Feel Medjugorje
Author

FMteam

Browsing
In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. STANISLAV KOSTKA

SVETAC DANA – SV. STANISLAV KOSTKA

Sveti Stanislav Kostka bio je poljski plemić i isusovački novak koji je pokazao izuzetnu ustrajnost u nasljedovanju Božjeg poziva u svom pozivu. Stanislav je rođen 1550. godine u dvorcu Rostkovo u Poljskoj, a ime je dobio po mučeniku i biskupu iz 11. stoljeća, svetom Stanislavu. Njegov otac, Ivan, bio je senator kraljevstva i guverner Zakroczima. Njegova majka Margareta bila je u rodu s poljskim kancelarom. Stanislav i njegov stariji brat Paweł odgajani su u strogom okruženju i poučavao ih je privatni učitelj. Stanislav je bio pobožniji od Paweła, koji ga je zadirkivao i maltretirao. Kad mu je bilo trinaest, on i Paul su poslati u Beč da pohađaju isusovački koledž koji je tamo nedavno otvoren. Stanislav je stekao reputaciju neobično marljivog i gorljivog po pitanju vjere, a zbog svoje ljubaznosti bio je omiljen.

Nakon nekoliko mjeseci dječaci su se preselili iz isusovačke rezidencije u kuću senatora, koji je bio uvjereni luteran. Stanislav se prilično razbolio u prosincu 1565. Zbog njegovog protivljenja katoličkoj vjeri, senator nije dopustio svećeniku da uđe u kuću noseći euharistiju, uzrokujući tugu za bolesnog dječaka. Nakon samo deset mjeseci novicijata, Stanislav je postao svjestan da će umrijeti. Doista, dobio je temperaturu, za koju bolničar nije mislio da je nešto ozbiljno. Dana 10. kolovoza bio je toliko slab da je znao da mu je smrt neizbježna. Rukom je napisao pismo Djevici Mariji, moleći ga da ga pozove na blagdan svoga Uznesenja na nebo. Dana 14. dana dobio je Viaticum i tu je noć proveo vrijeme u molitvi s nekoliko drugih isusovaca. Kasno noću, izjavio je da mu Djevica Marija dolazi u susret s nekim anđelima, a on je umro kako je tražio u ranim jutarnjim satima 15. kolovoza u dobi od sedamnaest godina.Paweła se nije obazirao na bratove molbe da mu pribavi Viaticum, pa je Stanislav pribjegao iskrenim molitvama, zazivajući zaštitnicu svoga sodalstva, svetu Barbaru. Kasnije je ispričao da ga je doista posjetio svetac s dva anđela i pričestio ga. Ispričao je i da mu se ukazala Djevica Marija s malim Isusom, potaknula ga da postane isusovac i stavila mu Dijete u naručje. Nakon oporavka, odnos između Paweła i Stanislava nastavio se pogoršavati. Što je Stanislav postajao pobožniji, to je Paul bio ljući i agresivniji. Verbalno zlostavljanje eskaliralo je do batina koje je Stanislav strpljivo podnosio. U jednom je trenutku Stanislav upozorio brata da će uskoro otići i da se više nikada neće vratiti.

Doista, Stanislav je u dobi od petnaest godina odlučio ući u isusovce. Zamolio se provincijalu u Beču tijekom ljeta 1566. Iako su ga smatrali dobrim kandidatom, protivljenje roditelja je prije bilo problematično, pa je Stanislavu rečeno da će trebati očevo dopuštenje. Znao je da se njegov otac namrštio na njegove snažne duhovne sklonosti, pa je nakon savjetovanja s drugim isusovcem napravio alternativni plan. U kolovozu 1567. ujutro tajno je napustio Beč, ostavivši za sobom svoju otmjenu odjeću, odjeven kao siromašni putnik. Te je večeri Paweł shvatio što se dogodilo te je u bijesu krenuo za bratom, ali ga nije uspio pronaći. Noseći pismo bečkih isusovaca, Stanislav je pješice otputovao dvjesto osamdeset milja do Augsberga u Njemačkoj kako bi se obratio tamošnjem provincijalu Sv. Petru Kaniziju. Canisius ga je poslao da radi u internatu u Dillingenu i brzo je uvidio koliko je dječak ozbiljan i sposoban. Prihvatio je Stanislava u red i organizirao da s dvojicom pratilaca otputuje u Rim, nadajući se da Ivan Kostka neće intervenirati.

Nakon pet stotina osamdeset milja putovanja pješice, trio je stigao u Rim u listopadu, noseći pismo od Kanizija. Stanislav se predstavio sv. Franji Borgiji, generalnom poglavaru isusovaca. Primljen je u novicijat svetog Andrije u Rimu, gdje je stavljen na brigu meštru novaka fra Giulio Fazio.

Nakon samo deset mjeseci novicijata, Stanislav je postao svjestan da će umrijeti. Doista, dobio je temperaturu, za koju bolničar nije mislio da je nešto ozbiljno. Dana 10. kolovoza bio je toliko slab da je znao da mu je smrt neizbježna. Rukom je napisao pismo Djevici Mariji, moleći ga da ga pozove na blagdan svoga Uznesenja na nebo. Dana 14. dana dobio je Viaticum i tu je noć proveo vrijeme u molitvi s nekoliko drugih isusovaca. Kasno noću, izjavio je da mu Djevica Marija dolazi u susret s nekim anđelima, a on je umro kako je tražio u ranim jutarnjim satima 15. kolovoza u dobi od sedamnaest godina.

Sveti Stanislav Kostka od djetinjstva je pokazivao rijetku ozbiljnost i odanost vjeri, koja je podnosila protivljenje i neprijateljstvo unutar vlastite obitelji. Paul Kostka doživio je da bude nazočan bratovoj beatifikaciji 1605. godine i posvjedočio je da je njegov brat doživio ekstaze tijekom njihova boravka u Beču. Fr. Fazio je posvjedočio da je Stanislav osjetio vrućinu u prsima koja je bila toliko jaka da je morao “primjenjivati ​​hladne obloge” i da je “bio uzor i ogledalo vjerskog savršenstva… nije štedio sebe ni najmanje pokore”. Nije dopustio da mu išta stane na put da slijedi poziv Djevice Marije da bude isusovac, uključujući i hodanje od gotovo devet stotina milja, uključujući i kroz Alpe. Lista njegovih “podviga” bila bi kratka, ali moglo bi se reći da je “umro od ljubavi”. Blagdan mu je 13. studenog i tu su škole.

