Feel Medjugorje
Author

FMteam

Browsing
In Vijesti iz Crkve

PAPA FRANJO: BITI MALEN JE MILOST

PAPA FRANJO: MALA JE CRKVA MILOST, NI U ČEMU BOGATA, SIROMAŠNA U SVEMU

Papa Franjo se posljednjega dana apostolskoga putovanja, u katedrali u Nur-Sultanu susreo s biskupima, svećenicima, đakonima, Bogu posvećenim osobama, sjemeništarcima i pastoralnim djelatnicima, kojima je istaknuo da su im potrebni drugi, čak i oni koji ispovijedaju drugu vjeru. Samo se zajedno može učiniti nešto dobro, rekao je te ih potaknuo da daju više prostora vjernicima laicima, i upozorio na korupciju i himbenost

Crkva, ni u čemu bogata, siromašna u svemu, nesamodostatna i zbog toga uvijek u dijalogu i s onima koji ispovijedaju drugačiju vjeru; živa i otvorena budućnosti, nikada zatvorena u vlastitu ljušturu samo zato što je malobrojna – rekao je Papa na prvom događaju posljednjega dana apostolskoga putovanja u Kazahstan, na susretu s lokalnom Crkvom koju je potaknuo da ne upadne u korupciju i himbenost, te da zajamči više prostora za vjernike laike, kako se ne bi „klerikalizirali“.

Obitelj glazbenika

Biskupi, svećenici, đakoni, Bogu posvećene osobe, sjemeništarci i pastoralni djelatnici, okupili su se u katedrali Majke Božje od neprestane pomoći u Nur-Sultanu. Riječ je o jednostavnoj građevini u koju je papa Franjo stigao u invalidskim kolicima. Dočekali su ga pljesak, cvijeće, zvuci violinā, flautā, harfā i dombre, tipičnoga kazahstanskoga instrumenta o kojemu je Papa govorio u svojem prvom govoru. Glazbenici su bili članovi samo jedne obitelji: 23 osobe, među kojima je troje vlastite djece, a ostala usvojena, među kojima i jedna djevojčica koja je zahvaljujući glazbi nadvladala invaliditet.

Nitko nije stranac

Crkva koju čine brojna lica različite povijesti i tradicije, ali sve ujedinjene jednom vjerom u Isusa Krista – primijetio je Papa te se osvrnuo na riječi biskupa Joséa Luisa Mumbiele Sierre, predsjednika Biskupske konferencije srednje Azije, koji je rekao da veći dio članova Crkve u Kazahstanu čine stranci. Istina je, jer dolazite iz različitih krajeva i zemalja, ali ljepota je Crkve u tomu: jedna smo obitelj u kojoj nitko nije stranac – istaknuo je Sveti Otac.

Kušnja vraćanja

Osvrnuvši se na početke kršćanstva u središnjoj Aziji, s evangelizacijom prvih stoljeća koju su provodili brojni evangelizatori i misionari koji su se posvetili širenju svjetla evanđelja, osnivajući zajednice, svetišta, samostane i bogoštovna mjesta, Papa je napomenuo da postoji kršćanska, ekumenska, baština, koju valja poštovati i čuvati; prenošenje vjere u kojemu su protagonisti bile također brojne jednostavne osobe, djedovi i bake, očevi i majke.

Na duhovnom i crkvenom putu ne smijemo izgubiti sjećanje na one koji su nam navijestili vjeru. Ali, budimo pozorni – dodao je – Nije riječ o gledanju unatrag s nostalgijom, ostajući blokirani na stvarima iz prošlosti i dopuštajući da nas paralizira nepokretnost; to je kušnja vraćanja.

Vjera, uvijek aktualan događaj

Papa govori o „živom sjećanju“, bez kojega bi vjera, pobožnosti i pastoralno djelovanje mogli oslabiti, biti poput vatre od slame, koja se odmah zapali, ali se brzo gasi. Kada izgubimo sjećanje, nestaje radosti. Nestaje također zahvalnost Bogu i braći, jer upadamo u napast da mislimo kako sve ovisi o nama. Gledajući nasljeđe prošlosti – napomenuo je – vidimo da se vjera nije prenosila s koljena na koljeno kao skup stvari koje valja shvatiti i raditi, poput nekog kodeksa koji je utvrđen jednom zauvijek. Ne, vjera se prenosila životom. Dakle, vjera nije lijepa izložba iz prošlosti… to bi onda bio muzej, nego uvijek aktualan događaj. Zbog toga – dodao je Papa – volim reći da vjeru treba prenositi na dijalektu.

Milost je biti malen

Pred brojnim izazovima vjere – posebno onima koji se odnose na sudjelovanje mladih generacija – kao i pred problemima i teškoćama u životu, te gledajući brojčano stanje, u prostranstvu zemlje kao što je ova, mogli biste se osjećati malenima i neodgovarajućima. Ali, upravo evanđelje preokreće logiku brojeva: „Biti maleni, siromašni duhom, blaženstvo je – istaknuo je Papa.

Postoji skrivena milost u malenoj Crkvi, u malenom stadu; umjesto da pokazujemo svoju snagu, svoju brojnost, svoje strukture i sve druge oblike ljudske važnosti, prepuštamo se Gospodinovu vodstvu i ponizno stajemo uz ljude.

Zajedno u dijalogu

Biti maleni također nas podsjeća da nismo sami sebi dovoljni – primijetio je Sveti Otac – odnosno, trebamo Boga i druge, uključujući braću i sestre drugih vjeroispovijesti. Samo zajedno, u dijalogu i međusobnom prihvaćanju možemo uistinu ostvariti nešto dobro za sve. Posebna je zadaća Crkve u ovoj zemlji da ne bude skupina koja se provlači starim stvarima ili se zatvara u svoju ljušturu jer se osjeća malenom, nego zajednica otvorena Božjoj budućnosti, užarena ognjem Duha.

Škole iskrenosti

Papa Franjo je potom ponovno uputio poziv na bratstvo – kako je rekao – među nama koji se brinemo za siromašne i one koji su ranjeni životom, svaki put kada u ljudskim i društvenim odnosima svjedočimo pravednost i istinu, govoreći ‘ne’ korupciji i laži. Kršćanske zajednice, osobito sjemenište, trebale bi biti škole iskrenosti; ne krute i formalne sredine, nego vježbaonice istine, otvorenosti i dijeljenja. U našim smo zajednicama – prisjetimo se – svi Gospodinovi učenici, svi bitni, svi jednakoga dostojanstva.

Više prostora za vjernike laike

U tom je smislu Sveti Otac potaknuo da se dade više prostora vjernicima laicima. To će biti dobro za vas, kako se zajednice ne bi ukrutile i klerikalizirale. Sinodska Crkva, na putu prema budućnosti Duha, sudionička je i suodgovorna Crkva. Crkva sposobna izići u susret svijetu, jer je usavršena u zajedništvu – istaknuo je papa Franjo te potaknuo prisutne da postanu muškarci i žene zajedništva i mira, koji siju dobro gdjegod se nalaze. Muškarci i žene koji žive i prenose radost, odbacujući strahove i pritužbe, ne dopuštajući da ih ukrute dogmatizmi i moralizmi.

Primjer blaženoga Bukowińskog

Papa se spomenuo i blaženoga Bukowińskog, svećenika koji je cijeli život posvetio brizi o bolesnima, siromašnima i marginaliziranima, a vjernost evanđelju platio zatvorom i prisilnim radom. Rekli su mi da je i prije beatifikacije, na njegovu grobu uvijek bilo svježega cvijeća i upaljena svijeća. To je potvrda da Božji narod zna prepoznati gdje je svetost, gdje je pastir zaljubljen u evanđelje – rekao je Papa. Stoga je biskupe i svećenike, ali i sjemeništarce potaknuo da ne budu upravitelji svetoga ili žandari zabrinuti za poštovanje vjerskih pravila, nego pastiri bliski narodu, žive slike Kristova suosjećajnog srca.

Na kraju im je izrazio blizinu te ih ohrabrio da radosno žive tu baštinu i velikodušno ju svjedoče, kako bi oni koje susreću mogli shvatiti da postoji obećanje nade upućeno i njima. Zajamčivši im pratnju u molitvi, sve je na poseban način povjerio srcu Presvete Marije koju oni na poseban način časte kao Kraljicu mira.

