FMteam, Author at Feel Medjugorje

Devetnica Sv. Franje Saleškog

Franjo Saleški je ženevski biskup, crkveni naučitelj i katolički svetac. Radio je na povratku protestanata katolicizmu i bio je uspješan propovjednik. Poznat je i po svojim teološkim spisima, osobito o temama duhovnog vodstva i duhovne formacije. Najvažnije djelo mu je “Filotea” ili “Uvod u pobožni život”.

Devetnica Sv. Franje Saleškog

1. dan (15. 1.)

Blažene su duše koje se uistinu i potpuno
predaju u službu Božju, jer
ih Bog nikada ne ostavi neplodne.
Za ništa, koje su ostavile radi Boga,
Bog im daje nazamislive nagrade
na ovom i na drugom svijetu.

Vježba u kreposti:

VELIKODUŠNOST

2. dan (16. 1.)

Blaženi ste, jer poznate svoju bijedu.
Zahvalite Bogu za tu spoznaju,
odsijecite svu nepotrebnu nježnost,
koja je uzrok da se tužite nad svojom slaboćom.
Imamo nježnost za svoje tijelo,
koja je vrlo protivna savršenstvu, a
li još je veća nesavršenost nježnost našega duha,
razmaženost.

Vježba u kreposti:

PONIZNOST

3. dan (17. 1.)

Blaženi pokorna srca jer se neće
nikada slomiti.

Vježba u kreposti:

POPUSTLJIVOST

4. dan (18. 1.)

Blaženi oni koji nemaju ništa
ljubaznoga, jer su sigurni da je ljubav koju im iskazuju
savršena, jer je posve u Bogu.

Vježba u kreposti:

LJUBAV DO PONIŽENJA

5. dan (19. 1.)

Blaženi su oni koji žive u očekivanju
i ništa se ne umore od čekanja!
To je što kažem za mnoge,
koji se žele usavršiti po stjecanju kreposti,
hoće ih imati odmah, kao da savršenost postoji samo u želji.
Bilo bi to veliko dobro, ako bismo mogli biti ponizni
odmah kad si to zaželimo, bez svakoga truda.

Vježba u kreposti:

STRPLJIVOST

6. dan (20. 1.)

Nikada nećemo moći zapriječiti,
da nam se krv ne digne u lice
kada dobijemo opomenu
i ne osjetimo nikakve srdžbe.
Blaženi ćemo biti, ako budemo imali tu savršenost
četvrt sata prije smrti.

Vježba u kreposti:

LJUBAV DO OPOMENE

7. dan (21. 1.)

Kada u svijetu pitamo za put,
jedan nam kaže desno,
drugi lijevo i konačno nas se najčešće prevari;
ali vi ne trebate drugo, nego se pustiti voditi.

Vježba u kreposti:

LJUBAV DO KRŠĆANSKOG POZIVA

8. dan (22. 1.)

Blažena duša koja se savim preda brizi,
koju ima za nju vrlo razumna Providnost Stvoriteljeva.
Ona će primiti bez nemira različite nezgode koje se zbivaju.
U kojoj god zgodi bila, ona izriče od srca svoj pristanak.
Da, moj Oče, jer se Tebi tako sviđa.

Vježba u kreposti:

SJEDINJENJE S VOLJOM BOŽJOM

9. dan (23. 1.)

Blažena duša koja vrši BOŽJU VOLJU, jer ona je vjerna i istinita.
U dušama koje su vjerne BOŽJIM ZAPOVIJEDIMA
bit će obilje mira, radosti i utjehe u Duhu Svetom.

