SVETAC DANA – SLUGA BOŽJI PLACIDO CORTESE

Sluga Božji Placido Cortese, talijanski i hrvatski franjevac konventualac, mučenik, rođen je 7. ožujka 1907. u Cresu na istoimenom otoku kao Nicolò Matteo (Nikola Matej, zvani Miko) Cortese, sin Talijana Mattea Cortesea i Hrvatice Antonije Bataja. U obitelji je ukupno bilo četvero djece. Mali Miko pohađao je pučku školu na Cresu do kraja I. svjetskog rata, 1918, kada je škola ukinuta. Ušao je 1920. u sjemenište franjevaca konventualaca u Camposampieru (provincija Padova, Veneto). Godinu novicijata proveo je 1923. u bazilici svetog Antuna u Padovi, gdje je 10. listopada 1924. položio prve zavjete i uzeo redovničko ime Placido. Vječne zavjete položio je 4. listopada 1928. Filozofiju je studirao u Cresu od 1925. do 1927, a teologiju u Rimu od 1927. do 1931. Za svećenika je zaređen 6. srpnja 1930. u Lateranskoj bazilici u Rimu. Mladu misu služio je iste godine na Cresu. Službovao je od 1931. do 1933. u Padovi kao ispovjednik u glasovitoj bazilici svetog Antuna Padovanskog. Zatim je od 1933. do 1937. djelovao u župi Bezgrešnog Začeća u Milanu. Pisao je brojne tekstove za katoličke listove pa je u siječnju 1937. imenovan direktorom „Glasnika svetog Antuna“ („Messaggero di sant’Antonio“) i na tom mjestu djelovao do srpnja 1943. Uspio je podići nakladu glasnika s 300 tisuća na 800 tisuća primjeraka, a 1939. sagradio i novu tiskaru. Ostao je uvijek povezan sa svojom domovinom, osobito s članovima obitelji, sestrom i rodbinom u rodnom Cresu. Blag, jednostavan i osjetljiv za potrebe bližnjih, u vrijeme rata postao je idealna osoba za pomoć izbjeglicama, prognanicima, interniranim i zatvorenim osobama na području Veneta. S mrežom suradnika organizirao je i pomagao u spašavanju prognanih Hrvata, Slovenaca, Čeha, Slovaka, Židova, zarobljenih savezničkih pilota i drugih osoba kojima je bila potrebna pomoć u bijegu pred nacističkim progonom. Zdušno je pomagao izbjeglicama u fašističkom logoru Chiesanuova kod Padove, u kojem je bilo i Hrvata. Premda je osjećao da ga prate, otac Placido je nastavio pomagati, ne vodeći brigu o opasnostima, podržan snažnom vjerom. Iako je mogao izbjeći pogibelj premještajem u drugi samostan, on je molio svojeg poglavara da smije nastaviti svojim služenjem progonjenoj braći. Nizak i mršav, malo je spavao, a svjedoci vremena tvrde da je „otac Placido bio anđeo, jedno veliko srce“. Vodio je tajnu spasavalačku mrežu iz svoje ispovjedaonice u bazilici. Služio se kodiranim izrazima i pojmovima. Tako je rečenica „Trebam pet jaja“ značila da su petorici nevoljnika potrebni dokumenti za bijeg u Švicarsku, a rečenica „Trebamo tri kilograma brašna“ da trojica prognanika trebaju skrovište u Padovi. Zbog spašavanja Židova zamjerio se Gestapu.

Dvojica suradnika izdala su ga i predala nacistima 8. listopada 1944. Od tada mu se izgubio svaki trag. Tek poslije nekoliko desetljeća istraživanja otkriveno je da je odveden u Trst u sjedište Gestapa. Pater Placido nije zločincima ništa odao pa je skončao život u mukama. Prema svjedočenju onih koji su ga vidjeli u Trstu, mučitelji su mu iskopali oči i odrezali jezik, a umorili su ga vjerojatno 3. studenoga 1944. u Trstu. Tijelo mu je vjerojatno spaljeno u obližnjem krematoriju Risiera di San Sabba. Ne zna se gdje je pokopan. Postupak za proglašenje Placida Cortesea blaženim službeno je počeo u Trstu godine 2002. Kongregacija za proglašenje blaženih i svetih objavila je 30. kolovoza 2021. dekrete o njegovim herojskim krepostima i proglasila ga časnim slugom Božjim. Često ga uspoređuju sa svetim Maksimilijanom Kolbeom, jer su obojica pripadali franjevcima konventualcima, bili izvrsni urednici u katoličkom tisku i mučenici nacizma, žrtve II. svjetskog rata. Zbog toga je fra Placido prozvan „creskim Kolbeom“. Grad Padova nazvao je 1951. jednu ulicu njegovim imenom, a ispred knjižare u bazilici svetog Antuna u Padovi postavljeno je 2004. njegovo poprsje. U rodnom Cresu otkriven je 2007. pred samostanom svetog Franje njegov kip, rad Marijana Glavnika, a od 2008. u Cresu postoji Ulica fra Placida Cortesea. O fra Placidu na hrvatskom jeziku objavljena je 2019. knjiga „Creski Kolbe“ fra Ljudevita Antona Maračića, u izdanju Veritasa.

Slika: Sluga Božji Placido Cortese
Slika: Sluga Božji Placido Cortese
Slika: Sluga Božji Placido Cortese
Slika: Sluga Božji Placido Cortese
Slika: Sluga Božji Placido Cortese
Slika: Sluga Božji Placido Cortese
Slika: Sluga Božji Placido Cortese
Slika: Sluga Božji Placido Cortese
Slika: Sluga Božji Placido Cortese

Preuzeto s zupajastrebarsko.hr

Ostavite komentar

Pin It