Author

FMteam

Browsing

Poruka Dikasterija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života

Poruku Dikasterija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života u povodu 27. Dana posvećenog života, koji se slavi na Svijećnicu u četvrtak 2. veljače, objavljujemo u cijelosti.

DIKASTERIJ ZA USTANOVE POSVEĆENOG ŽIVOTA

I DRUŽBE APOSTOLSKOG ŽIVOTA

Vatikan, 25. siječnja 2023.

Dragi posvećeni muškarci i drage posvećene žene!

U ovom trenutku u kojem u Crkvi sve odiše jednim sinodskim duhom imamo radost proslaviti 27. Dan posvećenog života euharistijskim slavljem u bazilici svete Marije Velike. U odsutnosti Svetoga Oca, zbog njegova apostolskoga putovanja u Demokratsku Republiku Kongo i u Republiku Južni Sudan, slavljem će predsjedati Njegova Uzoritost kardinal João Braz de Aviz. Tim se danom sa zahvalnošću spominjemo neizmjerne milosti našega poziva da budemo „živo sjećanje na način postojanja i postupanja Isusa” (Vita consecrata, 22) i, svjesni toga da nam je dovoljna njegova milost (usp. 2 Kor 12,9), molimo za nju ponizno i s pouzdanjem, kako bismo živjeli dar vjernosti i radosti ustrajnosti.

Ovaj nas dan ujedinjuje sa svim zajednicama posvećenoga života diljem svijeta, putnicama na istoj zemlji koja nas uzdržava i u kojoj živimo ovu povijest koja pred nas stavlja izazove na koje smo pozvani odgovoriti. Bog nas nastavlja pozivati da posvetimo svoj život u različitim izrazima koji se uzajamno upotpunjuju i obogaćuju i koji su, prije svega, dar za Crkvu. Ustanove posvećenoga života (redovničke, monaške, kontemplativne, svjetovne, „nove ustanove”), Ordo virginum, pustinjaci i družbe apostolskoga života izražavaju cjelokupan posvećeni život koji pretače evanđelje u poseban oblik života, koji zna čitati znakove vjere očima vjere i koji nastoji odgovoriti dinamičnom vjernošću (usp. VC, 37) na potrebe Crkve u svijetu.

Sinodski hod bio je ideja vodilja naših prethodnih poruka, u kojima smo istaknuli zajedništvo i sudjelovanje. U ovoj ćemo se pak poruci dotaknuti poslanja: „raširiti šator” jest stav koji je u središtu misionarskoga djelovanja, kao što nas podsjeća naslov Radnoga dokumenta za kontinentalnu fazu Sinode. Poslanje nas vodi do punine našega kršćanskoga poziva, daje nam priliku vratiti se Božjem stilu koji je „blizina, suosjećanje i nježnost”, koji se izražava u riječima, u prisutnosti, u vezama prijateljstva. Ne možemo se odijeliti od života; prijeko je potrebno da se netko brine „za krhkosti i siromaštva našega vremena, liječeći rane i ozdravljajući slomljena srca Božjim balzamom” (papa Franjo, Početak sinodskog puta, 9. listopada 2021.).

„Poslanje je kisik kršćanskog života: jača ga i pročišćava” (papa Franjo, Opća audijencija, 11. siječnja 2023.). Da bismo živjeli to poslanje na Božji način kao posvećeni život, trebamo dah Duha, da opskrbljuje kisikom naše posvećenje, da raširi naš šator, da ne dopusti slabljenje ili nestanak želje da izlazimo i dođemo do drugih kako bi im navijestili evanđelje, da ponovno zapali u nama misijski žar. On je pravi protagonist toga poslanja i istodobno onaj koji održava svježinu naše vjere kako ne bi uvenula.

Ovaj nas dan potiče da si kao posvećene osobe postavimo pitanje: Zazivamo li snažno i često Duha, molimo li da ponovno zapali u našim srcima misijski plamen, apostolski žar, veliku ljubav prema Kristu i čovjeku? Osjećamo li se ponukanima navješćivati „što smo vidjeli i čuli” (1 Iv 1,3)? Osjećamo li čežnju za Kristom? Trpimo li i riskiramo u skladu s njegovim pastirskim srcem? Jesmo li spremni „raširiti naš šator”, kročiti zajedno? I nadasve se zapitajmo: Jesu li Isusova Osoba, njegovi osjećaji, njegovo suosjećanje, ono što pobuđuje zanos u našim srcima?

