Feel Medjugorje
Author

FMteam

Browsing
In Molitve

MOLITVA SESTRE FAUSTINE: Snažna molitva Božjem milosrđu

MOLITVA SESTRE FAUSTINE: Snažna molitva Božjem milosrđu

Toliko često kao što dišu moje grudi, toliko često kao što bije moje srce, toliko često kao što krv pulsira mojim tijelom, toliko tisuća puta slavim Tvoje Milosrđe, o Presveto Trojstvo.

Želim se sva pretvoriti u Tvoje Milosrđe da bih tako bila tvoja živa slika. O, Gospodine, ovo najveće Božje svojstvo, Tvoje neizmjerno Milosrđe, neka dospije do mog bližnjeg kroz moje srce i moju dušu.

Pomozi mi, o Gospodine, da moje oči gledaju milosrdno, da nikada ne sumnjičim i ne sudim po vanjštini, nego spoznajem što je lijepo u dušama mojih bližnjih i pomažem im.

Pomozi mi, da moje slušanje bude milosrdno, da budem naklonjena potrebama svojih bližnjih, da moje uši ne ostanu ravnodušne za boli i žalopojke bližnjih.

Pomozi mi, Gospodine, da moj jezik bude milosrdan, da nikad prezirno ne govorim o svojim bližnjima, nego da za svakog imam riječ utjehe i praštanja.

Pomozi mi, Gospodine, da moje ruke budu milosrdne i pune dobrih djela, da svojim bližnjima činim samo dobro, a teže i mučnije poslove uzimam na sebe.

Pomozi mi, da moje noge budu milosrdne, da mojim bližnjima žure uvijek u pomoć i svladavaju vlastitu iznemoglost i umornost.

Moj pravi odmor neka je u službi bližnjima.

Pomozi mi, Gospodine, da moje srce bude milosrdno, da osjećam sve patnje bližnjeg, da nikom ne uskratim svoje srce, da iskreno susrećem i one za koje znam da će zloupotrijebiti moju dobrotu.

Ja sama zatvorit ću se u Srce Milosrdnog Isusa.

O vlastitim patnjama šutjet ću.

O, moj Gospodine, neka Tvoje Milosrđe počiva u mom srcu.

Ti Sam zapovijedaš mi da se vježbam u tri stupnja milosrđa: Prvo: djelo milosrđa – svake vrste. Drugo: milosrdna riječ – što djelom ne mogu izvršiti neka se ostvari riječima. Treće: molitva – što ne mogu ostvariti ni djelom ni milosrdnom riječju,to uvijek mogu molitvom.

Svoju molitvu proširujem tamo, kamo ne mogu dospjeti tjelesno.

O moj Isuse, promijeni me u Sebe, jer Ti sve možeš.

Nastavi čitati
By
In Vjera

Danas je svetkovina Božjega milosrđa – dan kada je Isus sv. Faustini obećao more milosti za duše

Danas je svetkovina Božjega milosrđa – dan kada je Isus sv. Faustini obećao more milosti za duše

Svetkovina Božjega milosrđa – sam je Isus rekao sv. Faustini: “Ja želim da blagdan Milosrđa postane utočište i zaklon svim dušama, posebno jadnim grešnicima.”

U jubilarnoj 2000. godini papa Ivan Pavao II. kanonizirao je sv. Faustinu Kowalsku, poljsku redovnicu Družbe Sestara Majke Božjeg Milosrđa, i istodobno je proglasio u Katoličkoj Crkvi blagdan Božjega Milosrđa, koji je sam Isus zahtijevao u objavama spomenute svetice. Na taj dan svaka osoba može primiti potpuni oprost pod redovitim uvjetima (sakrament ispovijedi, sv. pričest, molitva na nakanu za Svetoga oca).

Zašto u Crkvi blagdan Božjega Milosrđa?

Bl. Mihael Sopoćko, ispovjednik sv. Faustine i ostvaritelj svih Isusovih molbi izrečenih redovnici, obrazlaže nužnost slavljenja Božjega Milosrđa u liturgiji na prvu nedjelju iza Uskrsa. Smatra da se danas u svijetu niječe postojanje Boga i zato pada moral, osjećaj pravednosti i odgovornost za počinjena djela. U stvarnosti gomilanja grijeha čovjeku je nužno približiti Boga u njegovu najvećem primatu, a to je njegovo neizrecivo milosrđe, jer ta istina raspršuje ljudsko nepovjerenje prema svom Stvoritelju. Sam je Isus rekao sv. Faustini: “Ja želim da blagdan Milosrđa postane utočište i zaklon svim dušama, posebno jadnim grešnicima.” “Usprkos mojoj gorkoj muci, propadaju duše. Dajem im posljednje sidro spasa. To je svetkovina moga milosrđa.”

Zašto blagdan na Bijelu nedjelju?

Blaženik smatra da je slavljenje blagdana Božjega Milosrđa u liturgiji odgovor na duhovne potrebe vjernika Katoličke Crkve, koja je uvijek crpila istinu iz Božje Objave, koju je stavljala pred oči vjernika kao uzor za nasljedovanje i u službi opravdanja i posvećenja. Isus je inzistirao da se ovaj blagdan slavi na prvu nedjelju iza Uskrsa. Bl. M. Sopoćko vidi u tome tijesnu povezanost vazmenih otajstava s ovim blagdanom.

