FMteam, Author at Feel Medjugorje

PROSLAVLJEN BLAGDAN ROĐENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U MEĐUGORJU

Blagdan rođenja Blažene Djevice Marije, u narodu poznat kao Mala Gospa, svečano je proslavljen u župi Međugorje. Svete Mise na hrvatskom jeziku slavljene su u 8, 11 i 18 sati. Večernji molitveni program započeo je molitvom krunice u 17 sati, a večernju svetu u 18 sati predslavio je nadbiskup mons. Aldo Cavalli, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje u koncelebraciji s fra Antoniom Primorcem i velikim brojem svećenika. Svetu Misu svojim pjevanjem je uzveličao zbor Kraljice Mira.

“Istočna Crkva iz više je razloga u IV. stoljeću odlučila slaviti 8. rujna blagdan Marijina rođenja. U VIII. stoljeću papa Sergio I. je izabrao isti dan 8. rujna, kako bi u Zapadnoj Crkvi slavili blagdan rođenja Djevice Marije. Dvije misli o Djevici Mariji. Prva točka, Marija iz Nazareta je po milosti uzor kršćanskog života, po milosti je Bog izabrao nju, Mariju, poniznu djevojku u malenome selu Nazaretu. Po milosti ju je Bog nazvao “Milosti puna”. Po milosti joj Bog jamči »Ja sam s Tobom«. Po milosti joj je Duh Sveti dao dar postati Majka Sina Božjega. Kod Marije se sve dogodilo po milosti Božjoj. Marija iz Nazareta je na ovu milost odgovorila vjerom »Evo službenice Tvoje, Gospodine: Neka mi bude po riječi Tvojoj!« U malenosti svog doma u Nazaretu Marija je vjerno ostvarila poslanje koje je primila po milosti Božjoj. Vjerna svom poslanju, do kraja pod križem s Isusom je bila ona, Marija, Njegova Majka. Upamtimo, milost i vjera. Milost je Božji dar, vjera je naš odgovor. Djela autentična su posljedica onoga koji je primio milost i vjeruje. Druga točka, čitanja koja su nam danas predložena, iz knjige proroka Miheja i iz evanđelja po Mateju ne govore nam o Marijinom rođenju. Govore nam o Isusovom rođenju. Marijin život je u zajedništvu s Isusovim životom. Marija je Njegova Majka. U VIII. stoljeću prije Isusa prorok Mihej naviješta rođenje u Betlehemu pravog pastira, pravog nositelja mira. Sin Božji, Isus je rođen u Betlehemu od Marije Djevice. Evanđeoski ulomak koji smo čitali nam predstavlja rođenje Isusa »Jakovu se rodi Josip, muž Marije od koje se rodio Isus koji se zove Krist«. Čitavo evanđelje nam govori o Isusu. Marija je izabrana biti Majka Isusova ulazeći na dubok i jedinstven način u Božji naum i odgovarajući čitavim svojim bićem. Neka nam Bog pomogne ući poput Marije u Njegov naum i odgovoriti čitavim svojim životom.”, kazao je nadbiskup Aldo Cavalli u svojoj propovijedi.

Blagdan rođenja Blažene Djevice Marije u Međugorju je protekao u znaku posjete domaćih i stranih hodočasnika koji su tijekom cijelog dana sudjelovali na svetim Misama, posjeti Brdu Ukazanja, boravili u molitvi na prostorima oko i unutar Crkve sv. Jakova. Nakon večernje svete Mise uslijedilo je Klanjanje Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu kojeg je predvodio fra Ivan Hrkač.

Klanjanje Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu, 8. rujna 2022.

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.
Ne odbij nam molbe u potrebama našim,
nego nas od svih pogibli vazda oslobodi.
Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša,
Posrednice naša, Zagovornice naša!
Sa svojim nas Sinom pomiri,
svojemu nas Sinu preporuči,
svojemu nas Sinu izruči. Amen.

***

“Draga djeco! Moj zemaljski život je bio jednostavan. Voljela sam i radovala se malim stvarima. Voljela sam život, dar od Boga, iako su boli i patnje probijale moje srce. Djeco moja, imala sam snagu vjere i bezgranično povjerenje u Božju ljubav. Svi oni koji imaju snagu vjere su jači. Vjera čini da živiš po dobru i onda svjetlo Božje ljubavi dolazi uvijek u željenom trenutku. To je snaga koja podržava u boli i patnji. Djeco moja, molite za snagu vjere i pouzdajte se u Nebeskog Oca i ne bojte se. Znajte da nijedno Božje stvorenje neće biti izgubljeno nego da će živjeti zauvijek. Svaka bol ima svoj kraj i onda počinje život u slobodi tamo gdje sva moja djeca dolaze, gdje se sve vraća. Djeco moja, vaša borba je teška. Bit će još teža, ali vi slijedite moj primjer. Molite za snagu vjere, pouzdajte se u ljubav Nebeskog Oca. Ja sam s vama, ja vam se očitujem, ja vas hrabrim. S neizmjernom majčinskom ljubavi milujem vaše duše. Hvala vam.“(Gospina poruka, 18. ožujka 2018.)