Oduvijek, pa tako i posljednjih godina, posvećene sestre i braća imali su u sebi iste Isusove osjećaje koji su ih doveli do toga da dadnu život za braću. Na ovaj dan slavimo njihovu krv prolivenu u jedinstvu s Kristom, koja je rječitija od svakoga govora o poslanju. Osim njihove tu je i krv koju su prolile žrtve rata, nasilja, gladi i nepravde.

Mi koji iz dana u dan dotičemo Božje spasenje živimo poslanje kao besplatno darivanje drugima svega ono što jesmo i što imamo. Mi koji dotičemo „trpeće i slavno Kristovo tijelo” raširimo svoj šator i dijelimo tako s drugima „sudbinu nade, taj nedvojbeni znak koji je plod spoznaje da je Gospodin uvijek uz nas. Kao kršćani ne možemo zadržati Gospodina samo za sebe: evangelizacijsko poslanje Crkve svoju punu i javnu vrijednost očituje u promjeni svijeta i očuvanju stvorenja.” (papa Franjo, Poruka za Svjetski misijski dan, 6. siječnja 2021.)

Gdje god da jesmo, takvi kakvi jesmo, mi smo poslanje ako je Božja ljubav u našem srcu. To poslanje raširuje prostor našega šatora i uči nas rasti u iskrenom skladu, jačajući veze, koračajući zajedno, Marijinom spremnom revnošću i njezinom dubokom radošću.

Zajedno, u zajedništvu i sudioništvu, mi smo poslanje Božje!

Neka nas Marija prati na tom našem misionarskom putu.

Kardinal João Braz de Aviz

prefekt

Mons. José Rodríguez Carballo, OFM

nadbiskup tajnik

Preuzeto s ika.hkm.hr

Tri izazova protiv mentaliteta rasipanja i odbacivanja

U nedjelju, 29. siječnja u 12 sati papa Franjo je s prozora svoje radne sobe u Apostolskoj palači izmolio Anđeo Gospodnji s vjernicima i hodočasnicima okupljenim na Trgu sv. Petra. Donosimo u cijelosti Papino obraćanje vjernicima prije i nakon molitve Angelusa.

PAPA FRANJO

ANGELUS

Trg Svetog Petra

Nedjelja, 29. siječnja 2023.

Draga braćo i sestre, dobar dan!

U današnjoj liturgiji naviještena su blaženstva prema Matejevu Evanđelju (usp. Mt 5, 1-12). Prvo i temeljno glasi ovako: „Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko“ (r. 3).

Tko su „siromasi duhom“? To su oni koji znaju da nisu sami sebi dovoljni, da nisu samodostatni i koji žive kao „Božji prosjaci“: osjećaju da trebaju Boga i prepoznaju da dobro dolazi od njega, kao dar, kao milost. Onaj tko je siromah duhom, cijeni ono što prima; zato želi da se nijedan dar ne protratiti. Danas ću se zadržati na tom tipičnom vidu siromaha duhom: ne rasipati. Siromasi duhom nastoje ništa ne rasipati. Isus nam pokazuje koliko je važno ne rasipati, na primjer nakon umnažanja kruhova i riba, kad traži da se skupe ostaci hrane da se ništa ne bi bacalo (usp. Iv 6, 12). Nerasipanje nam omogućuje da cijenimo vrijednost sebe samih, ljudi i stvari. No, nažalost, to se načelo često zanemaruje, osobito u bogatijim društvima, u kojima prevladava kultura rasipanja i bacanja: i jedno i drugo su pošast. Zato želim ponuditi tri izazova protiv mentaliteta rasipanja i bacanja.

Prvi je izazov ne protratiti dar koji smo mi sami. Svaki/a od nas je jedno dobro, bez obzira na kvalitete koje posjeduje. Svaka žena, svaki muškarac bogat je ne samo talentima, nego i dostojanstvom, ljubljen/a je od Boga, vrijedan/na je, dragocjen/a je. Isus nas podsjeća da smo blagoslovljeni ne zbog onoga što imamo, nego zbog onoga što jesmo. I kad se osoba prepusti i preda, razdaje samu sebe. Borimo se, uz Božju pomoć, protiv napasti da se držimo nedoraslima, da smo na pogrešnom mjestu i sažalijevamo same sebe.

Zatim, drugi izazov: ne rasipati darove koje imamo. Ispostavilo se da svake godine u svijetu oko trećina ukupne proizvedene hrane završi u otpadu. I to dok mnogi gladuju! Stvorena se dobra ne smije koristiti na taj način; dobra se moraju čuvati i dijeliti s drugima, da nikome ne nedostaje ono što je potrebno. Ne rasipajmo ono što imamo, nego širimo ekologiju pravde i milosrđa, dijeljenja s drugima!