Kaže da na završetku vazmene osmine trebamo gledati na ova otajstva kroz prizmu milosrđa. Taj je dan za nas prilika da na osobit način zahvalimo za mogućnost spasenja po Kristovoj muci i uskrsnuću. Do dan-danas prvu nedjelju iza Uskrsa zovemo Bijelom nedjeljom. Razlog je taj što su u prvim stoljećima Crkve novokrštenici nosili bijelu odjeću od dana svog krštenja (Velika subota) do prve nedjelje iza Uskrsa, a s njom je završavala uskrsna osmina. Zato je liturgija Bijele nedjelje ukazivala na sakrament krštenja, a liturgija Riječi na sakrament ispovijedi. Po njima Krist uprisutnjuje pashu prema svakom čovjeku, i zato su sakramenti razlog slavljenja Božjeg Milosrđa koje je objavljeno o otkupljenju čovjeka. Čin Kristova otkupljenja nikako se ne može odvojiti od djela milosrđa. Duhovnik sv. Faustine tvrdi da je Crkva na Veliki petak zauzeta razmatranjem Kristove muke i smrti, a na sam Uskrs raduje se Gospodinovoj pobjedi nad svakim zlom te nema ovih dana dovoljno prostora za izražavanje veličine Božjeg Milosrđa kao glavnog motiva Otkupljenja. Nema ovdje također mjesta da možemo dostatno zahvaliti Milosrdnom Isusu za ustanovljenje svetih sakramenata po kojima se događa naše otkupljenje.

Koji su plodovi slavljenja blagdana?

Isus je rekao tajnici svoga milosrđa: “Tog dana otvorena je nutrina mojeg milosrđa, izlijevam cijelo more milosti na duše koje se približe k izvoru moga milosrđa. (…) Neka se nijedna duša ne boji približiti k meni, pa makar njezini grijesi bili crveni kao skrlet. Moje milosrđe je tako veliko da ga u cijeloj vječnosti ne može proniknuti nijedan razum, ni ljudski niti anđeoski.”

Bl. M. Sopoćko kaže da će slavljenje blagdana Božanskog Milosrđa donositi sljedeće plodove kod osoba koje ga budu slavile: vlastito posvećenje (spoznaja Boga Milosrđa vodi do kršćanske savršenosti), obraćenje grešnika (napose onih koje sumnjaju o svom spasenju), pobuđuje pouzdanje u Božje Milosrđe i njegovo nasljedovanje, potiče na zahvaljivanje za obilje primljenih Božjih milosti.

Kako svečano proslaviti blagdan?

Milosrdni Isus je molio da se pripremamo za taj blagdan devetnicom – moleći krunicu Božanskog Milosrđa, koja počinje na Velik petak. Sam je Isus izdiktirao nakane: za grešnike, svećenike i Bogu posvećene osobe, pobožne i vjerne duše, pogane i one koje ga još ne znaju, heretike i odijeljenu braću, djecu i ponizne duše, štovatelje Božjeg Milosrđa, duše u čistilištu i ohladnjele duše. Bl. M. Sopoćko vidi složenost tih nakana s molitvama liturgije Velikog petka. Isus želi da uronimo cijelo čovječanstvo u “more njegova milosrđa”.

Bilo bi poželjno, po Isusovim riječima upućenim sv. Faustini, da se na taj dan izloži za javno štovanje slika Milosrdnog Isusa, a svećenici propovijedaju o njegovu velikom i nedokučivom milosrđu. Osobno sam uvjerena da niti sam sv. Antun Padovanski ne bi odolio Isusovim molbama kad se radi o naviještanju neizmjerne Božje ljubavi čovječanstvu koje gubi nadu i smisao svoga života.

Krunica Božjega milosrđa

Ovu je krunicu Isus dao s. Faustini u Vilniusu, 13. i 14. rujna 1935. godine, kao molitvu zadovoljštine za grijehe i za ublažavanje Božjeg gnjeva (usp. Dn 474 – 476).

Po molitvi ove krunice prikazuju se Bogu Ocu Tijelo i Krv, Duša i Božanstvo Isusa Krista kao zadovoljština za grijehe svoje, bližnjih i cijeloga svijeta, sjedinjujući se sa žrtvom Isusovom, pozivajući se na ljubav kojom Otac Nebeski daruje svoga Sina, a po njemu i sve ljude.

Nadalje se krunicom moli: budi milosrdan nama i cijelome svijetu – i samim time vrši se djelo milosrđa. Ako se uz moli u stavu pouzdanja te ispunjavaju uvjeti svake dobre molitve (poniznost, ustrajnost, stvar koja je po Božjoj volji), vjerni mogu očekivati ispunjenje Kristovih obećanja koja se osobito tiču smrtnoga časa: milost obraćenja i spokojne smrti. Ostvaruju ih ne samo osobe koje mole ovu krunicu nego i umirući uz koje drugi mole. Kada se pri umirućem moli ta krunica – rekao je Isus – ublažuje se Božji gnjev, i neizmjerno milosrđe obuzima dušu. (Dn 811) Sveopće obećanje glasi: Po molitvi te krunice sviđa mi se dati sve za što me se bude molilo (Dn 1541), ako to (…) bude u skladu s mojom voljom. (Dn 1731) Sve što nije u skladu s Božjom voljom, nije dobro za čovjeka, osobito za njegovu vječnu radost.

Po molitvi te krunice – govori na drugom mjestu Isus – približavaš mi čovječanstvo. (Dn 929) Duše koje budu molile tu krunicu, zaštitit će moje milosrđe (…) za života, a osobito u času smrti. (Dn 754)

Čin posvete Milosrdnome Isusu (iz “Dnevnika” sv. Faustine)

Premilosrdni Isuse, tvoja je dobrota neizmjerna. Pouzdajem se u tvoje milosrđe, koje prožima sva tvoja djela. Potpuno ti se predajem i želim živjeti i težiti k savršenosti. Želim širiti tvoje milosrđe, vršeći djela milosrđa, a posebice se moliti za svećenike, za obraćenje grešnika, želim strpljivo podnositi protivštine i opraštati drugima. Želim tješiti i pomagati siromašnima i bolesnima. Ti me čuvaj i brani, budući da se bojim svoje slabosti, ali pouzdajem se u tvoje milosrđe. Neka cijeli svijet upozna tvoje beskrajno milosrđe, u nj se pouzdaje i slavi ga u vijeke vjekova. Amen.

Čin posvete svijeta Božjemu Milosrđu Ivana Pavla II.