Vježba u kreposti:

TOČNO VRŠENJE BOŽJIH ZAPOVIJEDI

LITANIJE NA ČAST SVETOG FRANJE SALEŠKOG

Sveti Franjo, najdostojniji biskupe, moli za nas!
Sveti Franjo, drag Bogu, moli za nas!
Sveti Franjo, nasljedovatelju Isusa Krista, moli za nas!
Sveti Franjo, prepun darova, moli za nas!
Sveti Franjo, najdraži Bogorodici, moli za nas!
Sveti Franjo, veliki štovatelju svetaca, moli za nas!
Sveti Franjo, ljubitelju Kristova Križa, moli za nas!
Sveti Franjo, najodaniji Božjoj volji, moli za nas!
Sveti Franjo, posudo izabrana, moli za nas!
Sveti Franjo, svjetlo Crkve, moli za nas!
Sveti Franjo, uzore bogoljublja, moli za nas!
Sveti Franjo, izvore mudrosti, moli za nas!
Sveti Franjo, branitelju katoličke vjere, moli za nas!
Sveti Franjo, dobri pastiru naroda, moli za nas!
Sveti Franjo, odlični propovjedniče, moli za nas!
Sveti Franjo, borče protiv krivovjerja, moli za nas!
Sveti Franjo, sol zemlje, moli za nas!
Sveti Franjo, pravilo pravde, moli za nas!
Sveti Franjo, zrcalo poniznosti, moli za nas!
Sveti Franjo, ljubitelju siromaštva, moli za nas!
Sveti Franjo, uzore blagosti, moli za nas!
Sveti Franjo, preziratelju svijeta, moli za nas!
Sveti Franjo, slavodobitniče nad tijelom, moli za nas!
Sveti Franjo, pobjedniče demona, moli za nas!
Sveti Franjo, pomagaću pokornika, moli za nas!
Sveti Franjo, utočište grešnika, moli za nas!
Sveti Franjo, tješitelju siromaha, moli za nas!
Sveti Franjo, pomoć bijednih, moli za nas!
Sveti Franjo, uzore savršenosti, moli za nas!
Sveti Franjo, posudo svetosti, moli za nas!
Sveti Franjo, anđeoski čist, moli za nas!
Sveti Franjo, mudrošću kerubin, moli za nas!
Sveti Franjo, u ljubavi serafin, moli za nas!
Sveti Franjo, naš patrijarho, moli za nas!
Sveti Franjo, naše svjetlo, moli za nas!
Sveti Franjo, naš zaštitniče, moli za nas!
Sveti Franjo, naš vođo, moli za nas!
Sveti Franjo, naše utočište, moli za nas!
Sveti Franjo, takmac anđela, moli za nas!
Sveti Franjo, nasljedovatelju apostola, moli za nas!
Sveti Franjo, dioniče mučenika, moli za nas!
Sveti Franjo, slavo ispovjednika, moli za nas!
Sveti Franjo, utemeljitelju djevica, moli za nas!
Sveti Franjo, sugrađane svih svetih, moli za nas!

Bože, htio si da sveti biskup Franjo Saleški postane svima sve za spasenje duša.
Daj da po njegovu primjeru i mi svojoj braći uvijek služimo u krotkosti i ljubavi.
Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu tvome koji s Tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga Bog,
po sve vijeke vjekova.
Amen.

In Molitve

Molitva za domovinu

Molitva za domovinu

Gospodine, Bože naš,
Gospodaru svega stvorenoga,
Ti si otac svih naroda,
I svaki je od njih slika naroda nebeskoga.
Od Tebe nam dolazi htijenje da za slikom nebeske domovine težimo.
Potičeš nas da i oko ove zemaljske revno nastojimo.
Od čovjeka tražiš da o njoj skrbi i za nju moli,
Da za nju odgovara i o njoj se brine.
Od Tebe je i vlast da svoje zemaljske predstavnike bira i postavlja.

