Ivana apostola

Ljubljeni! Ljubimo jedni druge jer ljubav je od Boga; i svaki koji ljubi, od Boga je rođen i poznaje Boga. Tko ne ljubi, ne upozna Boga jer Bog je ljubav. U ovom se očitova ljubav Božja u nama: Bog Sina svoga jedinorođenoga posla u svijet da živimo po njemu. U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego – on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe naše.

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Iv 15,9-17

Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za prijatelje.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Kao što je Otac ljubio mene, tako sam i ja ljubio vas; ostanite u mojoj ljubavi. Budete li čuvali moje zapovijedi, ostat ćete u mojoj ljubavi; kao što sam i ja čuvao zapovijedi Oca svoga te ostajem u ljubavi njegovoj. To sam vam govorio da moja radost bude u vama i da vaša radost bude potpuna.

Ovo je moja zapovijed: ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio! Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje. Vi ste prijatelji moji ako činite što vam zapovijedam. Više vas ne zovem slugama jer sluga ne zna što radi njegov gospodar; vas sam nazvao prijateljima jer vam priopćih sve što sam čuo od Oca svoga. Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas i postavih vas da idete i rod donosite i rod vaš da ostane te vam Otac dadne što ga god zaištete u moje ime. Ovo vam zapovijedam: da ljubite jedni druge.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Devetnica Gospi Fatimskoj

Ukazanja Gospe Fatimske djeci Luciji, Franji i Jacinti 1917. godine priznata su od mjesnoga portugalskog biskupa ni petnaestak godina kasnije. Gospa je tražila od djece da svakodnevno mole krunicu za mir u svijetu i završetak rata te da se cijeli svijet posveti njezinom Prečistom Srcu što je učinio papa Pio XII. 1942. godine.

Molimo ovu devetnicu i učinimo osobnu posvetu njezinom Srcu. Spomendan Gospe Fatimske je 13. svibnja. Devetnica se moli od 4. do 12. svibnja ili bilo kada.


Molitva koja se moli svakoga dana devetnice:

Moj Bože! Vjerujem u Te, klanjam Ti se, uzdam se u Te i ljubim Te. Molim Te da oprostiš onima koji ne vjeruju u Te, ne klanjaju Ti se, ne uzdaju se u Te i ne ljube Te.

Presveto Trojstvo, Oče, Sine i Duše Sveti, duboko Ti se klanjam i prikazujem Ti tijelo, krv, dušu i božanstvo Isusa Krista, prisutna u svim svetohraništima svijeta u naknadu za uvrede, svetogrđa i ravnodušnosti kojima te vrijeđaju. Po neizmjernim zaslugama Presvetog Srca Isusova i Bezgrešnog Srca Marijina, molim te za obraćenje jadnih grešnika. Amen.

Slijedi molitva za pojedini dan devetnice.

Prvi dan: Srce Marijino jest središte fatimske poruke

Marija je Majka Božja, majka Božjega Sina i duhovna majka sve djece Božje; majka Stvoritelja i stvorenja. Stoga je njezino majčinstvo sveopće. To je prvi razlog postojanja tako uzvišena bića. Djevica se stoga zanima, kao majka, za svojega Sina i za svoju duhovnu djecu, koju ona u Fatimi naziva „ubogim grešnicima“. Boli je dvoje: preziranje njezina Sina, koji je Bog, te vječna propast djece koja završavaju u paklu. Zato je njezino Srce ovijeno plamenovima i trnjem. Ta je simbolika izražaj užasne stvarnosti, upotpunjena uvijek tugaljivim licem. Sržni poziv sveopće Majke u Fatimi glasi: „Neka više ne vrijeđaju našega Gospodina, koji je već toliko izvrijeđan!“

Zaziv: Moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja, dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije tvoje milosrđe.

Naša Gospo Fatimska! Moli za nas!

Bezgrešno Srce Marijino! Moli za nas!

Slatko Srce Marijino! Budi naše spasenje!

Blaženi Franjo i Jacinto! Molite za nas!