Papa blagoslivlja Gospinu sliku,
Foto: Vatican News

Preuzeto s Vatican News

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

SVETAC DANA – SVETI KORNELIJE I CIPRIJAN

Sveti Kornelije i sveti Ciprijan su dva velika sveca iz III. stoljeća, jedan papa, drugi biskup, jedan u Rimu, drugi u sjevernoj Africi, obojica mučenici. Ova dva suvremenika, mučenici 253. odnosno 258. godine, bila su povezana jednim posebnim pitanje,: što učiniti s onim kršćanima koji su pali od straha u vrijeme progona, a zatim se poželjeli vratiti? Utjecajni rimski biskup Novacijan tvrdio je da im se ne može oprostiti (kao ni ubojicama, preljubnicima i onim u drugom braku). Kornelije i Ciprijan snažno su zastupali suprotno stajalište.

Rimski svećenik Kornelije izabran je za papu 251. godine kao nasljednik Fabijana, u vrijeme progona kršćana od strane cara Decija. Novacijan je nijekao autoritet Crkve da oprašta teške grijehe, poput napuštanja vjere u vrijeme opasnosti. Novacijan se čak dao posvetiti za suparničkog biskupa Rima, čime je postao protupapa. Papa Kornelije, potpomognut svetim Ciprijanom i svetim Dionizijem, podržao je nauk Crkve i dopustio grešnicima da čine pokoru i vrate se Crkvi. Godine 253. vlasti su protjerale svetog Kornelija, koji je ubrzo nakon toga umro od zlostavljanja. Zbog toga je smatran mučenikom. Kornelijev dokument pokazuje veličinu Crkve u njegovom papinstvu 46 svećenika, 7 đakona, 7 podđakona i otprilike 50 000 kršćana.

Ciprijan, briljantni mislilac i govornik, bio je rodom iz Kartage u sjevernoj Africi. U dobi od 46 godine obratio se na kršćanstvo. a tri godine kasnije od mjesnog kršćanskog svećenstva i naroda jednoglasno je izabran za biskupa. Bio je energičan pastir duša i plodan pisac. Branio je jedinstvo Crkve od raskolničkih pokreta u Africi i Italiji, te je uvelike utjecao na oblikovanje crkvene discipline u odnosu na vraćanje kršćana koji su se odmetnuli. Pobjegao je za vrijeme decijanskog progona, ali je vodio Crkvu putem pisama. Za vrijeme valerijskog progona (258.) odrubljena mu je glava. Njegova je poznata rečenica “Ne može netko imati Boga za Oca, tko nema Crkvu za svoju majku.”

Ciprijan svome bratu Korneliju! Predragi brate, upoznali smo slavna svjedočanstva vaše vjere i kreposti; radosno smo primili pohvalu vašeg ispovijedanja te se smatramo sudionicima u vašim zaslugama i pohvalama. Doista, budući da nam je jedna Crkva, jedno mišljenje i sloga, koji da se svećenik ne veseli pohvalama svoga sudruga kao svojim vlastitima, ili koji brat da se ne raduje radosti svoga brata?… Uvijek se sjećajmo jedni drugih, budimo složni i jednodušni, molimo jedni za druge, uzajamnom ljubavlju olakšavajmo jedni drugima progonstva i tjeskobe. (Iz Pisama svetog Ciprijana)

Kornelije i Ciprijan zajedno dijele blagdan kako bi se podsjetili na jedinstvo koje bi Crkva trebala prakticirati i slaviti. ovo je jedinstvo znak prisutnosti Isusa koji je u središtu.

Kornelije je zaštitnik protiv uhobolje, protiv epilepsije, groznica. Ciprijan je svetac zaštitnik Alžira i Sjeverne Afrike. Njihov spomendan je 16. rujna.

***

Bože Oče naš, u svetim Korneliju i Ciprijanu dao si svome narodu poticajan primjer predanosti pastoralnoj službi i neprestanog svjedočenja Krista u njihovoj patnji. Neka nam njihove molitve i vjera daju hrabrosti da radimo za jedinstvo tvoje Crkve. Udijeli to po Gospodinu našem Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom i Duhom sveti živi i kraljuje, jedan Bog, u vijeke vjekova. Amen.

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 16. RUJNA 2022.

MISNA ČITANJA – 16. RUJNA 2022.

S njime su bile neke žene i posluživale mu od svojih dobara.

XXIV. tjedan kroz godinu

Petak, 16. 09. 2022.

Sv. Kornelije, papa, i Ciprijan, biskup, mučenici

Spomendan

ČITANJA:
od dana: 1Kor 15,12-20; Ps 17,6-7.8b.15; Lk 8,1-3

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
crvena

IMENDANI:
Kornelije i Ciprijan, Eufemija, Edita, Ljudmila, Vital

Prvo čitanje:

1Kor 15,12-20

Ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera vaša.

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima

Braćo! Ako se propovijeda da je Krist od mrtvih uskrsnuo, kako neki među vama govore da nema uskrsnuća mrtvih? Ako nema uskrsnuća mrtvih, ni Krist nije uskrsnuo. Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud i vjera vaša. Zatekli bismo se i kao lažni svjedoci Božji što posvjedočismo protiv Boga: da je uskrisio Krista, kojega nije uskrisio, ako doista mrtvi ne uskrsavaju. Jer ako mrtvi ne uskrsavaju, ni Krist nije uskrsnuo. A ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera vaša, još ste u grijesima. Onda i oni koji usnuše u Kristu, propadoše. Ako se samo u ovom životu u Krista ufamo, najbjedniji smo od svih ljudi.

Ali sada: Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih!

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 17,1.6-8b.15

Pripjev:

Kad se probudim, Gospodine, naužit ću se pojave tvoje.

Počuj, Gospodine pravedni,
i vapaj mi poslušaj,
usliši molitvu iz usta iskrenih!

Zazivam te, Bože, ti ćeš me uslišit:
prikloni mi uho i čuj riječi moje.
Proslavi na meni dobrotu svoju,
ti koji od dušmana izbavljaš
one što se utječu desnici tvojoj.

Sakrij me u sjenu krila svojih,
a ja ću u pravdi gledati lice tvoje,
i kad se probudim,
naužiti se pojave tvoje.

Evanđelje:

Lk 8, 1-3

S njime su bile neke žene i posluživale mu od svojih dobara.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Isus zareda obilaziti gradom i selom propovijedajući i navješćujući evanđelje o kraljevstvu Božjem. Bila su s njim dvanaestorica i neke žene koje bijahu izliječene od zlih duhova i bolesti: Marija zvana Magdalena, iz koje bijaše izagnao sedam đavola; zatim Ivana, žena Herodova upravitelja Huze; Suzana i mnoge druge. One su im posluživale od svojih dobara.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Molitve

KRUNICA NA ČAST SEDAM ŽALOSTI MARIJINIH

KRUNICA NA ČAST SEDAM ŽALOSTI MARIJINIH

Krunica sedam žalosti je posebno draga Bezgrješnome Srcu Blažene Djevice Marije, koja traži od svih nas da ju molimo koliko češće možemo. Za vrijeme ukazanja, Blažena Djevica Marija je mladoj vidjelici Marie Claire, u Kibehu povjerila poslanje da u svijetu obnovi pobožnost Krunice sedam žalosti. 

Prije svoje smrti koja ju je zatekla tijekom genocida u Ruandi, Marie Claire je putovala po cijelome svijetu i podučavala na tisuće ljudi ovoj Krunici. A te tisuće ljudi su dalje podučavale na tisuće drugih ljudi. Ova posebna krunica zadobila je međunarodnu popularnost otkako je Crkva 2001. godine priznala Marijanska ukazanja u Kibehu. Krunica sedam žalosti sadrži svu snagu koju trebate da bi promijenili svoj život nabolje, da bi zadobili mir i zadovoljstvo, da bi iskazali svoje prave mogućnosti, ispunili svoje snove i približili se Božjem svjetlu.

Znak križa
U ime Oca, Sina i Duha Svetoga. Amen

Uvodna molitva:
Bože moj, predajem ti ovu krunicu u čast sedam glavnih Marijinih žalosti, na tvoju beskrajnu proslavu i za moje obraćenje, i za potpuno obraćenje svega svijeta, po tvome ljubljenom Sinu Isusu Kristu, Spasitelju našem i jedinom putu do Tebe, s Duhom Svetim, sada i uvijeke.  Amen.