In Molitve

MOLITVA MALOJ GOSPI

MOLITVA MALOJ GOSPI

Pozdravljam Te, Marijo, Kćeri Boga Oca, Majko Isusa Krista,

Zaručnice Duha Svetoga, uzvišeni Hrame Presvetog Trojstva.

Prepoznajemo te kao našu Sestru, milinu čovječanstva,

majku punu ljubavi, nositeljicu Krista, našega života, znak nade i utjehe,

savršenu sliku Crkve. Učini nas samo jednim srcem i jednom dušom s Tobom,

da naviještamo koliko je velik Gospodin i prepoznajemo s radošću Njegovu prisutnost u svijetu.

Tebi, odabranoj od Boga, za jedinstveno poslanje u povijesti spasenja,

posvećujemo sami sebe, naše djelovanje i naš život. Utisni svoj pečat u naše duše,

da ostanemo uvijek vjerni Bogu. Izlij na nas Svoju ljubav Majke, prati nas na putu života.

Utaži našu glad kruhom Riječi i Euharistije, daj da doživimo Tvoju majčinsku skrb prema nama.

Ne dopusti da beskorisne i prolazne brige priječe naše traženje Boga.

Po djelu Duha Svetoga i Tvojoj vjernoj suradnji neka živi i raste u nama Krist Tvoj Sin

da ostvarimo spasonosni Očev plan.

Amen.

In Svetac dana

MALA GOSPA – ROĐENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE

MALA GOSPA – ROĐENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE

8. rujna Crkva slavi marijanski blagdan, Malu Gospu, spomendan rođenja Blažene Djevice Marije. Mariju je Bog izabrao od svih ljudi na zemlji i povjerio joj čast i zadaću rođenja samoga Boga. Začeta bez istočnoga grijeha, Marija je u potpunoj poniznosti vršila Božju volju, svjesna veličine dara kojim je obdarena, kao i odgovornosti koja joj je povjerena. Tijekom povijesti Crkve učvrstila se vjera u utjelovljenje Sina Božjega pa se počela častiti i Majka njegova. Već u VI. st. na Istoku i u VII. st. na Zapadu nalazimo naznake liturgijskoga slavlja Gospina rođenja. Marijino rođenje naviješteno je u Starom zavjetu, Nakon pada Adama i Eve u grijeh, Bog im se ukazuje, prekorava ih i tjera iz zemaljskog raja. Bog govori zmiji: ‘Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu’ (Post 3,15). Drugi vatikanski koncil naučava da je Marija proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom. Rođendan Marijin rođendan je veličanstvenog Božjeg hrama, Presvete Bogorodice i Bogomajke. Mariju naviješta prorok Izaija: ‘Evo, začet će djevica i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel!’ (7,14). Prorok Mihej, govoreći o nevolji i slavi doma Davidova, napominje: ‘Zato će ih Jahve ostaviti, dok ne rodi ona koja ima roditi’ (5,2). Drugi vatikanski koncil uči: ‘S Marijom, uzvišenom kćeri sionskom, poslije dugog čekanja obećanja, ispunjaju se vremena i ustanovljuje se nova Ekonomija, kad je Sin Božji od nje uzeo ljudsku narav, da otajstvima svoga tijela oslobodi čovjeka od grijeha.’ Marija je Božje remek – djelo, naviješteno unaprijed tolikim slikama, simbolima i poredbama. Svoje bogoslužje na današnji dan Crkva je ovako sažela u popričesnoj molitvi: ‘Klicala, Gospodine, tvoja Crkva, okrijepljena otajstvima i obradovana Rođenjem Blažene Marije Djevice, koja svemu svijetu bijaše nada i zora spasenja!’

Znamo da jedino Blažena Djevica Marija i sveti Ivan Krstitelj u liturgijskom kalendaru imaju slavlje svojega rođenja i slavlje odlaska s ovoga svijeta. Ostale svece slavimo jednim slavljem, redovito samo na dan njihove smrti. Rođenje Blažene Djevice Marije koje, dakle, danas slavimo, znak je da je Bog pripravio za nas spasenje, pripravio je tijelo i dušu Isusove Majke, koja je i naša majka, upravo da nam bude znak. O Mariji govore vjekovi, pišu sveci. Marija je ona, jedna i jedina, koja dolazi od Božje strane obećana starozavjetnim ocima u više navrata, označena tajnovitim čudesima i pretkazana proročkim iskazima. Marija je „žena jaka“ koju je tražio Salomon kad je govorio: Tko će naći ženu jaku? Ona je grm koji gori, a ne izgara; nova Eva; žena odjevena suncem.

***

Radosno svetkujmo Rođenje blažene Marije Djevice: iz nje se rodilo Sunce pravde, Krist, Bog naš!

In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 8. RUJNA 2022.

MISNA ČITANJA – 8. RUJNA 2022.

