Gospodine Isuse, u evanđelju si nam najavio svoj drugi dolazak „Sin će čovječji doći kao dažd u Noine dane ili kao oganj s Neba u dane Lotove“, iznenada i bez najave. Kada dođeš pokazati će se istinski na što se tko oslanja i kako je tko oblikovao svoj život. Ja želim bdjeti i biti spreman za taj dan. Želim se osloniti na Tebe i Tvoj Križ. Usmjeriti pogled prema Tebi, nevidljivome Bogu koji si mi se darovao po križu i koji si prisutan u svetim sakramentima. Želim se osloniti na Tvoju Riječ. Samo u Tebi i po Tvome Križu vidim život. Tvoj križ neka me vodi, čuva i uzvisi.
Klečeći pred Tvojim križem, pitam te Gospode, kako moliti? Od koga naučiti moliti? Gledam u Tebe i tražim odgovor. Na križu si razapet, izmučen i izrugan ali nisi zaboravio čovjeka. Pokazuješ mi primjer ustrajnosti i molitve. Daruješ mi Mariju za Majku i uzor. Ona je molila jednostavno i predano, otvorena srca i Njezinu molitvu Crkva moli svaku večer “Magnificat, Veliča duša moja Gospodina.” Crkva ponavlja Marijinu molitvu i uči od nje. I moja Te duša veliča Gospode i traži da pogledaš na moju neznatnost, na moju slabost, na moju grešnost. Molim Te, daruj mi ustrajnost kako bih predano slijedio Tebe koji si Put, Istina i Život.
Pozivaš me Gospode, odreći svega što posjedujem. Uzeti križ svoj i ići za Tobom. Ači što posjedujem i što je moje? Jedino što Ti mogu darovati Gospode jest moja molitva, moje srce koje je iskreno i otvoreno za Tvoj dar. Moja molitva je izraz čežnje za Tobom. Moj razgovor s Tobom, moj susret i zajedništvo s Tobom. Moja molitva pred križem izraz je ljubavi prema Tebi. Doživjeti ljepotu Tvoje Ljubavi i znati da se ta Ljubav daruje nešto je najljepše i najuzvišenije u životu. Ljubav nije dar za pojedine nego temeljni uvjet života za sve ljude. Tvoj križ dokaz je Tvoje neizmjerne Ljubavi za čovjeka. Tvoj križ dokaz je i temeljni uvjet po kojemu i ja imam život, po kojemu sam i ja pozvan na život, na svetost.
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se! Duše Sveti, Bože, smiluj nam se! Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!
Kriste Kralju, Bože od Boga ,svjetlo od svjetla, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju po kojem je sve stvoreno, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju za kojeg je stvoren san svijet, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju koji si rođen od djevice, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju pravi Bože i pravi čovječe, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju kojemu se pokloniše pastiri i mudraci, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju zakonodavče višnji, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju izvore i uzore svetosti, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju pute istino i živote naš, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju kojemu je dana sva vlast na nebu i na zemlji, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju vječni Veliki svećeniče, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju razuma, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju volje, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju boli trnjem okrunjeni, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste kralju poniznosti ,za porugu u grimiz obučeni, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju zaručniče djevica, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju koji si u Mariji Magdaleni proslavio život pokornički, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju čije kraljevstvo nije od ovoga svijeta, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju molimo te kraljevskim darom tvoje ljubavi presvetom Euharistijom, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju uzor djelo svemoći Očeve i ljubavi Duha Svetoga, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju koji si uzvisio ženidbu na čast sakramenta, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju koji si učinio prvo čudo na svadbi u kani, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju ljubezni prijatelju djece, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju koji si svojim skrovitim životom u Nazaretu dao primjer roditeljima i djeci, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju koji si radom svojih ruku oplemenio i posvetio rad, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju koji si oživio i povratio njihovim obiteljima mladića iz Naima kćer Jairovu i svoga prijatelja Lazara, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju koji si oprostio preljubnici, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju molimo te tvojom ljubavlju k Mariji i Josipu, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju kraljeva i Gospodar gospodara, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju vjekova besmrtni i nevidljivi, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju vječne slave, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju koji ravnaš bitkama, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju Kneže mira, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste kralju koji nosi na svojim ramenima znak vladarskoga dostojanstva, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju čijem kraljevstvu neće biti kraja, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju koji sjediš iznad kerubina, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju molim te ljubavlju što si je vazda prikazivao narodima koji su ti vjerni, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju koji rušiš mogućnike s njihovih prijestolja, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju koji razbijaš kraljeve u dan gnjeva svojega, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju koji si svojom smrću na križu pobijedio pakao, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju koji si svojim uskrsnućem nadvladao smrt, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju koji ćeš doći suditi žive i mrtve, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju u dan svoje sile u slavi svojih svetaca, neka dođe Kraljevstvo Tvoje! Kriste Kralju molim te tvojom punom ljubavi molitvom na križu Oče oprosti im jer ne znaju što čine, neka dođe Kraljevstvo Tvoje!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine! Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine! Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!