Pokajanje:
Bože moj, duboko žalim što sam uvrijedio Tebe, beskrajno dobrog i ljubaznog Oca kojega grijeh žalosti. Čvrsto odlučujem, uz pomoć Tvoje milosti, da Te više neću vrijeđati i da ću činiti pokoru. S takvom skrušenošću želim živjeti i umrijeti.

3 Zdravomarije
Milosrdna Majko, uvijek nas podsjećaj na boli svoga Sina Isusa

SEDAM MARIJINIH ŽALOSTI

PRVA ŽALOST: Prorok Šimun najavljuje Mariji da će joj mač boli probosti srce

Riječ Božja: Lk 2,25-35

Živio tada u Jeruzalemu čovjek po imenu Šimun. Taj čovjek, pravedan i bogobojazan, iščekivaše Utjehu Izraelovu i Duh Sveti bijaše na njemu. Objavio mu Duh Sveti da neće vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega.  Ponukan od Duha, dođe u Hram. I kad roditelji uniješe dijete Isusa da obave što o njemu propisuje Zakon, primi ga on u naručje, blagoslovi Boga i reče:

»Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru,
po riječi svojoj, u miru!
Ta vidješe oči moje
spasenje tvoje,
koje si pripravio
pred licem svih naroda:
svjetlost na prosvjetljenje naroda,
slavu puka svoga izraelskoga.«

Otac njegov i majka divili se što se to o njemu govori.  Šimun ih blagoslovi i reče Mariji, majci njegovoj: »Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan –  a i tebi će samoj mač probosti dušu – da se razotkriju namisli mnogih srdaca!«

Molitva:

O Žalosna Majko, suosjećam s tvojom boli koja je ispunila tvoju dušu kada ti je prorok Šimun, ugledavši tvoga božanskog Sina, prorekao da će ovaj Spasitelj, dostojan klanjanja, biti znak protivljenja među ljudima i da će mač boli probosti tvoje srce. Zbog ovog okrutnog sjećanja, a zbog čega je tvoje Srce neprestano bilo mučeno, molim te, o moja moćna Kraljice, da mi pribaviš milost da uvijek u svom srcu nosim Isusovu muku i tvoju žalost.

1 Oče naš
7 Zdravomarija
Milosrdna Majko, uvijek nas podsjećaj na boli svoga Sina Isusa.

DRUGA ŽALOST: Bijeg u Egipat

Riječ Božja: Mt 2,13-15

A pošto oni otiđoše, gle, anđeo se Gospodnji u snu javi Josipu: »Ustani, reče, uzmi dijete i majku njegovu te bježi u Egipat i ostani ondje dok ti ne reknem jer će Herod tražiti dijete da ga pogubi.«  On ustane, uzme noću dijete i majku njegovu te krene u Egipat.  I osta ondje do Herodova skončanja – da se ispuni što Gospodin reče po proroku: Iz Egipta dozvah Sina svoga.

Molitva:

O Žalosna Majko, suosjećam s tvojim patnjama zbog bijega u Egipat sa tvojim Sinom dostojna klanjanja, progonjenim do smrti od onih koje je došao spasiti.
Zbog iscrpljenosti i tjeskobe ovog bolnog putovanja, zbog siromaštva i poniženja pretrpljenih tijekom boravka u Egiptu, molim te, moja nježna Vladarice, da mi pomogneš da s tobom i kao ti, izdržim sve boli ovog tužnog progonstva kako bih uživao sreću u nebeskoj domovini.

1 Oče naš
7 Zdravomarija
Milosrdna Majko, uvijek nas podsjećaj na boli svoga Sina Isusa.

TREĆA ŽALOST: Nestanak djeteta Isusa u Jeruzalemu

Riječ Božja: Lk 2,41-47

Njegovi su roditelji svake godine o blagdanu Pashe išli u Jeruzalem.  Kad mu bijaše dvanaest godina, uziđoše po običaju blagdanskom. Kad su minuli ti dani, vraćahu se oni, a dječak Isus osta u Jeruzalemu, a da nisu znali njegovi roditelji.  Uvjereni da je među suputnicima, odoše dan hoda, a onda ga stanu tražiti među rodbinom i znancima. I kad ga ne nađu, vrate se u Jeruzalem tražeći ga. Nakon tri dana nađoše ga u Hramu gdje sjedi posred učiteljâ, sluša ih i pita. Svi koji ga slušahu bijahu zaneseni razumnošću i odgovorima njegovim.

Molitva:

O Žalosna Majko, suosjećam s tvojom boli uzrokovanom Isusovim nestankom u Jeruzalemu. Tri dana si ga tražila s tugom i suzama, a da se nisi ni trenutka odmorila zbog odsutnosti Onoga koji je tvoj Sin i tvoj Bog.
Zbog ove tjeskobne potrage, zbog ove tako duge i bolne odvojenosti, molim te, o Presveta Djevice, da mi isprosiš milost da nikada ne izgubim Boga zbog grijeha, nego da uvijek budem sjedinjen s Njim na zemlji i da ga zauvijek posjedujem u nebu.

1 Oče naš
7 Zdravomarijo
Milosrdna Majko, uvijek nas podsjećaj na boli svoga Sina Isusa

ČETVRTA ŽALOST: Marija susreće Isusa koji nosi križ

Riječ Božja: Lk 23,27-31

Za njim je išlo silno mnoštvo svijeta, napose žena, koje su plakale i naricale za njim.  Isus se okrenu prema njima pa im reče: »Kćeri Jeruzalemske, ne plačite nada mnom, nego plačite nad sobom i nad djecom svojom. Jer evo idu dani kad će se govoriti: ‘Blago nerotkinjama, utrobama koje ne rodiše i sisama koje ne dojiše.’ Tad će početi govoriti gorama: ‘Padnite na nas!’ i bregovima: ‘Pokrijte nas!’  Jer ako se tako postupa sa zelenim stablom, što li će biti sa suhim?«

Molitva:

O Žalosna Majko, suosjećam s tvojom patnjom koja je zahvatila tvoju dušu kada si susrela svoga Sina Isusa prekrivenog krvlju i ranama, okrunjenog trnjem i smrvljenog pod teretom njegova križa.
Zbog dvosjekog mača koji je tada probo tvoje Srce i srce tvoga ljubljenog Sina, molim te, o Sveta Majko, da mi daš savršen pristanak uz volju moga Boga i milost da s radošću nosim svoj križ s Isusom sve do posljednjeg daha.

1 Oče naš
7 Zdravomarija
Milosrdna Majko, uvijek nas podsjećaj na boli svoga Sina Isusa

PETA ŽALOST: Marija pod Isusovim križem

Riječ Božja: Iv 19,25-27

Uz križ su Isusov stajale majka njegova, zatim sestra njegove majke, Marija Kleofina, i Marija Magdalena.  Kad Isus vidje majku i kraj nje učenika kojega je ljubio, reče majci: »Ženo! Evo ti sina!« Zatim reče učeniku: »Evo ti majke!«  I od toga časa uze je učenik k sebi.

Molitva:

O Žalosna Majko, suosjećam s tvojom žalosti koja je preplavila tvoju dušu podno križa Isusova, Majko puna ljubavi, zbog muke koju si pretrpjela sa svojim umirućim Sinom i zbog neizrecive dobrote kojom si nas tada prihvatila kao svoju djecu, isprosi mi od raspetoga Isusa milost da živim samo za Boga svoga, ustrajući u njegovoj ljubavi do svoje smrti, prije nego što ga vidim i sretnem licem u lice u raju.

1 Oče naš
7 Zdravomarija
Milosrdna Majko, uvijek nas podsjećaj na boli svoga Sina Isusa

ŠESTA ŽALOST: Marija prima beživotno Isusovo tijelo u svoje ruke

Riječ Božja: Iv 19,38-40

Nakon toga Josip iz Arimateje, koji je – kriomice, u strahu od Židova – bio učenik Isusov, zamoli Pilata da smije skinuti tijelo Isusovo. I dopusti mu Pilat. Josip dakle ode i skine Isusovo tijelo.  A dođe i Nikodem – koji je ono prije bio došao Isusu noću – i donese sa sobom oko sto libara smjese smirne i aloja.  Uzmu dakle tijelo Isusovo i poviju ga u povoje s miomirisima, kako je u Židova običaj za ukop.