Kao što Ti čovjeka imenom pozivaš i šalješ,
I kao što će svaki od nas pred Tvoje lice doći,
I za sebe položiti račun, i primiti nagradu,
Daj da tako bude i u zemlji Hrvatskoj.
Kako na nebu tako i na zemlji:
Da bude moguće birati predstavnike, svakog imenom njegovim.
Jer u svakom je od njih vlastita volja, savjest i odgovornost.
Daj da naši predstavnici vlasti budu pravi odraz htijenja naroda
Kako bi i njegovi zakoni bili slika njegove volje i uvjerenja.

Tvoji su vjekovi i vremena,
U Tebi je snaga i mudrost i moć.
Blagoslovi svoj hrvatski narod:
Udijeli mu milost da po Tvojoj volji dovršuje djelo Tvoje.
Udijeli nam mudrosti u promicanju istine i dobra,
Odvažnosti da pravdu i istinu odlučno branimo,
Spremnosti da se za njih žrtvujemo,
Snage da u toj revnosti ustrajemo,
Da svoje zakone po Tvojima uskladimo.

Vjeru nam umnoži, nadu učvrsti, ljubav ražari.
Tebi, višnji Oče, sa Spasiteljem Isusom, u jedinstvu Duha Svetoga neka bude slava u vijeke!

Amen.

Najvjernija Odvjetnice, na braniku stoj, čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom.

In Vijesti

15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti.

Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.

Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.

Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.

Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.

Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu.

Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992.

Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.

Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine

Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.

In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. ANASTAZIJA (STOŠIJA)

SVETAC DANA – SV. ANASTAZIJA (STOŠIJA)

Sveta Anastazija rodila je se u Rimu u uglednoj senatorskoj obitelji. Otac joj bijaše poganin, a majka, imenom Filomena, kršćanka. Već u ranoj dobi majka ju je poučila u kršćanskoj vjeri i bez očeva znanja ju dala krstiti. Baš u njezino doba vladali su veliki progoni kršćana sa strane rimskih careva Dioklecijana (284. – 305.) i Maksimilijana. Žrtve ovih progona bile su skoro nebrojene. Crkveni pisac Laktancije piše: “Na istoku i na zapadu bijesnile su tri divlje zvijeri i po čitavoj zemlji razliježe se jauk i vapaj”. U to doba podnesu među ostalima mučeničku smrt i Sv. Agneza, Sv. Sebastijan i Sv. Venancije.

Bračni život i zatočeništvo

Nakon majčine smrti predade ju otac za ženu sudcu Publiju, osobitom neprijatelju kršćana. U ženidbenom stališu znala je Sv. Anastazija sačuvati ne samo bračnu, nego i djevojačku čistoću. Bilo joj je tim lakše, pošto Publij i onako nije imao spram nje nikakve ljubavi, već je više držao do njezinog velikog imetka. Bračni život uz ovako ljuta poganina bio je Sv. Anastaziji veoma nesnosan i tegotan. Još tegotniji joj postade onda, kad je njezin suprug doznao da je ona kršćanka, da pohađa kršćane po tamnicama, nosi im hranu, povezuje rane te im iskazuje sva moguća djela kršćanske ljubavi. Radi toga ju posvema zamrzi, ali ne ostade jedino pri tom. Bojeći se kao sudac carske nemilosti, ako car sazna da mu je žena kršćanka, dade ju zatvoriti u domaću tamnicu, te odredi da joj se svaki dan daje samo toliko hrane koliko joj je upravo bilo nužno za uzdržanje njezina života. Tu u tamnici uhvati Sv. Anastazija priliku, da napiše pismo svom ispovjedniku Krizogonu, koji bijaše zatvoren u jednoj blizoj tamnici. U tom pismu javlja mu ona svoje velike nevolje, preporučuje se u njegove molitve, te ovako završava: “Bolje je dušu izdahnuti, nego Sina Božjega zatajiti. Svjedok mi je Krist, da ću, ako se oslobodim iz tamnice, neprestano svete nasljedovati i sve moje čim prije njima podijeliti. Ostaj zdravo, čovječe Božji, i spomeni se mene.” Na ovaj list odgovori Krizogon pismo u kom razveseljuje Anastaziju i bodri neka sve svoje ufanje postavi u Isusa Krista, koji će ju doista osloboditi i omogućiti joj da podvori još mnoge mučenike. Tako se kasnije i zbilo. Radi pomanjkanja nužne hrane zdravlje se njezino tako pogoršalo, te se bilo bojati, da će naskoro umrijeti. Tom zgodom pisala je opet rečenome Krizogonu drugo pismo u kom veli: “Dolazi konac, da se moja duša rastane sa tijelom; spomeni se mene, da dušu moju primi Onaj, kome za ljubav ovo podnosim. Ostaj zdrav u Gospodinu i moli se za mene.” Bog Gospodin, koji svoje vjerne kuša na razne načine, ne dopušta da budu većma kušani, nego mogu podnijeti. On znade kušnje njihove okrenuti na dobro. Tako je bilo i sa Sv. Anastazijom. Car Dioklecijan pošalje njezinoga supruga u Perziju. Ovaj odlazeći od kuće ostavi ju i nadalje u tamnici te odluči pogubiti ju kad se varti. No, Gospodin mu pomete njegovu zlu nakanu. Na putu u Perziju stigne Publija smrt usljed čega dođe ona ne samo do slobode, već primi također bogati imetak svoga muža. Taj imetak upotrijebila je Sv. Anastazija na korist sv. mučenika, koje je poput sluškinje dvorila i pomagala.(…)