Oče naš…. Njegovo će se kraljevstvo proširiti I vladat će mir bez kraja.
Pomolimo se:
Svemogući vječni Bože svome ljubljenome Sinu dao si svu vlast na nebu i na zemlji i postavio ga glavarom cijelom svijetu. Molimo oslobodi sva stvorenja od ropstva zla da tebi jedinome služe i tebe bez kraja slave. Po istom Kristu Gospodinu našemu. Amen.
Počinje devet dana prije posljednje nedjelje u liturgijskoj godini.
Sljedeća molitva izgovara se devet uzastopnih dana.
O Isuse, po Mariji, svojoj Majci i Posrednici svih milosti, požuri dolazak svoga kraljevstva u duše; pobijedi sve prepreke za vladavinu svoje ljubavi u nama i nadoknadi svom Srcu hladnoću kojom smo Ti služili.
Slava Ocu Sinu i Duhu Svetome kako bijaše u početku sada i uvijek i u vijeke vjekova.
Presveto Srce Isusovo, tvoje Kraljevstvo dođi na cijeli svijet. Po Mariji, tvojoj Svetoj Majci.
O Isuse, po Mariji, svojoj Majci i Posrednici svih milosti, požuri dolazak svoga kraljevstva u obitelji: ponovno posvećeni u svom neizrecivom milosrđu, neka uživaju u onom spokoju i miru koji samo tvoje kraljevstvo može donijeti.
Slava Ocu Sinu i Duhu Svetome kako bijaše u početku sada i uvijek i u vijeke vjekova.
Presveto Srce Isusovo, tvoje Kraljevstvo dođi na cijeli svijet. Po Mariji, tvojoj Svetoj Majci.
O Isuse, po Mariji, svojoj Majci i Posrednici svih milosti, ubrzaj dolazak svoga kraljevstva nad svim narodima: uskoro da se sa svim narodima stvori jedno stado pod jednim pastirom, kao što si nas sam naučio tražiti, za spas čovječanstva.
Slava Ocu Sinu i Duhu Svetome kako bijaše u početku sada i uvijek i u vijeke vjekova.
Presveto Srce Isusovo tvoje Kraljevstvo dođi na cijeli svijet. Po Mariji, tvojoj Svetoj Majci.
Pomolimo se: O svemogući i vječni Bože, koji si htio obnoviti sve u svome ljubljenom Sinu, Kralju svemira, daj milostivo da se svi narodi razjedinjeni ranom grijeha pokore njegovom najslađem carstvu. Za samog Isusa Krista, našeg Gospodina. Amen.
Dana 11. studenog, Katolička crkva časti svetog Martina iz Toursa, koji je napustio svoju dužnost u rimskoj vojsci da bi postao “Kristov vojnik” kao redovnik i kasnije biskup.