Blaženim ga je 1605. proglasio u nazočnosti brata Paweła papa Pavao V, a svetim 1726. papa Benedikt XIII. Zazivaju ga pri prijelomu kostiju, ubrzanom kucanju srca i opasnim bolestima, a zaštitnik je Poljske, isusovačkih novaka, studenata, mladeži i bolesnika koji primaju posljednju pomast. Posvećene su mu mnoge župe i crkve diljem Poljske i svijeta.

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 13. STUDENOGA 2022.

MISNA ČITANJA – 13. STUDENOGA 2022.

Svojom ćete se postojanošću spasiti.

XXXIII. tjedan kroz godinu

Nedjelja, 13. 11. 2022.

TRIDESET I TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU

ČITANJA:
Mal 3,19-20a; Ps 98,5-9; 2Sol 3,7-12; Lk 21,5-19

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Mitar, Brikcije, Brcko, Ivan Trogirski

Prvo čitanje:

Mal 3, 19-20a

Ogranut će vam sunce pravde.

Čitanje Knjige proroka Malahije

Evo dan dolazi poput peći užaren; oholi i zlikovci bit će kao strnjika: dan koji se bliži spalit će ih – govori Gospodin nad vojskama – neće im ostati ni korijena ni grančice. A vama koji se imena moga bojite sunce će pravde ogranuti sa zdravljem u zrakama.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 98, 5-9

Pripjev:

Gospodin dolazi suditi pucima po pravici.

Zapjevajte Gospodinu uz citru,
uz citru i zvuke glazbala;
uz trublje i zvuke rogova:
kličite Gospodinu kralju!

Neka huči more i što je u njemu,
krug zemaljski i stanovnici njegovi!
Rijeke nek plješću rukama,
zajedno s njima neka se brda raduju!

Jer Gospodin dolazi,
dolazi suditi zemlji.
Sudit će krugu zemaljskom po pravdi
i pucima po pravici.

Drugo čitanje:

2Sol 3, 7-12

Tko neće da radi, neka i ne jede.

Čitanje Druge poslanice svetoga Pavla apostola Solunjanima

Braćo: Sami znate kako nas treba nasljedovati. Jer dok bijasmo među vama, nismo živjeli neuredno: ničiji kruh nismo badava jeli, nego smo u trudu i naporu noću i danju radili da ne bismo opteretili koga od vas. Ne što ne bismo imali prava, nego da vam sebe damo za uzor koji ćete nasljedovati. Doista, dok bijasmo u vas, ovo vam zapovijedasmo: Tko neće da radi, neka i ne jede! A čujemo da neki od vas žive neuredno: ništa ne rade, nego dangube. Takvima zapovijedamo i zaklinjemo ih u Gospodinu Isusu Kristu: neka s mirom rade i svoj kruh jedu.

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Lk 21, 5-19

Svojom ćete se postojanošću spasiti.

Čitanje svetoga Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Dok su neki razgovarali o Hramu kako ga resi divno kamenje i zavjetni darovi, reče Isus: »Doći će dani u kojima se od ovoga što motrite neće ostaviti ni kamen na kamenu nerazvaljen.«

Upitaše ga: »Učitelju, a kada će to biti? I na koji se znak to ima dogoditi?« A on reče: »Pazite, ne dajte se zavesti. Mnogi će doista doći u moje ime i govoriti: ’Ja sam’ i: ’Vrijeme se približilo!’ Ne idite za njima. A kad čujete za ratove i pobune, ne prestrašite se. Doista treba da se to prije dogodi, ali to još nije odmah svršetak.«

Tada im kaza: »Narod će ustati protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. I bit će velikih potresa i po raznim mjestima gladi i pošasti; bit će strahota i velikih znakova s neba.

No prije svega toga podignut će na vas ruke i progoniti vas, predavati vas u sinagoge i tamnice. Vući će vas pred kraljeve i upravitelje zbog imena mojega. Zadesit će vas to radi svjedočenja.

Stoga uzmite k srcu: nemojte unaprijed smišljati obranu! Tà ja ću vam dati usta i mudrost kojoj se neće moći suprotstaviti niti oduprijeti nijedan vaš protivnik. A predavat će vas čak i vaši roditelji i braća, rođaci i prijatelji. Neke će od vas i ubiti.

Svi će vas zamrziti zbog imena mojega. Ali ni vlas vam s glave neće propasti. Svojom ćete se postojanošću spasiti.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Crkva svetog Jakova

POKREĆE SE KAUZA ZA PROGLAŠENJE BLAŽENIM I SVETIM 25 SVEĆENIKA MUČENIKA U SISAČKOJ BISKUPIJI

POKREĆE SE KAUZA ZA PROGLAŠENJE BLAŽENIM I SVETIM 25 SVEĆENIKA MUČENIKA U SISAČKOJ BISKUPIJI

Misu zadušnicu povodom 32. godišnjice mučeničke smrti vlč. Antuna Grahovara, župnika sisačke župe Pohoda BDM, predvodio je u srijedu, 9. studenog u crkvi sv. Marije Kraljice Mira u Sisku, biskup Vlado Košić, koji je priopćio kako je odlučio pokrenuti kauzu za proglašenje blaženima i svetima 25 svećenika mučenika, među kojima je i Antun Grahovar.

U koncelebraciji bili su biskupski vikar mons. Marko Cvitkušić, ekonom mons. Zdravko Novak, župnik iz Prelošćice vlč. Ivan Ćorić, župnik iz Viduševca vlč. Nikola Majcen, domaći župnik vlč. Ivan Faletar, župni vikar Darijo Stanković i vlč. Branko Picek.

Na počeku biskupa i sve okupljene te posebno obitelj i prijatelje pokojnog Grahovara pozdravio je župnik Faletar.

U homiliji biskup je podsjeti pod kojim je okolnostima, brutalnim višestrukim probadanjem noža, ubijen vlč. Grahovar. „Bio je to krvavi pir koji je započeo u našoj Domovini, ples smrti i nepravde. U očitoj borbi na život i smrt taj je dan, prije točno 32 godine, pobjedu odnijela smrt. Ipak naš dobri župnik Tonči nije otišao kao onaj koji je zbrisan s lica zemlje, kako je to očito ubojica htio, on je otišao ostavivši duboki trag dobrote i svjedočanstvo velike kršćanske ljubavi. Mi ga pamtimo i danas se spominjemo njegova lika, njegova djela i njegove žrtve“.