Put u Akvileju

U to vrijeme pozove car Dioklecijan iz rimskih tamnica Krizogona i ostale kršćanske uznike pred sud u Akvileju. Čuvši to Sv. Anastazija proda sve svoje imanje te pođe za njima u Aklvileju, da im ondje uzmogne u još većoj mjeri iskazivati djela kršćanskog milosrđa, nego je to do sada u Rimu činila. Za to pak svoje blagoslovno djelovanje našla je u Akvileji obilno prilike. Ondašnji kršćani oba spola, kojima se u to tužno doba nije smjelo ništa prodati, niti se smjeli na svjetlo pokazati, pohađali su, dakako potajno, Sv. Anastaziju kao zajedničku svoju majku, a ona ih je potpomagala, uzdržavala i krijepila. Dnevice je Sv. Anastazija molila Gospodina Boga, da joj barem tako dugo dade živjeti dok sav svoj novac potroši na kršćanske sirote. Jednaka djela kršćanskog milosrđa činila je ona i kasnije i u Solunu te po Srijemu, koje je krajeve polazila čuvši za velike nevolje tamošnjih kršćana.Za sva ova nebrojena dobročinstva, koja je ona iskazivala kršćanskim mučenicima s tolikom ljubavlju i poniznošću, odluči milosrdni i pravedni Bog da ju nadari mučeničkom krunom. Kad je već gotovo sav svoj novac razdijelila, saznalo se sa strane rimskih oblasti, da je kršćanka. Radi toga je odmah ulovljena te stavljena u jednu tamnicu u Srijemu, da ondje od glada pogine. Ali Gospodin, koji je hrana gladnima i utjeha žalosnima, ne ostavi svoju vjernu službenicu bez pomoći. Na čudnovati način hranio ju je u tamnici cijela dva mjeseca. Kad je gladom ne mogahu ubiti, zapovjedi sudac Lucij da ju stave u jednu staru i šuplju lađu zajedno s još dvije stotine i sedamdeset kršćana, koje je ona obratila na vjeru Isusovu, pak da je sve potope na najdubljem mjestu jedne rijeke. I tu ne zaboravi Gospodin svojih vjernih te im pošalje jaku obranu sa Siona. Njegovom pomoću doplove treći dan sretno do otoka Palmire, gdje su dočekani s velikim veseljem od biskupa i kršćana, koji su ondje bili u progonstvu.