Martin je rođen oko 316. godine u današnjoj Mađarskoj. Njegova je obitelj otišla iz tog kraja u Italiju kada se njegov otac, vojni dužnosnik Rimskog Carstva, morao tamo prebaciti. Martinovi roditelji bili su pogani, ali on je osjećao privlačnost prema katoličkoj vjeri koja je postala legalna u cijelom carstvu 313. Primao je vjersku pouku u dobi od 10 godina, a čak je razmišljao i o tome da postane pustinjak u pustinji.
Okolnosti su ga, međutim, prisilile da se pridruži rimskoj vojsci u dobi od 15 godina, kada još nije primio ni krštenje. Martin je nastojao živjeti skromnim i čestitim životom u vojsci, dajući velik dio svoje plaće siromašnima. Njegova velikodušnost dovela je do incidenta koji mu je promijenio život, kada je naišao na čovjeka koji se smrzavao bez tople odjeće u blizini vrata u gradu Amiensu u Galiji.
El Greco (Domenikos Theotokopoulos) (Grčki, 1541. – 1614.), Sveti Martin i prosjak, 1597./1599., ulje na platnu s dodanom drvenom trakom na dnu, zbirka Widener
Dok su njegovi suborci prolazili pokraj čovjeka, Martin se zaustavio i mačem prerezao vlastiti ogrtač na dvije polovice, dajući jednu polovicu prosjaku koji se smrzavao. Te je noći nekršteni vojnik u snu vidio Krista, ogrnutog poluogrtačem koji je dao siromahu. Isus je izjavio: “Martin, katekumen, obukao me je u ovo ruho.”
Martin je znao da je došlo vrijeme da se pridruži Crkvi. Ostao je u vojsci dvije godine nakon krštenja, ali je želio predati svoj život Bogu potpunije nego što mu to zvanje dopušta. Ali kada je konačno zatražio dopuštenje da napusti rimsku vojsku, tijekom invazije Germana, Martin je optužen za kukavičluk.
On je odgovorio ponudivši se nenaoružan stati pred neprijateljske snage. „U ime Gospodina Isusa, zaštićen ne kacigom i štitom, nego znakom križa, ugurat ću se bez straha u najgušće čete neprijatelja.“ Ali ovo iskazivanje vjere postalo je nepotrebno kada su Nijemci umjesto toga tražili mir, a Martin je otpušten.
Nakon što je neko vrijeme živio kao katolik, Martin je otputovao kako bi upoznao biskupa Hilarija od Poitiersa, vještog teologa i kasnije kanoniziranog sveca. Martinova predanost vjeri impresionirala je biskupa, koji je zamolio bivšeg vojnika da se vrati u svoju biskupiju nakon što se vratio u Mađarsku kako bi posjetio roditelje. Dok je bio tamo, Martin je nagovorio svoju majku, ali ne i oca, da se pridruži Crkvi.
Međutim, u međuvremenu je Hilarije izazvao bijes arijanaca, skupine koja niječe da je Isus Bog. To je rezultiralo biskupovim progonstvom, tako da se Martin nije mogao vratiti u svoju biskupiju kako je namjeravao. Umjesto toga, Martin je proveo neko vrijeme živeći teškim asketskim životom, što je zamalo rezultiralo njegovom smrću. Njih su se dvoje ponovno susreli 360. godine, kada je završilo Hilarijevo progonstvo iz Poitiersa.
Nakon njihovog ponovnog susreta Hilarije je Martinu dodijelio komad zemlje za izgradnju onoga što je možda bio prvi samostan u regiji Galije. Tijekom desetljeća koje je uslijedilo kao redovnik, Martin je postao poznat po tome što je svojim molitvama podigao dvoje ljudi iz mrtvih. Ovaj dokaz njegove svetosti doveo je do njegova imenovanja trećim biskupom Toursa usred današnje Francuske.
Martin nije želio postati biskupom i zapravo su ga prevarili da napusti svoj samostan od strane onih koji su htjeli da on vodi lokalnu crkvu. Nakon što je imenovan, nastavio je živjeti kao redovnik, odijevajući se jednostavno i ne posjedujući nikakve osobne stvari. U tom istom duhu požrtvovnosti, putovao je po svojoj biskupiji, iz koje je navodno istjerao poganske običaje.