I konačno, treći izazov: ne odbacivati ljude. Kultura odbacivanja kaže: koristim te dok te trebam, a kad me više ne zanimaš ili si mi na putu, odbacujem te. A posebno se tako postupa s najslabijima: nerođenom djecom, starijim osobama, ljudima u potrebi i onima koji su u nepovoljnom položaju. Ali ljude se ne smije odbacivati, one koji su u nepovoljnom položaju ne smije se odbacivati! Svaki pojedinac je sveti dar, svaki pojedinac je jedinstven dar, u svakoj životnoj dobi i u svakom stanju. Poštujmo uvijek i promičimo život! Ne odbacujmo život!

Draga braćo i sestre, postavimo si nekoliko pitanja. Prije svega, kako živim siromaštvo duha? Znam li dati prostora Bogu, vjerujem li da je On moje dobro, moje pravo i veliko bogatstvo? Vjerujem li da me On voli ili s tugom odbacujem samoga sebe, zaboravljajući da sam dar? Nadalje: pazim li da ne rasipam, jesam li odgovoran u korištenju stvari, dobara? Jesam li spreman dijeliti ih s drugima ili sam egoist? Konačno: smatram li najslabije dragocjenim darovima, koje Bog od mene traži da čuvam? Primjećujem li siromahe, one kojima nedostaje ono što je potrebno?

Neka nam Marija, Žena blaženstava, pomogne svjedočiti radost da je život dar i ljepotu darivanja samih sebe.

Nakon Angelusa

Draga braćo i sestre,

sa žalošću sam primio vijesti koje dolaze iz Svete zemlje, osobito o smrti desetero Palestinaca, među kojima i jedne žene, koji su ubijeni tijekom izraelskih protuterorističkih vojnih akcija u Palestini, kao i o onome što se dogodilo u Jeruzalemu u petak navečer, kad je Palestinac sedam izraelskih Židova ubio, a trojicu ranio dok su izlazili iz sinagoge. Spirala smrti koja se povećava iz dana u dan samo zatire i ono malo povjerenja koje postoji između dva naroda. Od početka godine u oružanim sukobima s izraelskom vojskom poginuli su deseci Palestinaca. Apeliram na dvije vlade i međunarodnu zajednicu da se odmah i bez odlaganja pronađe druge putove koji uključuju dijalog i iskreno traženje mira. Molimo za to, braćo i sestre!

Ponavljam usto svoj apel zbog ozbiljne humanitarne situacije u koridoru Lachin, u Južnom Kavkazu. Izražavam svoju blizinu svima onima koji su usred zime prisiljeni suočiti se s ovim neljudskim uvjetima. Prijeko je potrebno uložiti sve napore na međunarodnoj razini kako bi se pronašla mirna rješenja za dobrobit ljudi.

Danas se obilježava 70. Svjetski dan oboljelih od gube. Nažalost, stigma vezana uz tu bolest i dalje dovodi do ozbiljnih kršenja ljudskih prava u raznim dijelovima svijeta. Izražavam svoju blizinu onima koji pate od te bolesti i potičem na zalaganje za punu integraciju te naše braće i sestara.

Ponavljam usto svoj apel zbog ozbiljne humanitarne situacije u koridoru Lachin, u Južnom Kavkazu. Izražavam svoju blizinu svima onima koji su usred zime prisiljeni suočiti se s ovim neljudskim uvjetima. Prijeko je potrebno uložiti sve napore na međunarodnoj razini kako bi se pronašla mirna rješenja za dobrobit ljudi.

Danas se obilježava 70. Svjetski dan oboljelih od gube. Nažalost, stigma vezana uz tu bolest i dalje dovodi do ozbiljnih kršenja ljudskih prava u raznim dijelovima svijeta. Izražavam svoju blizinu onima koji pate od te bolesti i potičem na zalaganje za punu integraciju te naše braće i sestara.

Upućujem svoj pozdrav svima vama koji ste došli iz Italije i drugih zemalja. Pozdravljam skupinu Quinceañeras iz Paname i studente iz Badajoza u Španjolskoj. Pozdravljam hodočasnike iz Moiana i Monteleone di Orvieta, vjernike iz Acqui Termea i mlade iz Gruppo Agesci Cercola Primo.

A sada s velikom ljubavlju pozdravljam mladiće i djevojke iz Katoličke akcije Rimske biskupije! Došli ste u „Karavani mira“. Zahvaljujem vam na toj inicijativi, koja je ove godine još dragocjenija zato što, imajući na umu mučeničku Ukrajinu, naše zalaganje i naše molitve za mir moraju biti još snažnije. Mislimo na Ukrajinu i molimo za ukrajinski narod koji je izložen tolikim mukama. Poslušajmo sad poruku koju će nam vaši prijatelji, ovdje pokraj mene, pročitati.