Mučeništvo i progonstvo

Čuvši sudac-poganin otoka Palmire za dolazak tolikih kršćana, dade ih izvući iz lađe te zahtijevati od njih, da žrtvuju poganskim bogovima. Kad oni toga ne htjedoše učiniti, dade ih raznim mukama pogubiti. Sv. Anastaziju dade privezati za jedan stup, kod nogu joj naložiti vatru i tako je živu paliti. Usred ovih strašnih muka izdahne ona svoju plemenitu dušu, koja na krilima božanske ljubavi poleti u nebeske visine u naručaj Onoga, koga je nadasve ljubila i koji je postao njezina vječna plaća na nebu. Bilo je to dana 25. prosinca 303. godine po narođenju Kristovom. Njezino mrtvo, malo ogorjelo tijelo neka pobožna gospođa Apolonija pomaže dragocijenom masti, zavije u čiste plahte te u svom vrtu pokopa. Za par godina podigne na njenom grobu u čast crkvu. Kasnije bude njezino tijelo prenešeno u Carigrad. (…) Zadarski biskup Donat 807. godine ostatke Sv. Anastazije prenio je u Zadar, a do danas se čuvaju u stolnoj crkvi u Zadru.

Preuzeto s zupa-svanastazija.com

In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 15. SIJEČNJA 2023.

MISNA ČITANJA – 15. SIJEČNJA 2023.

Evo Jaganjca Božjega koji odnosi grijeh svijeta!

II. tjedan kroz godinu

Nedjelja, 15. 01. 2023.

DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU

ČITANJA:
Iz 49,3.5-6; Ps 40,2.4ab.7-10; 1Kor 1,1-3; Iv 1,29-34

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Pavao Pustinjak, Mavro, Anastazija, Stošija

Prvo čitanje:

Iz 49, 3.5-6

Postavit ću te za svjetlost narodima, da spas moj budeš do nakraj zemlje.

Čitanje knjige proroka Izaije

Gospodin mi reče: »Ti si sluga moj, Izraele, u kom ću se proslaviti!« A sad govori Gospodin, koji me od utrobe slugom svojim načini, da mu vratim natrag Jakova, da se sabere Izrael. Proslavih se u očima Gospodnjim, Bog moj bijaše mi snaga. I reče mi: »Premalo je da mi budeš sluga, da podigneš plemena Jakovljeva i vratiš ostatak Izraelov, nego ću te postaviti za svjetlost narodima, da spas moj budeš do nakraj zemlje.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 40, 2.4.7-10

Pripjev:

Evo dolazim, Gospodine, vršiti volju tvoju!

Uzdah se u Gospodina uzdanjem silnim
i on se k meni prignu i usliša vapaj moj.
U usta mi stavi pjesmu novu,
slavopoj Bogu našemu.

Žrtve i prinosi ne mile ti se,
nego si mi uši otvorio;
paljenicâ ni okajnicâ ne tražiš.
Tada rekoh: »Evo dolazim!

U svitku knjige piše za mene:
Milje mi je, Bože moj, vršit volju tvoju,
Zakon tvoj duboko u srcu ja nosim.«

Pravdu ću tvoju naviještat u zboru velikom
i usta svojih zatvoriti neću,
Gospodine, sve ti je znano.

Drugo čitanje:

1Kor 1, 1-3

Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista!

Početak Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima

Pavao, po Božjoj volji pozvan za apostola Krista Isusa, i brat Sosten Crkvi Božjoj u Korintu – posvećenima u Kristu Isusu, pozvanicima, svetima, sa svima što na bilo kojemu mjestu prizivlju ime Isusa Krista, Gospodina našega, njihova i našega. Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista!

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Iv 1, 29-34

Evo Jaganjca Božjega koji odnosi grijeh svijeta!