Drugi dan: Molite i žrtvujte se za grešnike

Drugi snažni vapaj naše nebeske Majke u Fatimi jest ovaj: „Molite i žrtvujte se za grešnike… Mnoge duše propadaju jer nema nikoga tko bi se za njih molio i žrtvovao…“

To je bit poruke, dvostruko usmjerene prema Bogu i prema ljudima, pravi krik dvostruko ranjene Majke. Teologija grijeha je jasna: svaki grijeh je udarac kopljem u Isusovu čast, pljuvanje u lice, pljuska u obraz, trn koji mu se zabada u sljepoočice. Grijeh je prezir Božjega veličanstva, a to Majku Božju više boli od pogrda njoj upućenih. Sin i Majka dijele istu sudbinu: ugled, čast, poštovanje i uvrede, omalovažavanje i prijezir. Grijeh, zlo pogađa Boga, jer ga obeščašćuje, a čovjeka unakazuje i upropašćuje. Zato nam Majka upućuje poziv na vlastito Srce, koje je uvijek bilo i jest simbolom ljubavi, dobrote i milosrđa. A poziv na srce je posljednji poziv u nadi.

Zaziv: Moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja, dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije tvoje milosrđe.

Naša Gospo Fatimska! Moli za nas!

Bezgrešno Srce Marijino! Moli za nas!

Slatko Srce Marijino! Budi naše spasenje!

Blaženi Franjo i Jacinto! Molite za nas!

Treći dan: Toliko volim njezino Srce! Ono je tako dobro! (bl. Jacinta)

Što je to Marija poduzela u Fatimi? Ponudila je sebe, svoj utjecaj kod Boga, ponudila, u simbolu srca, svoju dobrotu i milosrđe, svoje posredovanje da bi izmirila uvreditelje i Uvrijeđenoga, krivce i Suca. Sama se ponudila, kao što je samoinicijativno posredovala u Kani Galileskoj. U tome je ljupkost fatimskoga čuda, kojim čudesno ukazuje na ulogu svog sveopćeg majčinstva. Što je zatražila, što je objavila? Ono isto što je rekla Luciji: „Moje Bezgrešno Srce bit će tvoje utočište i put kojim ću te dovesti do Boga.“

Zaziv: Moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja, dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije tvoje milosrđe.

Naša Gospo Fatimska! Moli za nas!

Bezgrešno Srce Marijino! Moli za nas!

Slatko Srce Marijino! Budi naše spasenje!

Blaženi Franjo i Jacinto! Molite za nas!

Četvrti dan: To je Srce naše nebeske Majke! (bl. Jacinta)

Djevičino je srce žarište čitavog njezina života, središte svih njezinih tajni. Srce – to je ona u svoj svojoj uzvišenosti i ljepoti! Zato srce. A tu je i pridjev: Bezgrešno! Ono je čisto, sveto, jer je uvijek bilo puno milosti, ispunjeno Božjom svetošću i milinom. Zato je i bilo dostojno da pod njim začne Sina Božjega. Od tada su ta dva srca otkucavala Božje melodije, uvijek ujedinjena u radosti i trpljenju, misli i htijenju. Gospino Srce je razlog svih pobožnosti koje slave njezine odlike i svetost.

Zaziv: Moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja, dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije tvoje milosrđe.

Naša Gospo Fatimska! Moli za nas!

Bezgrešno Srce Marijino! Moli za nas!

Slatko Srce Marijino! Budi naše spasenje!

Blaženi Franjo i Jacinto! Molite za nas!

Peti dan: Srce Marijimo, budi naše spasenje!

Objavom svojega Bezgrešnog Srca Majka nam poručuje da su u pitanju i naša srca, srca k9ja su zatrovana, ispunjena gorčinom. Tu je izvor svih naših ovozemnih jada. U srca treba pustiti Božji život života da ptostruji i da ih očisti, treba pustiti krv Srca njezina Sina da ih obnovi i oživi. Kad naša srca postanu čista i plemenita kao njezino, tada će se sve obnoviti, život i ljubav procvjetat će. Gospa je u Fatimi istakla pobožnost prema svojemu Bezgrešnom Srcu sa željom da se ukorijeni u svijetu, u tome našem svijetu koji oblikuju naša srca, tako puna slabosti, grijeha, nečistoće i mržnje. Marija je u Fatimi puno obećala, stavila nam posve na raspolaganje svoju ulogu posrednice i majke. Od nas traži pobožnost svojemu Srcu, a to znači: povjerenje, poštovanje, udivljenje i predanje.

Zaziv: Moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja, dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije tvoje milosrđe.

Naša Gospo Fatimska! Moli za nas!

Bezgrešno Srce Marijino! Moli za nas!

Slatko Srce Marijino! Budi naše spasenje!

Blaženi Franjo i Jacinto! Molite za nas!

Šesti dan: Molitva i žrtva

Molitva i žrtva. Time započinje veliki povratak Bogu. Gospa nas upućuje na svoje Bezgrešno Srce. Teologija Bezgrešnog Srca proizlazi iz teologije bezgrešnosti i sva je prema njoj usmjerena. Bezgrešno Srce je ponor veličine i svjetla. Stravičnoj poplavi grijeha Djevica suprotstavlja veličinu i ljepotu bezgrešnosti. To je najdublji smisao fatimske poruke. Gospa zna da naša narav nije navikla na žrtvu i ustrajnu molitvu. Zato nas u Fatimi poziva na molitvu krunice, dan po dan, s otajstvima koja nas sjedinjuju s Isusovim životom po Mariji. Ustanovila je pet prvih subota, kao vježbu koja nas približava njoj, dok nam molitva ne postane disanje i hrana; a zadovoljština u te dane vježba je za duh i tijelo da ojačaju u borbi protiv grijeha. Njezino Srce bit će s nama u tim trenutcima borbe, kao i u posljednjem času, kako je obećala.

Zaziv: Moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja, dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije tvoje milosrđe.

Naša Gospo Fatimska! Moli za nas!

Bezgrešno Srce Marijino! Moli za nas!

Slatko Srce Marijino! Budi naše spasenje!

Blaženi Franjo i Jacinto! Molite za nas!

Sedmi dan: Molite krunicu svakoga dana da biste izmolili mir svijetu! (13. svibnja 1917.)

Bijela Gospođa na česmini, sjajnija od sunca, zatražila je od troje malih pastira da mole svetu krunicu za mir u svijetu i svršetak rata. Taj je zahtjev ponavljala u svakome ukazanju, a u jednom se nazvala Našom Gospom od Krunice. Krunica je kontemplativna molitva, molitva zadovoljštine, molitva koja nas stavlja u stav djece Božje pred Ocem nebeskim, koja nas stavlja u otajstva Kristova života koja preoblikuju naš život; molitva koja nas povezuje s Marijom, s kojom molimo i motrimo velike stvari. Takva molitva, takve velike i svete, a jednostavne riječi trebale bi učiniti i naše duše velikima i svetima. Gospa hoće da naša krunica bude popraćena žrtvom i zadovoljštinom. Tek tako će se naše srce očistiti i biti nalik njezinom, a krunica će postati moćno sredstvo.

Zaziv: Moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja, dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije tvoje milosrđe.

Naša Gospo Fatimska! Moli za nas!

Bezgrešno Srce Marijino! Moli za nas!

Slatko Srce Marijino! Budi naše spasenje!

Blaženi Franjo i Jacinto! Molite za nas!

Osmi dan: Dolazim iz Neba.

Kako smo malo svjesni Božjeg Neba koje je naša domovina i baština. Isus ga obećava: milosrdnima, siromašnima duhom, čistima srcem… Zaboravili smo na Nebo i na posljednje čovjekove stvari. Gospa u Fatimi podsjeća nas na njih: viđenje pakla, čistilišta i neba. Došla je pokazati nam put u Nebo, ponovno nas pozvati u Nebo koje nam je Isus obećao i gdje nam je pripravio stanove. Viđenjem pakla Majka Božja u Fatimi pobuđuje našu pozornost. Izaziva u nama spasonosni strah. Gospa u Fatimi uvodi nas na put mudrosti i vjere. Poziva nas k sebi u Nebo i ujedno da molimo za duše u čistilištu. Dok smo na zemlji moramo žarko moliti da nas Gospodin očuva paklenoga ognja. Ako postanemo kao djeca, poput fatimskih pastirića, ući ćemo u Nebo. Jer takvih je Kraljevstvo nebesko.

Zaziv: Moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja, dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije tvoje milosrđe.

Naša Gospo Fatimska! Moli za nas!

Bezgrešno Srce Marijino! Moli za nas!

Slatko Srce Marijino! Budi naše spasenje!

Blaženi Franjo i Jacinto! Molite za nas!

Deveti dan: Napokon će moje Srce trijumfirati.

Fatimske poruke predviđaju tragične trenutke za čovječanstvo, otkrivaju nam misteriju zla, njegovu razornu snagu s posljedicama u vremenu i vječnosti, u ovome i u drugome životu. No Gospa nam daje svoje Srce kao utočište, i čin posvete njezinu Srcu kao sredstvo za sprečavanje zla. Gospa nas poziva na sakramentalni život: ispovijed i pričest u neprekinutom slijedu pet prvih subota, uz molitvu svete krunice, razmišljanje o njezinim otajstvima u Gospinu društvu, a sve u čast njezinog Bezgrešnog Srca, s nakanom pružanja zadovoljštine za teške uvrede i za obraćenje grešnika. Svrha je ove pobožnosti: spasiti za vječnost „uboge grešnike“. Marija nas sa svojim trnjem ovijenim Srcem poziva na dragovoljne žrtve. Ona nas poziva i treba. Prepustimo se plamenu ljubavi njezina Srca, da ono trijumfira u nama i osvoji sva ljudska srca.

Zaziv: Moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja, dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije tvoje milosrđe.

Naša Gospo Fatimska! Moli za nas!

Bezgrešno Srce Marijino! Moli za nas!

Slatko Srce Marijino! Budi naše spasenje!

Blaženi Franjo i Jacinto! Molite za nas!

Litanije Gospi Fatimskoj (moli se svakoga dana)

Gospo Fatimska, moli za našu dragu zemlju.
Gospo Fatimska, usavrši i posveti naše svećenstvo.
Gospo Fatimska, učini naše katolike gorljivijima.
Gospo Fatimska, vodi naše starješine i one koji su nad nama.
Gospo Fatimska, izliječi bolesne koji se uzdaju u te.
Gospo Fatimska, utješi tjeskobne koji se uzdaju u te.
Gospo Fatimska, pomozi one koji zazivaju tvoju pomoć.
Gospo Fatimska, oslobodi nas svih opasnosti.
Gospo Fatimska, pomozi nam oduprijeti se kušnjama.
Gospo Fatimska, isprosi nam sve što te ponizno molimo.
Gospo Fatimska, pomozi našim bližnjima,
Gospo Fatimska, vrati na pravi put našu zabludjelu braću.
Gospo Fatimska, vrati nam stari zanos.
Gospo Fatimska, isprosi nam oprost za naše mnogostruke grijehe i uvrede.
Gospo Fatimska, privedi cijelo čovječanstvo pred noge božanskog Djeteta.
Gospo Fatimska, isprosi mir svijetu.
O Marijo, bez grijeha istočnog začeta, moli za nas koji se uzdamo u te.
Bezgrešno Srce Marijino, moli za nas sada i na času smrti naše. Amen.

Pomolimo se:

O, Gospodine vječne dobrote i milosrđa, ispuni naša srca velikim pouzdanjem u tvoju dragu Majku, koju zazivamo Kraljicom krunice i Gospom Fatimskom, i podari nam milosti koje te molimo njezinim zagovorom, duhovne i tjelesne, koje su nam potrebne. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Osobna posveta Bezgrešnom Srcu Marijinu

Presveta Djevice Marijo, Majko i Kraljice moja, tvojemu Bezgrešnom Srcu posvećujem i predajem čitavo svoje biće: svoje misli, riječi i djela. Raspolaži sa mnom i sa svim što mi pripada sada i u vječnosti na hvalu i slavu Presvetoga Trojstva za posvećenje Crkve i spasenje svega svijeta. Bezgrešna moja Majko, pomozi mi živjeti dostojno moga krsnog posvećenja da neopozivo pripadam svome Otkupitelju. Daj da poput Tebe slušam poticaje Duha Svetoga! Neka se u meni i u svemu vrši volja Božja! Amen!

Bezgrešna Kraljice mira, moli za nas!

Slatko Srce Marijino, budi moje spasenje!

Neaokaljano Srce Marijino, moli za nas!

Neokaljano Srce Marijino, vodi nas k Isusu!

Molitva svetom Florijanu – zaštitniku vatrogasaca

Slavom i čašću krunio si ga, Gospodine. (Aleluja).
I postavio si ga nad djela ruku svojih. (Aleluja).
Moli za nas sveti Florijane. (Aleluja).
Da od svih ognjenih pogibelji očuvani, postanemo dionici obećanja Kristovih. (Aleluja).

Gospodine, usliši molitvu moju.
I vapaj moj k tebi da dođe.

Pomolimo se: Svemogući, vječni Bože, koji si slugu svoga svetog Florijana iz premilostive ljubavi obranio od grješne propasti, i usred buke vojničkoga zvanja sačuvao od pogibelji svijeta, te ga ovjenčao mučeničkim vijencem, i nama dao za odvjetnika proti škodljivom ognju i pustošećoj poplavi: molimo te ponizno, oslobodi nas po zagovoru svetoga Florijana od grješnog ognja i spona grješnih, prosvijetli i ojačaj nas svojom nebeskom svjetlošću i jakošću proti svakomu grijehu, brani i sačuvaj naša prebivališta i zgrade od svih ognjenih i poplavnih pogibelji i zala: da i mi po vjernom ispunjavanju svojih dužnosti i držanju svetog zakona, nasljedujući izgled svetog Florijana, njegovim zagovorom postanemo dionici vječne slave. Po Kristu, Gospodinu našem. Amen.

SVETAC DANA – SV. FLORIJAN

Sveti Florijan (250. – 304.) kršćanski je svetac i mučenik. Slavi se kao zaštitnik Poljske, Linza i vatrogasaca.

Florijan se kao mladić pridružio se rimskoj vojsci u kojoj zbog teškog rada i odlučnosti napreduje do mjesta časnika. Postavljen je na visoke dužnosti u Noricumu, jednoj od pokrajina Rimskog Carstva (danas dio Austrije).

Tadašnji vladari, rimski carevi Dioklecijan i Maksimilijan voljeli su Florijana zbog njegovih sposobnosti rješavanja problema i rada s ljudima. Vidjeli su ga kao čovjeka koji se lako suočava s teškim problemima.

No, u to vrijeme, on je trpio mnogo zbog svoje vjere. Iako je bio časnik u vojsci, nije se držao politike „ne pitaj, ne govori“, nego je otvoreno priznao svoje kršćanstvo u to izrazito nekršćansko vrijeme. Stoga rimski car šalje pomoćnika Aquiliusa da pobije sve kršćane u području koje kontrolira Florijan, ali i da dozna zašto se Florijan ne pridržava zapovijedi. Kada se napokon Aquilius susreo s njim, pitao ga je zašto odbija progoniti kršćane, na što mu je Florijan odgovorio: „Poručite caru da sam i ja kršćanin, i da sam spreman doživjeti sudbinu namijenjenu drugim kršćanima.“ On mu je tada ponudio napredovanje u službi i povišicu ako promijeni mišljenje, ali ga je Florijan odbio.

Aquilius je bio uvrijeđen, te je naredio svojim vojnicima da ga bičuju dok ne promijeni mišljenje. No, Florijan mu je odgovorio da je pretrpio mnogo ozljeda zbog cara te zašto ne bi i nekoliko ogrebotina zbog svojih uvjerenja? Njegova hrabrost zaprepastila je Aquiliusa, koji se bojao da bi Florijan mogao druge povesti na pobunu.

Kada je car čuo što se događa, odlučio je kazniti sve kršćane u tom području. Naredio je da se zapale kršćanske crkve i knjige, a kršćane je protjerao iz domova i slao u zatvor, te ih naposljetku prisiljavao da se klanjaju i prinose žrtve rimskim idolima – bogovima. Budući da Florijan nije poslušao naređenja cara da progoni kršćane, bio je osuđen na smrt spaljivanjem. Aquilinusovim vojnicima predao se kod Lorcha. Stojeći na lomači, Florijan je, navodno, poticao rimske vojnike da zapale vatru govoreći im: „Ako je zapalite, na plamenim jezicima ću vam pobjeći u nebo!“ Uplašeni njegovim riječima, umjesto da ga spale, Aquilinus naređuje da mu se stavi kamen oko vrata i baci u rijeku Enns. Tijelo mu je kasnije pronašla jedna pobožna žena te ga dostojno pokopala.