Molitva:

O Žalosna Majko, suosjećam s tvojom boli koja je probola tvoju dušu kad si primila u svoje naručje izmučeno i slavno Tijelo svoga Sina, čiji je bok proboden kopljem. Zbog ove nesnosne boli molim te da se zauzmeš kako bih mogao ući u božansko Srce Isusovo, ranjeno i za mene otvoreno. Neka ovo Presveto Srce bude moj dom i radost tijekom moga života i neka tamo s mirom i povjerenjem čekam trenutak svoje smrti i da se nikada više ne odvojim od njega.

1 Oče naš
7 Zdravomarija
Milosrdna Majko, uvijek nas podsjećaj na boli svoga Sina Isusa

SEDMA ŽALOST: Marija stavlja Isusovo tijelo u grob

Riječ Božja: Iv 19,41-42

A na mjestu gdje je Isus bio raspet bijaše vrt i u vrtu nov grob u koji još nitko ne bijaše položen. Ondje dakle zbog židovske Priprave, jer grob bijaše blizu, polože Isusa.

Molitva:

O Žalosna Majko, suosjećam s tvojom boli koja je obuzela tvoju dušu kada je posvećeno Tijelo tvojega ljubljenog Sina stavljeno u grob i kada si morala otići, dopuštajući im da s tvojim Sinom pokopaju i tvoje Srce koje gori od ljubavi.
Zbog tvoga okrutnog mučeništva, o Majko čiste ljubavi, isprosi mi oproštenje svih grijeha, zaštiti me od iskušenja i pomozi mi u času moje smrti. U tvoje ruke predajem svoju siromašnu dušu, objekt Isusove muke i tvojih boli. Ne napuštaj je, o Majko milosrđa, prije nego što je dovedeš do vječne sreće.

1 Oče naš
7 Zdravomarija
Milosrdna Majko, uvijek nas podsjećaj na boli svoga Sina Isusa

Završna molitva:

O Marijo, Kraljice mučenika, tvoja je duša uronjena u ocean boli. Snagom suza koje si prolila u ovim trenucima patnje, molimo te da zadobiješ za nas i za grešnike cijelog svijeta pravo obraćenje.
Žalosno i Bezgrješno Srce Djevice Marije, / x3
Moli za nas koji se Tebi utječemo.

Amen.

LITANIJE GOSPI ŽALOSNOJ

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Oče nebeski, Bože, smiluj se nama!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj se nama!
Duše Sveti, Bože, smiluj se nama!
Sveto Trojstvo, Jedan Bože, smiluj se nama!

Majko Raspetoga, moli za nas!
Majko srca probodena, moli za nas!
Majko Otkupiteljeva, moli za nas!
Majko otkupljenih, moli za nas!
Majko živih, moli za nas!
Majko učenika, moli za nas!

Djevice poslušna, moli za nas!
Djevice prikazujuća, moli za nas!
Djevice vjerna, moli za nas!
Djevice šutnje, moli za nas!
Djevice oproštenja, moli za nas!
Djevice iščekivanja, moli za nas!

Ženo prognana, moli za nas!
Ženo jaka, moli za nas!
Ženo neustrašiva, moli za nas!
Ženo bola, moli za nas!
Ženo novog saveza, moli za nas!
Ženo nade, moli za nas!

Nova Evo, moli za nas!
Družice Otkupiteljeva, moli za nas!
Službenice pomirenja, moli za nas!
Obrano nevinih, moli za nas!
Hrabrosti progonjenih, moli za nas!
Jakosti potištenih, moli za nas!
Nado grešnika, moli za nas!

Utjeho žalosnih, moli za nas!
Utočište bijednih, moli za nas!
Okrepo prognanih, moli za nas!
Oslone slabih, moli za nas!
Olakšanje bolesnih, moli za nas!
Kraljice mučenika, moli za nas!
Slavo Crkve, moli za nas!
Djevice Uskrsa, moli za nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj se nama.

R. Moli za nas, Djevice prežalosna.
O. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se:

Bože, ti si htio da uz tvog sina, na križu uzdignuta, bude prisutna i njegova žalosna Majka: daj da i mi, s njome pridruženi Kristovoj muci, budemo dionici i slave uskrsnuća. Koji živi i kraljuje u vijeke vjekova.

Amen.

Nastavi čitati
By
In Molitve

MOLITVE MAJCI BOŽJOJ ŽALOSNOJ

MOLITVA MAJCI BOŽJOJ ŽALOSNOJ

Blažena Djevice Marijo,Presveta Majko Spasiteljeva i Majko naša,

Riznico milosti i utjeheu svim bolima i žalostima.

Tebi je dana snaga sućutikojom majčinski pritječeš u pomoćsvima koji te ponizno zazivajuu trenutcima kušnje i u traženju nade.

Ti, Majko Ožalošćena,koja si u srcu proživljavala patnjena tijelu i duši svoga božanskog Djeteta od trenutka začeća po Duhu Svetomei njegova utjelovljenja u tvome blaženom krilu.

Čula si proroštvo starca Šimunada će ti mač boli probosti dušu.

Sa svojom si Obitelji bila izložena progonstvu,da bi sačuvala Život za život svijeta.

Osjetila si tjeskobu zbog nestanka Sinakoji je poučavao u Očevu domu.

Srela si ga s križem i pod križem, izmučena,dok je u muku ponio sve naše grijehe.

Bila si s njime u smrtnome časudok je duh predao Ocu, a tebe nama za Majku.

Primila si njegovo tijelo u svoje krilo,da bi iz krila zemlje bilo vraćeno u krilo Očevoi nama pripravilo mjesto u krilu Abrahamovu.

Susrela si se s tamom Kristova groba,da bi nam uskrsnom vjerom podarila svjetlo.

Milosti i milosrđa puna,pogledaj rane svih koji trpe;ne uskrati nam svoga zagovora,da svjedočimo radost spasenja,pridruženi otajstvu Križa.

Tvoj nas majčinski pogledgleda s naših oltara;njega susrećemo na trgovima i ulicama,na raskrižjima i putovima,u našim obiteljima i domovima.

Toliko si puta bol hrvatskih vjernikadržala u svome krilui blažila svojim srcem.

Pružala si ruke prihvaćanja ii vraćala nas u milosni zagrljajGospodina koji traži zalutalei raduje se raskajanima.

Na rane hrvatskoga pukaspuštala si melem istoga Duhakoji je osjenio Tvoju vjernosti anđele si svjetla prizvala u tamu,da jasnije čujemo Radosnu vijest,da dodirnu nam srce i obrišu suze,da osjetimo nježnost ruke koja vodi,da slavimo Boga patnjama svojimu Kristovoj patnji otkupljenja svijeta.

Majko spasonosne boli,pridruži nas otajstvu Križaradi našega obraćenja i spasenja;radi posvećenja naših obiteljii cijeloga nam naroda.

Izmoli nam utjehu i snaguu izgrađivanju Božjega kraljevstvau kojemu će svaka suza biti otrta,u kojemu ni plač ni bol ne postoje.

Pomozi nam, Majko,da po otajstvu bolipostanemo sudionicima slaveTvoga Sina, Isusa Krista, Raspetoga,koji kao uskrsli živi u vijeke vjekova.

Amen.

POSVETA POBOŽNE OSOBE (B. Petit)

Prežalosno i Bezgrešno Srce Marijino, božansko i čisto prebivalište, zakrili moju dušu svojim majčinskim zagovorom, da bi ona, uvijek bila vjerna glasu Isusovu, mogla udovoljiti Njegovoj ljubavi te vršiti Njegovu božansku volju. Želim, Majko moja, da mi uvijek pomažeš svojom otkupiteljskom suradnjom, da se, živeći u povezanosti s tvojim Srcem, potpuno sjedinim sa Srcem tvojega božanskoga Sina. Približi me Njegovu Srcu putem kreposti i žalosti tvojega Bezgrešnog Srca. Štiti me uvijek. Amen.