XXIII. tjedan kroz godinu

Četvrtak, 8. 09. 2022.

ROĐENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Blagdan

ČITANJA:
vl.: Mih 5,1-4a (ili: Rim 8,28-30); Ps 13,6; Mt 1,1-16.18-23

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
crvena

IMENDANI:
Marija, Hadrian, Amon, Sergej, Serafin, Serafina

Prvo čitanje:

Mih 5, 1-4a (ili: Rim 8, 28-30)

…dok ne rodi ona koja ima roditi.

Čitanje Knjige proroka Miheja

Ovo govori Gospodin:

»I ti, Betleheme Efrato,

najmanji među kneževstvima Judinim,

iz tebe će mi izaći

onaj koji će vladati Izraelom;

njegov je iskon od davnina,

od dana vječnih.

Zato će ih Gospodin ostaviti

dok ne rodi ona koja ima roditi.

Tada će se Ostatak njegove braće vratiti

sinovima Izraelovim.

On će se uspraviti,

na pašu izvodit svoje stado

silom Gospodnjom,

veličanstvom Imena Boga svojega.

Oni će u miru živjeti,

jer će on rasprostrijeti svoju vlast

sve do krajeva zemaljskih.

On – on je mir!«

Riječ Gospodnja.

ili: Rim 8, 28-30

Koje Bog predvidje, te i predodredi.

Čitanje poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima

Braćo! Znamo da Bog u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube, s onima koji su odlukom njegovom pozvani. Jer koje predvidje, te i predodredi da budu suobličeni slici Sina njegova te da on bude prvorođenac među mnogom braćom. Koje pak predodredi, te i pozva; koje pozva, te i opravda; koje opravda, te i proslavi.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 13, 6

Pripjev:

Radujem se u Gospodinu, radujem!

Ja se u tvoju dobrotu uzdam,
nek mi se srce raduje spasenju tvome!

Pjevat ću Gospodinu koji mi učini dobro,
pjevat ću imenu Gospodina Svevišnjeg!

Evanđelje:

Mt 1, 1-16.18-23

Što je u njoj začeto, od Duha je Svetoga.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

Rodoslovlje Isusa Krista, sina Davidova, sina Abrahamova. Abrahamu se rodi Izak. Izaku se rodi Jakov. Jakovu se rodi Juda i njegova braća. Judi Tamara rodi Peresa i Zeraha. Peresu se rodi Hesron. Hesronu se rodi Ram. Ramu se rodi Aminadab. Aminadabu se rodi Nahšon. Nahšonu se rodi Salma. Salmi Rahaba rodi Boaza. Boazu Ruta rodi Obeda. Obedu se rodi Jišaj. Jišaju se rodi David kralj.

Davidu bivša žena Urijina rodi Salomona. Salomonu se rodi Roboam. Roboamu se rodi Abija. Abiji se rodi Asa. Asi se rodi Jozafat. Jozafatu se rodi Joram. Joramu se rodi Ahazja. Ahazji se rodi Jotam. Jotamu se rodi Ahaz. Ahazu se rodi Ezekija. Ezekiji se rodi Manaše. Manašeu se rodi Jošija. Jošiji se rodi Jehonija i njegova braća u vrijeme progonstva u Babilon. Poslije progonstva u Babilon Jehoniji se rodi Šealtiel. Šealtielu se rodi Zerubabel. Zerubabelu se rodi Abiud. Abiudu se rodi Elijakim. Elijakimu se rodi Azor. Azoru se rodi Sadok. Sadoku se rodi Akim. Akimu se rodi Elijud. Elijudu se rodi Eleazar. Eleazaru se rodi Matan. Matanu se rodi Jakov. Jakovu se rodi Josip, muž Marije, od koje se rodio Isus koji se zove Krist.

Rođenje Isusa Krista zbilo se ovako. Njegova majka Marija, zaručena s Josipom, prije nego se sastadoše, nađe se trudna po Duhu Svetom. A Josip, muž njezin, pravedan, ne htjede je izvrgnuti sramoti, nego naumi da je potajice napusti. Dok je on to snovao, gle, anđeo mu se Gospodnji ukaza u snu i reče: »Josipe, sine, Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga. Rodit će sina, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih.« Sve se to dogodilo da se ispuni što Gospodin reče po proroku:

Evo, Djevica će začeti i roditi sina

i nadjenut će mu se ime Emanuel —

što znači: S nama Bog.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

In Crkva u Hrvata

PROSLAVLJENA SVETKOVINA SVETOG MARKA KRIŽEVČANINA

PROSLAVLJENA SVETKOVINA SVETOG MARKA KRIŽEVČANINA

Svetkovina sv. Marka Križevčanina, zaštitnika Bjelovarsko-križevačke biskupije, Koprivničko-križevačke županije i grada Križevaca proslavljena je u srijedu 7. rujna svečanom euharistijom koju je na središnjem gradskom trgu predvodio predsjednik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda zrenjaninski biskup Ladislav Német.