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Ivan ugleda Isusa gdje dolazi k njemu pa reče:

»Evo Jaganjca Božjega koji odnosi grijeh svijeta! To je onaj o kojem rekoh: Za mnom dolazi čovjek koji je preda mnom jer bijaše prije mene! Ja ga nisam poznavao, ali baš zato dođoh i krstim vodom da se on očituje Izraelu.«

I posvjedoči Ivan: »Promatrao sam Duha gdje s neba silazi kao golub i ostaje na njemu. Njega ja nisam poznavao, ali onaj koji me posla vodom krstiti reče mi: ’Na koga vidiš da Duh silazi i ostaje na njemu, to je onaj koji krsti Duhom Svetim.’ I ja sam to vidio i svjedočim: on je Sin Božji.«

Riječ Gospodnja

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

In Molitve

Večernja molitva

Večernja molitva

Klanjam ti se, Bože moj, i ljubim te svim srcem. Zahvaljujem ti što si me stvorio, pozvao me svojoj svetoj vjeri i očuvao ovoga dana. Oprosti mi što sam danas sagriješio, a primi što sam dobra učinio. Bdij nada mnom kada budem spavao. Čuvaj me od svake opasnosti. Tvoja milost neka bude uvijek sa mnom i sa svima koji su mi dragi. Amen.

In Molitve

Litanije u čast Božanskoga Djeteta Isusa

Litanije u čast Božanskoga Djeteta Isusa

Gospodine, smiluj se! Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se! Kriste, smiluj se!

Gospodine, smiluj se! Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas! Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas! Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!

Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, pravi Bože, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, Sine Oca vječnoga, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, Riječi Tijelom postala, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, Oče vječnosti, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, željo naroda, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, očekivanje pravednika, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, ljubimče svih svetih duša, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, začeto po Duhu Svetomu, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, koje se nisi ustručavalo krila Djevičina, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, koje si uzelo obličje sluge, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, koje si pohodilo Elizabetu u krilu svoje djevičanske Majke, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, željom od Marije i Josipa iščekivano, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, od Djevice u Betlehemu rođeno, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, u pelene povijeno i u jasle položeno, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, koga su anđeli navijestili i pastiri pohodili, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, kod obrezanja ranjeno, Djetešce Isuse, kojemu je bilo nadjenuto, preslavno ime Isus, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, kojemu su se poklonili mudraci, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, koje je Djevica Marija u Hramu prikazala, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, koje je Herod progonio, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, koje je sveti Josip s Majkom poveo u Egipat, smiluj nam se!

Djetešce Isuse, učitelju poniznosti i poslušnosti, smiluj nam se!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

Pomolimo se: Bože, tvoj se Jedinorođenac pojavio u našemu ljudskom tijelu te smo spoznali da nam je izvana sličan. Daj, molimo te, da nas on iznutra, u Duhu, obnovi. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

In Molitve

KRUNICA DJETETA ISUSA

Krunica Djeteta Isus koju je odobrio sv. otac Pio IX.

Među oblicima pobožnosti čašćenja čudotvornoga Djeteta Isusa iz Praga pobožnost male krunice Djeteta Isusa ima posebno značenje.

Ovom pobožnošću zadužila nas je s. Margareta od Pre- svetoga Sakramenta. Ta dostojna kćerka sv. Terezije umrla je na glasu svetosti 1648. godine u dvadeset sedmoj godini života. Postala je poznata po pobožnosti Djetetu Isusu i širenju iste pobožnosti.

Nadahnućem odozgor sastavila je krunicu koja se sastoji od tri Očenaša na čast svete obitelji i 12 Zdravomarija na čast prvih dvanaest godina Isusova djetinjstva. Isus je objavio svojoj vjernoj koliko mu je širenje ove pobožnosti drago. Pokazao joj je u jednomu videnju tu malu krunicu čija su zrnca osvijetljena nadnaravnom svjetlošću. Obećao joj je da će oni koji budu nosili i s pobožnošću molili ovu krunicu sačuvati čistoću i nevinost.