I Crkva i Rimsko Carstvo prošli su kroz vrijeme preokreta za vrijeme Martinova biskupovanja. Priscilijanizam, krivovjerje koje uključuje spasenje putem sustava tajnog znanja, uzrokovalo je tako ozbiljne probleme u Španjolskoj i Galiji da su građanske vlasti krivovjerce osudile na smrt. Ali Martin se, zajedno s papom i svetim Ambrozijem Milanskim, usprotivio ovoj smrtnoj presudi za priscilijaniste.
Čak i u starosti Martin je nastavio živjeti skromnim životom usmjerenim na brigu za duše. Njegov učenik i životopisac, sveti Sulpicije Sever, zabilježio je da je biskup pomagao svim ljudima u njihovim moralnim, intelektualnim i duhovnim problemima. Također je pomogao mnogim laicima da otkriju svoj poziv na posvećeni život siromaštva, čistoće i poslušnosti.
Martin je predvidio svoju smrt i rekao je svojim učenicima o tome. Ali kad ga je tijekom pastoralnog putovanja snašla posljednja bolest, biskup je bio nesiguran da napusti svoj narod.
“Gospode, ako sam još uvijek potreban tvom narodu, ne odbijam nikakav rad. Neka bude tvoja sveta volja”, molio je. Dobio je temperaturu, ali nije spavao, provodeći posljednjih nekoliko noći u Božjoj prisutnosti u molitvi.
“Dopustite mi, braćo moja, da radije gledam prema nebu nego prema zemlji, kako bi moja duša mogla biti usmjerena da poleti Gospodinu kojemu ide”, rekao je svojim sljedbenicima, malo prije nego što je umro u studenom 397.
Sveti Martin iz Toursa kroz povijest je bio među najomiljenijim svecima u povijesti Europe. U govoru Angelus 2007., papa Benedikt XVI. izrazio je nadu „da svi kršćani mogu biti poput svetog Martina, velikodušni svjedoci Evanđelja ljubavi i neumorni graditelji zajedničkog odgovornog dijeljenja.
Zaštitnik je Francuske, vojnika, konjanika, siromašnih, prosjaka, putnika i vinogradara.
ČITANJA: od dana: 2Iv 4-9; Ps 119,1-2.10-11.17-18; Lk 17,26-37
BOJA LITURGIJSKOG RUHA: bijela
IMENDANI: Martin Tourski, Martina, Teodor Studit
Prvo čitanje:
2Iv 4-9
Tko ostaje u nauku, ima i Oca i Sina.
Čitanje Druge poslanice svetog Ivana apostola
Izabrana Gospođo, obradovah se veoma što sam među tvojom djecom našao takve koji hode u istini, kao što primismo zapovijed od Oca. I sada te molim, Gospođo, ne kao da ti novu zapovijed pišem, nego onu koju smo imali od početka: da ljubimo jedni druge. A ovo je ta ljubav: da živimo po zapovijedima njegovim. To je zapovijed, kao što čuste od početka, da u njoj živite.
Jer iziđoše na svijet mnogi zavodnici koji ne ispovijedaju Isusa Krista koji dolazi u tijelu. To je zavodnik i Antikrist. Čuvajte se da ne izgubite što ste stekli, nego da primite potpunu plaću. Tko god pretjera i ne ostane u nauku Kristovu, nema Boga. Tko ostaje u nauku, ima i Oca i Sina.
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Ps 119, 1-2.10-11.17-18
Pripjev:
Blaženi koji hode po Zakonu Gospodnjem!
Blaženi oni kojih je put neokaljan, koji hode po Zakonu Gospodnjem!
Blaženi oni koji čuvaju propise njegove, čitavim srcem njega traže.
Svim srcem svojim tebe tražim; ne daj da zastranim od zapovijedi tvojih.
U srce pohranih riječ tvoju, da protiv tebe ne sagriješim.
Milostiv budi meni, sluzi svojem, da živim i tvoje riječi čuvam.
Otvori oči moje, da gledam divote tvoga Zakona!