Koncelebrirali su mjesni biskup Vjekoslav Huzjak, sisački biskup Vlado Košić, varaždinski biskup Bože Radoš, gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski, umirovljeni križevački vladika Nikola Kekić, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije doc. dr. Krunoslav Novak, rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa preč. Željko Faltak, rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu preč. Matija Pavlaković i brojni svećenici.

Prije mise biskup Huzjak uputio je pozdravne riječi, posebno istaknuvši: „Životni hod sv. Marka koji je počeo u Križevcima, preko Graza, Rima i Budimpešte okrunjen je mučeništvom u Košicama u Slovačkoj. Vjernost Kristu, Crkvi i Petrovu nasljedniku u Rimu zapečatio je prolijevanjem krvi nasljedujući tako svoga učitelja i spasitelja Isusa Krista. I naše vrijeme zahtijeva i traži svjedoke koji će odvažno živjeti svoju krsnu vjeru unatoč svim protivljenjima i tegobama. Sveti Marko nam u tome pomaže svojim primjerom i zagovorom“.

Biskup Német u propovijedi je kazao da svetkovina zaštitnika Bjelovarsko-križevačke biskupije budi puno dubokih osjećaja, a posebno zahvalnosti Bogu što se može slaviti u miru.

„Možda se ovaj osjećaj čini beznačajnim, ali upitajmo se: što se ovdje događalo prije trideset godina? Jeste li tada mogli ovako slobodno slaviti svetoga Marka? Ne vjerujem, jer je Hrvatska u to vrijeme bila u ratu s Jugo-vojskom“, prokomentirao je biskup.

Mons. Német pri tome je pojasnio da mir, kao društveno stanje u kojemu svi možemo živjeti bez straha, pozitivno se razvijati, nije sam po sebi nužni tijek ili dio povijesti.

„Drugim riječima: rat može izbiti u svakom trenutku, i to ako se svi ljudi ne udruže u potrazi za mirom, ako ne grade mir, ne izbjegavaju govor mržnje, ne šire laži i ne koriste vjeru u ratne svrhe. Kao što smo nažalost to vidjeli tijekom islamskog terora na Bliskom Istoku, u Iraku, Iranu, a vidimo i sada u Ukrajini, gdje najviši poglavari Ruske pravoslavne Crkve zagovaraju rat u ime vjere i pravog kršćanstva“, primijetio je.

Iznio je zanimljive podatke do kojih su došli znanstvenici: od posljednjih 3.421 godine, za koje imamo povijesne podatke i u pisanoj formi, samo su 268 godina – i to raštrkane diljem povijesti – bile bez rata.

„Mir po svaku cijenu zadaća je svakoga čovjeka, kršćanina, a napose katolika. Čak i onda, ako to od nas iziskuje veliku žrtvu. Zato trebamo zahvaliti Bogu za mir. Mir, koji naš današnji svetac, sveti Marko nije imao sreću doživjeti u punini“, rekao je biskup.

Podsjetio je na svečev život i okolnosti stradavanja: „Marko Križevčanin rodio se u Europi u vrijeme ogromnih previranja. Ova previranja bila su prvotno vjerske naravi, a poslije toga i političke. Vjerske naravi, jer je 1517. godine pokrenuta reformacija Martina Luthera. Sto godina kasnije izbio je opći rat u tadašnjoj Europi, i to na teritorijima gdje su katolici živjeli s protestantima.

Taj rat se u povijesti naziva tridesetogodišnji rat, jer je harao u razdoblju između 1618. i 1648. godine. Vjerske suprotnosti između katolika i protestanata jasno su se odrazile na suprotnosti između protestantskih knezova i katoličkoga carskog dvora dinastije Habsburg. U tom nesretnom, jako krvavom razdoblju, naš sveti Marko i dvojica njegovih drugova – isusovci Melkior Poljak i Stjepan (István) Mađar – našli su se u Košicama, u današnjoj Slovačkoj, gdje su ih uhitili razjareni protestanti.

Hrvat, Mađar i Poljak: tri čovjeka različitog podrijetla, različitih kultura, ali u jednom stopostotno isti: bili su potpuno uronjeni u ljubav prema katoličkoj vjeri i vjernosti rimskom Papi. Ni jednu, ni drugu vrijednost nisu htjeli izdati, pa su za to platili najveću moguću cijenu ovdje na zemlji: položili su vlastite živote“.

Zrenjaninski biskup istaknuo je da se veličina Marka i dvojice njegovih drugova očituje u činjenici da su oni prihvatili najteže muke iz ljubavi prema Bogu i svojim bližnjima. „Bilo kako to čudno zvučalo, oni su svoje živote položili u uvjerenju da će njihova žrtva pridonijeti ponovnom uspostavljanju jedinstva zapadnog kršćanstva“, pojasnio je biskup.