U vrijeme dok je živjela s. Margareta molitvom ove krunice zadobivena su mnoga čuda i milosti duhovne i vremenite.

Dijete Isus s radošću uslišava duše koje mole ovu krunicu i milosno nagrađuje one koji šire ovu pobožnost.

S. Margareta preporučila je da svi nose i mole ovu krunicu Djeteta Isusa kao znak veličine i nevinosti Isusove u jaslicama i kao čvrstu nit koja nas s njime povezuje.

U obrascu koji svećenik moli dok blagoslivlja ovu krunicu kaže:

“Gospodine, od svih onih koji nose i mole ovu krunicu na čast 12 godina svetoga djetinstva Isusova, otkloni đavla koji sije zlo, otjeraj neprijatelje duše i tijela, čuvaj ih od svakoga zla koje proizlazi iz ljudske naravi, čuvaj ih trajno i pomozi im da sretno dodu u život vječni.”

Neka se ova krunica moli s pobožnošću i vjerom, pogotovo ponedjeljkom kada se slavi praški mali Isus i svakoga 25. u mjesecu jer je to dan slavnoga utjelovljenja i rođenja Sina Božjega. “Taj dan slavi se zbog velikih milosti kojima nas je Božansko Dijete obdarilo jer se želi razdati”, kaže blažena s. Margareta od Presvetoga Sakramenta.

Kraći oblik moljenja krunice:

Ljubeći medaljicu moli se:

Presveto Trojstvo, prikazujemo ti sve poklone srca svetoga Djeteta Isusa.

Na svako od tri zrna moli se:

I Riječ je Tijelom postala i prebivala među nama.

Oče naš…

Na svako od dvanaest zrna moli se:

I Riječ je Tijelom postala i prebivala među nama.

Zdravo, Marijo….

Prije svake Zdravomarije obično se kaže otajstvo:

Utjelovljenje
Pohod Blažene Djevice Marije Elizabeti
Rođenje
Poklon pastira
Obrezanje
Poklon triju kraljeva
Prikazanje Isusovo u Hramu
Bijeg u Egipat
Boravak u Egiptu
Povratak u Nazaret
Život Isusov u Nazaretu
Isus u Hramu medu učiteljima i pismoznancima

Izvor: iz knjižice Pobožnost Djetetu Isusu

In Vjera

PRAŠKO DIJETE ISUS

PRAŠKO DIJETE ISUS

Priča o Čudotvornomu Djetetu Isusu počinje krajem 11. stoljeća, u Španjolskoj, u jednomu nakon rata polurazrušenu Karmelu. Brat Josef bio je nadaleko poznat po dubokoj ljubavi prema tajni Isusova djetinjstva. Jednoga dana, dok je čistio, stao je kraj njega graciozan dječak, neko ga je vrijeme pažljivo promatrao, a zatim upitao: “Znaš dobro čistiti, brate Josefe, ali znadeš li izmoliti jednu Zdravomariju?” “Da.” “Pa moli onda!” Kada je počeo moliti Andeo Gospodnji, dijete ga prekine kod riječi “…i blagoslovljen plod utrobe tvoje” i reče: “To sam ja!”, a zatim je nestalo.

Sveti je štovatelj Djeteta Isusa prema viđenju u dubokoj starosti izradio maleni voštani kipić koji je nakon njegove smrti procesijom unesen u crkvu. Kipić je odavde iznijela Maria Manrique de Lara i kao vjenčani dar predala svojoj kćerki Polyxeni, koja je dragocjeni kip poklonila prioru bosonogih otaca karmelićana samostana sv. Marije od Pobjede u Pragu s riječima: “Evo, predajem vam što mi je najdragocjenije; častite njegov znamen i ništa vam ne će nedostajati.” Tako je započelo štovanje Svetoga Djeteta i pripisan mu je velik broj čudesnih događaja, među kojima je i obrana grada od opsade Šveđana. Donacijama bosonogih karmelićana iz samostana Djeteta Isusa u Pragu kip Maloga Isusa dospio je tijekom ra ta u rezidenciju Družbe Isusove u Osijek. Otac Ignac Čižmešija, isusovac, podupro je ideju skupine vjernika o darivanju kipa upravo crkvi u Dalju. Dana 3. travnja 2011. godine kipić praškoga Djeteta Isusa u svečanoj je procesiji unesen u župnu crkvu sv. Josipa u Dalju, gdje je čuvan i izložen kako bi bio dostupan vjernicima i hodočasnicima za štovanje.