Evanđelje:
Lk 17, 26-37
U dan kad se Sin Čovječji objavi.
Čitanje svetog Evanđelja po Luki
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: »Kao što bijaše u dane Noine, tako će biti i u dane Sina Čovječjega: jeli su, pili, ženili se i udavali do dana kad Noa uđe u korablju. I dođe potop i sve uništi. Slično kao što bijaše u dane Lotove: jeli su, pili, kupovali, prodavali, sadili, gradili. A onog dana kad Lot iziđe iz Sodome zapljušti s neba oganj i sumpor i sve uništi. Tako će isto biti u dan kad se Sin Čovječji objavi.«
»U onaj dan tko bude na krovu, a stvari mu u kući, neka ne siđe da ih uzme. I tko bude u polju, neka se ne okreće natrag. Sjetite se žene Lotove! Tko god bude nastojao život svoj sačuvati, izgubit će ga; a tko ga izgubi, živa će ga sačuvati.«
»Kažem vam, one će noći biti dvojica u jednoj postelji: jedan će se uzeti, drugi ostaviti. Dvije će mljeti zajedno: jedna će se uzeti, druga ostaviti.« Upitaše ga na to: »Gdje to, Gospodine?« A on im reče: »Gdje bude trupla, ondje će se okupljati i orlovi.«
PAPA: GRADITI MOSTOVE KAKO BI NEPRIJATELJSKE OBALE PONOVNO USPOSTAVILE KOMUNIKACIJU
Papa Franjo primio je u audijenciju zajednicu Papinskoga češkog zavoda svetoga Ivana Nepomuka, nazvanoga po češkom mučeniku koji je krajem XIV. stoljeća bačen u Vltavu zato što nije prekršio ispovjednu tajnu: danas, dok u Ukrajini bjesni rat, valja raditi evanđeoskom ustrajnošću te moliti za pomirenje
Imamo ići tamo gdje se širi sukob kako bi dvije udaljene i neprijateljske obale mogle ponovno komunicirati. Molitva, posebno zagovorna molitva, ima tu snagu da uspostavi kontakt na terenu savjesti, sve do neočekivane mogućnosti za dijalog – istaknuo je papa Franjo podsjećajući upravo danas – kako je rekao – dok bjesni rat u Ukrajini, na aktualnost jednoga razmišljanja kardinala Martinija iz 1991., kako bi istaknuo karakteristiku svetoga Ivana Nepomuka koji je mučenički umro krajem XIV. stoljeća, a kojega se štuje kao zaštitnika mostova. Njegovo ime, naime, već oko 140 godina nosi Papinski češki zavod svetoga Ivana Nepomuka, čiju je zajednicu papa Franjo danas primio u audijenciju.
Primat savjesti
Sveti Ivan Nepomuk čestiti je svećenik koji odbija zahtjev pokvarenoga kralja Vjenceslava da prekrši ispovjednu tajnu kako bi otkrio što mu je kraljica rekla pod sakramentalnim pečatom; kraljica za koju kralj, nepopravljivi vjerolomnik, sumnja u nepostojeću nevjeru. To odbijanje Ivan plaća životom, bačen s praškoga mosta Karla IV. u Vltavu. To nas svjedočanstvo, danas više nego ikada, podsjeća na prvenstvo savjesti nad bilo kojom svjetovnom moći; prvenstvo ljudske osobe, njezinoga neotuđivog dostojanstva. Međutim, postoji još uvjerljiviji način za čašćenje spomena na svetoga mučenika ubijenoga na taj način – istaknuo je Papa.
Pokušati, u konkretnom životu, graditi mostove tamo gdje ima podjela, udaljenosti, nesporazuma. Štoviše, mi sami trebamo biti mostovi, ponizna i hrabra sredstva susreta, dijaloga među pojedincima i različitim i suprotstavljenim skupinama (…) Ali, to još bolje čine žene – primijetio je rimski biskup.