Rekao je da trojicu mučenika nije mržnja prema protestantima natjerala da budu u Košicama. Marko je u tom kraju bio ugledni kanonik, povjerenik kardinala Petra Pazmanija iz Trnave, u današnjoj Slovačkoj, u to vrijeme sjedištu mađarskih primasa iz Ostrogona. Baš taj kardinal ga je poslao tamo da se brine za njegova imanja i za ljude, koji su živjeli na tim imanjima. A Marko je to činio velikim umijećem i s ljubavlju. Brinuo se za njemu povjerene posjede i za narod, pojasnio je mons. Német.

Naglasio da „mučenička smrt našega Marka usmjeruje naše oči prema onomu, što je vrjednije nego sam život ovdje na zemlji. Kako smo čuli u Evanđelju, postoji nešto takvo. Da, postoji vječni život, onaj život u miru i ljubavi Božjoj, u stanju radosti i blaženstva, kako je Isus o tomu govorio“.

Biskup se osvrnuo i na nedavno preminuće subotičkog biskupa Slavka Večerina: „Razgovarali smo prije mise zadušnice pa i poslije, kako ga je Bog brzo uzeo k sebi. Nije bio biskup ni dvije pune godine. Sutra će biti dvije godine, kako ga je papa Franjo imenovao subotičkim biskupom. I dosta često su se čule riječi: ‘Jadni Slavko, tako brzo je morao umrijeti, još relativno mlad (65 godina)’. I ja sam u prvi mah isto tako razmišljao. Tek poslije kratkog vremena molitve i razmišljanja, probudio se u meni jedan drugi osjećaj: zar nije cilj svakoga čovjeka i kršćanina živjeti pošteno život ovdje na zemlji, a poslije zauvijek s Gospodinom u njegovoj slavi? Zar nije čudno, dragi moji, da ispovijedamo vjeru u uskrsnuće, a jadikujemo ako netko umre i nema ga više među nama? Istina je, svatko, tko umre, odlazi zauvijek s ovoga svijeta, ali zar nas vjera ne uči da ćemo skupa s Kristom i mi uskrsnuti?“.

Pojasnio je da je „snaga mučenika baš u toj vjeri, koja u trenutku smrtne opasnosti čovjeku ne govori: sklopi neki kompromis s neprijateljima, što te briga za kakve prazne riječi, za tvoj osjećaj Božje blizine, sve to te vara. Budi praktičan, tko će te osuditi što si promijenio mišljenje? Imat će poslije vremena sve popraviti. Ne, dragi. Ima situacija, kad je potrebno biti čvrst, odan i čuvati vjeru, moral i Božje zapovijedi“.

Pozvavši vjernike na mudrost, mons. Német uputio je molitvu: „Neka Marko Križevčanin prati sve vas, na svakom koraku vašega života, neka vas zagovara u nebu, vaše obitelji i domovinu, kako bismo svi mogli živjeti u miru i slozi“.

Na misi su sudjelovali brojni vjernici i štovatelji sv. Marka Križevčanina, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Mato Devčić, saborski zastupnik Mišel Jakšić, državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg, predstavnici lokalnih vlasti, branitelji i drugi predstavnici društvenog života u Križevcima.

Preuzeto s Katolička Tiskovna Agencija

In Vijesti

PAPA FRANJO UPUTIO PORUKU MAJKAMA

PAPA FRANJO UPUTIO PORUKU MAJKAMA

Želim izraziti svoju blizinu svim majkama, posebno majkama čija djeca trpe – rekao je papa Franjo u pozdravima na kraju opće audijencije, spominjući blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, koji se slavi sutra, 8. rujna. Posebno se spomenuo majki čija su djeca u zatvoru, u kojima si – kako je rekao – brojne osobe oduzmu život

Spomenuvši se na kraju opće audijencije sutrašnjega blagdana Rođenja Blažene Djevice Marije, papa Franjo je posebne misli posvetio svim majkama. Marija je iskusila Božju nježnost kao kći, puna milosti, kako bi potom tu nježnost darovala kao majka kroz jedinstvo s poslanjem Sina Isusa. Zbog toga danas želim izraziti svoju blizinu svim majkama, a na poseban način majkama čija djeca trpe – rekao je, spominjući pritom njihovu bolesnu ili marginaliziranu djecu, ali i onu koja su u zatvoru.

Stoga je potaknuo na posebnu molitvu za majke mladih zatvorenika, da im nikada ne ponestane nade. Nažalost, u zatvorima ima mnogo ljudi koji si oduzmu život, katkada čak i mladi. Majčinska ljubav može očuvati od te opasnosti – istaknuo je Papa te dodao – Neka Gospa utješi sve majke i sve one koje su utučene zbog patnje svoje djece.

Preuzeto s Vatican News

In Vijesti

PAPA NA OPĆOJ AUDIJENCIJI O RAZLUČIVANJU PODSJETIO NA PRIMJER SVETOG IGNACIJA LOJOLSKOG

PAPA NA OPĆOJ AUDIJENCIJI O RAZLUČIVANJU PODSJETIO NA PRIMJER SVETOG IGNACIJA LOJOLSKOG

Govoreći o razlučivanju na ovotjednoj općoj audijenciji, papa Franjo podsjetio je na primjer sv. Ignacija Lojolskog i naglasio kako Gospodin djeluje u nepredviđenim događajima naših života.