Biskup je istaknuo i kako se danas u Crkvi slavi Posveta Lateranske bazilike te se na taj način ne samo sjećamo veličanstvene rimske crkve, koja je kao katedrala oduvijek pripadala rimskom biskupu papi, nego i samog pape te se s posebnim osjećajima molimo za onoga koji u ljubavi predsjeda Crkvom. „To je danas papa Franjo koji je u našim mislima i molitvama. Lateranska bazilika njegova je katedrala, on tu ima katedru s koje poučava Crkvu i svijet. Nekima se ne sviđa što je on posjetio tolike zemlje gdje su i kršćani i katolici manjina – kao prošli tjedan Bahrein, ali Papa to čini kao pontifex tj. graditelj mostova, pomiritelj, onaj koji je donositelj mira. Mir je doista ugrožen. Ne samo u Ukrajini, gdje je to vidljivo gotovo čitave ove godine, nego i u srcima ljudi koji još nisu upoznali ljepotu života s Bogom, koji nas poziva na poštovanje svakog čovjeka. Naš dobri čovjek – župnik Tonči bio je također graditelj mira. Njegovao je dobre odnose i s pravoslavnima i s muslimanima i s nevjernicima u našem gradu Sisku. Neki su to možda smatrali naivnošću, ali on je to činio iskreno vjerujući da su svi ljudi u biti dobri i da svaka vjera nosi u sebi sjemenke božanske objave i dobrote. I zato se družio sa svima, prijateljevao sa svima gledajući prije svega u svakome dijete Božje, stvorenje koje ima pravo na ljudsko dostojanstvo ma odakle god bio“, poručio je propovjednik te dodao kako je pokojnik sve gledao očima dobrote, ali njega nisu drugi tako gledali, već su ga promatrali kao smetnju i željeli ga ukloniti da bi tako pokušali zastrašiti one koje je on predstavljao, a to su katolici u tom gradu i u našoj Domovini.

Govoreći o pročitanoj Prvoj poslanici Korinćanima (1 Kor 3, 9c-11.16-17) koja govori kako je svaki kršćanin Božji hram, a temelj mu je sam Krist, ustvrdio je kako ove Apostolove riječi djeluju kao prijetnja: ne dirajte kršćanina, jer ako tko njega upropasti, Bog će mu uzvratiti. „Nije li tako i s ubojicama župnika Antuna Grahovara? Oni su dirnuli u njega, ubili ga, radovali se što su ga upropastili, ali Bog je upropastio njih, nije im dao mira, ali ne samo da je taj prvi počinitelj, ubojica, uhvaćen, osuđen i trpio kaznu u zatvoru, nego i njegovi su nalogodavci izgubili rat, doživjeli poraz i ideali za koje je živio i umro dobri župnik Tonči nisu izbrisani, dapače živi su kao što i on živi u Bogu“.

Na kraju homilije biskup je priopćio kako je odlučio pokrenuti kauzu za proglašenje blaženima i svetima 25 svećenika mučenika, među kojima je i Antun Grahovar. „Od 1935. godine kad je u Glini ubijen Janko Vedrina pa do 1990., kad je u Sisku ubijen Antun Grahovar. U tih 55 godina stradala su 25 svećenika i 1 bogoslov, i to samo zato što su bili katolički svećenici i bogoslov. Odium fidei – mržnja na vjeru dovoljan je razlog da se takve mučenike proglasi blaženima i svetima. Nadamo se da će taj proces napredovati, kao što napreduje i proces za beatifikaciju brata Bonifacija Ivana Pavletića koji je umro prije točno 125 godina, i to iz ljubavi prema bližnjima, od bolesti koju je dobio jer se zarazio dvoreći bolesnike u Rimu. Od naših svećenika mučenika dva su ubijena od četnika, dva od ustaša i ostali, njih 21 od partizana. Neki stalno ponavljaju kako je taj njihov rat i njihova vlast bila narodna i kako je narod bio zadovoljan, no kad se pogleda koliko su svećenika pobili, tad se prisjećamo rečenice bl. Alojzija Stepinca s montiranog suda, koju je uputio vlastima i sucima: Pobili ste previše svećenika, narod vam to nikada neće zaboraviti. Ali krv mučenika oduvijek je bila sjeme kršćanstva. To znači da je progon i ubijanje kršćana, od našeg svetog Kvirina na dalje do Antuna Grahovara, rađao poput sjemena još više kršćana. Jer to je najveće svjedočanstvo koje privlači: kad drugi vide koliko je Krist značio mučenicima, naime da su se radije odrekli svojega života nego njega, tada i sami zažele biti dionici te milosti i prihvaćaju vjeru u Krista. Neka i nama naš svećenik mučenik Antun, koji je ubijen prije 32 godine, bude nadahnuće ustrajnosti u vjeri, žrtve za Krista i primjer hrabroga pastira koji se ne boji dati i život svoj za svoje ovce”.

Nakon popričesne molitve biskup je objavio i kako je vlč. Ivana Ćorića imenovao postulatorom za proglašenje svetim i blaženim 25 svećenika mučenika.

Preuzeto s ika.hkm.hr

Nastavi čitati
By
In Vijesti iz Crkve

PAPA: KOMUNIKACIJA MORA BITI UKLJUČIVA I ISTINITA

PAPA: KOMUNIKACIJA MORA BITI UKLJUČIVA I ISTINITA

Primivši u audijenciju djelatnike Dikasterija za komunikaciju Sveti je Otac promišljao o odgovornosti onih koji sudjeluju u komunikaciji potičući ih da uvijek traže istinu, bore se protiv govora mržnje, daju glas onima koji nemaju glasa i suzdrže se od širenja osobnih mišljenja

Dužnost onih koji rade u komunikacijama jest poticati blizinu, dati glas isključenima, skrenuti pozornost na ono što inače odbacujemo i ignoriramo, rekao je papa Franjo obraćajući se vatikanskim djelatnicima i sudionicima Plenarne skupštine Dikasterija za komunikacije.

Rimski biskup primio ih je u audijenciju u subotu u Apostolskoj palači u Vatikanu te podsjetio nazočne da Božji glas mora odjekivati u njihovu radu.