Zajednička fotografija
Služitelji, borci, a ne svjetovni protagonisti
Papa Franjo je potom, tko zna koji put, redovnike upozorio na opasnost od duhovne svjetovnosti, na ono – kako je rekao – najgore što se može dogoditi posvećenom muškarcu ili ženi, te na primjeru svetoga Ivana Nepomuka istaknuo ono ‘ne’ moćima ovoga svijeta kako bi potvrdio ‘da’ evanđelju; moćima koje su katkada političke, ideološke ili kulturne, koje uvjetuju na suptilan način.
Neka vaš zavod – poželio je Papa – bude dom i škola slobode, unutarnje slobode, posebno danas kada, smanjenjem broja europskih svećenika, afrički i azijski svećenici, pitomci zavoda, mogu biti ljudsko i formativno bogatstvo. Gospodin nas sve želi kao sluge, braću i sestre, a ne primadone i glavne aktere; ne protagoniste, koji su katkada protagonisti tužnih i osrednjih priča. Ne, Gospodin želi da budemo borci; bježimo od iskušenja tog svjetovnog protagonizma – potaknuo je papa Franjo te pritom napomenuo da se ta sloboda očituje i u osjećaju za humor.
DRUGI DAN POSJETA MINISTRA GRLIĆA RADMANA SVETOJ STOLICI
Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman susreo se danas u Vatikanu s Papinim državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom, u sklopu dvodnevnog službenog posjeta Svetoj Stolici
Ove godine Hrvatska i Vatikan obilježile su 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa, a današnji susret utvrdio je prijateljske odnose dviju država kroz partnerstvo i suradnju. Razgovor je uključivao razmišljanja u vezi s globalnom zaštitom vjerskih sloboda, , kao i aktualne vanjskopolitičke teme uključujući rat u Ukrajini i situaciju u jugoistočnoj Europi, stoji na službenoj stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH. „Pomno pratimo poruke i nastojanja Svetog Oca, pape Franje, da se zaustavi ruska invazija i brutalnost rata te iznimno cijenimo njegove snažne pozive na uspostavljanje mira“, rekao je ministar u razgovoru s državnim tajnikom. Dodao je da će RH nastaviti pružati potporu Ukrajini koliko god to bude potrebno.
Razgovori u Državnom tajništvu
Uz susret s državnim tajnikom Parolinom, ministar Grlić Radman je tijekom drugog dana službenog posjeta Svetoj Stolici bio nazočan na svetoj misi za Domovinu i hrvatski narod u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima. Posjetio je i Papinski hrvatski Zavod svetog Jeronima u Rimu, gdje se susreo s rektorom, velečasnim Markom Đurinom, svećenicima na studiju u Rimu te hrvatskom zajednicom.
Jučer, prvoga dana službenoga posjeta ministar Grlić Radman sudjelovao je na općoj audijenciji na kraju koje se susreo sa Svetim Ocem. Ministar je papi Franji prenio pozdrave hrvatskog premijera te istaknuo očekivani susret u Vatikanu u prigodi dviju obljetnica: 70. godišnjice proglašenja Alojzija Stepinca kardinalom i 25. obljetnice beatifikacije Alojzija Stepinca.
Također, jučer je održan sastanak s tajnikom za odnose s državama i međunarodnim organizacijama nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom tijekom kojega su potvrđeni tradicionalni, snažni, povijesni i prijateljski odnosi između Hrvatske i Vatikana. Ministar vanjskih poslova dodao je da će Hrvatska uvijek biti zahvalna Svetoj Stolici na važnoj ulozi u procesu međunarodnog pravnog priznanja Republike Hrvatske.
Među ostalim, na susretu s tajnikom za odnose s državama bilo je razgovora o aktualnim vanjsko-političkim temama kao što je rat u Ukrajini, stanje u Europi te nadolazeći ulazak Hrvatske u Schengenski prostor i u Eurozonu. Glede Jugoistočne Europe, ministar Grlić Radman rekao je da se nadbiskup Gallagher zanimao za nedavne izbore u Bosni i Hercegovini – istaknuto je na službenoj stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH.