Bože, Oče milosrdni, ti si nam svoju ljubav objavio po svome Sinu Isusu Kristu, ti izlijevaš na nas Duha Svetoga Tješitelja. Tebi, Oče, povjeravamo sudbinu svijeta i svakoga pojedinog čovjeka. Smiluj se nama grešnima, izliječi našu slabost i odagnaj svako zlo od nas. Dopusti, Oče, da svaki stanovnik zemlje iskusi tvoje milosrđe i da u tebi, Trojedini Bože, uvijek pronalazi izvor nade i smilovanja. Vječni Oče, po muci i uskrsnuću tvoga Sina, molimo te, budi milosrdan nama i cijelome svijetu. Amen.

Izvor: Veritas

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 7. TRAVNJA 2024.

MISNA ČITANJA – 7. TRAVNJA 2024.

Nakon osam dana dođe Isus, stane u sredinu i reče: »Mir vama!«

II. vazmeni tjedan

Nedjelja, 7. 04. 2024.

DRUGA VAZMENA NEDJELJA. Nedjelja Božjega milosrđa

ČITANJA:
Dj 4,32-35; Ps 118,2-4.16ab-18.22-24; 1Iv 5,1-6; Iv 20,19-31

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Ivan de la Salle, Herman, Teodor, Serapion

NAPOMENA:
▪ Nedjelja Božanskog Milosrđa. Nakon što je papa Ivan Pavao II. proglasio 2. vazmenu nedjelju nedjeljom Božanskog milosrđa, Apostolska pokorničarna izdala je 29. lipnja 2002. dekret prema kojem se na spomenutu nedjelju može zadobiti potpuni, odnosno djelomični oprost. Za potpuni oprost, uz prethodnu sakramentalnu ispovijed, sv. Pričest te molitvu na nakanu Svetog Oca, potrebno je: u bilo kojoj crkvi ili oratoriju sudjelovati u pobožnosti u čast Božanskoga milosrđa pred Presvetim (izloženim ili u svetohraništu), kajući se iskreno za svoje grijehe, ili barem pred Presvetim izmoliti Vjerovanje i Očenaš, dodajući žzaziv: Isuse milosrdni, uzdam se u te! Za djelomični oprost potrebno je da vjernik upravi milosrdnom Isusu neki od pobožnih zaziva koji su od Crkve odobreni za javnu pobožnost.

Prvo čitanje:

Dj 4,32-35

Jedno srce i jedna duša.

Čitanje Djela apostolskih

U mnoštva onih što prigrliše vjeru bijaše jedno srce i jedna duša. I nijedan od njih nije svojim zvao ništa od onoga što je imao, nego im sve bijaše zajedničko. Apostoli pak velikom silom davahu svjedočanstvo o uskrsnuću Gospodina Isusa i svi uživahu veliku naklonost. Doista, nitko među njima nije oskudijevao jer koji bi god posjedovali zemljišta ili kuće, prodavali bi ih i utržak donosili i stavljali pred noge apostolima. A dijelilo se svakomu koliko je trebao.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 118,2-4.16ab-18.22-24

Pripjev:

Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar, jer je vječna ljubav njegova!

Neka rekne dom Izraelov:
»Vječna je ljubav njegova!«
Neka rekne dom Aronov:
»Vječna je ljubav njegova!«
Svi koji se Gospodina boje neka reknu:
»Vječna je ljubav njegova!«

Gospodnja se uzdignu desnica,
Gospodnja se proslavi desnica!
Ne, umrijeti neću, nego živjeti
i kazivati djela Gospodnja.
Kaznom teškom kaznio me Gospodin,
ali me smrti ne preda.

Kamen koji odbaciše graditelji
postade kamen zaglavni.
Gospodnje je to djelo:
kakvo čudo u očima našim!
Ovo je dan što ga učini Gospodin:
kličimo i radujmo se njemu!

Drugo čitanje:

1Iv 5,1-6

Što je od Boga rođeno, pobjeđuje svijet.

Čitanje Prve poslanice svetoga Ivana apostola

Ljubljeni: Tko god vjeruje: »Isus je Krist«, od Boga je rođen. I tko god ljubi roditelja, ljubi i rođenoga. Po ovom znamo da ljubimo djecu Božju: kad Boga ljubimo i zapovijedi njegove vršimo. Jer ljubav je Božja ovo: zapovijedi njegove čuvati. A zapovijedi njegove nisu teške. Jer sve što je od Boga rođeno, pobjeđuje svijet. I ovo je pobjeda što pobijedi svijet: vjera naša.

Ta tko to pobjeđuje svijet ako ne onaj tko vjeruje da je Isus Sin Božji? On, Isus Krist, dođe kroz vodu i krv. Ne samo u vodi nego – u vodi i krvi. I Duh je koji svjedoči jer Duh je istina.

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Iv 20,19-31

Nakon osam dana dođe Isus, stane u sredinu i reče: »Mir vama!«

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

Uvečer toga istog dana, prvog u tjednu, dok su učenici u strahu od Židova bili zatvorili vrata, dođe Isus, stane u sredinu i reče im: »Mir vama!« To rekavši, pokaza im svoje ruke i bok. I obradovaše se učenici vidjevši Gospodina. Isus im stoga ponovno reče: »Mir vama! Kao što mene posla Otac i ja šaljem vas.« To rekavši, dahne u njih i kaže im: »Primite Duha Svetoga. Kojima otpustite grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im.«

Ali Toma zvani Blizanac, jedan od dvanaestorice, ne bijaše s njima kad dođe Isus. Govorili su mu dakle drugi učenici: »Vidjeli smo Gospodina!« On im odvrati: »Ako ne vidim na njegovim rukama biljeg čavala i ne stavim svoj prst u mjesto čavala, ako ne stavim svoju ruku u njegov bok, neću vjerovati.«