ŠTO ME VIŠE ŠTUJETE, TO ĆU VAM VIŠE POMOĆI!

Čudotvorno Dijete Isus zaista želi biti konkretnim djelom i savjetom uz svaku osobu. Postoje mnogi divni zapisi o toj činjenici. No ono nije zadovoljno jer želi puno više štovanja i ljubavi. Uvijek je u potrazi za novim pristašama jer mali veličanstveni Kralj prebogat je milostima i njegova je desnica puna darova. Od njega potječe izjava: “Što me više štujete, to ću vam više pomoći!” (pater Cyrillus a Mater Dei).

Papa Pio XI. stavio je krunu na kip praškoga Malog Isusa 27. rujna 1924., a papa Benedikt XVI. postavio je novu krunu, kao i novo krzno od hermelina tijekom svojega apostolskog posjeta Češkoj u rujnu 2009. godine.

Uz kipić Djeteta Isusa iz Praga vezane su stoljetne pobožnosti djetinjstvu Isusovu, kao i mnoge legende i čudesa. No vijesti o čudesnim ozdravljenima nisu stvar prošlosti, već se nastavljaju i danas.
Jedna takva vijest došla je iz Brazila. Tamara, dvogodišnja djevojčica, od rođenja je imala teške poremećaje i morala je koristiti posebne sprave za hodanje. Samo je uz puno truda uspijevala napraviti koji korak. Njezini su roditelji molili devetnicu u čast praškomu Djetetu. Šestoga dana devetnice djevojčica je prohodala bez pomagala. Liječnici su ostali zapanjeni. Neki nisu povjerovali da se radi o čudu, ali roditelji su uspjeli skupiti dovoljno novca za put do Praga i tako zahvalili Djetetu Isusu 1995. godine.

Drugi je slučaj izlječenje jedne Indijke koja je kao djevojka ostala nepokretna. Jednoga dana ukazalo joj se Dijete Isus iz Praga i ona je naslutila da može biti ozdravljena. Započela je moliti devetnicu Svetomu Djetetu služeći se knjižicom koju je pribavila odnekuda. Tijekom molitve osjetila je malo – pomalo, najprije u nogama, a zatim u čitavu tijelu, kako u njoj cirkulira život. Nakon nekoliko tjedana bila je izliječena od paralize. Godine 1994., nakon što je cijeli život prikupljala
novac, u dobi od 71 godine, uspjela je otići na zahvalno hodočašće u Prag, gdje je kleknula pred Onim koji ju je izliječio.

Izvor: iz knjižice Pobožnost Djetetu Isusu

In Molitve

Blagoslov za prijatelje

Blagoslov za prijatelje

Gospodin neka je pred tobom da ti pokaže pravi put.

Gospodin neka je kraj tebe da te grli i čuva.

Gospodin neka je iza tebe i čuva te od napada zlih ljudi.

Gospodin neka je ispod tebe da te uhvati kad padneš i da te oslobodi iz zamke.

Gospodin neka je u tebi i neka te tješi kad te obuzme tuga.

Gospodin neka je oko tebe i brani te. Gospodin neka je nad tobom i blagoslivlja te.

Tako neka te uvijek blagoslivlja dobrostivi Gospodin. Amen!

Izvor: župa Tovarnik