MINISTAR VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA RH GRLIĆ RADMAN U VATIKANU
Prvog dana službenog posjeta Svetoj Stolici, 9. studenog, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman susreo se u Vatikanu s papom Franjom i tajnikom za odnose s državama i međunarodnim organizacijama nadbiskup Paulom Richardom Gallagherom. Razgovarali su o ratu u Ukrajini, ulasku Hrvatske u schengenski prostor i eurozonu te o izborima u Bosni i Hercegovini.
Prvoga dana službenoga posjeta ministar Grlić Radman sudjelovao je na općoj audijenciji te je primljen kod pape Franje. U razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu, ministar je naveo kako je Svetom Ocu prenio pozdrave premijera Andreja Plenkovića te istaknuo očekivani susret u Vatikanu u prigodi dviju obljetnica: 70. godišnjice proglašenja Alojzija Stepinca kardinalom (12. siječnja 1953.) te 25. obljetnice beatifikacije Alojzija Stepinca (3. listopada 1998.).
Tijekom susreta, na općoj audijenciji, papi Franji je uručeno drvo masline s otoka Brača i brevijar.
Susreti s tajnikom za odnose s državama i međunarodnim organizacijama mons. Paulom Richardom Gallagherom odvijaju se gotovo na godišnjoj razini, kazao je ministar, te prilikom susreta 9. studenog potvrdili su „tradicionalne, snažne, povijesne, odlične odnose Hrvatske i Svete Stolice”. Tim se odnosima – kojima se ove godine obilježava 30. obljetnica – svjedoči stalno, oni su intenzivni, dinamični, ocijenio je ministar, dodajući: „Uvijek ćemo biti zahvalni Svetoj Stolici na važnoj ulozi u procesu međunarodnog priznanja Hrvatske i na njezinoj snažnoj potpori pristupanju Hrvatske Europskoj uniji”.
Među ostalim, na susretu s tajnikom za odnose s državama bilo je razgovora o aktualnim vanjskopolitičkim temama kao što je rat u Ukrajini, stanje u Europi te nadolazeći ulazak Hrvatske u schengenski prostor i u eurozonu. Glede Jugoistočne Europe, ministar Grlić Radman rekao je da se nadbiskup Gallagher zanimao za nedavne izbore u Bosni i Hercegovini. „Kazao sam kako su upravo odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta išle u smjeru stabilizacije Bosne i Hercegovine i jačanju institucija i same funkcionalnosti Bosne i Hercegovine i naravno političke participacije diskriminiranog hrvatskog naroda”.
„Složili smo se kako je europska perspektiva potrebna za očuvanje stabilnosti na jugoistoku Europe, a poglavito za stabilnu, naravno i opet funkcionalnu, europski orijentiranu Bosnu i Hercegovinu”, naveo je ministar te istaknuo: „Duhovno vodstvo Svete Stolice sada je potrebnije nego ikada u svijetu punom opasnosti i punom izazova”.
Među ostalim, ministar Grlić Radman je zahvalio nadbiskupu Gallagheru na poticaju oko sklapanja ugovora o Hrvatskom Caritasu. „Naravno da će taj sporazum ojačati i dati još čvršći temelj svim humanitarnim i društvenim aktivnostima u Hrvatskoj, imajući na umu važnost kršćanskih vrijednosti i slijedeći načelo solidarnosti”.
U četvrtak, 10. studenog, ministar Grlić Radman susrest će se s Papinim državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom. Niz je područja suradnje u kojima Sveta Stolica kao subjekt međunarodnog prava i kao važan član međunarodne zajednice ima značajnu ulogu, rekao je Grlić Radman, dodajući kako je najvažnija uloga ona promicanja mira, poštovanja ljudskih prava i održivog svjetskog poretka.
„Tu je uloga Svete Stolice itekako važna i uvijek će biti važna jer Sveta Stolica ima snažnu moralnu dimenziju kada su upravo u pitanju vrijednosti, dakle kršćanske vrijednosti su kozmopolitske vrijednosti, i svakako držimo da je papa Franjo u tom smislu itekako veliki moralni autoritet u međunarodnoj zajednici”.
U izaslanstvu su također ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac te saborska zastupnica Marijana Petir.