Nastavljajući katehezu posvećenu temi razlučivanja, Sveti se Otac prisjetio jednog odlučujućeg događaja u životu sv. Ignacija Lojolskog. Naime, oporavljao se kod kuće nakon što mu je u borbi ozlijeđena noga. Kako bi odagnao dosadu, sv. Ignacije tražio je nešto za čitanje, a u kući su se nalazili samo životopisi svetaca. Tijekom čitanja počeo je otkrivati još jedan svijet koji ga je obuzeo, kao da se natjecao s viteškim svijetom, oduševili su ga likovi sv. Franje i Dominika te je imao želju nasljedovati ih.

Božje misli donose trajni mir

Sv. Ignacije osjetio je u sebi promjenu misli i počeo je uočavati razlike. U svojoj autobiografiji svetac bilježi da je, kada je razmišljao o stvarima svijeta, osjećao veliko zadovoljstvo, ali nakon toga bi bio suh i tužan. Umjesto toga, kada je razmišljao o odlasku u Jeruzalem bos i prakticirajući druge oblike askeze, nalazio je zadovoljstvo ne samo dok je razmišljao o njima, nego i kada je prestao.

Papa Franjo primijetio je da su u iskustvu sv. Ignacija uočljiva dva vida. Najprije je to vrijeme. Misli o svijetu isprva su privlačne, ali gube svoj sjaj i ostavljaju čovjeka praznim i nezadovoljnim.

„Božje misli, naprotiv, najprije izazivaju određeni otpor, ali kada su prihvaćene, donose nepoznati mir koji traje tijekom vremena.“

Krajnja točka misli

Drugi aspekt je krajnja točka misli, dodao je Papa. Postoji razvoj razlučivanja i mi razumijemo što je dobro za nas ne na apstraktan, općenit način, već na putovanju našeg života.

Zapravo, sveti Ignacije u pravilima za razlučivanje postavlja važnu premisu, navodeći kako kod osoba koje idu od smrtnog grijeha do smrtnog grijeha, neprijatelj obično predlaže prividna zadovoljstva, uvjeravajući ih da je sve u redu, tjerajući ih da zamišljaju putene užitke i zadovoljstva kako bi ih više zadržao i učinio da rastu u svojim porocima i grijesima. Kod ovih osoba dobri se duh koristi suprotnom metodom, bockajući ih i grizući njihovu savjest kroz proces razuma.

„Postoji povijest koja prethodi onome tko razlučuje, povijest koju je nužno znati, jer razlučivanje nije nekakvo proročište ili fatalizam, nešto iz laboratorija, poput bacanja ždrijeba na dvije mogućnosti.“

Doista, velika se pitanja javljaju kada smo prošli dio puta u životu, i na to se putovanje moramo vratiti kako bismo shvatili što tražimo, napomenuo je Papa.

Slušanje srca

Za svetoga Ignacija, koji nije mislio na Boga kada je bio ozlijeđen nakon bitke, njegovo prvo iskustvo Boga bilo je slušanje vlastitog srca koje mu je pokazalo preokret: stvari koje su ga na prvi pogled privlačile ostavile bi ga razočaranim, dok bi u drugima, manje blistavim stvarima, nalazio trajni mir. To je ono što i mi moramo naučiti, naglasio je Papa: slušati svoje srce.

„Slušamo televiziju, radio, mobitele, mi smo majstori slušanja, ali ja vas pitam: možete li slušati svoje srce? Zastanete li i kažete: “Ali, kako je moje srce? Je li zadovoljno, je li tužno, traži li nešto?”. Kako biste donosili dobre odluke, morate slušati svoje srce.“

Prividne slučajnosti

Još jedan vid razlučivanja je „prividna slučajnost u životnim događajima“, rekao je papa Franjo. Za vrijeme oporavka sv. Ignacija nije bilo viteških knjiga, samo životopisi svetaca – „nezgoda“ koja je predstavljala moguću prekretnicu – a Ignacije je to shvatio tek nakon nekog vremena i tada je tome posvetio punu pozornost .

Bog djeluje kroz nepredviđene događaje, a također i u nezgodama, istaknuo je Papa, ističući odlomak iz Matejeva evanđelja o čovjeku koji na njivi nailazi na zakopano blago. Čovjek to kasnije prepoznaje kao sreću u svom životu i ponaša se u skladu s tim: proda sve i kupi tu njivu.

„Dajem vam jedan savjet, budite pozorni na neočekivane stvari.“

U takvim trenutcima, netko nam govori, te je potrebno razlučiti uzimajući u obzir kako reagiramo u tim neočekivanim situacijama.