Tri kamena temeljca komunikacije

Papa je naznačio tri točke na koje komunikacija mora biti usmjerena. Komunikacija treba učiniti ljude manje usamljenima, treba dati glas onima koji nemaju glasa i komunicirajući valja se odgajati za komunikaciju istine. Istaknuo je da komunikacija mora umanjiti osjećaj usamljenosti na koji su osuđeni mnogi muškarci i žene; u protivnom je to, naime, samo zabava te dodao da se svaka osoba osjeća manje usamljenom kada shvati da pitanja i teškoće koje nosi u sebi dolaze do izražaja izvana.

Samo Crkva koja je uronjena u stvarnost doista zna što je u srcu suvremenog čovjeka, rekao je rimski biskup, te dodao da prava komunikacija proizlazi iz slušanja, iz susreta, iz pričanja života ljudi.

Papa Franjo s pročelnikom Dikasterija za komunikaciju Paolom Ruffinijem

Harmonija različitih glasova

Usredotočujući se na napor komuniciranja Papa je napomenuo kako različite napetosti i glasovi mogu stvoriti umor.

Dodao je da oni koji poznaju način djelovanja Duha Svetoga dobro znaju da On voli stvarati zajedništvo iz različitosti i sklad iz zbrke. Zajedništvo nikada nije jednolikost, već sposobnost da se vrlo različite stvarnosti drže zajedno. Komunikacija također mora omogućiti različitost gledišta nastojeći očuvati jedinstvo i istinu, boreći se protiv kleveta, verbalnog nasilja, personalizma i fundamentalizma koji šire podjele i razdor, zaključio je Papa.

Obraćajući se nazočnima rimski je biskup istaknuo da rad Dikasterija za komunikaciju nije samo tehnički posao, već se dotiče načina postojanja Crkve.

Na kraju govora Papa je zahvalio vatikanskim zaposlenicima i ravnateljima Dikasterija na njihovom radu. Potaknuo ih je da budu pouzdani i hrabri, da govore uvijek iz srca i da pažljivo slušaju, da budu humani i da uvijek sudjeluju u dijalogu tražeći istinu.

Zajednička fotografija

Preuzeto s Vatican News

Nastavi čitati
By
In Vijesti iz Crkve

PAPA SVEĆENICIMA: NEMOJTE BITI STROGI U ISPOVJEDAONICI

PAPA SVEĆENICIMA: NEMOJTE BITI STROGI U ISPOVJEDAONICI

Nakon što im je predao tekst unaprijed pripremljenoga govora, papa Franjo se sudionicima tečaja za rektore i odgojitelje sjemeništā u Latinskoj Americi, koje je jučer primio u audijenciju, obratio spontano te istaknuo tri osobine svećenika: blizinu, nježnost i milosrđe

Blizina, jer žalosno je imati svećenike u vodstvu župe koji viču na sav glas ili koji ne znaju razgovarati. Nježnost, jer je ružno vidjeti svećenike koji nisu u stanju pomilovati dijete, poljubiti stariju osobu ili koji su „strogi“ prema onima koji dolaze moliti oprost u ispovijedi. I ponajviše molitva, jer svećenik koji ne moli završava na smetlištu. U govoru kojim im se obratio jučer, a koji je objavljen danas, papa Franjo je ocrtao lik dobrog svećenika, onoga koji je sposoban za blizinu, milosrđe i nježnost, te istaknuo također ograničenja, opasnosti i moguća iskušenja.

Sposobni za nježnost

Prva se Papina preporuka odnosi na ponašanje i na odnos prema ljudima.

Ne možemo imati svećenike u vodstvu župe koji viču na sav glas, koji sve opterećuju, koji jednostavno žive od tri ili četiri stvari i ne znaju razgovarati, ili su nesposobni pomilovati dijete, poljubiti stariju osobu ili jednostavno ne idu „gubiti vrijeme“ razgovarajući s bolesnima, što je za njih gubitak vremena. To nije dobro – istaknuo je Papa.

Razlučivanje u formaciji

Potom se posebno osvrnuo na formaciju, tu osjetljivu i slojevitu temu. U formaciju se može uvući napast krutosti, odnosno svi oni mladi ljudi koji dolaze s krutim shemama odgoja. Iza te krutosti krije se prava trulež – napomenuo je te istaknuo da je stoga, tijekom cijele formacije, važno dobro razlučivati o tomu kako pratiti mladiće. Ako odgojitelj nema sposobnost razlučivanja, trebao bi od biskupa tražiti da ga pošalje na neko drugo mjesto – primijetio je Papa.

Razlučivanje pretpostavlja tišinu, molitvu, pratnju, sposobnost trpljenja, kao i mogućnosi da nemamo spreman odgovor. Unaprijed pripremljeni odgovori mladima danas ne trebaju; trebamo ih pratiti; naravno, jasnom doktrinom, ali moramo ih pratiti u različitim situacijama – upozorio je rimski biskup.

Bliski s ljudima, milosrdni u ispovjedaonici

Potaknuvši i ovaj put na blizinu s ljudima, istaknuo je da to konkretno znači govoriti i djelovati u Božjem stilu. To treba biti zarazno; odnosno svećenik, sjemeništarac, treba biti blizu. Blizu kome? Kako? – upitao je Papa te kazao – Bog je blizu svojim milosrđem i nježnošću. Te tri stvari valja ostvariti u mladićima. Trebaju biti svećenici koji su dobri ljudi, milosrdni, ali nježno.

Papa, naime, – kako je rekao – trpi kada susretne ljude koji plaču jer su se išli ispovjediti, ali im je u ispovjedaonici svašta rečeno. Ako se osoba stidi, ne treba ju batinati. ‘Ne mogu te odriješiti, moram tražiti dopuštenje od biskupa…’ To se događa! – istaknuo je Sveti Otac te dodao – Naš narod ne može biti u rukama kriminalaca! Svećenik koji se tako ponaša zločinac je. Sviđalo se to vama ili ne.

Na kraju je potaknuo sve svećenike da mole. Svećenik koji ne moli možda će izdržati do duboke starosti, ali u kanti za smeće, odnosno u prosječnosti. Ne mislim reći u grijehu nego u prosječnosti – istaknuo je papa Franjo.