I nakon osam dana bijahu njegovi učenici opet unutra, a s njima i Toma. Vrata bijahu zatvorena, a Isus dođe, stade u sredinu i reče: »Mir vama!« Zatim će Tomi: »Prinesi prst ovamo i pogledaj mi ruke! Prinesi ruku i stavi je u moj bok i ne budi nevjeran nego vjeran.« Odgovori mu Toma: »Gospodin moj i Bog moj!« Reče mu Isus: »Budući da si me vidio, povjerovao si. Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju!«

Isus je pred svojim učenicima učinio i mnoga druga znamenja koja nisu zapisana u ovoj knjizi. A ova su zapisana da vjerujete: Isus je Krist, Sin Božji, i da vjerujući imate život u imenu njegovu.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Vjera

Uvjeti za dobivanje potpunog oprosta na Nedjelju Božjeg milosrđa

Uvjeti za dobivanje potpunog oprosta na Nedjelju Božjeg milosrđa

Druge uskrsne nedjelje Katolička crkva slavi i Nedjelju Božjeg milosrđa u kojoj vjernici mogu dobiti potpuni oprost za sebe ili za umrlu osobu. Ovdje dijelimo uvjete za postizanje ovog dara.

Općenito govoreći, može se reći da je puni oprost milost koja “vraća” dušu u stanje u kojem je bila prilikom primanja krštenja. Ako osoba umre nakon što ga je primila, odlazi izravno u raj. To se dogodilo Ivanu Pavlu II.

U svojim ukazanjima svetoj Faustini Kowalskoj, Krist je, pod pobožnošću Gospodina Božanskog milosrđa , zajamčio nekoliko milosti onima koji se utječu njegovom milosrđu.

„Želim da Blagdan milosrđa bude utočište i zaštita za sve duše, a posebno za jadne grješnike… Duša koja se ispovjedi i pričesti zadobit će potpuno oproštenje krivnje i boli… Neka se nijedna duša ne boji pristupiti mi, pa makar vam grijesi bili kao grimiz“, rekao je Gospodin u jednom od svojih ukazanja poljskoj svetici.

U lipnju 2002. sveti Ivan Pavao II službeno je ustanovio potpuni oprost za ovaj blagdan koji se slavi druge uskrsne nedjelje.

U tu je svrhu objavio “dekret o oprostima dobivenim na blagdan Božjeg milosrđa”, koji ukazuje da ih mogu dobiti i bolesnici i mornari na otvorenom moru.

Puni oprost dobivaju vjernici koji sudjeluju u djelima pobožnosti koje se izvode u čast Božanskog milosrđa, uz uobičajene uvjete sakramentalne ispovijedi, euharistijske pričesti i molitve na papine nakane.

Iz dekreta: potpuni oprost, djelomični oprost, onesposobljeni 

Podjeljuje se potpuni oprost, uz uobičajene uvjete (sakramentalna ispovijed, euharistijska pričest i molitva na nakanu svetoga oca) vjerniku koji na drugu vazmenu nedjelju, odnosno nedjelju Božjega milosrđa, u bilo kojoj crkvi ili kapeli, srcem potpuno oslobođenim od privrženosti bilo kakvu, pa i lakomu grijehu, sudjeluje u pobožnostima u čast Božjemu milosrđu ili barem ako pred presvetim sakramentom, javno izloženim ili pohranjenim u svetohraništu, izmoli Očenaš i Vjerovanje te doda pobožni zaziv Milosrdnom Isusu (primjerice; „Isuse, uzdam se u tebe“).

Podjeljuje se djelomični oprost vjerniku koji barem raskajana srca Milosrdnomu Isusu upravi propisno odobrenu molitvu.

Nadalje, pomorci koji svoj posao obavljaju na neizmjernim morskim prostranstvima; bezbrojna braća koju su ratna pustošenja, politička previranja, surovost mjesta i drugi slični uzroci udaljili od zavičaja; bolesnici i oni koji im pomažu te svi koji iz opravdana razloga ne mogu izići iz svojih kuća ili obavljaju neodgodiv posao na korist zajednice, u nedjelju Božjega milosrđa mogu primiti potpuni oprost ako s potpunim prijezirom prema bilo kakvu grijehu, kao što je prethodno rečeno, i s nakanom da čim uzmognu ispune tri uobičajena uvjeta, pred pobožnom slikom našega Milosrdnog Gospodina Isusa izmole Očenaš i Vjerovanje te dodaju pobožni zaziv Milosrdnom Isusu (primjerice: „Isuse, uzdam se u tebe“).

Ako se toga dana ni to ne mogne učiniti, potpuni oprost mogu steći oni koji se u duhu sjedine s onima koji na redovit način izvrše ono što je za oprost propisano te milosrdnomu Bogu prikažu molitvu i trpljenje svojih slabosti te životnih tegoba, s tim da i oni odluče da će čim uzmognu ispuniti tri uvjeta propisana za stjecanje potpunoga oprosta.

Ovaj dekret ima trajnu valjanost. Neovisno o bilo kakvoj protivnoj odredbi. Dano u Rimu, u sjedištu Apostolske pokorničarne, 29. lipnja 2002, na svetkovnu svetih apostola Petra i Pavla.

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

SVETAC DANA – PAPA CELESTIN I.

SVETAC DANA – PAPA CELESTIN I.

Sveti Celestin je kao 43. papa vladao od 422. do 432. godine

Papa Bonifacije I. umro je 4. rujna 422. Šest dana kasnije naslijedio ga je vrlo energični Celestin I. i vladao jedno desetljeće. Ta je vladavina bila vrlo aktivna. Papa je očitovao aktivnost prvo u borbi protiv raznih krivovjernih nauka, a zatim u graditeljstvu. Obnovio je takozvanu Julijevu baziliku, koja se danas zove Santa Maria in Trastevere, a bogata je prekrasnim mozaicima. Iako je Rim prebogat umjetninama, ta bazilika po svojoj ljepoti odskače i u Vječnom gradu. Oštetila ju je Alarikova pljačka Rima godine 410., a papa Celestin ju je obnovio i poljepšao.