[čitanje poruke]

Draga braćo i sestre, preksutra krećem na apostolsko putovanje u Demokratsku Republiku Kongo i Južni Sudan. Zahvaljujem civilnim vlastima i mjesnim biskupima na pozivima i pripremama za te pohode. Od srca pozdravljam te narode koji očekuju moj posjet.

Te su zemlje mučene dugotrajnim sukobima: stanovništvo Demokratske Republike Kongo trpi, osobito na istoku zemlje, zbog oružanih sukoba i izrabljivanja, dok Južni Sudan, razdiran višegodišnjim ratom, jedva čeka da prestane neprestano nasilje koje je mnoge prisililo da žive kao raseljeni i u teškim uvjetima. U Južni Sudan ću doći zajedno s canterburyjskim nadbiskupom i moderatorom Opće skupštine Škotske crkve. Tako ćemo zajedno, kao braća, poduzeti ekumensko hodočašće mira.

Sve vas pozivam da ovaj pohod pratite svojom molitvom.

Svima želim ugodnu nedjelju i molim vas nemojte zaboraviti moliti za mene. Dobar vam tek i doviđenja!

Vatican News

Preuzeto s ika.hkm.hr

Osam obiteljskih blaženstava

  • Blagoslovljen je dom gdje se nedjelje i blagdani prikladno slave, jer će se ukućani jednog dana opet sresti na festivalu raja.
  • Blagoslovljen je dom gdje otac, majka i djeca iskreno vole Boga i vjerno drže Njegove zapovijedi, redovito odlaze na ispovijed, često primaju svetu Pričest, i mnogo mole; jer Bog boravi u takvom domu.
  • Blagoslovljen je dom u kojem nitko ne odlazi na grešne zabave, jer u njemu će radost Kristova ponovno kraljevati.
  • Blagoslovljen je dom u koji ne ulaze neljubazne riječi, kao ni kletve, loše knjige, neumjerenost, jer u tom će se domu nagomilati blagoslov mira.
  • Blagoslovljen je dom u kojem su otac i majka svjesni svetog dostojanstva podizanja djece i poučavaju ih da služe Bogu, u kojem vjerno izvršavaju  dužnost koju imaju jedan prema drugome i prema svojoj djeci, i preziru grijehe koji se čine u braku, jer oni će steći naklonost i obilje Božjeg blagoslova.
  • Blagoslovljen je dom u kojem se svećenik poziva bolesnicima, jer će njihova bolest imati utjehu i smrt će im biti sretna.
    • Blagoslovljen je dom u kojem se kršćanski nauk prikladno cijeni i uči iz Katekizma i dobrih knjiga, jer će u tom domu vjera ostati čvrsta i aktivna.
  • Blagoslovljen je dom u kojem roditelji svoju radost pronalaze u djeci, poslušnoj i marljivoj, i gdje djeca svoje roditelje drže uzorima u ljubavi i strahu Božjem, jer taj će dom biti prebivalište pravednih, luka vrlina i arka spasenja.

***

Gdje je nada, tu je ljubav.

Gdje je ljubav, tu je mir.

Gdje je mir, tu je Bog.

Gdje je Bog, tu je raj.

Preuzeto s zenavrsna.com

Ispit savjesti prema Blaženstvima

U Govoru na gori (Mt 5,1-12) Isus nam je pokazao put kako ga nasljedovati i postati mu sličan. Neka nam u tome pomogne ovaj ispit savjesti.

Molitva prije ispita savjesti

Oče, evo me pred Tobom. Pošalji mi svojega Svetoga Duha da me pouči kako da se susretnem s Tobom. Neka me Tvoj Duh prosvijetli tako da mi susret s Tobom bude na duhovnu obnovu i vječnu radost. Daj da budem iskren/a sam prema sebi i ne prikrivam svoje slabosti, nedostatke i grijehe. Želim se iskreno pokajati za svoje grijehe, priznati ih i od Tebe primiti otpuštenje. Slavit ću Tvoje milosrđe i Tvoju vjernost. Amen.

I. “Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!” (Mt 5,3)

1. Osjećate li glad za Bogom?
2. Primate li Boga ponizna srca?
3. Razdajete li sebe i svoje stvari ljudima u potrebi?
4. Jeste li svjesni da Bog želi siromašne duhom po slobodnoj volji, a ne po prisili ili kazni?
5. Otvarate li se Bogu neprestano u svim okolnostima očekujući Njegovu pomoć?
6. Jeste li svjesni da ste siromah?
7. Molite li za dar poniznosti?
8. Prihvaćate li sebe?
9. Jeste li nezadovoljni svojim izgledom, zavidni na tuđu ljepotu?
10. Živite li svaki dan s pouzdanjem u Boga?
11. Jeste li umjereni u jelu, piću i kupnji?
12. Skupljate li nepotrebne stvari – “neka ih ima”?
13. Odbijate li Božje opomene?
14. Griješite li protiv nade, iščekujući da će se nešto loše dogoditi vama ili drugomu?
15. Čemu najviše posvećujete svoje vrijeme?

II. “Blago ožalošćenima: oni će se utješiti!” (Mt 5,4)

1. Prihvaćate li da će vaša konačna utjeha biti u Bogu?
2. Kako se razvija vaša svijest o vlastitoj grešnosti i Božjem milosrđu?
3. Imate li snage kajati se i za one grijehe koji su davno počinjeni, pa makar i ispovjeđeni?
4. Jeste li pesimistični zbog neuspjelih i neispunjenih očekivanja?
5. Kako doživljavate svoje ispovijedi?
6. Je li sakrament pomirenja za vas susret sa živim Isusom?
7. Vjerujete li da ste nakon ispovijedi uistinu u prijateljstvu s Bogom?
8. Tješite li druge ili samo od drugih očekujete utjehu?
9. Vjerujete li Kristovu obećanju da nakon prave žalosti slijedi utjeha?
10. Okrivljujete li i žalostite li koga?
11. Vjerujete li u Duha Svetoga – Tješitelja?

III. “Blago krotkima: oni će baštiniti zemlju!” (Mt 5,5)

1. Jeste li ravnodušni prema širenju kraljevstva Božjega?
2. Prihvaćate li da će vaša konačna utjeha biti u Bogu?
3. Jeste li nezadovoljni kad nije po vašoj volji?
4. U kojoj mjeri druge ljutite, živcirate, ponižavate, omogućujete im da se pokažu slabima?
5. Što drugi misle o vašoj blagosti, a što vi sami mislite o njoj?
6. Donosite li mir u svim napetostima?
7. Što mislite na kojem području biste morali najviše poraditi da ukrotite svoju narav?
8. Molite li često: “Isuse, blaga i ponizna srca, učini srce moje (naše) po srcu svome?”
9. Vjerujete li u Isusovo obećanje da će krotki baštiniti zemlju, tj. mesijansko kraljevstvo, Božji život?
10. Krotite li svoju narav Božjom milošću ili svojom strogoćom?
11. Odlazite li na počinak, a da još komu niste oprostili?

IV. “Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi!” (Mt 5,6)

1. Tražite li Božju pravednost? Prihvaćate li da će vaša konačna utjeha biti u Bogu?
2. Odustajete li od zauzimanja za pravdu?
3. Dopuštate li da vas nepravda baca u depresiju?
4. Govorite li da nikad neće biti pravde?
5. Čeznete li za čitanjem Svetoga pisma i hranom na tim stranicama života?
6. Dopuštate li Isusu da u vama živi ili svoje srce otvarate svakomu osim Bogu?
7. Tražite li najprije Božje kraljevstvo ili zadovoljenje svojih potreba?
8. Pobjeđujete li nepravdu opraštanjem?

V. “Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe!” (Mt 5,7)

1. Jeste li milosrdni?
2. Koliko suosjećate sa zaplakanima, žalosnima, bolesnima, potlačenima, grešnima?
3. Najveći izraz milosrđa i ljubavi jest opraštanje. Opraštate li onima koji su vam nanijeli nepravdu, oduzeli dobar glas, postavili zapreke na put, omeli vam neke planove?
4. Je li vaša pomoć doista nesebična, požrtvovna, milosrdna i u ljubavi?
5. Jeste li ipak osvetoljubivi prema nekim ljudima?
6. Ustrajavate li u tome da nećete oprostiti komu dok ne zatraži vaše oproštenje?
7. Jeste li ikad izjavili: „Nikad neću oprostiti“?
8. Molite li se za dar ljubavi, bez koje je sve ispraznost?

VI. “Blago čistima srcem: oni će Boga gledati!” (Mt 5,8)

1. Bdijete li nad čistoćom svoga srca, duše i tijela?
2. Bi li i vama Isus rekao: najprije očisti nutrinu, zatim vanjštinu?
3. Do čega vam je više stalo: do kreposti i blaženstva ili do tjelesnog izgleda i uspjeha?
4. Borite li se protiv pošasti nemorala i svake nečistoće?
5. Vjerujete li da je u Bogu izvor vaše čistoće i nagrada za sva vaša odricanja?
6. Što za vas znači „blago čistima srcem: oni će Boga gledati“?
7. Govorite li makar i u šali kako se želite nauživati ovoga svijeta, pa onda što bude?
8. Jeste li ikad zapovjedili ili nagovarali koga na grijeh?
9. Jeste li koga sablaznili u čemu?
10. Nastojite li očima duše gledati Božji svijet?

VII. “Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati!” (Mt 5,9)

1. Zadržavate li se samo na toleranciji ili prenosite mirotvorstvo u svojoj sredini?
2. Nosite li mir u svome srcu?
3. Prihvaćate li svoje ime i prezime kao i svoje porijeklo?
4. Djelujete li pomiriteljski u zajednici, ili dijelite ljude na ‘naše’ i ‘njihove’?
5. Dopuštate li Kristu da živi u vama sa svojim mirom?
6. Kažu li za vas: „kamo dođe, unosi mir“?
7. Izbjegavate li pomiriti zavađene?
8. Jeste li propustili upozoriti grešnika na njegov grijeh?
9. Jeste li izdvojili vrijeme kako biste neuka poučili?
10. Borite li se za mir molitvom i pokorom?
11. Upućujete li druge na sakrament pomirenja?
12. Što vas čini sretnima i što najviše volite raditi?

VIII. “Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko!” (Mt 5,10)

1. Podnosite li strpljivo progone (nutarnje i vanjske) sjedinjujući se s Kristom?
2. Nastojite li se u progonima uzdići na viši stupanj molitve, vjere, ljubavi i pouzdanja?
3. Progonite li koga svojim mislima i stajalištima?
4. Zavidite li onima koji posjeduju dobro znanje, izobrazbu i uspjeh?
5. Trudite li se postići potrebno znanje radi obrane istine i u progonima?
6. U čemu najaviše nalazite svoju utjehu?
7. Nastojite li i u najtežim progonstvima gledati Božjim očima?
8. Blagoslivljate li one koji vas progone i proklinju?
9. Vjerujete li u oproštenje grijeha?

Molitva za poniznost

• Gospodine, daj da budem blag prema onima koji su tvrdoglavi ili nepodnošljivi. Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po Srcu svome.

• Nauči me da šutim na upućene prigovore. Nauči me da slušam sa smirenim zadovoljstvom nezaslužene grube riječi. Daj mi novo srce, jer se moje tako često ponaša grubo i prije nego što ga uspijem smiriti.

• Isuse blaga i ponizna Srca, sačuvaj me od oholosti: bilo bi to najgore zlo koje bi me moglo zadesiti. Volim biti od svih zaboravljen, nepriznat, prezren, ponižen do dna – nego li se vidjeti, punog samozadovoljstva, uzdignutog iznad drugih. Daj da želim ostati malen, slab i nemoćan.

• Isuse, daj da moje uši tako rado ne slušaju upućena mi priznanja; da moje srce ostane zatvoreno uživanjima u mojim osobnim poslovima; da se moja misao ne vraća neprestano na ostvarene uspjehe, učinjena dobra djela, primljene pohvale. Neka mi nepravedni sudovi, kojih sam žrtva, postanu slatkost, kao i upućene mi ponižavajuće riječi, gorke kritike mojih djela, omalovažavajući postupci koje imam podnijeti. Daj da ljubim da budem nepriznat.

• Kada će ipak doći čas kad ću biti sretan da sam zaboravljen od sviju, da vidim da nitko ne sanja o meni, osim da me prezire kao zadnji otpadak? Vjerujem da će doći taj čas kada ću po Tvojoj milosti spoznati da je istina samo ova: da sam ništa i da ne zaslužujem ništa.

Župne obavijesti – 29. siječnja 2023.

Danas na Podbrdu molimo krunicu u 14 sati, u petak je križni put na Križevcu u isto vrijeme. U iduću nedjelju svete mise su u 7, 8, 9:30, 11 i 18 sati. U područnim crkvama, u Miletini, Vionici i Šurmancima u 9 sati.

U četvrtak 2. veljače je blagdan Prikazanja Gospodinovog SVIJEĆNICA ili KALANDORA. Svete mise su u župnoj crkvi u 8, 11 i 18 sati. Na svim misama bit će blagoslov svijeća.

U petak, 3. veljače je spomendan sv. Blaža. Svete mise su u župnoj crkvi u 7:30 i 18 sati. Na svim misama bit će obred grličanja.

Idući petak, subota i nedjelja prvi su u mjesecu i dani su pomirenja. Sveta misa u Miletini je u petak u 6:45 sati, a na Vionici u subotu u 7 sati.

Od ponedjeljka 13. veljače primamo svete mise za Vas župljane za mjesece ožujak i travanj.

MISNA ČITANJA – 29. SIJEČNJA 2023.

Blago siromasima duhom!

IV. tjedan kroz godinu

Nedjelja, 29. 01. 2023.

ČETVRTA NEDJELJA KROZ GODINU

ČITANJA:
Sef 2,3; 3,12-13; Ps 146,6c-10; 1Kor 1,26-31; Mt 5,1-12a

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Valerije, Zdravko, Zdeslav

Prvo čitanje:

Sef 2,3; 3,12-13

Pustit ću da u tebi opstane samo skroman i čedan narod.

Čitanje Knjige proroka Sefanije

Tražite Gospodina, svi skromni na zemlji, svi koji izvršavate odredbe njegove! Tražite pravdu, tražite poniznost: vi ćete možda biti zaštićeni u dan gnjeva Gospodnjega.

»Pustit ću da u tebi opstane samo skroman i čedan narod, i u imenu Gospodnjem tražit će okrilje ostatak Izraelov. Oni neće više činiti nepravdu, neće više govoriti laži; u njihovim ustima neće se više naći jezik prijevarni. Moći će pâsti i odmarati se i nitko im neće smetati.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 146,6c-10

Pripjev:

Blago siromasima duhom; njihovo je kraljevstvo nebesko!

Gospodin ostaje vjeran dovijeka,
potlačenima vraća pravicu,
a gladnima kruha daje.
Gospodin oslobađa sužnje.

Gospodin slijepcima oči otvara.
Gospodin uspravlja prignute,
Gospodin ljubi pravedne.
Gospodin štiti pridošlice.

Sirote i udovice podupire,
a grešnicima mrsi putove.
Gospodin će kraljevati dovijeka,
tvoj Bog, Sione, od koljena do koljena.

Drugo čitanje:

1Kor 1,26-31

Slabe svijeta izabra Bog.

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima

Gledajte, braćo, sebe, pozvane: nema mnogo mudrih po tijelu, nema mnogo snažnih, nema mnogo plemenitih. Nego lúde svijeta izabra Bog da posrami mudre, i slabe svijeta izabra Bog da posrami jake; i neplemenite svijeta i prezrene izabra Bog, i ono što nije, da uništi ono što jest, da se nijedan smrtnik ne bi hvalio pred Bogom. Od njega je da vi jeste u Kristu Isusu, koji nama posta mudrost od Boga, i pravednost, i posvećenje, i otkupljenje, da bude kako je pisano: Tko se hvali, u Gospodu neka se hvali.

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Mt 5, 1-12a

Blago siromasima duhom!

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Isus, ugledavši mnoštvo, uziđe na goru. I kad sjede, pristupe mu učenici. On progovori i stane ih naučavati:

»Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!

Blago ožalošćenima: oni će se utješiti!

Blago krotkima: oni će baštiniti zemlju!

Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi!

Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe!

Blago čistima srcem: oni će Boga gledati!

Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati!

Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko!

Blago vama kad vas – zbog mene – pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas! Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima!«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Misli svetog Tome Akvinskog

Svetost ne znači puno znati ili puno razmatrati, velika tajna svetosti znači puno ljubiti.

Ljubav nastavlja tamo gdje razum posustane.

Grijeh je sve što je protiv savjesti.

Dobro može postojati bez zla, ali zlo ne može postojati bez dobra!

Bog je nespoznatljiv. Stvarnost, Bog, Istina, Ljubav su nespoznatljivi – što znači da ne mogu biti obuhvaćeni racionalnim umom. Ovo treba da okonča mnoga pitanja koja nam ljudi postavljaju, jer vječito živimo u iluziji da nešto znamo. Nije tako. Nismo sposobni da saznamo.

Tri stvari su potrebne za čovjekovo spasenje: da zna u što treba vjerovati, da zna što treba željeti i da zna što treba uraditi.

Dobrota naše volje zavisi od namjere našeg cilja.

Da bismo svi živjeli u harmoniji, prvo što moramo znati je da smo svi ludo zaljubljeni u istog Boga.

Stvari koje volimo govore nam tko smo.

Ne postoji ništa na ovome svijetu što više vrijedi od iskrenog prijateljstva.

Molitve svetog Tome Akvinskoga za mudro uređenje života

Udijeli mi, milosrdni Bože,
da žarko želim što je tebi milo,
razborito istražujem,
istinski prepoznajem i savršeno ispunjam
na hvalu i slavu tvoga Imena.

Uredi, moj Bože, moje življenje:
ono što od mene tražiš da činim, daj mi da znam,
i podaj da to izvršim kako treba
i kako koristi duši mojoj.

I.