Preuzeto s Vatican News

Nastavi čitati
By
In Devetnice

DEVETNICA GOSPI OD ZDRAVLJA

DEVETNICA GOSPI OD ZDRAVLJA

U ovoj devetnici molimo Gospu od Zdravlja za sve svoje potrebe, osobito za zdravlje duše i tijela

O Marijo, Majko od Zdravlja, lijeku bolesnih, utočište grešnika, utjeho ugroženih, udijeli nam posebnu zaštitu u našim potrebama, kako si obećala svojoj djeci. Pouzdajući se u beskrajnu milost Tvoga Sina, Isusa Krista, koji je rekao: „Molite i bit će vam dano, tražite i naći ćete, kucajte i otvorit će vam se…!” (Mt 7,7 ). Hitam k Tebi, o Majko predobra. Molim te, izmoli za mene od Boga ovu milost za koju te molim kroz ovih devet dana (sad navedite potrebe…).

Prvi dan

O Marijo, Bezgrešna Djevice i Majko Božja, pokaži nam Isusa, vodi nas Njegovu Božanskom Srcu. Jer gdje je Krist tu je istina, svjetlo i život. Njega naći, to je naša najveća sreća na zemlji. On dopušta samoću, napuštenost i tjeskobu, da svojima poravna put do neba. To je misterij Križa, tajna Križa. O Marijo, Sveti Hrame Božji, vrtu Presvetoga Trojstva, Majko Crkve, Kraljice mira, dolazimo k Tebi i molimo Tvoj zagovor za putujuću Crkvu, za Sv. Oca Papu, za kardinale, biskupe i svećenike, redovnike i redovnice, pustinjake, za laike, za skrivene duše-žrtve, za sve molitelje i za sve ljude dobre volje. O Marijo, Majko Božja, štiti svoju djecu, brani ih od zla i izmoli im zdravlje duše i tijela. O Marijo, Posrednice svih milosti, utjeho ugroženih, utočište grešnika, spasi mlade od tame grijeha i vodi ih putem čistoće. Štiti Djevice, obitelji, izmoli bolesnima iscjeljenje, posveti svećenike, spasi pobožne duše. Ti si zaštitnica obitelji i udovica, utočište grešnika, pomoć siromašnima i iscjeljenje bolesnima. Molimo te, majko Gospodinova, izmoli nam iskreno pokajanje za naše grijehe, ojačaj našu vjeru i vodi nas k Izvoru vječnog iscjeljenja. Amen.

Krunica i Litanije Majci od Zdravlja…

Drugi dan

Sveta Marijo, bez grijeha začeta, moli za nas koji se Tebi utječemo. Ti si rođena bez grijeha, da srušiš kraljevstvo Sotone. Ti si nam rodila Krista, Božje svjetlo, da ukloni tamu grijeha na ovome Zemlji. Vodi nas svome božanskom Sinu, koji nas je svojom patnjom i smrću spasio. Jer Tvoj Sin, naš Gospodin i Spasitelj, nije donio oslobođenje od križa, nego je donio oslobođenje po križu. On je pobijedio agoniju i smrt na Križu. Od tada Križ svijetli kao znak spasenja i vidljivi znak nade u dolini suza. Marijo, vodi nas k svome Sinu, Isusu Kristu, koji je rekao: „Zaista, zaista, kažem vam, ako Oca nešto zamolite u moje ime, dat će vam…” (Iv 16,23). O Marijo, utočište grešnika, tješiteljice ugroženih, moli za nevjernike, za one koji u vjeri lutaju, za otpale od vjere, za neprijatelje svete Crkve i za grešnike. Jer, jao onima koji ne daju da grijeh iz njih izađe i koji se ne boje pravednog suda Tvoga Sina. Izmoli, o Marijo, svima koje danas na to Bog poziva, milost pokajanja. Amen.

Krunica i Litanije Majci od Zdravlja…

Treći dan

Bezgrešno začeta Djevice, Majko Kristova, Kraljice neba i Zemlje, svrni svoje milostive oči na nas i budi uz nas kada budemo u borbi s moćima tame, da mi, Tvoja djeca, izbjegnemo grijehu slijedeći Tvoj primjer i da dospijemo k Tebi u nebesko Kraljevstvo. Rekla si: „Svakom tko se posveti mom majčinskom Srcu, obećavam svoju zaštitu.” Pouzdajem se u Tvoj zagovor, predajem i posvećujem Ti svoju dušu i preporučujem Ti sve svoje drage i mile. Uzmi nas kao svoju djecu i vodi nas ka izvoru vječne radosti, Kristu Tvome Božanskom Sinu. On je slika nevidljivog Boga. U Njemu je sve stvoreno na nebu i na zemlji, sve vidljivo i nevidljivo, Prijestolja i Gospodstva, Moći i Vlasti, sve je po Njemu i kroz Njega stvoreno. O Marijo, Majko od Zdravlja, izliječi bolesne, pomaži nas svojim blagoslovom, smiluj nam se da ne izgubimo pouzdanje u Tebe, nego da Tvojim zagovorom budemo oslobođeni od svih opasnosti tijela i duše. Ne dopusti da u patnji budemo ljuti, nego čvrsti, strpljivi, ustrajni i puni pouzdanja. Amen.

Krunica i Litanije Majci od Zdravlja…

Četvrti dan

Sveta Marijo, bez grijeha začeta, moli za nas koji se Tebi utječemo! Ti si blagoslovljena među ženama, bezgranično blagoslovljena i proslavljena od Boga, štovana kao Blažena Djevica Marija od svih naroda. O Marijo, Bezgrešna Djevice i Majko Božja, suncem zaogrnuta i zvijezdama okrunjena! Vodi nas k svom Božanskom Sinu, koji ništa ne propušta da bi privukao sve ljude k sebi. Ljubio nas je u krajnjem poniženju svoga rođenja u štali, u konačnom predanju na Križu, u najdubljoj privrženosti u Hostiji, ljubav je ono što ga tamo drži… O Marijo, Majko Isusova, Posrednice svih milosti, Utočište grešnika, dopusti da i mi širom otvorimo svoja srca za Krista, Tvoga Božanskog Sina, koji nas poziva: „Vidite, stojim na vratima i kucam. Ako netko otvori, Ja ću ući. Ja ću s njim večerati, a on sa mnom… (Otk 3,20). Amen.

Krunica i Litanije Majci od Zdravlja…

Peti dan

Sveta Marijo, Posrednice svih milosti, Majko Zdravlja, Ti ne pomažeš samo one koji u bolima vjeruju Tvojoj ljubavi i u noći Tvome svjetlu, nego svima koji te puni pouzdanja zazivaju. Ti si Vailankanni (svetište Gospe od Zdravlja u Indiji) izabrala kao grad blagoslova i pružaš velike milosti onima koji traže Tvoju pomoć i utječu se Tvome zagovoru: slijepi gledaju, hromi hodaju, nijemi govore, gluhi čuju i bolesni bez nade nalaze ozdravljenje i iscjeljenje. Velika su čudesa koja Bog po tebi, Marijo, čini. Daj da i mi koji se Tebi utječemo budemo oslobođeni od svih opasnosti u tijelu i duši. Pomozi nam da u svijetu ne izgubimo vjeru, daj da ostanemo budni i budi uz nas na času naše smrti. Sjeti se svojih sluga koji su išli pred nama sa znakom vjere i onih na koje nitko više ne misli. Izmoli njima i svima koji u Kristu počivaju mjesto oslobođenja, svjetla i mira. Neka počivaju u miru. Amen.

Krunica i Litanije Majci od Zdravlja…

Šesti dan

Sveta Marijo, Majko Kristova, Kraljice svete Krunice, svrni svoje milostive oči na nas i budi uz nas u svim našim potrebama. Puni pouzdanja vapijemo ti s papom Ivanom Pavlom II.: „Majko, ti znaš što znači u svojim rukama držati mrtvo tijelo svoga Sina, kome si poklonila život. Zaštiti sve majke na ovoj zemlji od smrti njihove djece, od mučenja, ropstva, ratnih razaranja, progonstava, koncentracijskih logora i zatvora. Tvome majčinskom Srcu, Marijo, povjeravamo prije svega one koji su pritisnuti bolima i patnjama bolesne, hendikepirane, muževe i žene u teškim brakovima i djecu u razvedenim obiteljima, ljude koji su pritisnuti dugovima, one koji su bez posla i doma, zatvorenike. O Marijo, Majko Božja, pomozi njima i svima koji se Tebi utječu i koji puni pouzdanja k tebi dolaze. Usliši naše molitve i budi uz nas u svim našim potrebama“. Amen.

Krunica i Litanije Majci od Zdravlja…

Sedmi dan

Sveta Marijo, Majko Božja, naša zagovornice i Pomoćnice, u tvoje svete ruke stavljamo sve naše blago, sve ono što posjedujemo i ono za što smo zaduženi i odgovorni. Podari nam, o Marijo, svoju majčinsku ljubav, bdij nad našim putovima i vodi nas svome Božanskom Sinu, Isusu Kristu, koji je rekao: „Dođite k meni svi koji ste umorni i opterećeni, i ja ću vas okrijepiti. Uzmite jaram moj na se i učite od mene, jer ja sam krotka i ponizna srca. Tako ćete naći pokoj svojim dušama…” (Mt 11,28).
Sveta Marijo, odsjaju Vječnog Svjetla, od Boga izabrana i svim blagoslovima obdarena, moli za nas jadne grešnike, jer mi ne zaslužujemo nikakve milosti. Sačuvaj svećenike, sluge tvoga božanskog Sina, u okrilju tvog Bezgrešnog Srca, gdje im nitko ne može nauditi. Sačuvaj njihove ruke bezgrešnima, koje dnevno dotiču sveto Tijelo tvoga božanskog Sina. Budi uz one koji su u opasnosti, podrži one koji se dvoume, pomozi bolesnima i umirućima, moli za jadne duše u čistilištu, spasi Bogu predane duše, izmoli nam još svetih svećenika i svetih obitelji. Amen.

Krunica i Litanije Majci od Zdravlja…

Osmi dan

Spomeni se, o mila Djevice Marijo: još se nije čulo, da je netko tko se tebi u zaštitu utekao, tvoju pomoć zamolio, i tvome se zagovoru utekao, da je od tebe ostavljen bio. Takvim povjerenjem potaknuti žurimo k tebi, Djevice djevica, Majko. Budi uz nas u kušnjama života. Rasprostri svoju zaštitu nad svima koji tjelesno i duševno pate. Sačuvaj nama i svima nama dragima zdravlje tijela i duše. Posebno nam izmoli milost za koju te molimo (navedi potrebu). O Marijo, bez grijeha začeta, moli za nas, svoju siromašnu djecu, i vodi nas k Isusu Kristu! Jer u darivanju tvoga Sina otkriva se sjaj tvoga Bezgrešnog majčinstva. Pošalji nam svjetlo milosti, koje se u tvome Sinu objavljuje. To svjetlo razbija tminu grijeha i čini nas djecom svjetla. O Marijo, daruj nam milost za koju te molimo i vodi nas dublje u tajne tvog Božanskog Sina, jer samo je On Put, Istina i Život. Amen.

Krunica i Litanije Majci od Zdravlja…

Deveti dan

O Marijo, od Zdravlja, Zdravlje bolesnih, Utočište grešnika, Utjeho ugroženih, budi uz nas u gorkim trenucima života, ne napusti nas u času naše smrti, nego nam izmoli potpuno pokajanje, iskreno obraćenje i oproštenje naših grijeha. Izmoli nam milost da budemo sveti i sačuvaj nas od svih opasnosti tijela i duše i vodi nas k svome božanskom Sinu, Isusu Kristu, koji je rekao: ”Ja sam trs, vi ste mladice. Tko ostaje u meni i ja u njemu, rodi mnogo roda. Jer bez mene ne možete ništa učiniti.” (Iv 15,5). O Marijo, naša draga Gospo iz Vailankannie, Majko od Zdravlja, usliši naše molbe i izmoli nam onu milost za koju te s pouzdanjem u ovoj devetnici molimo. Amen.

Krunica i Litanije Majci od Zdravlja…

MOLITVA NA KRAJU DEVETNICE

(Moli se zadnji dan devetnice)

O Kraljice neba i zemlje, podarila si mi blagoslov. U molitvi je moja ljubav narasla! Pomozi mi da otvorim novu stranicu svoga života, da svjedočim tvoga Sina, Isusa Krista. Ljubljena Majko, jačaj moju želju za sakramentom svete pričesti, tako da budem sve sličniji Kristu u svom zahvaljivanju riječima i djelima. Dopusti mi da svoju obvezu dublje spoznam, da kroz ljubav prema drugima, svojim životom i vjerom vodim cijeli svijet Kristu. Dobra Majko, stavljam sebe i svoju obitelj pod tvoju zaštitu. Amen.

KRUNICA MAJCI OD ZDRAVLJA

(Moli se na Gospinu krunicu)

Na križ moli: VJEROVANJE

Na veliko zrno moli se:
O MARIJO, BEZ GRIJEHA ISTOČNOGA ZAČETA,
UČINI NAS DJECOM SVJETLA I PODARI NAM
ZDRAVLJE DUŠE I TIJELA. AMEN.

Na svako malo zrno moli se:
ČUDOTVORNA MAJKO OD ZDRAVLJA, KROTKA I
PONIZNA SRCA, DAJ DA SLIJEDIMO TVOJE VRLINE.

ZAVRŠNA MOLITVA
(na kraju krunice)

O Gospođo moja, sveta Marijo! Čudotvorna Gospo od Zdravlja, Tvojoj blagoslovljenoj zaštiti i posebnoj skrbi preporučujem danas i uvijek svoju dušu, tijelo, sve što imam i posjedujem, a posebno kraj svog života; sve na slavu Isusovu i spasenje moje duše.

Čudotvorna Majko od Zdravlja, pogledaj nas!

Čudotvorna Majko od Zdravlja, obrati nas!

Čudotvorna Majko od Zdravlja, ozdravi nas!

Čudotvorna Majko od Zdravlja, oslobodi nas!

Čudotvorna Majko od Zdravlja, daj da progledamo!

Čudotvorna Majko od Zdravlja, daj da prohodamo!

Čudotvorna Majko od Zdravlja, daj da progovorimo!

Čudotvorna Majko od Zdravlja, pomozi da invalidska kolica ostavimo!

Čudotvorna Majko od Zdravlja, daj nam da čujemo!

Čudotvorna Majko od Zdravlja, daj nam vjeru, ufanje i ljubav!

Čudotvorna Majko od Zdravlja, daj nam vjernost Tvome Sinu Isusu!

Čudotvorna Majko od Zdravlja, izmoli nam vječno spasenje!

Čudotvorna Majko od Zdravlja, daj nam nebesku radost!

Čudotvorna Majko od Zdravlja, kruno na glavi nebeskoga Kralja izmoli mi milost za koju Ti vapim s punim povjerenjem u Tvoj zagovor u ovoj Devetnici, kako bih mogao/la biti svjedok Tvoje ljubavi i moći, kao Tješiteljice onih koji se Tebi utječu.

Amen.

LITANIJE GOSPI OD ZDRAVLJA

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj se nama!
Sine Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj se nama!
Duše Sveti, Bože, smiluj se nama!
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj se nama!

Sveta Marijo, moli za nas!
Sveta Bogorodice, moli za nas!
Sveta Djevo djevica, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, dobra majko naša, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, liječnice nebeska, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, zdravlje bolesnih, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, zdravlje naše duše, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, zdravlje našeg tijela, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, živote života našeg, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, uzroče naše radosti, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, veselje naše obitelji, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, radosti naše obitelji, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, radosti naše domovine, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, Majko Božanske milosti, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, Majko milosrđa, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, Majko sirotih i zapuštenih, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, utjeho žalosnih, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, nado zdvajajućih, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, utočište grešnika, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, djeliteljice Božjih darova, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, posrednice svih milosti, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, osvojiteljice naših srdaca, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, najbolja čuvarice u kućnim bolestima, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, sigurna pomoći u svim pogibeljima, moli za nas!
Gospe od Zdravlja, jedina nado naša, moli za nas!

Dostoj se primiti naše hvale i uslišati naše molbe:
Nek te hvale i slave nebesa,
Neka zemlja propovijeda tvoja beskrajna dobročinstva,
Neka mladost nađe zaštitu u tvom djevičanskom krilu,
Neka te starost zaziva i blagoslivlja,
Neka te ganu naše suze, naše rane i boli,
Neka ti roditelji posvete svoju obitelj,
Neka nas tvoja ljubav vodi k tvome Božanskom Sinu,
Daj da oplačemo svoje grijehe,
Obrati naše grešnike,
Ozdravi naše bolesnike,
Povrati u stado Isusovo našu zalutalu braću,
Blagoslovi naše trude,
Ne daj da se nikad udaljimo od tebe,
Budi naša utjeha i obrani nas u času smrti,
Budi naša odvjetnica pred sudom Božjim,

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine!

Moli za nas, Sveta Bogorodice.

Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!

Pomolimo se:

Gospodine Bože, udijeli nam, ponizno te molimo da se neprestano radujemo duševnom i tjelesnom zdravlju i da se slavnim zagovorom Blažene Marije vazda Djevice, izbavimo od sadašnje žalosti i nauživamo vječne radosti. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. JOZAFAT KUNCEVIČ

SVETAC DANA – SV. JOZAFAT KUNCEVIČ

Danas, na dan njegova mučeništva, 12. studenog, rimokatolici i neki istočni katolici prisjećaju se svetog Jozafata Kunceviča, biskupa i redovnika čiji je primjer vjere nadahnuo mnoge istočne pravoslavne kršćane da se vrate u puno zajedništvo sa Svetom Stolicom.

Drugi istočni katolici, uključujući Ukrajinsku katoličku crkvu, slave blagdan svetog Jozafata 25. studenoga.

Rođen 1580. u zapadnoj ukrajinskoj regiji Volinji, Ivan Kuncevič nije postao “Jozafat” sve do svog kasnijeg života kao redovnika. Također u početku nije bio punopravni član Katoličke crkve, rođen od pravoslavnih kršćanskih roditelja čija je crkva ispala iz zajedništva s Papom.

Iako su se istočne crkve počele odvajati od Svete Stolice 1054., unija je postojala neko vrijeme nakon Ekumenskog sabora u Firenci u 15. stoljeću. No društveni, politički i teološki sporovi doveli su do toga da se unija počela raspadati čak i prije turskog osvajanja Bizanta 1453. U Ivanovo vrijeme mnogi slavenski pravoslavni kršćani postali su snažno antikatolici.

U to su vrijeme latinski misionari pokušali postići ponovno ujedinjenje s pojedinim istočnim patrijarsima. Pristup je bio riskantan, ponekad je politizirao vjeru i vodio daljnjim podjelama. Ali donijelo je neke značajne uspjehe, uključujući ponovno ujedinjenje Ivanove rusinske crkve u Brestskoj uniji 1596. godine.

Ivan je bio školovan za trgovačkog šegrta i mogao se odlučiti za brak. Ali osjetio je da ga privlače strogost i duhovna dubina tradicionalnog bizantskog monaštva. Uzevši monaško ime Jozafat, stupio je u ukrajinski samostan 1604.

Mladi redovnik preuzeo je ambiciozan zadatak, nastojeći ponovno uklopiti istočnu pravoslavnu tradiciju s autoritetom Katoličke crkve u doba njezine “protureformacije”. Ubrzo, kao svećenik, zatim nadbiskup, a na kraju i mučenik, on će živjeti i umrijeti za jedinstvo crkava.

Dok je odbacivao protuzapadne osjećaje mnogih svojih sunarodnjaka, Josafat se također opirao svakom pokušaju kompromitiranja vlastite tradicije istočnih katoličkih crkava. Uviđajući hitne pastoralne potrebe naroda, izradio je katekizam i apologetička djela, dok je provodio dugo očekivane reforme svećenstva i brinuo se za potrebe siromašnih.

Jozafatov uzoran život i revnost za brigu o dušama pridobili su povjerenje mnogih pravoslavnih kršćana, koji su vidjeli vrijednost zajednice crkava koja se odražava u nadbiskupovu životu i djelima. Unatoč tome, njegova je misija bila u biti kontroverzna, a drugi su bili natjerani da povjeruju u jezive priče i zlonamjerne sugestije o njemu. Godine 1620. protivnici su organizirali posvećenje suparničkog nadbiskupa.

Kako su napetosti između pristaša i protivnika počele eskalirati, Jozafat je žalio zbog početka napada koji će dovesti do njegove smrti. “Vi ljudi iz Vitebska želite me ubiti”, bunio se. “Pravite mi zasjede posvuda, na ulicama, na mostovima, na cestama i na tržnici. Ovdje sam među vama kao pastir i trebate znati da bih rado dao svoj život za vas.”

Napokon je to i učinio, jednog jesenskog dana 1623. godine. Pravoslavni svećenik je izvikivao uvrede ispred nadbiskupove rezidencije i pokušavao na silu ući unutra. Josafat ga je dao ukloniti, ali je čovjek okupio rulju u gradu. Stigli su i tražili nadbiskupov život, prijeteći njegovim pratiocima i slugama. Ne mogavši ​​pobjeći, Jozafat je umro moleći se za ljude koji su ga ustrijelili i zatim mu odrubili glavu prije nego što su njegovo tijelo bacili u rijeku.

Tijelo svetog Jozafata otkriveno je neraspadljivo pet godina kasnije. Zanimljivo je da se svečev nekadašnji suparnik – pravoslavni nadbiskup Meletije – pomirio s Katoličkom crkvom u kasnijim godinama. Blaženim ga je 1643. proglasio papa Urban VIII., a svetim 1867. papa Pio IX., kao prvog grkokatolika.

Zaštitnik je Ukrajine i mnogih poljskih, ukrajinskih i bjeloruskih župa u domovini i svijetu, posebno u SAD, te grkokatoličkih župa u Hrvatskoj (Rajevo Selo kod Drenovaca, Sibinj).

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 12. STUDENOGA 2022.

MISNA ČITANJA – 12. STUDENOGA 2022.

Bog će obraniti svoje izabrane koji vape k njemu.

XXXII. tjedan kroz godinu

Subota, 12. 11. 2022.

Sv. Jozafat, biskup i mučenik

Spomendan

ČITANJA:
od dana: 3Iv 5-8; Ps 112,1-6; Lk 18,1-8

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
crvena

IMENDANI:
Jozafat, Kunibert, Didak

Prvo čitanje:

3Iv 5-8

Dužni smo primati braću da budemo suradnici Istine.

Čitanje Treće poslanice svetog Ivana apostola

Ljubljeni Gaju, pravi si vjernik u svemu što činiš za braću, i to za došljake. Oni posvjedočiše tvoju ljubav pred Crkvom i dobro ćeš učiniti ako ih ispratiš Boga dostojno. Jer poradi Imena iziđoše i ne primaju ništa od pogana. Mi smo dakle dužni takve primati da budemo suradnici Istine.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 112, 1-6

Pripjev:

Blago čovjeku koji se boji Gospodina!

Blago čovjeku koji se boji Gospodina
i koji uživa u naredbama njegovim:
moćno će mu biti na zemlji potomstvo,
na pravednu će pokoljenju počivati blagoslov.

Blagostanje i bogatstvo bit će u domu njegovu,
njegova pravednost ostaje dovijeka.
Čestitima sviće ko svjetlost u tami:
milostiv, milosrdan i pravedan Gospodin.

Dobro je čovjeku koji je milostiv i daje u zajam,
koji poslove svoje obavlja pravedno.
Do vijeka neće on posrnuti:
u vječnome će spomenu biti pravednik.

Evanđelje:

Lk 18, 1-8

Bog će obraniti svoje izabrane koji vape k njemu.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Kaza Isus svojim učenicima prispodobu kako valja svagda moliti i nikada ne sustati:

»U nekom gradu bio sudac. Boga se nije bojao, za ljude nije mario. U tom gradu bijaše i neka udovica. Dolazila k njemu i molila: ‘Obrani me od mog tužitelja!’ No on ne htjede zadugo. Napokon reče u sebi: ‘Iako se Boga ne bojim nit za ljude marim, ipak, jer mi udovica ova dodijava, obranit ću je da vječno ne dolazi mučiti me!’«

Nato reče Gospodin: »Čujte što govori nepravedni sudac! Neće li onda Bog obraniti svoje izabrane koji dan i noć vape k njemu sve ako i odgađa stvar njihovu? Kažem vam, ustat će žurno na njihovu obranu. Ali kad Sin Čovječji dođe, hoće li naći vjere na zemlji?«

Riječ Gospodnja

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Molitve

VELIČA DUŠA MOJA GOSPODINA

VELIČA DUŠA MOJA GOSPODINA

Veliča * duša moja Gospodina
i klikće duh moj *
u Bogu mome Spasitelju,
što pogleda na neznatnost službenice svoje: *
odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom.
Jer velika mi djela učini Svesilni, *
sveto je ime njegovo.
Od koljena do koljena dobrota je njegova *
nad onima što se njega boje.

Iskaza snagu mišice svoje, *
rasprši oholice umišljene.
Silne zbaci s prijestolja, *
a uzvisi neznatne.
Gladne napuni dobrima, *
a bogate otpusti prazne.

Prihvati Izraela, slugu svoga, *
kako obeća ocima našim:
spomenuti se dobrote svoje *
prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka.

Slava Ocu i Sinu *
i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda *
i u vijeke vjekova. Amen.

Nastavi čitati
By
Učitaj više
Pin It