I časna starodrevna bazilika svete Sabine na brežuljku Aventinu, u kojoj svake godine na Pepelnicu u Rimu svečano započinje korizma, često uz papinu prisutnost, sagrađena je za pontifikata Celestina I. Novac je za gradnju osigurao neki bogat svećenik Petar iz Ilirika, dakle iz naših krajeva.

Za vrijeme pontifikata Celestina I. održan je III. opći sabor u Efezu, koji je osudio Nestorijev nauk, a Mariju svečano proglasio Bogorodicom. Saborska odluka u Efezu o Marijinu bogomajčinstvu smatrana je u Rimu kao pobjeda za koju je rimski prvosvećenik bio vrlo zauzet. O tome svjedoči još i danas trijumfalni luk u crkvi Santa Maria Maggiore, na kojem je u prekrasnim mozaicima oslikana Marija kao Majka Božja.

Papa Celestin je stekao zasluge i time što je godine 431. poslao u Irsku opata Paladija da ondje propovijeda Evanđelje. Za njegova pontifikata prvi se put spominje pastoral, pastirski štap koji nosi papa ili biskup u liturgijskim funkcijama. Znak je to duhovne vlasti.

Papa Celestin preminuo je 27. srpnja 432., a godine 817. papa Paskal I. prenio je Celestinovo tijelo u baziliku svete Praksede. Dio njegovih relikvija štuje se također u katedrali u Mantovi te u crkvi sv. Stjepana u Bologni.

Izvor: Bitno.net

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 6. TRAVNJA 2024.

MISNA ČITANJA – 6. TRAVNJA 2024.

Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje!

Vazmena osmina

Subota, 6. 04. 2024.

Sedmi dan Vazmene osmine

Svagdan

ČITANJA:
Dj 4,13-21; Ps 118,1.14-21; Mk 16,9-15

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Irenej, Petar Veronski, Vilim, Celestin

NAPOMENA:
▪ Prva subota u mjesecu: Molitva za svećenička i redovnička zvanja.

Prvo čitanje:

Dj 4,13-21

Ne možemo ne govoriti što vidjesmo i čusmo.

Čitanje Djela apostolskih

U one dane: Kad glavari, starješine i pismoznanci vidješe neustrašivost Petrovu i Ivanovu, a znajući da su to ljudi nepismeni i neuki, bijahu u čudu; znali su ih, da bijahu s Isusom, ali videći gdje s njima stoji izliječeni čovjek, nisu mogli ništa protusloviti. Stoga zapovjediše da izađu iz vijećnice pa stadoše raspravljati: »Što ćemo s tim ljudima? Ta učinili su očit znak poznat svim Jeruzalemcima, ne možemo ga nijekati; ali da se još više ne razglasi u narod, zaprijetimo im da nikomu živom o tom Imenu više ne govore.«

Pozvaše ih i zapovjediše im da podnipošto ne zbore niti naučavaju u ime Isusovo. Ali im Petar i Ivan odgovoriše: »Sudite je li pred Bogom pravo slušati radije vas nego Boga. Mi doista ne možemo ne govoriti što vidjesmo i čusmo.« A oni ne našavši kako da ih kazne, opet im zaprijete pa ih otpuste poradi naroda, jer su svi slavili Boga zbog onoga što se dogodilo.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 118,1.14-21

Pripjev:

Zahvaljujem ti, Gospodine, što si me uslišio.

Zahvaljujem Gospodinu, jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!
Gospodin je moja snaga i pjesma,
on mi je spasitelj.
Čuj! Radost i spasenje
odzvanja šatorima pravednika:
Gospodnja se proslavi desnica.

Gospodnja me desnica uzdignu,
Gospodnja se proslavi desnica!
Ne, umrijeti neću, nego živjeti,
i kazivati djela Gospodnja.
Kaznom teškom kaznio me Gospodin,
ali me smrti ne preda.

Otvorite mi širom vrata pravde:
ući ću, Gospodinu zahvalit!
»Ovo su vrata Gospodnja,
na njih ulaze pravedni!«
Zahvalit ću ti što si me uslišio
i moj postao spasitelj.

Evanđelje:

Mk 16,9-15

Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje!

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

Isus, uskrsnuvši rano prvog dana u tjednu, ukaza se najprije Mariji Magdaleni iz koje bijaše istjerao sedam zloduha. Ona ode i dojavi njegovima, tužnima i zaplakanima. Kad su oni čuli da je živ i da ga je ona vidjela, ne povjerovaše.

Nakon toga ukaza se u drugome obličju dvojici od njih na putu dok su išli u selo. I oni odu i dojave drugima. Ni njima ne povjerovaše.

Napokon se ukaza jedanaestorici dok bijahu za stolom. Prekori njihovu nevjeru i okorjelost srca što ne povjerovaše onima koji ga vidješe uskrsla od mrtvih. I reče im: »Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 5. TRAVNJA 2024.

MISNA ČITANJA – 5. TRAVNJA 2024.

Isus pristupi, uze kruh i dade im, a tako i ribu.

Vazmena osmina

Petak, 5. 04. 2024.

Šesti dan Vazmene osmine

Svagdan

ČITANJA:
Dj 4,1-12; Ps 118,1-2.4.22-24.25-27a; Iv 21,1-14

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Vinko Fererski, Irena, Krescencija

Prvo čitanje:

Dj 4,1-12

Nema ni u kome drugom spasenja.

Čitanje Djela apostolskih

Dok su Petar i Ivan nakon ozdravljenja hromoga govorili narodu, priđu im svećenici, hramski zapovjednik i saduceji, ozlovoIjeni što uče narod i navješćuju — u Isusu — uskrsnuće od mrtvih; pograbe ih i bace u tamnicu do sutra jer već bijaše večer. Ipak mnogi od onih koji su čuli Riječ, povjerovaše te broj vjernika poraste nekako do pet tisuća.

Sutradan se sastadoše u Jeruzalemu glavari, starješine i pismoznanci — i veliki svećenik Ana, i Kajfa, i Ivan, i Aleksandar, i svi od roda velikosvećeničkoga. Izvedoše apostole preda se pa ih stadoše ispitivati: »Kojom snagom ili po kojem imenu vi to učiniste?«

Onda Petar pun Duha Svetoga reče: »Glavari narodni i starješine! Zar mi danas odgovaramo zbog dobra djela učinjena bolesnu čovjeku? Po kome je ovaj spašen? Neka bude znano svima vama i svemu narodu Izraelovu: po imenu Isusa Krista Nazarećanina, kojega ste vi raspeli, a kojega Bog uskrisi od mrtvih! Po njemu ovaj stoji pred vama zdrav! On je onaj kamen koji vi graditelji odbaciste, ali koji postade kamen zaglavni. I nema ni u kome drugom spasenja. Nema uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 118,1-2.4.22-27a

Pripjev:

Kamen koji odbaciše graditelji postade kamen zaglavni.

Zahvaljujte Gospodinu, jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!«
Neka rekne dom Izraelov:
»Vječna je ljubav njegova!«
Svi koji se Gospodina boje, neka reknu:
»Vječna je ljubav njegova!«

Kamen koji odbaciše graditelji,
postade kamen zaglavni.
Gospodnje je to djelo:
kakvo čudo u očima našim!
Ovo je dan što ga učini Gospodin:
kličimo i radujmo se njemu!

Gospodine, spasenje nam daj!
Gospodine, sreću nam daj!
Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!
Blagoslivljamo vas iz Doma Gospodnjeg!
Bog je Gospodin,
on nas obasjava.

Evanđelje:

Iv 21,1-14

Isus pristupi, uze kruh i dade im, a tako i ribu.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Isus se ponovno očitova učenicima na Tiberijadskome moru. Očitova se ovako: Bijahu zajedno Šimun Petar, Toma zvani Blizanac, Natanael iz Kane Galilejske, zatim Zebedejevi i još druga dva njegova učenika. Kaže im Šimun Petar: »Idem ribariti.« Rekoše: »Idemo i mi s tobom.« Izađoše i uđoše u lađu, ali te noći ne uloviše ništa.

Kad je već svanulo, stade Isus na kraju, ali učenici nisu znali da je to Isus. Kaže im Isus: »Dječice, imate li što za prismok?« Odgovoriše mu: »Nemamo«. A on im reče: »Bacite mrežu na desnu stranu lađe i naći ćete.« Baciše oni i više je ne mogoše izvući od mnoštva ribe. Tada onaj učenik kojega je Isus ljubio kaže Petru: »Gospodin je!« Kad je Šimun Petar čuo da je to Gospodin, pripaše si gornju haljinu, jer bijaše gol, te se baci u more. Ostali učenici dođoše s lađicom vukući mrežu s ribom jer ne bijahu daleko od kraja, samo kojih dvjesta lakata.

Kad iziđu na kraj, ugledaju pripravljenu žeravicu i na njoj pristavljenu ribu i kruh. Kaže im Isus: »Donesite riba što ih sada uloviste.« Nato se Šimun Petar popne i izvuče na kraj mrežu punu velikih riba, sto pedeset i tri. I premda ih je bilo toliko, mreža se ne raskinu. Kaže im Isus: »Hajde, doručkujte!« I nitko se od učenika ne usudi upitati ga: »Tko si ti?« Znali su da je Gospodin. Isus pristupi, uze kruh i dade im, a tako i ribu.

To se već treći put očitova Isus učenicima pošto uskrsnu od mrtvih.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Molitve

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (deveti četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (deveti četvrtak)

Petnaest četvrtaka svetoj Riti nastali su iz pučke pobožnosti u spomen na 15 godina svetičine stigmatiziranosti, tijekom kojih je svetica na čelu nosila stigmu Kristova trna. Pobožnost započinje u veljači i traje do 22. svibnja, kada je svetkovina sv. Rite.

Sveta Rita poznata je kao svetica nemogućeg i zagovornica u bespomoćnim i beznadnim slučajevima. Petnaest četvrtaka priprave za svetkovinu sv. Rite nastali su iz pučke pobožnosti u spomen na 15 godina svetičine stigmatiziranosti, tijekom kojih je svetica na čelu nosila stigmu Kristova trna. Ta se pobožnost osobito proširila Italijom i u inozemstvu nakon što je papa Lav XIII. 24. svibnja 1900. proglasio Ritu sveticom.

U ovoj pučkoj pobožnosti, ističe se vrijednost evangelizacije i rasta u kršćanskom životu. Ta pobožnost uključuje duhovni put koji počinje u veljači i iz tjedna u tjedan traje do 22. svibnja, kada je svetkovina sv. Rite. Svakog četvrtka u tijeku obavljanja pobožnosti preporučuje se:

  • sudjelovati na svetoj misi
  • moliti se sam ili u zajednici prema ovdje navedenim molitvama
  • provoditi tjedno djelo obraćenja
  • ispovijedati se, po mogućnosti jednom mjesečno.

DEVETI ČETVRTAK (5. travnja)

Svi su pozvani na svetost

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

IZ BIBLIJE

Kao što je svet Onaj koji vas pozva, i vi budite sveti u svemu življenju. Ta pisano je: Budite sveti jer sam ja svet.
(1Pt 1,15-16)

HIMAN DUHU SVETOM

O, dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.


IZ ŽIVOTA SVETE RITE

Najprivlačnija osobina sv. Rite jest činjenica da je ona bila kćer, supruga i majka, udovica i časna sestra, a da je u svim tim tako različitim položajima vodila sveti život u molitvi i u malim i velikim stvarima života. Lako je, stoga, osjetiti njeno razumijevanje i pomoć. Baš ta osobina čini Ritu velikom navjestiteljicom Evanđelja u današnjem svijetu. Ona nas uči da su svi krštenici pozvani na svetost i da svetost nije raskoš povlaštenih već najdublja žudnja ljudskog srca i najuzvišenije poslanje naše slobode.

MOLITVA SV. RITI

Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SVETOG AUGUSTINA

Krist je rekao svima, bez razlike: “Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samog sebe.” (Mt 16,24). Ovo se ne odnosi samo na djevice, neudane i udovice ili na redovnice i neoženjene ili na kler već na cijelu crkvu, cijelo tijelo. Svi članovi su razdijeljeni i raspoređeni prema svojim dužnostima, moraju slijediti Krista. Neka ga slijedi cijela crkva, jedna crkva, zaručnica koja je otkupljena i nagrađena Zaručnikovom Krvlju. Tu mjesto nalaze i umjerenost udovica, ali i bračna i djevičanska krijepost. Neka svi članovi crkve ljube samo jednoga koji ne razočarava, griješi ili vara. (Rasprave 96,1.4.9)

IZ UČENJA SVETE CRKVE

Svi su u Crkvi pozvani na svetost, bilo da pripadaju hijerarhiji, bilo da ona njima upravlja, prema riječima Apostola: ”Ovo je Božja volja, vaše posvećenje”…. Kristovi sljedbenici, pozvani od Boga ne po svojim djelima, nego po odluci i milosti Njegovoj i opravdani u Isusu Gospodinu, postali su po krštenju vjere uistinu Božja djeca i dionici božanske naravi i zato uistinu sveti. Oni dakle moraju uz Božju pomoć živeći držati i usavršavati svetost koju su primili. Apostol ih opominje da žive “kako se pristoji svetima” (Ef 5,13)….

Svima je, dakle, jasno da su svi vjernici, bilo kojeg staleža i stepena, pozvani na potpuni kršćanski život i na savršenu ljubav. Po toj se svetosti i u zemaljskom društvu promiče humaniji način života.
( II. Vat. sabor – Lumen Gentium 39.40)

MOLITVA LITANIJA

Za mir u obiteljima, sv. Rito, zagovaraj nas!
Za ozdravljenje bolesnih, sv. Rito, zagovaraj nas!
Za zaštitu djece, sv. Rito, zagovaraj nas!
Za vedrinu starosti, sv. Rito, zagovaraj nas!
Za izbore mladih, sv. Rito, zagovaraj nas!
Za vjernost bračnih drugova, sv. Rito, zagovaraj nas!
Za poslanje roditelja, sv. Rito, zagovaraj nas!
Za složnost posvećenih osoba, sv. Rito, zagovaraj nas!
Da budemo sposobni praštati, sv. Rito, zagovaraj nas!
Da budemo snažni u trpljenju, sv. Rito, zagovaraj nas!
Da dobro izvršavamo svoje obveze, sv. Rito, zagovaraj nas!
Da vjerujemo u pobjedu dobra, sv. Rito, zagovaraj nas!
Da izgradimo bolji svijet, sv. Rito, zagovaraj nas!
Da širimo Evanđelje, sv. Rito, zagovaraj nas!
Da živimo u svetosti, sv. Rito, zagovaraj nas!

Oče naš…

ZAVRŠNA MOLITVA

O Bože, Oče naš, Tvoje je ime sveto nad svim narodima i čeka da bude posvećeno u našem životu. Pošalji svoga Duha na nas, u Crkvi tvoga Sina, učini trajnim sakramentom Tvoje svetosti kako bi te svi ljudi slavili. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (prvi četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg (drugi četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (treći četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (četvrti četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (peti četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (šesti četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (sedmi četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (osmi četvrtak)

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. VINKO FERRER

SVETAC DANA – SV. VINKO FERRER

Svjetski užici i časti za njega nisu ništa značili. Na njegov stol meso nikada dolazilo nije, a kroz 40 godina, osim nedjeljom jeo bi samo jedanput na dan.

Vinko Ferrer rodio se god. 1350. kao sin gradskoga bilježnika u Valenciji. U 17. godini života u rodnome gradu stupio je u dominikanski red, tu je započeo i nauke da ih nastavi u Leridi i Barceloni. Kao profesor počeo je predavati filozofiju, a kasnije i teologiju, što svjedoči o njegovim intelektualnim sposobnostima. Velika sreća njegova života bijaše mu učitelj novaka u novaštvu koji ga je uveo u pravi duh redovništva. Taj duh je učinio od njega jednoga od najvažnijih propovjednika onoga vremena.

On je, propovijedajući pokoru, obišao ne samo svoju domovinu Španjolsku, već i gornju Italiju, Savoju, Švicarsku i Francusku. Imao je velikih uspjeha, a ponajviše zato što je njegov život odgovarao pokori koju je naviještao. Svjetski užici i časti za njega nisu ništa značili. Na njegov stol meso nikada dolazilo nije, a kroz 40 godina, osim nedjeljom jeo bi samo jedanput na dan. Ležaj mu se sastojao od slame i loze. Pred pukom je stajao kao drugi Ivan Krstitelj. Pokornički i isposnički život davao mu je izvanrednu moralnu snagu koja je djelovala na mnoštvo.

Njome je branio pravu vjeru protiv krivovjerja i promicao ćudoređe protiv lijenosti i loših običaja. Kroz 20 godina bavio se misionarskim radom koji je dovršio u Bretanji među jednostavnim pukom. Johan Huizinga, profesor Lajdenskog sveučilišta, napisao je knjigu ”Jesen srednjega vijeka”, koja je jedno od najvećih djela povijesti kulture. U toj knjizi piše o sv. Vinku Ferreru: “… Kad bi dolazio dominikanac Vincencije Ferrer da održi propovijed, pošli bi mu, pjevajući hvalospjeve, iz svih gradova u susret narod, magistrat i svećenstvo sve do biskupâ i prelatâ.

Putovao je s brojnom pratnjom sljedbenika koji su svake večeri po zalasku sunca obilazili gradom u procesijama, trapeći se i pjevajući. Za sve je svoje pratioce brižljivo pripremao hranu i konak, a za konačare je unajmio besprijekorne ljude. S njim je putovalo mnogo svećenika iz raznih redova da mu neprestano asistiraju pri ispovijedanju i pri služenju mise. Pratilo ga je i nekoliko notara da vode zapisnik na mirovnim sudovima što ih je sveti propovjednik posvuda održavao. Magistrat španjolskog grada Orihuele izjavljuje u svom pismu biskupu u Murciji da je u njegovu gradu proveo 123 pomirbe, a od toga 67 u slučajevima umorstva.