Daj mi, Gospodine Bože moj,
da u sreći i protivštinama ne zakažem,
da se u njoj ne uznesem,
a u njima ne postanem malodušan.
Nek se ničemu ne radujem ili ni zbog čega ne žalim,
osim onomu što vodi k tebi,
ili zbog onoga što odvodi od tebe.
Nek se nikome ne želim svidjeti
ili nek se nikome ne bojim zamjeriti,
osim tebi.
Nek mi omrznu, Gospodine, sve prolazne stvari,
a nek mi drago bude sve što je tvoje.
Nek mi bude mrska radost koja je bez tebe,
i nek ne želim ništa što je izvan tebe.
Nek mi se sviđa, Gospodine, rad za tebe,
a nek mi je dosadan svaki počinak
koji je bez tebe.
Daj mi, Gospodine, da često k tebi podignem srce svoje,
a u svom se pomanjkanju stalno kajem,
s odlukom da se popravim.

II.

Učini me, Gospodine Bože moj,
poslušnim bez protivljenja,
siromašnim bez malodušnosti,
čistim bez patvorenja,
strpljivim bez mrmljanja;
poniznim bez pretvaranja,
veselim bez raspuštenosti,
žalosnim bez malodušnosti,
zrelim bez tromosti;
pokretljivim bez lakoumnosti,
bogobojaznim bez očajanja;
istinitim bez dvoličnosti,
i da dobro činim bez preuzetnosti;
da bližnjega opomenem bez oholosti
te potičem na dobro, riječju i primjerom,
bez pretvaranja.

Daj mi, Gospodine Bože, srce budno,
da ga ni jedna radoznala misao ne odvrati od tebe,
daj srce plemenito da ga ni jedan nedostojan osjećaj
ne povuče dolje;
daj srce ispravno da ga nijedna naopaka nakana
ne usmjeri nakrivo;
daj srce čvrsto da ga ne slomi
ni jedna nevolja;
daj srce slobodno da ga ni jedan silovit osjećaj
sebi ne podvrgne.

III.

Udijeli mi, Gospodine Bože moj,
um koji će te spoznati,
marljivost koja će te tražiti,
mudrost koja će te naći;
ponašanje koje će ti se sviđati,
ustrajnost koja će te pouzdano čekati,
i pouzdanje koje će te konačno zagrliti.
Daj da ovdje u duhu pokore podnosim kazne,
da se na ovom putovanju po milosti
služim tvojim dobročinstvima
i da u slavi u nebu uživam tvoje radosti.
Koji živiš i kraljuješ, Bože,
u sve vijeke vjekova.

Vidjelica Vicka: Znak će doći na takav način da svijet neće imati…

Vizija koju je vidjelica Vicka imala jedan put je nešto, što kako ona sama kaže nikada neće moći zaboraviti: Znak će doći na takav način da svijet… Ovaj znak bit će neuništiv i zauvijek će ostati na tom mjestu. Gospa će ostaviti znak koji nijedan čovjek ne može napraviti; to je nešto što može doći samo od Boga.

Slijedi dio intervjua oca Livija s Vickom 2. siječnja 2008. na Radio Mariji:

“Zaista me začudilo ono što je Gospa rekla o trećoj tajni, koja se tiče znaka na Brdu Ukazanja. Vi vidioci ste rekli da će to biti vidljivi znak, neuništivi znak koji dolazi od Boga.

Međutim, Gospa je također dodala: ‘Požurite i preobratite se. Kada će obećani znak na brdu biti dat, bit će prekasno.’ Drugi put, Gospa je također rekla: ‘A čak i nakon što sam ostavila ovaj znak na brdu koji sam vam obećala, mnogi neće vjerovati. Doći će na brdo, kleknut će, ali neće vjerovati.’

Zašto, po vašem mišljenju, ljudi će vidjeti znak, ali se neće obratiti?Vicka: “Treća tajna je o znaku kojeg će Gospa ostaviti na Brdu ukazanja. Ovaj znak će ostati zauvijek. Daje se prije svega za one ljude koji su još daleko od Boga. Gospa želi ovim ljudima koji će vidjeti znak dati priliku da povjeruju i vrate se Bogu.”„Jeste li već vidjeli znak?Vicka: „Da, vidjela sam to u viziji. Znak bit će neuništiv i zauvijek će ostati na tom mjestu. Gospa ostavlja ovaj znak, znak koji nijedan čovjek ne može napraviti; to je nešto što može biti samo od Boga dato, pa nitko neće moći reći da je nešto što su ljudi napravili. Znak će doći na takav način da svijet neće imati riječi da kaže što je to.

Preuzeto s medjugorje-news.com

Pin It