POSVETA PREŽALOSNOM I BEZGREŠNOM SRCU MARIJINU (Za privatnu uporabu vjernicima sastavili monasi kamaldoljani)

Srce Isusovo, kopljem probodeno, koje si nas toliko ljubilo i koje nas toliko želiš spasiti, daj da i ja Tebe ljubim i da ti budem vjeran. Radi toga, o moj dobri Spasitelju, posvećujem se prežalosnom i bezgrešnom Srcu Tvoje ljubljene Majke. Da, mila Majko Božja, Tebi se posvećujem, Tebi se potpuno predajem zauvijek i uzdam se u Tvoje Prežalosno i Bezgrešno Srce, da me Ti nadahnjuješ i upravljaš u ljubavi prema Tvome Božanskom Sinu. Učini da moje srce ne bude više isprazno srce, nego da ono, raspaljeno vatrom Tvoga srca, potpuno prione uz Boga te u ljubavi služi Tvom božanskom Sinu. O sveta Srca Isusa i Marije, koja ste uvijek bili sjedinjeni u djelu našeg spasenja, spasite mene, spasite nas, spasite Crkvu i cijeli svijet, i učinite srce moje po Vašim srcima. O Marijo, bez grijeha začeta, moli za nas koji se Tebi utječemo. Prežalosno i Bezgrešno Srce Marijino, moli za nas! Najveći zalog kojim raspolažemo da ganemo ljubav Oca i srce Sina. Amen.

KLANJATI SE ISUSU, S TOBOM, LJUBITI GA TVOJIM SRCEM (Sv. Julijan Eymard)

O Marijo, s Tobom, po Tebi i u Tebi molit ću, i tako nastaviti kontemplativni život na zemlji. O kako će Isus biti zadovoljan da u nama ponovno pronađe Mariju, svoju ljubljenu i svetu Majku. Trebam činiti ono što si Ti činila Marijo, služeći Isusu, Njemu na slavu. Ti si mislila Isusove misli, živjela sjedinjena s Isuso vim krepostima i poslovima. U sebi si se bavila Isusom, za Isusa i u Isusu. Marijo, dolazeći k Tebi nikada se ne napušta Isus. Ti si Kraljica Cenakola koja nas vodis i upravljaš, Marijo, Ti si Isus «pomajčen«, ti si majka, cjelovita majka, i ništa drugo doli Majka. U tvoje ruke dobra Majko polažem milost moga zvan ja. Sav se Tebi predajem, prikaži me Isusu. Isus, slatki učitelj primit će me i poljubiti u tebi jer si me oblikovala i njemu prikazala dobra Majko. Marijo jer si se udostojala postati mojom učiteljicom, daj da se klanjam Isusu s Tobom, ljubim Ga, blagoslivljam i slavim Tvojim Srcem. Udijeli mi milost da ga molim Tvojim molitvama, služim Tvojim rukama, ljubim Tvojim srcem, slavim Tvojom svetošću. Sve prikaži Isusu i mene s Tobom. Amen.

TVOJE SRCE JE SAMA LJUBAV I MILOSRĐE (Sv. Ivan Marija Vianney)

O Djevice Marijo, kada govorimo o zemaljskim stvarima, umorimo se, ali kada o Tebi zborimo govor je uvijek novi. Uspoređivali su Te s majkom, a Ti si bolja od najbolje majke koja ponekada kažnjava svoga sina misleći da tako čini dobro, a Ti Marijo nikada ne kažnjavaš. Tvoje Srce je sama ljubav i milosrde, da bi bili uslišani dosta je Tebi se uteći. Tvoje Srce Marijo je tako nježno pre ma nama, nježnost srdaca svih majki u usporedbi s Tvojim srcem je kao komad leda. O kako si dobra Presveta Marijo! Amen.

DIVNO JE TVOJE MAJČINSTVO (Papa Ivan Pavao II.)

Blagoslovljena Ti medu ženama. Blagoslovljena jer si vjerovala. Svemogući je u Tebi učinio velika djela. Divno Tvoje Bogomajčinstvo, i u svome predviđanju, čudesno Tvoje Bezgrešno Začeće, te prekrasni Tvoj neka mi bude. Ti si tako usko sjedinjena s cijelim dijelom našeg spasenja, pridružena Križu našeg Spasitelja Tvoje je Srce probodeno pored njegova Srca. I sada u slavi svoga Sina Ti neprestaješ zagovarati nas siromašne grešnike. Ti bdiješ nad velikom Crkvom jer si njena Majka, Ti bdiješ nada svakim od svojih sinova. Od Boga zadobivaš sve milosti koje su simbolizirane svetim zrakama koje izlaze iz Tvojih otvorenih ruku, pod uvjetom da se mi usudimo moliti za njih i Tebi se hrabro u povjerenju približimo s jednostavnošću djeteta. I tako nas bez pres tanka vodiš svome Božanskom Sinu. O Presveta Djevice, Majko Kristova i Majko Crkve s radošću i divljenjem se pridružujemo Tvome Veličanstvu, Tvojoj u ljubavi zahvalnoj pjesmi. S Tobom zahvaljujemo Bogu čije je milosrđe od koljena do koljena, za divno zvanje i višestruko poslanje vjernika laika, koje je Bog po imenu pozvao da žive u zajedništvu ljubavi i svetosti s njime te da budu bratski sjedinjeni u veliku obitelj djece Božje poslane da ižaravaju veliko Kristovo svjetlo i prenose Plamen Duha svojim životom u cijelom svijetu. Djevice hvalospjeva Veliča, ispuni njihova srca zahvalnošću i poletom za ovo zvanje i poslanje. Amen.

KAKO TE NE LJUBITI MARIJO (Sveta Terezija Avilska)

O bezgrešna Djevice, najnježnija majko, Ti si puna radosti jer nam Isus daje svoj život i beskrajna blaga svoga blaženstva. O Marijo kako Te ne ljubiti i blagoslivljati zbog svoje velike ljubavi prema nama? Ti nas uistinu ljubiš, kao što nas ljubi Isus. Ljubiti znači darovati sve, i samoga sebe. Ti si se potpuno dala za naše spasenje. Spasitelj je poznavao tajne Tvoga majčinskoga Srca i beskrajnu Tvoju nježnost. Umirući Isus prije zadnjeg izdisaja Tebi nas povjerava, utočište grešnika. O Marijo, Ti pod Križem uspravno stojiš, kao svećenik na oltaru, prikazuješ za nas svetog Emanuela, Boga s nama, Tvoga ljubljenoga Isusa. O Kraljice mučenika i nado naša, ljubimo Te i blagoslivljamo u vjeke vjekova. Amen.

Nastavi čitati
By
In Vjera

BLAGDAN GOSPE ŽALOSNE

BLAGDAN GOSPE ŽALOSNE

Biblijsko podrijetlo spomendana Gospe žalosne nalazimo u pripovijesti o djetinjstvu Lukinog evanđelja kada je Šimun za vrijeme Prikazivanja Isusova u Hramu rekao Blaženoj majci Mariji: “Tebe će samu mač probosti”(Lk, 2,35). Bila je duboko uznemirujuća poruka na dan koji je trebao biti iznimno radostan. Šimun je unaprijed upozorio Mariju da će u budućnosti podnijeti mnoge nevolje: terete i tjeskobu, bol i patnju, suze i žalost. Nije se znalo kada će se to dogoditi, kako će se to dogoditi, koliko će biti teško, ali nevolja je sigurno dolazila. Sama objava bila je tuga za Mariju.

Crkveni povjesničari smatraju da su sveti Anselmo (1033. – 1109.), benediktinski redovnik, biskup i crkveni naučitelj, te benediktinci prvi u XI. stoljeću uveli pojam Žalosne Gospe ili Žalosne Majke. Prvo liturgijsko slavlje blagdana bilo je u XII. stoljeću.

Do XIV. stoljeća jedinstvena Marijina žalost proširena je na sedam, tri od prvih godina i četiri od Velikog petka. Prve Marijine tri žalosti su Šimunovo bolno predviđanje (Lk 2, 35), paničnim bijegom u Egipat i godinama provedenim u izbjeglištvu (Mt 2, 13 – 15. 19 – 22), te velika tjeskoba zbog gubitka Njezina Sina na tri dana (Lk 2, 48). Posljednje četiri Marijine boli su njezin susret s Isusom dok je nosio svoj križ, muka stajanja podno križa kako bi svjedočila muci i smrti svoga Sina (Iv 19, 25a), tjeskoba primanja Njegovog beživotnog tijela Njoj u ruke dok je skidan s križa i tuga gledanja ukopa Njezina Sina dok je bio položen u grob.

Tijekom XIV. i XV. stoljeća, dva redovnička reda, cisterciti i Marijini sluge, svojim su propovijedanjem i misionarskim djelovanjem snažno zagovarali pobožnost Gospi Žalosnoj, a pobožnost se proširila diljem Europe i šire u sveopćoj Crkvi. Serviti Gospu Žalosnu smatraju svojom zaštitnicom, slave njezin spomendan kao svoju zaštitnicu, a prvi ju je put njihov red proslavio 1423. godine u Kölnu u Njemačkoj.

Spomendan je dobio veći zamah 1482. godine kada je dodan Misalu pod svojim prijašnjim imenom, “Gospa od sućuti”. Suosjećanje je korišteno jer je Isusova muka postala i Marijina muka, i dok je Isus patio, Ona je patila s njim.

Godine 1668. Marijini sluge uveli su sličnu pobožnost na spomen Sedam Marijinih žalosti. U rimski kalendar uvršten je 1814. godine i slavi se prve nedjelje nakon 14. rujna.

Godine 1727. papa Benedikt XIII. univerzalizirao je pobožnost Žalosne Gospe kada ju je stavio u Rimski kalendar, a gotovo dvjesto godina kasnije ju je svjetska Crkva slavila petak prije Cvjetnice. Zatim je 1913. papa Pio X. trajno prenio spomendan na 15. rujna, dan nakon Uzvišenja Svetog Križa 14. rujna, kako bi spojio slavlje i razmišljanje o Isusovoj i Marijinoj muci u uzastopnim danima.

***

“Majko naša daj da zagrlimo Križ, da živimo sjedinjeni u Tvom Srcu”

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 15. RUJNA 2022.

MISNA ČITANJA – 15. RUJNA 2022.

»O kako ucviljena bješe ona uzvišena, Majka Sina jedinog!«

XXIV. tjedan kroz godinu

Četvrtak, 15. 09. 2022.

Bl. Djevica Marija Žalosna

Spomendan

ČITANJA:
vl.: Heb 5,7-9; Ps 31,2-6.15-16.20; Iv 19,25-27 (ili: Lk 2,33-35)

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Dolores, Valerije, Emil, Emila; Roland, Ladislav

Prvo čitanje:

Heb 5, 7-9

Naviknu slušati i posta začetnik vječnoga spasenja.

Čitanje Poslanice Hebrejima

Krist je u dane svoga zemaljskog života sa silnim vapajem i suzama prikazivao molitve i prošnje Onomu koji ga je mogao spasiti od smrti. I bi uslišan zbog svoje predanosti: premda je Sin, iz onoga što prepati, naviknu slušati i, postigavši savršenstvo, posta svima koji ga slušaju začetnik vječnoga spasenja — proglašen od Boga Velikim svećenikom po redu Melkisedekovu.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 31, 2-6.15-16.20

Pripjev:

Po svojoj me dobroti spasi, Gospodine!

Tebi se, Gospodine, utječem,
o da se ne postidim nikada:
u svojoj me pravdi izbavi,
prikloni k meni uho svoje!

Pohiti da me oslobodiš,
budi mi hrid zaštite,
jer ti si hrid moja, tvrđava moja,
radi svoga imena vodi me i ravnaj.

Izvuci me iz mreže koju mi zapeše,
jer ti si moje utočište.
U tvoje ruke predajem duh svoj:
otkupi me, Gospodine, Bože vjerni!

A ja se, Gospodine, u tebe uzdam;
govorim: Ti si Bog moj!
U tvojoj je ruci sudbina moja:
istrgni me iz ruke dušmana
i onih koji me progone!

O, kako je velika, Gospodine, tvoja dobrota,
koju čuvaš za one koji te se boje,
koju iskazuješ onima što se tebi utječu
na očigled sinovima čovječjim.

Evanđelje:

Iv 19, 25-27 (ili: Lk 2, 33-35)

»O Kako ucviljena bješe ona uzvišena, Majka Sina jedinog!«

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

Uz križ su Isusov stajale majka njegova, zatim sestra njegove majke, Marija Kleofina, i Marija Magdalena.

Kad Isus vidje majku i kraj nje učenika kojega je ljubio, reče majci: »Ženo! Evo ti sina!« Zatim reče učeniku: »Evo ti majke!« I od toga časa uze je učenik k sebi.

Riječ Gospodnja.

ili: Lk 2, 33-35

Tebi će samoj mač probosti dušu.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Otac njegov i majka divili se što se to o njemu govori. Šimun ih blagoslovi i reče Mariji, majci njegovoj:

»Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan – a i tebi će samoj mač probosti dušu – da se razotkriju namisli mnogih srdaca!«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Vijesti

OBLJETNICA OBJAVE KRUNICE BOŽANSKOG MILOSRĐA

OBLJETNICA OBJAVE KRUNICE BOŽANSKOG MILOSRĐA

Na uočnicu i blagdan Uzvišenja svetoga Križa, 13. i 14. rujna 1935., čovječanstvu je darovan neizreciv dar – Krunica Božjega milosrđa. Molitva je to koju je svetoj Faustini, posrednici poruke o Božjemu milosrđu, izdiktirao sâm Isus. On nas je poučio kojim ćemo se riječima obratiti Vječnomu Ocu, pružajući na taj način zadovoljštinu i moleći za ublaženje Božjega gnjeva.

„Po njegovoj pregorkoj muci…“

Ova prelijepa molitva brzo se proširila u narodu, prvo među Poljacima, a potom i po cijelom svijetu, počevši od Drugoga svjetskog rata do danas, i postala jednom od najraširenijih i najmoljenih molitava uopće. I hrvatski narod jako je zavolio Krunicu Božjega milosrđa. Pa ipak, s načinom moljenja krunice nešto nije bilo kako treba… Naime, Krunica se na hrvatskom govornom području, radi različitih prijevoda, često s germanskih i romanskih jezika, molila na različite načine… I tako sve do 2014. godine, kada je odlukom Hrvatske biskupske konferencije prihvaćen oblik molitve koji je preveden s izvornika, a na prijedlog Koordinacije štovatelja Božjega milosrđa. Naime, iz nekog razloga u hrvatskoj verziji zaziv koji se ponavljao deset puta „prepjevan“ je tako da se u njemu spominje Isusovo ime: „Po pregorkoj muci Isusovoj“… Ali to nije bila molitva kako ju je Isus izdiktirao. Isus je rekao s. Faustini: „Na zrncima Zdravomarija molit ćeš sljedeće: ‘Po Njegovoj pregorkoj muci, budi milosrdan nama i cijelomu svijetu’“ (Dn 476) ili na poljskom „Dla Jego bolesnej męki miej miłosierdzie dla nas i całego swiata“… I to je važno upamtiti i znati… Ne treba se bojati da će molitva izgubiti na vrijednosti i ljepoti ako se u njoj ne spominje ime Isusovo. Još manje treba ići tako daleko i proglašavati molitvu „svetogrdnom“ i „uvredljivom“ za Isusa jer se iz nje „izbacilo ime Isus“… Isus je dao jasnu uputu kako je moliti i na više mjesta pojasnio njezinu veliku snagu i milosti koje se po njoj mogu zadobiti.

Iz Dnevnika o Krunici Božjega milosrđa

Na stranicama Prve bilježnice svoga Dnevnika koji je pisala na izričitu Isusovu želju, sv. Faustina piše:

„Drugi dan, u petak, 13. 9. 1935.
Uvečer, kada sam bila u svojoj ćeliji, vidjela sam Anđela, izvršitelja Božjega gnjeva. Bio je u svijetloj odjeći, lice mu je sjalo, oblak mu pod nogama. Iz oblaka su sijevale munje do njegovih ruku, a onda iz njegovih ruku izlazile te napokon doticale zemlju. Kada sam vidjela taj znak gnjeva Božjega koji je imao zadesiti zemlju, a osobito jedan grad koji ne mogu imenovati iz razumljivih razloga, počela sam moliti Anđela da pričeka malo i da će se svijet okrenuti vršenju pokore. Ipak moja molitva nije bila ništa u usporedbi s gnjevom Božjim. U tom sam trenutku vidjela Presveto Trojstvo. Njegova uzvišenost potpuno me je zahvatila i nisam se usudila ponoviti svoju prošnju. A onda sam u duši osjetila moć Isusove milosti koja se nastanila u meni. Čim sam postala svjesna ove milosti odmah sam bila odvedena pred prijestolje Božje. O, kako je velik Gospodin i Bog naš i neshvatljiva je Njegova svetost. Neću ni pokušavati opisivati ovu veličinu jer ćemo Ga ubrzo svi vidjeti kakav jest. Počela sam moliti Boga za svijet riječima koje sam u nutrini slušala.  Dok sam tako molila vidjela sam nemoć Anđela. Nije mogao ispuniti pravednu kaznu koja je odgovarala grijesima. Takvom se nutarnjom snagom nikada ranije nisam molila kao tada. Riječi kojima sam molila Boga su sljedeće: Vječni Oče, prikazujem Ti Tijelo i Krv, Dušu i Božanstvo preljubljenoga Sina Tvojega, Gospodina našega Isusa Krista, kao zadovoljštinu za grijehe naše i cijeloga svijeta; po Njegovoj pregorkoj muci, budi milosrdan nama i cijelomu svijetu.

Drugi dan ujutro, kada sam ušla u našu kapelicu, čula sam u nutrini ove riječi: Koliko god puta uđeš u kapelicu, izmoli odmah tu molitvu koju sam te jučer naučio. Kada sam izmolila tu molitvu čula sam u duši ove riječi: Ovo je molitva za ublaženje mojega gnjeva, molit ćeš je devet dana na običnoj krunici na sljedeći način: najprije izmoli jedan Očenaš, Zdravomarijo i Vjerujem u Boga…, a potom ćeš na zrncima „Očenaša“ moliti sljedeće: „Vječni Oče, prikazujem Ti Tijelo i Krv, Dušu i Božanstvo preljubljenoga sina Tvojega, Gospodina našega Isusa Krista, kao zadovoljštinu za grijehe naše i cijeloga svijeta“; na zrncima „Zdravomarija“ molit ćeš sljedeće: „Po Njegovoj pregorkoj muci, budi milosrdan nama i cijelomu svijetu.“ Na kraju ćeš izmoliti triput ove riječi: „Sveti Bože, Sveti jaki Bože, Sveti besmrtni Bože, smiluj se nama i cijelomu svijetu.“ (Dn 474-476)

Milosti po krunici Božjega milosrđa

Isus obećava:

Svaku dušu koja bude molila ovu krunicu, ili kada je drugi budu molili uz umiruću dušu, branit ću u času smrti kao svoju čast – i primit će oprost. Kada se ova krunica moli uz umirućega, ublažava se Božji gnjev, i neizmjerno milosrđe obuhvaća dušu. Nutrina mojega milosrđa biva potresena zbog pregorke muke mojega Sina.  (Dn 811)

A na drugom mjestu:

O, kako ću velike milosti udijeliti ljudima koji budu molili ovu krunicu. Nutrine moga milosrđa otvaraju se onima koji mole ovu krunicu. Zapiši ove riječi, kćeri moja, govori svijetu o momu milosrđu. Neka cijelo čovječanstvo upozna moje neizmjerno milosrđe. To je znak konačnog vremena. Zatim dolazi dan Pravednosti. Dok je još vrijeme, neka se utječe izvoru mojega milosrđa. Nek’ uranja u Krv i Vodu što je za nj tekla. (Dn 848)

I dalje:

Kćeri moja, potiči duše da mole krunicu koju sam ti dao. Onome tko je bude molio  rado ću dati sve što od mene bude tražio. Kada je budu molili okorjeli grješnici ispunit ću njihovu dušu mirom i sretan će im biti smrtni čas. Napiši ovo za uznemirene duše: kada duša vidi i spozna težinu svojih grijeha, kada joj se pred očima otkrije sav ponor bijede u koju je upala, neka ne očajava, nego se s pouzdanjem baci u moje milosrdno naručje, poput djeteta u zagrljaj ljubljene majke. Ove duše imaju pravo prvenstva na moje srce puno smilovanja, one imaju pravo prvenstva na moje milosrđe. Reci da nijedna duša koja zazove moje milosrđe neće biti ni razočarana ni postiđena. Posebno ljubim duše koje se uzdaju u moju dobrotu. Napiši: kada se ova krunica bude molila uz umiruće, stat ću između Oca i umiruće duše da joj ne bude pravedni Sudac već milosrdni Spasitelj. (Dn1541)

Zaključno:

Jutros me probudila velika oluja, vjetar je bjesnio i kiša padala, iz oblaka su sijevale munje jedna za drugom. Počela sam moliti da oluja ne nanese kakvu štetu. Tada sam čula ove riječi: Izmoli krunicu koju sam te naučio i oluja će prestati. Odmah sam počela moliti krunicu. Nisam pravo ni dovršila, a oluja je iznenada prestala i čula sam riječi: Po njoj možeš izmoliti sve što trebaš, ako je u skladu s mojom voljom. (Dn 1731)

Milost oprosta po molitvi krunice Božjega milosrđa

Apostolska pokorničarna objavila je 20. ožujka 2020. poseban Dekret kojim se podjeljuje potpuni oprost vjernima koji su na poseban način pogođeni bolešću koronovirusa, zdravstvenim djelatnicima, obiteljima i svima koji na bilo koji način, i molitvom, skrbe o njima… Među posebnim uvjetima za zadobivanje potpunog oprosta spominje se i molitva krunice Božjega milosrđa!

Kao i u redovitim slučajevima za zadobivanje potpunog oprosta osoba se treba odreći svake navezanosti na grijeh, treba se ispovjediti (jednom sakramentalnom ispovijeđu može se dobiti više potpunih oprosta, usp. 20 § 2), pričestiti (u ovim izvanrednim okolnostima treba imati nakanu da će se to izvršiti čim uvjeti dopuste) te izmoliti molitve na nakanu Svetog Oca (primjerice Očenaš i Zdravomarijo, ili bilo koju drugu molitvu prema vlastitoj pobožnosti, usp. 20 § 5).

Ohrabreni tim darom Svete Stolice svakodnevno molimo krunicu Božjega milosrđa na nakanu za milost prestanka pošasti koronavirusa, ozdravljenje bolesnih, snagu i ustrajnost medicinskom osoblju i svima koji ulažu napore u svladavanju životnih teškoća nastalih širenjem bolesti, za zajedništvo, jakost i svetost Crkve u ovim teškim vremenima, kako prenosi Jelena Vuković za portal Božje Milosrđe.

Nastavi čitati
By
In Vijesti iz Crkve

PAPA FRANJO: MIR I ZAJEDNIČKI ŽIVOT USPOSTAVLJAJU SE DAN ZA DANOM

PAPA FRANJO: MIR I ZAJEDNIČKI ŽIVOT USPOSTAVLJAJU SE DAN ZA DANOM

Radikalnu razliku između Božje logike i logike svijeta istaknuo je papa Franjo u propovijedi na misi slavljenoj na Expo Grounds u Nur-Sultanu, na današnji blagdan Uzvišenja svetoga križa. Od „poniženja smrti“, križ s Kristom postaje oruđe spasenja za sve. I postaje, u ovoj zemlji, razlog ohrabrenja i poziv na rast u bratstvu kako bismo od Kristova križa učili ljubav, a ne mržnju – istaknuo je Papa.

Zmije koje ubijaju i zmija koja spašava

Euharistijsko je slavlje, u prisutnosti oko šest tisuća ljudi, održano na latinskom i ruskom jeziku, dok su molitve vjernika čitane na ruskom i kazaškom jeziku. Prvo čitanje, iz Knjige brojeva, govori o Mojsiju kojemu Gospodin obećava spas od ugriza zmija koje je sâm Bog poslao u pustinju; svatko tko pogleda brončanu zmiju postavljenu visoko na motku ostat će na životu. Odlomak iz Ivanova Evanđelja govori pak o Isusu koji svojim sljedbenicima otkriva da na isti način Sin Čovječji treba biti podignut, da svaki koji vjeruje u njega ima život vječni.

Nepovjerenje i mrmljanje vode u smrt

Liturgijska je čitanja papa Franjo komentirao na talijanskom jeziku, krećući od prizora zmija koje ujedaju Izraelce koji su postali nestrpljivi te su počeli govoriti protiv Boga i protiv Mojsija. Narod na putu u obećanu zemlju umoran je, izgubio je nadu, više se ne pouzdaje u Boga te tako ide u susret smrti – rekao je Papa te potaknuo vjernike da izbliza pogledaju vlastiti život i život zajednice.

„Koliko smo puta, obeshrabreni i nestrpljivi, usahnuli u svojim pustinjama, gubeći iz vida cilj putovanja! I u ovoj velikoj zemlji postoji pustinja koja nam, iako nudi prekrasan krajolik, govori o umoru, o onoj suhoći koju katkada nosimo u srcu. To su trenutci umora i kušnje, u kojima više nemamo snage za podignuti pogled prema Bogu“

U ovoj zemlji nije nedostajalo ugriza zmija

U tim trenutcima tame na osobnoj, crkvenoj i društvenoj razini – primijetio je Papa – ujeda nas zmija nepovjerenja koje nas vodi u pesimizam, rezignaciju i zatvaranje u sebe. Ali, u povijesti ove zemlje nije nedostajalo drugih bolnih ujeda – napomenuo je te dodao – Mislim na goruće zmije nasilja, na ateistički progon, na katkada mučan put na kojemu je bila ugrožena sloboda ljudi, i ranjeno njihovo dostojanstvo.

Mir i pravednost valja ponovno postizati svakoga dana

Sjećanje na prošlost može biti korisno kako bismo bili pozorniji, kako ne bismo upali u iluziju da je tama kroz koju smo prošli stvar prošlosti, a da je put dobra nešto predviđeno – napomenuo je Sveti Otac te citirajući riječi svetoga Ivana Pavla II. izgovorene tijekom posjeta Kazahstanu 2001. godine, primijetio – Ne, mir se nikada ne postiže jednom zauvijek, valja ga ponovno postizati svakoga dana, kao i zajednički život među različitim etničkim skupinama i vjerskim tradicijama, te cjeloviti razvoj i socijalnu pravednost.

Kako bi Kazahstan još više rastao u bratstvu, dijalogu i razumijevanju (…) – dodao je – kako bi izradio mostove solidarne suradnje s drugim narodima, nacijama i kulturama, potrebno je zauzimanje svih. I još je prije potreban obnovljeni čin vjere u Gospodina; valja podići pogled, gledati u njega, učiti od njegove univerzalne i raspete ljubavi.

Isus preuzima na sebe otrov grijeha i smrti

Drugi prizor o kojemu govore današnja liturgijska čitanja jest onaj o zmiji koja spašava. Gospodin čuje Mojsijevu molitvu u pustinji, ali Papa se pita zašto sâm Bog nije uništio zmije otrovnice, nego daje Mojsiju upute. Takav nam način djelovanja otkriva njegovo djelovanje pred zlom – objasnio je Sveti Otac. Tada, kao ni sada, u velikoj duhovnoj borbi koja nastanjuje povijest sve do kraja, Bog ne uništava niskost kojoj čovjek slobodno teži. Zmije i dalje vrebaju, što onda Bog čini – upitao se Papa. Odgovor nam daje sâm Isus, svojom smrću na križu.

„S obzirom našu niskost, Bog nam daruje novu visinu; ako zadržimo pogled usmjeren na Isusa, ujedi zla ne mogu više ovladati nama, jer je On, na križu, uzeo na sebe otrov grijeha i smrti te porazio njegovu razornu moć. Evo što je učinio Otac pred širenjem zla u svijetu; dao nam je Isusa koji nam je postao blizak onako kako nismo mogli ni zamisliti.“

Raširene Isusove ruke na križu znak su bratstva

Isus se za nas učinio grijehom, kako kaže sveti Pavao. Isus, koji je na križu, mogli bismo reći, postao zmija – rekao je Papa. Stoga je naše spasenje u tomu da gledamo njega raspetoga; on nam daje novi pogled kojim možemo vidjeti svoj život i povijest. Od Isusova križa učimo ljubav, a ne mržnju; oprost, a ne osvetu.

Isusove raširene ruke zagrljaj su nježnosti kojom nas Bog želi primiti. I pokazuju nam bratstvo koje smo pozvani živjeti među sobom i sa svima. Pokazuju nam put, kršćanski put; ne onaj nametanja i prisile, moći i nasilja, nikada onaj koji drži Kristov križ protiv druge braće i sestara za koje je On dao život! Isusov je put drugi, put spasenja; to je put ponizne ljubavi, besplatne i univerzalne, bez „ako“ i bez „ali“ – istaknuo je Papa.

Propovijed je Sveti Otac završio potičući da živimo bez otrova, da ne ujedamo jedni druge, ne mrmljamo, ne optužujemo, ne ogovaramo, ne širimo zla djela, ne kaljamo svijet grijehom i nepovjerenjem koje dolazi od Zloga. To znači živjeti kao kršćani: radosni svjedoci novoga života, ljubavi i mira – rekao je na kraju papa Franjo.

Preuzeto s Vatican News

Nastavi čitati
By
In Molitve

KRUNICA I LITANIJE SV. PADRE PIJU IZ PIETRELCINE

KRUNICA I LITANIJE SV. PADRE PIJU IZ PIETRELCINE

Krunica sv. Padre Piju iz Pietrelcine moli se na Gospinu krunicu poslije riječi Isus dodaju se zazivi:

NA TRI ZRNCA:

1. koji neka nam po zagovoru Sv. Oca Pia umnoži vjeru
2. koji neka nam po zagovoru Sv. Oca Pia učvrsti ufanje
3. koji neka nam po zagovoru Sv. Oca Pia usavrši ljubav

DESETICE KRUNICE:

1. Koji nam po zagovoru sv. Oca Pia daje milost neprestane molitve s ljubavlju i srcem
2. Koji nas po zagovoru sv. Oca Pia štiti od ljutitog napada sotone
3. Koji nas po zagovoru sv. Oca Pia izbavlja iz zamki naših neprijatelja
4. Koji nas po zagovoru sv. Oca Pia vodi putem pokajanja, pokore i poslušnosti
5. Koji nas po zagovoru sv. Oca Pia čini iskrenim svjedocima vjere i pobjednicima u kušnji

NA VELIKO ZRNO MOLI SE:

O moj Isuse oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenog ognja i po zagovoru sv. oca Pia otkloni od nas svako zlo, oslobodi nas od zamke neprijatelja, zaustavi one koji nas progone i povedi nas putem pokore, molitve u žrtve. sveti oče Pio, ljubavi pokore moli za nas i zagovaraj nas. Amen.

Litanije svetom Piju iz Pietrelcine

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!
 
Sveta Marijo, Bezgrješna Djevice, moli za nas.
Sveti Pio iz Pietrelcine, moli za nas.
Sveti Pio, ljubljen od Boga, moli za nas.
Sveti Pio, sliko Isusa Krista, moli za nas.
Sveti Pio, dobri pastiru ljudi, moli za nas.
Sveti Pio, uzore svećenika, moli za nas.
Sveti Pio, svjetlo Crkve, moli za nas.
Sveti Pio, klanjatelju pred Presvetim, moli za nas.
Sveti Pio, vjerni sine svetog Franje, moli za nas.
Sveti Pio, označen stigmama Isusa Krista, moli za nas.
Sveti Pio, bolesniče u patnji, moli za nas.
Sveti Pio, pomoćniče umirućih, moli za nas.
Sveti Pio, ravnatelju duša, moli za nas.
Sveti Pio, zlatno srce, moli za nas.
Sveti Pio, apostole milosrđa, moli za nas.
Sveti Pio, činitelju čudesa, moli za nas.
Sveti Pio, tješitelju potlačenih, moli za nas.
Sveti Pio, ljubitelju presvete krunice, moli za nas.
Sveti Pio, pomoćniče dušama u sumnji i tami, moli za nas.
Sveti Pio, tješitelju bolesnih, moli za nas.
Sveti Pio, uzore poniznosti, moli za nas.
Sveti Pio, izvore mudrosti, moli za nas.
Sveti Pio, ogledalo božanskog života, moli za nas.
Sveti Pio, ljubitelju Isusa Krista raspetoga, moli za nas.
Sveti Pio, predan Božjoj volji, moli za nas.
Sveti Pio, činitelju dobra na zemlji, moli za nas.
Sveti Pio, ispunjen duhom žrtvovanja, moli za nas.
Sveti Pio, pomoći i nado u svim našim potrebama, moli za nas.
Sveti Pio, posudo Duha Svetoga, moli za nas.
Sveti Pio, koji nas vodiš Isusu Kristu, moli za nas.
Sveti Pio, naš duhovni oče i odvjetniče, moli za nas.
Sveti Pio, okrunjen u slavi nebeskoj, moli za nas.
 
Pomolimo se:

Bože, Oče naš nebeski, koji si pomogao svetom Piju na odražavanju slike Isusa Krista kroz život u ljubavi i požrtvovnosti, daj nam da i mi slijedimo Tvoga Sina hodeći stopama svetog Pija iz Pietrelcine, dajući svoju nesebičnu ljubav. Amen.

Nastavi čitati
By
Učitaj više
Pin It