Zaključujući katehezu, Papa je istaknuo da je razlučivanje pomoć u prepoznavanju znakova kojima se Gospodin objavljuje u neočekivanim, čak i neugodnim situacijama, kao što je bila ozljeda sv. Ignacija, a iz njih može proizaći susret koji će zauvijek promijeniti život.

Tekst preuzet s Vatican News

In Molitve

MOLITVA SVETOM MARKU KRIŽEVČANINU

MOLITVA SVETOM MARKU KRIŽEVČANINU

Bože, sveti Marko Križevčanin revno je propovijedao tvoju Riječ

i neumorno branio jedinstvo jedne, svete,

katoličke i apostolske Crkve zbog čega je podnio mučeničku smrt.

Molimo te, da po njegovu zagovoru,

i mi pronosimo tvoju Riječ svojim životom

i zalažemo se za jedinstvo svih kršćana.

Po Kristu Gospodinu našemu.

Amen.

In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. MARKO KRIŽEVČANIN

SVETAC DANA – SV. MARKO KRIŽEVČANIN

7. rujna Crkva slavi spomendan svetog Marka Križevčanina, svećenika i mučenika vjere iz 17. stoljeća, trećeg kanoniziranog hrvatskog sveca. Marko Stjepan Krizin rođen je 1588. godine. u Križevcima. Filozofiju je studirao u Grazu, gdje je stupio u Marijinu kongregaciju. Ondje je bio učenik Petra Pázmánya, kasnijega kardinala i ugarskog primasa. Odlučio je postati svećenik, pa je kao kandidat Zagrebačke biskupije bio poslan u Rim, kao pitomac Njemačko-ugarskog kolegija (Germanicum et Hungaricum), da studira teologiju. Svojom je rukom ondje zapisao da je Hrvat, kako se to do danas sačuvalo u arhivu zavoda. Studirao je na Sveučilištu Gregorijani od 1611. do 1615., te se odlikovao bistrinom uma i krepošću. Bio je zaređen za svećenika te se je vratio u svoju Zagrebačku biskupiju, gdje djeluje u pastvi. Ubrzo ga ostrogonski primas i kardinal Petar Pázmány poziva u Ugarsku. Od1616. godine imenovao ga je ravnateljem sjemeništa u Trnavi i ostrogonskim kanonikom. Kasnije mu je povjerio i upravu benediktinske opatije i Szepluku, kod Košica, koja je tada bila vlasništvo Ostrogonskoga kaptola. Sva ta područja nekoć su spadala pod Ostrogonsku nadbiskupiju, dok je to danas područje Republike Slovačke.

Kalvini su posebno bili snažni u Košicama, gdje su imali svoju utvrdu, a malobrojni katolici su ondje bili izvrgnuti različitim oblicima torture. Tada je započeo tridesetogodišnji rat koji je izgledao kao vjerski rat između katolika i različitih protestantskih zajednica koje su nastale nakon reformacije, ali je zapravo pozadina bila politička, kao to obično i biva, odnosno riječ je bila o borbi za vlast i borbi za crkvena dobra. Dok su neki tamošnji vladari prihvaćali kalvinizam i time tjerali i sve svoje podanike da prijeđu na protestantizam, drugi su se vladari čvrsto držali svoje katoličke vjere, a također i podanicima branili prijelaz na protestantizam. Takva je situacija dovela da krajnjeg oblika nesnošljivosti, a pretjerivanja je bilo i s jedne i s druge strane, kao što je i među kalvinima i među katolicima bilo onih koji su nastojali živjeti život u međusobnom poštovanju i uvažavanju. U Košice su bila pozvana pozvana su dvojica isusovaca, Mađar Stjepan Pongrácz i Poljak Melkior Grodziecki, da se brinu za vjernike madžarskoga i slovačkoga jezika. S njima je 1619. godine radio kao misionar u Košicama i Hrvat, Marko Križevčanin. 13. srpnja 1619. god. izbio je požar, za kojega su kalvini lažno optužili katolike, što je dovelo do usijanja mržnje. Za vrijeme pobune sedmogradskog (erdeljskog) kneza Gábora Bethlena, kalvinistički zapovjednik Juraj Rákóczy 3. rujna 1619. ušao je s vojskom u Košice i odmah dao zatvoriti trojicu svećenika. Zbog odbijanja da postanu kalvini, podvrgli su ih mukama. Prisiljavaju ih da se odreknu vjere i Petrova nasljednika pape u Rimu, ali oni su ostali postojani. Marku su obećali dati crkveno imanje, samo da se odrekne katoličke vjeroispovijesti i pape rimskoga.

Mučili su ih različitim mukama, sve dok ih nisu ubili. Marka su na kraju palili bakljom i odrubili mu glavu, 7. rujna 1619. Isti dan je ubijen i isusovac Grodziecki, a drugi dan i Pongrácz. Knez Bethlen nije dopustio da mučenici budu dostojno i s počastima sahranjeni. Popustit će tek šest mjeseci kasnije, na molbu palatinove žene Katarine Pálffy, koja je pristala s njime zaplesati na svečanom ručku u palači, gdje su mučenici bili mučeni, ali uz uvjet da trojici katoličkih svećenika mučenika može iskazati najviše počasti. Kardinal Pázmany, ugarski primas, izvršio je kanonsku istragu o mučeništvu, a zatim u ime cijelog episkopata kraljevstva zamolio papu Urbana VIII. da se tim mučenicima može iskazivati javno štovanje. Posmrtni ostaci mučenika premješteni su 1635. godine u uršulinsku crkvu sv. Ane u Trnavi u Slovačkoj, gdje se razvilo njihovo štovanje.