Šesto godina kasnije, negdje između 900. i 955., nedaleko od Florijanova groba sagrađen je samostan Sv. Florijan, a ubrzo oko samostana izgrađeno je i istoimeno mjesto. Njegovo tijelo premješteno je na groblje u spomenutom mjestu, koje i danas postoji nedaleko Linza (Gornja Austrija).

Nakon što je 1138. papa Lucije III. odobrio zahtjev poljskog kralja Kazimira i biskupa Krakova, da se relikvije Sv. Florijana pošalju u tu zemlju, on postaje njezinim zaštitnikom, a njegove se relikvije i danas čuvaju u crkvi u Krakowu.

Dan Sv. Florijana ujedno je i dan vatrogasaca, a posebno ga slavi Zagrebačka nadbiskupija jer je Sv. Florijan njezin drugotni zaštitnik.

Ime je latinskog porijekla i dolazi od riječi florianus što znači cvijeće.

Preuzeto s nedjelja.ba

MISNA ČITANJA – 4. SVIBNJA 2024.

Vi niste od svijeta, nego sam vas ja izabrao iz svijeta.

V. vazmeni tjedan

Subota, 4. 05. 2024.

Svagdan

ČITANJA:
Dj 16,1-10; Ps 100,1b-3.5; Iv 15,18-21

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Florijan, Cvjetko, Iskra, Silvana, Silvije

NAPOMENA:
▪ Prva subota u mjesecu: Molitva za svećenička i redovnička zvanja.

Prvo čitanje:

Dj 16, 1-10

Prijeđi u Makedoniju i pomozi nam!

Čitanje Djela apostolskih

U one dane: Stiže Pavao u Derbu i Listru. Ondje, gle, bijaše učenik neki imenom Timotej, sin neke pokrštene Židovke i oca Grka. Uživao je dobar glas među braćom u Listri i Ikoniju. Pavao htjede da on pođe s njime pa ga uze i obreza zbog Židova koji bijahu u onim mjestima. Jer svi su znali da mu je otac Grk.

I kako su prolazili gradovima, predavali su im za opsluživanje odredbe koje su apostoli i starješine utvrdili u Jeruzalemu. Tako se Crkve učvršćivahu u vjeri i broj im se danomice povećavao.

Prođoše Frigiju i galacijski kraj jer ih je Duh Sveti spriječio propovijedati riječ u Aziji. Kad su došli do Mizije, htjedoše u Bitiniju, ali im ne dopusti Duh Isusov. Onda prođoše Miziju i siđoše u Troadu.

Noću je Pavao imao viđenje: Makedonac neki stajaše i zaklinjaše ga: »Prijeđi u Makedoniju i pomozi nam!« Nakon viđenja nastojasmo odmah otputovati u Makedoniju, uvjereni da nas Bog zove navješćivati im evanđelje.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 100, 1b-3.5

Pripjev:

Kliči, Gospodinu, sva zemljo!

Kliči, Gospodinu, sva zemljo!
Služite Gospodinu u veselju!
Pred lice mu dođite
s radosnim klicanjem!

Znajte da je Gospodin Bog:
on nas stvori, i mi smo njegovi,
njegov smo narod i ovce paše njegove.

Jer dobar je Gospodin,
dovijeka je ljubav njegova,
od koljena do koljena vjernost njegova.

Evanđelje:

Iv 15,18-21

Vi niste od svijeta, nego sam vas ja izabrao iz svijeta.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Ako vas svijet mrzi,

znajte da je mene mrzio prije nego vas.

Kad biste bili od svijeta,

svijet bi svoje ljubio;

no budući da niste od svijeta,

nego sam vas ja izabrao iz svijeta,

zbog toga vas svijet mrzi.

Sjećajte se riječi koju vam rekoh:

‘Nije sluga veći od gospodara.’

Ako su mene progonili,

i vas će progoniti;

ako su moju riječ čuvali,

i vašu će čuvati.

A sve će to poduzimati protiv vas

poradi imena moga

jer ne znaju onoga koji mene posla.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Pin It