Gdje je god propovijedao, svugdje je njega i njegovu pratnju morala drvena ograda zaštićivati od navale mnoštva, koje mu je htjelo poljubiti ruku ili skute. Dok je propovijedao, sva je privreda mirovala. Rijetki su bili slučajevi da svoje slušatelje nije nagnao u plač, a kad je govorio o posljednjem sudu, o kaznama u paklu ili o Isusovim mukama, gorko bi se rasplakao zajedno sa svojim slušateljima, pa je morao propovijed prekidati dok se plač ne stiša. Pokajnici su pred svima prisutnima padali ničice i u suzama priznavali svoje teške grijehe… U opisivanju Ferrerova djelovanja ne treba tražiti smjerno preuveličavanje njegovih biografa…”

Sveti Vinko Ferrer umro je 5. travnja 1419. u Vannesu. Pripisuju mu se brojna čudesna ozdravljenja, osobito djece, te oživljavanje umrlih. Zaštitnik je od padavice i glavobolje.

Preuzeto s bitno.net

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 5. TRAVNJA 2024.

MISNA ČITANJA – 5. TRAVNJA 2024.

Trebalo je da Krist trpi i treći dan ustane od mrtvih.

Vazmena osmina

Četvrtak, 4. 04. 2024.

Peti dan Vazmene osmine

Svagdan

ČITANJA:
Dj 3,11-26; Ps 8,2a.5-9; Lk 24,35-48

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Izidor, Žiga, Platon, Benedikt, Strahimir

Prvo čitanje:

Dj 3,11-26

Začetnika života ubiste. Ali Bog ga uskrisi od mrtvih.

Čitanje Djela apostolskih

U one dane: Kako se onaj koji je bio hrom, pa izliječen, držao Petra i Ivana, sav se narod zapanjen strča k njima u trijem zvani Salomonov. Kada to vidje Petar, obrati se narodu: »Izraelci, što se ovomu čudite? Ili što nas gledate kao da smo svojom snagom ili pobožnošću postigli da ovaj prohoda? Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naših, proslavi slugu svoga, Isusa, kojega vi predadoste i kojega se odrekoste pred Pilatom kad već bijaše odlučio pustiti ga. Vi se odrekoste Sveca i Pravednika, a izmoliste da vam se daruje ubojica. Začetnika života ubiste. Ali Bog ga uskrisi od mrtvih, čemu smo mi svjedoci.«

»I po vjeri u njegovo Ime, to je Ime dalo snagu ovomu kojega gledate i poznate: vjera u Njega vratila je ovomu potpuno zdravlje naočigled vas sviju.«

»I sada, braćo, znam da ste ono uradili iz neznanja, kao i glavari vaši. Ali Bog tako ispuni što unaprijed navijesti po ustima svih proroka: da će njegov Pomazanik trpjeti. Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši pa od Gospodina dođu vremena rashlade te on pošalje vama unaprijed namijenjenog Pomazanika, Isusa.«

»Njega treba da nebo pridrži do vremena uspostave svega što obeća Bog na usta svetih proroka svojih odvijeka.«

»Mojsije tako reče: Proroka poput mene od vaše braće podignut će vam Gospodin, Bog vaš. Njega slušajte u svemu što vam god reče. I svaka duša koja ne posluša toga proroka neka se iskorijeni iz naroda.«

»I svi proroci koji su — od Samuela dalje — govorili, također su navijestili ove dane.«

»Vi ste sinovi proroka i Saveza koji sklopi Bog s očima vašim govoreći Abrahamu: Potomstvom će se tvojim blagoslivljati sva plemena zemlje. Vama najprije podiže Bog Slugu svoga i posla ga blagoslivljati vas da se svatko obrati od opačina svojih.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 8,2a.5-9

Pripjev:

Gospodine, Bože naš, divno li je ime tvoje po svoj zemlji!

Gospodine, Bože naš,
divno li je ime tvoje po svoj zemlji!
Što je čovjek da ga se spominješ,
sin čovječji te ga pohađaš?

Ti ga učini malo manjim od anđela,
slavom i čašću njega ovjenča.
Vlast mu dade nad djelima ruku svojih,
njemu pod noge sve podloži.

Ovce i svakolika goveda,
i zvijeri poljske k tome,
ptice nebeske i ribe morske,
i što god prolazi stazama morskim.

Evanđelje:

Lk 24,35-48

Trebalo je da Krist trpi i treći dan ustane od mrtvih.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Učenici pripovjede što se dogodilo na putu i kako prepoznaše Isusa u lomljenju kruha.

Dok su oni o tom razgovarali, stane Isus posred njih i reče im: »Mir vama!« Oni, zbunjeni i prestrašeni, pomisliše da vide duha. Reče im Isus: »Zašto se prepadoste? Zašto vam sumnje obuzimaju srce? Pogledajte ruke moje i noge! Ta ja sam! Opipajte me i vidite jer duh tijela ni kostiju nema kao što vidite da ja imam.« Rekavši to, pokaza im ruke i noge. I dok oni od radosti još nisu vjerovali, nego se čudom čudili, on im reče: »Imate li ovdje što za jelo?« Oni mu pruže komad pečene ribe. On uzme i pred njima pojede.

Nato im reče: »To je ono što sam vam govorio dok sam još bio s vama: treba da se ispuni sve što je u Mojsijevu Zakonu, u Prorocima i Psalmima o meni napisano.« Tada im otvori pamet da razumiju Pisma te im reče: »Ovako je pisano: ‘Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih, i u njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpuštanje grijeha po svim narodima počevši od Jeruzalema.’ Vi ste tomu svjedoci.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
Učitaj više
Pin It