Primas Pázmány je odmah počeo prikupljati potrebnu dokumentaciju za njihovu beatifikaciju i zamolio tadašnjeg papu Urbana VIII. da dozvoli njihovo štovanje, te je tako crkva u Trnavi postala mjesto hodočašća, ali se sam proces beatifikacije oduljio. Proces za njihovo proglašenje blaženima počeo je 1859. godine. Košičke je mučenike blaženima proglasio papa Pio X. 1905., a svetima papa Ivan Pavao II. 1995. godine u Košicama.

Spomendan sv. Marka Križevčanina je 7. rujna, koji se posebno svečano obilježava u Križevcima. Posvećena mu je kapela sv. Marka Križevčanina u rodnome gradu, po njemu se zove i rimokatolička župa u Križevcima te župna crkva sv. Marka Križevčanina u Zagrebu. Zaštitnik je Bjelovarsko-križevačke biskupije.

In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 7. RUJNA 2022.

MISNA ČITANJA – 7. RUJNA 2022.

XXIII. tjedan kroz godinu

Srijeda, 7. 09. 2022.

Sv. Marko Križevčanin, prezbiter i mučenik

Spomendan

ČITANJA:
od dana: 1Kor 7,25-31; Ps 45,11-12.14-17; Lk 6,20-26

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
crvena

IMENDANI:
Marko, Markica, Regina, Hvalimir, Hvalimira, Draga, Predrag

NAPOMENA:
▪ Gdje se sv. Marko Križevčanin slavi kao blagdan ili svetkovina (naslov crkve, zaštitnik župe), misni obrazac i čitanja uzimaju se iz Vlastitoga misala Zagrebačke nadbiskupije, str. 192.

Prvo čitanje:

1 Kor 7, 25-31

Jesi li vezan za ženu? Ne traži rastave! Jesi li slobodan od žene? Ne traži žene!

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima

Braćo! O djevicama nemam zapovijedi, nego dajem savjet kao čovjek po milosrđu Gospodnjem vrijedan povjerenja. Smatram dakle: dobro je to zbog sadašnje nevolje, dobro je čovjeku tako biti. Jesi li vezan za ženu? Ne traži rastave! Jesi li slobodan od žene? Ne traži žene! Ali ako se i oženiš, nisi sagriješio; i djevica ako se uda, nije sagriješila. Ali takvi će imati tjelesnu nevolju, a ja bih vas rado poštedio.

Ovo hoću reći, braćo: vrijeme je kratko. Odsele i koji imaju žene, neka budu kao da ih nemaju; i koji plaču, kao da ne plaču; i koji se vesele, kao da se ne vesele; i koji kupuju, kao da ne posjeduju; i koji uživaju ovaj svijet, kao da ne uživaju, jer — prolazi obličje ovoga svijeta.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 45, 11-12.14-17

Pripjev:

Slušaj kćeri, pogledaj, prisluhni!

Slušaj, kćeri, pogledaj, prisluhni:
zaboravi svoj narod i dom oca svog!
Zaželi li kralj ljepotu tvoju,
smjerno se pokloni njemu,
jer je on gospodar tvoj.

Sva lijepa korača kći kraljeva
u haljinama zlatom vezenim.
U haljini od veza šarena kralju je dovode,
pratnja su joj djevice, drúge njezine.

S veseljem ih vode i s klicanjem,
u kraljeve dvore ulaze.
Umjesto otaca imat ćeš sinove,
postavit ćeš ih knezovima na svoj zemlji.

Evanđelje:

Lk 6, 20-26

Blago vama, siromasi! Jao vama, bogataši!

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Podiže Isus oči prema učenicima i reče:

»Blago vama, siromasi:

vaše je kraljevstvo Božje!

Blago vama koji sada gladujete:

vi ćete se nasititi!

Blago vama koji sada plačete:

vi ćete se smijati!

Blago vama kad vas zamrze ljudi

i kad vas izopće i pogrde

te izbace ime vaše

kao zločinačko

zbog Sina Čovječjega!

Radujte se u dan onaj i poskakujte:

evo, plaća vaša velika je na nebu.

Ta jednako su činili prorocima oci njihovi!

Ali jao vama, bogataši:

imate svoju utjehu!

Jao vama koji ste sada siti:

gladovat ćete!

Jao vama koji se sada smijete:

jadikovat ćete i plakati!

Jao vama kad vas svi budu hvalili!

Ta tako su činili lažnim prorocima oči njihovi.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral