PAPA U BAHREINU: RAT JE MONSTRUZNA ZBILJA; NEKA POSVUDA ZAŠUTI ORUŽJE

Prvo javno obraćanje pape Franje na bahreinskom tlu bilo je na susretu s predstavnicima vlasti, civilnoga društva i diplomatskog zbora u Kraljevskoj palači Sakhir, 3. studenog

Pozdravljajući najprije riječima “as-salamu alaikum”, papa Franjo je izrazio zahvalnost kralju zbog poziva i dobrodošlice u Bahreinu.

U Kraljevini Bahrein, „gdje vode mora okružuju pijesak pustinje, a zadivljujući se neboderi uzdižu uz tradicionalne istočnjačke tržnice”, spajaju se vrlo različite stvarnosti, primijetio je Papa. Stapa se staro i moderno, mješavina tradicije i napretka, a prije svega ljudi iz različitih sredina „stvaraju osebujan mozaik života”.

Kao nadahnuće za svoj govor papa Franjo je uzeo jedan „znak vitalnosti” Bahreina, tzv. „Drvo života” (Shajarat-al-Hayat): 10 metara visoko drvo staro 400 godina na neplodnome dijelu Arapske pustinje. Po mnogima, tajna je njegovog preživljavanja u tim uvjetima u korijenju koje se proteže desecima metara ispod zemlje crpeći iz podzemnih naslaga vode.

Govoreći stoga o važnosti korijena, Papa je istaknuo kako je država posvećena istraživanju i vrjednovanju prošlosti. Mjesto je to koje ima dugu povijest, kamo su ljudi dolazili privučeni ljepotom kraja i izvorima slatke vode. Zemljopisni položaj Bahreina, talenti i komercijalne sposobnosti njegovih ljudi, zajedno s povijesnim događajima, omogućili su da poprimi oblik raskrižja međusobnog bogaćenja među narodima, istaknuo je Sveti Otac, dodajući: „Jedna stvar ističe se u povijesti ove zemlje: ona je oduvijek bila mjesto susreta različitih naroda”.

Najveće bogatstvo Bahreina očituje se u njezinoj etničkoj i kulturnoj raznolikosti te u mirnom suživotu i tradicionalnoj gostoljubivosti njezinih ljudi, rekao je papa Franjo. „Na ovim otocima možemo se diviti složenom, multietničkom i multireligijskom društvu, sposobnom prevladati rizik izolacije. To je tako važno u naše vrijeme, kada tendencija da se okrenemo isključivo sebi i svojim posebnim interesima sprječava uvažavanje bitne važnosti veće cjeline”. Brojne skupine u Bahreinu svjedoče da „možemo i moramo” živjeti zajedno u svijetu koji je postao „globalno selo”.

„Doista, iako je globalizacija uhvatila korijena, na mnoge načine još uvijek nam nedostaje ‘duh sela’”, kazao je Papa. Svjedočimo masovnom širenju ravnodušnosti i međusobnog nepovjerenja, bujanju rivalstava i sukoba za koje smo se nadali da su stvar prošlosti, te oblicima populizma, ekstremizma i imperijalizma koji ugrožavaju sigurnost svih. „Unatoč napretku i tolikim oblicima društvenih i znanstvenih dostignuća, kulturološke se razlike među različitim dijelovima svijeta povećavaju, a destruktivni stavovi sukoba preferiraju se pred korisnim prilikama za plodonosne susrete”.

U „sasušenu pustinju ljudskog suživota” potrebno je donijeti „vodu bratstva”, napomenuo je Sveti Otac. „Ovdje sam, u ovoj zemlji Drveta života, kao sijač mira, kako bih doživio ove dane susreta i sudjelovao na forumu dijaloga Istoka i Zapada za miroljubivi ljudski suživot. Zahvaljujem i sada svojim suputnicima, posebno vjerskim predstavnicima. Ovi dani obilježavaju dragocjenu etapu na putu prijateljstva koje se posljednjih godina intenziviralo s raznim islamskim vjerskim vođama, riječ je o bratskom putu koji, ispod pogleda neba, nastoji njegovati mir na zemlji”.

Izražavajući zahvalnost za međunarodne konferencije i mogućnosti susreta koje Bahrein organizira i promiče, Papa je kazao kako su teme poštovanja, tolerancije i vjerske slobode temeljne teme prepoznate i u Ustavu Kraljevine. Prije svega, to su „obveze koje treba stalno provoditi u djelo” kako bi vjerska sloboda bila potpuna te kako bi dostojanstvo i jednake mogućnosti bile konkretno priznate za svaku skupinu i za svakog pojedinca, da se temeljna ljudska prava ne krše, već promiču. „Mislim prije svega na pravo na život, na potrebu da se to pravo uvijek jamči, pa tako i onima koji su kažnjeni, kojima život ne bi trebao biti oduzet”.

Tijekom vremena brojne grane „Drveta života” dale su obilno lišće, čime se stablo povećalo u visinu i širinu. Tako je i doprinos tolikog broja pojedinaca iz različitih naroda omogućio značajan porast produktivnosti u Bahreinu. Zemlja ima jednu od najviših razina useljavanja u svijetu – oko polovice domaćeg stanovništva su stranci, primijetio je Papa. „U isto vrijeme, moramo priznati da je u našem svijetu razina nezaposlenosti i dalje previsoka, a mnogo rada je zapravo dehumanizirajuće. To ne podrazumijeva samo veliki rizik od socijalne nestabilnosti, već predstavlja i prijetnju ljudskom dostojanstvu”. Rad je pravo, istaknuo je Papa, neophodno za cjeloviti vlastiti razvoj i oblikovanje istinski humanog društva.

Ističući globalnu krizu rada, Sveti je Otac ponovio kako je rad dragocjen, te pozvao na jamčenje da radni uvjeti budu svuda sigurni i dostojanstveni, da potiču, a ne da ometaju kulturni i duhovni rast ljudi, da služe unapređenju društvene kohezije, na dobrobit zajedničkog života i razvoja svake zemlje. Bahrein, kazao je, „može biti ponosan na svoje značajne doprinose u tom pogledu”, ističući među ostalim prvu školu za žene u Zaljevu i ukidanje ropstva.

Na koncu, Papa je istaknuo dva ključna područja koja su napose izazov za odgovorne    u služenju općem dobru. Najprije je to pitanje okoliša. „Radimo neumorno u suočavanju s ovom dramatičnom krizom i donosimo konkretne i dalekovidne odluke nadahnute brigom za generacije koje dolaze, prije nego što bude prekasno i njihova budućnost bude ugrožena! Neka Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP27), koja će se održati u Egiptu za nekoliko dana, označi korak naprijed u tom pogledu!”

Drugo je pitanje poziv svakog muškarca i žene da život cvjeta. Međutim, danas se svjedoči smrtonosnim pothvatima i prijetnjama. „Posebno mislim na monstruoznu i besmislenu zbilju rata koji posvuda sije destrukciju i ruši nadu. Rat izvlači ono najgore iz čovjeka: sebičnost, nasilje i nepoštenje. Jer rat, svaki rat, za sobom nosi smrt istine. Odbacimo logiku oružja i promijenimo smjer, preusmjeravajući goleme vojne izdatke u ulaganja u borbu protiv gladi i nedostatka zdravstvene zaštite i obrazovanja. Duboko žalim zbog svih ovih sukoba”. Pozdravljajući zemlje Arapskog poluotoka, Papa je na poseban način istaknuo Jemen, „razdiran zaboravljenim ratom”. „Posebno u svojim molitvama nosim civile, djecu, starije i bolesne. I molim: Neka prestane zveket oružja! Budimo posvećeni, posvuda i konkretno, izgradnji mira!”

„Danas sam ovdje kao vjernik, kao kršćanin, kao čovjek i kao hodočasnik mira, jer smo danas, više nego ikad, pozvani, posvuda, ozbiljno se zauzeti za mirotvorstvo”, kazao je Papa na kraju svog prvog javnog obraćanja u Bahreinu.

Preuzeto s Vatican News

SVETI OTAC DOPUTOVAO U BAHREIN

Trideset deveto apostolsko putovanje pape Franje u inozemstvo započelo je slijetanjem Papinog zrakoplova u zračnu luku Sakhir u središnjem gradu Kraljevine Bahreina Awaliju

Po dolasku u Bahrein Sveti je Otac pošao u kurtoazni posjet bahreinskom kralju Hamadu bin Isa Al Khalifi u kraljevskoj palači Sakhir nakon kojega je uslijedio susret s lokalnim vlastima, predstavnicima civilnog društva i članovima diplomatskog zbora.

Papa Franjo boravit će Kraljevini Bahrein od 3. do 6. studenog.

Predviđeno je obraćanje Svetog Oca na Bahreinskom forumu za dijalog, konferenciji usredotočenoj na temu „ljudskog suživota Istoka i Zapada“.

Konferencija će početi 3. a završiti 4. studenog i predviđeno je sudjelovanje više od 200 vjerskih vođa iz cijelog svijeta.

U nastavku četverodnevnog apostolskog putovanja papa Franjo će se bilateralno susresti s velikim imamom Al-Azhara, održati će audijenciju za članove Muslimanskog vijeća starješina i prisustvovat će ekumenskom susretu i molitvi za mir u katedrali Gospe od Arabije.

Također, u sklopu posjet Kraljevini Bahreinu obuhvaća i mise s katoličkim stanovništvom i mladima na kojima će prisustvovati Sveti Otac, kao i susrete s lokalnim biskupima, svećenicima, sjemeništarcima i pastoralnim djelatnicima.

Papin povratak u Rim očekuje se u nedjelju, 6. studenog.

Preuzeto s Vatican News

PAPA: EVANĐELJE JE JASNO; SIROMAŠNE TREBA VOLJETI I SLUŽITI IM BEZ KOMPROMISA

Papa je, 2. studenog, kada se spominjemo i molimo za sve pokojne, u bazilici svetoga Petra, kao svake godine, slavio misu za kardinale i biskupe koji su preminuli u posljednjih godinu dana. Ako smo u životu milosrdni prema odbačenima, susret će s Bogom za nas biti slavlje

Iščekivanje i iznenađenje – riječi su koje je papa Franjo istaknuo komentirajući čitanja današnje liturgije. Živimo u iščekivanju susreta s Bogom – rekao je – nadajući se da ćemo toga dana osjetiti kako nam griju srce Isusove riječi „Dođite, blagoslovljeni od Oca mojega“.

Nemojmo gubiti iz vida ono što je uistinu važno

Nalazimo se u čekaonici svijeta za ulazak u raj – primijetio je rimski biskup te dodao – iščekivanje koje valja njegovati vježbanjem u želji za nebom.

Dobro nam je upitati se danas imaju li naše želje kakve veze s nebom. Jer, riskiramo da neprestano težimo stvarima koje prolaze, da miješamo želje s potrebama, da očekivanja svijeta stavljamo ispred iščekivanja Boga. Ali, gubiti iz vida ono što je važno kako bismo išli za vjetrom bila bi najveća pogreška u životu. Gledajmo prema gore, jer na putu smo prema visini, dok stvari odavde neće ići gore: najbolje karijere, najveći uspjesi, najprestižnije titule i nagrade, nagomilana bogatstva i zemaljski dobitci, sve će to nestati u trenu – istaknuo je Papa.

Unatoč tomu, koliko vremena i koliko energije trošimo brinući se o tim stvarima – primijetio je – dopuštajući da oslabi težnja prema nebeskom domu i gubeći iz vida odredište putovanja. Stoga je potaknuo sve da se upitamo o svojoj vjeri u riječima koje izgovaramo u Vjerovanju – uskrsnuće mrtvih i život budućega svijeta – te je li u našem životu važno ono bitno ili dopuštamo da nas rastresu suvišne stvari.

Iznenađenje pred Gospodinom

Druga riječ, ‘iznenađenje’, proizlazi iz Matejeva Evanđelja, 25. poglavlja; iznenađenje koje je slično onomu koje izražavaju likovi iz odlomka, koji pitaju Gospodina „kada“ su mu pomogli u brojnim oblicima materijalnoga i duhovnoga milosrđa proživljenih u životu. Ma kada? Tako se izražava iznenađenje sviju, čuđenje pravednih i zaprepaštenje nepravednih – napomenuo je Papa.

Ma kada? Mogli bismo to i mi reći: očekivali bismo da će sud o životu i o svijetu doći u znaku pravednosti, pred rješavajućim sudom koji, razmotrivši svaki element, zauvijek razjašnjava situacije i namjere. Međutim, na božanskom sudu, jedina je zasluga milosrđe prema siromašnima i odbačenima. “Sve što učiniste jednome od ove moje najmanje braće, meni učiniste”, kaže Isus. Čini se da se Svevišnji nalazi u najmanjima, Onaj koji boravi u nebesima prebiva među onima koji su najbeznačajniji za svijet. Kakvo iznenađenje! 

Već znamo koje će biti Božje mjerilo

Ipak, sud će biti takav jer će ga izreći Isus, Bog ponizne ljubavi – napomenuo je. Znamo, dakle, što nam je činiti kako bismo se pripremili za taj trenutak, odnosno ljubiti besplatno i bespovratno, dajući onima koji nam ne mogu uzvratiti. Nemojmo dopustiti da se i mi iznenadimo. Pazimo da ne zasladimo okus evanđelja – upozorio je Papa te objasnio:

Jer često smo, zbog koristi ili komoditeta, skloni ublažiti Isusovu poruku, razvodniti njegove riječi. Priznajmo, postali smo prilično dobri u kompromisima s evanđeljem. Nahraniti gladne da, ali pitanje gladi je slojevito, sigurno ga ne mogu ja riješiti! Pomoći siromašnima, ali nepravde se trebaju rješavati na određeni način te je onda bolje pričekati (…) Biti blizu bolesnima i zatvorenicima, ali na prvim stranicama novina i na društvenim mrežama postoje drugi hitniji problemi, zašto se stoga upravo ja moram zanimati za njih? Prihvatiti migrante doista treba, ali to je opće vrlo slojevito pitanje, tiče se politike. (…) Sve ‘da’, ali na kraju, sve ‘ne’. (…) Često smo muškarci i žene od „ali“, međutim, ustrajući u tomu, od života činimo kompromis s evanđeljem.

Majstori zamršenosti

Od jednostavnih Učiteljevih učenika postajemo majstori zamršenosti koji mnogo zaključuju, ali čine malo, koji ni jednoga siromaha ne poznaju po imenu, koji nikoga ne posjećuju, ne oblače i ne hrane – odlučno je rekao Papa. Na pitanje koje su pravednici i nepravedni uputili Gospodinu – „kada?“, postoji samo jedan mogući odgovor.

Odgovor je samo jedan: to „kada“ je sada, danas, nakon odlaska s ove euharistije. On je u našim rukama, u našim djelima milosrđa; ne u pojašnjenjima i profinjenim analizama, ne u pojedinačnim ili društvenim opravdanjima. On je u našim rukama i mi smo odgovorni. Danas nas Gospodin podsjeća da smrt dolazi otkriti istinu o životu i uklanja sve izlike za nečinjenje milosrđa.

Ne možemo reći da ne znamo; evanđelje nam kaže da iščekivanje susreta s Bogom treba živjeti ljubeći i da će konačno iznenađenje biti radosno za nas ako sada dopustimo da nas iznenadi prisutnost Boga koji nas čeka među siromašnima i ranjenima svijeta – istaknuo je na kraju papa Franjo.

Preuzeto s Vatican News

U PAPINIM MISLIMA PUTOVANJE U BAHREIN I APEL ZA MIR

Putovanje u znaku dijaloga, tim je riječima Papa u podnevnom nagovoru opisao putovanje u Bahrein, od 3. do 6. studenog, gdje će sudjelovati na forumu za koji je kazao da obrađuje neophodnu potrebu da si Istok i Zapad idu u susret, za dobro ljudskoga suživota. Osim toga, zahvalio je, već sada, vlastima i stanovništvu, kao i svima koji već dugo rade na ostvarenju tog posjeta

Nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja, papa Franjo se osvrnuo na apostolsko putovanje u Kraljevinu Bahrein, na koje će poći za tri dana i gdje će se zadržati do nedjelje, 6. studenog. Pritom je zahvalio:

Već sada želim pozdraviti i od srca zahvaliti Kralju, vlastima, braći i sestrama u vjeri, te cijelom narodu u toj zemlji, osobito onima koji već dugo rade na pripremi tog posjeta.

Željeni zagrljaj između Istoka i Zapada

Papa je objasnio da će sudjelovati na Forumu koji je – kako je rekao – „korisna  prigoda“.

Sudjelovat ću, naime, na Forumu koji obrađuje neizostavnu potrebu da si Istok i Zapad više idu u susret za dobro ljudskoga suživota; imat ću prigodu razgovarati s vjerskim predstavnicima, posebno s muslimanima. Molim sve da me prate molitvom, kako bi svaki susret i događaj bili plodonosna prigoda za potporu, u Božje ime, bratstva i mira, koji su našem vremenu prijeko i hitno potrebni.

Apel za mir u Ukrajini

Govoreći o bratstvu i miru, papa Franjo je ponovno, bezbrojni put, potaknuo na molitvu za napaćenu Ukrajinu.

I draga braćo i sestre, molim vas, nemojmo zaboraviti napaćenu Ukrajinu; molimo za mir, molimo da bude mir u Ukrajini.

Preuzeto s Vatican News