Feel Medjugorje
Author

FMteam

Browsing
In Molitve

KRUNICA SVETOG ANTE

KRUNICA SVETOG ANTE

Vjerovanje

1. ŠTITI OD SMRTI

Preslavni sv. Ante, među tolikim milostima, koje dijeliš onima, koji te živom vjerom zazivaju, oslobađaš tvoje štovatelje od smrtne pogibelji: molim te, očuvaj moju dušu od svakoga smrtnoga grijeha i izmoli mi da uvijek živim u milosti Božjoj. Amen.

Oče naš…. Zdravo Marijo…Slava Ocu….

Sveti Ante moli za nas, sada i na smrti našoj.

2. OSLOBAĐA OD ZABLUDA

Lažni proroci šire na sve strane krivi nauk i mnoge neoprezne zavode u bludnju i bezvjerstvo. Moj veliki zaštitniče sv. Ante, ti si bio propovjednik istine, strah i trepet krivovjeraca: oslobodi moju dušu od svake zablude i izmoli mi svjetlo prave vjere. Amen.

Oče naš…Zdravo Marijo…Slava Ocu…

Sveti Ante moli za nas!

3. POMAŽE U NEVOLJI 

Zle su navike ljute nevolje moje duše. Iako sam nevoljnik u sv. Ispovijedi odriješen, prvom prilikom opet padam u stare grijehe. Sv. Ante, izmoli mi postojanost u dobrim odlukama i milost, da svladam svoje zle navike. Amen

Oče naš…Zdravo Marijo…Slava Ocu…

Sveti Ante moli za nas!

4. TJERA ĐAVLA

Kao ričući lav obilazi đavao i traži da upropasti moju dušu. Sveti Ante, ti si strah i trepet zlih duhova, na tvoje su riječi bježali u ponore paklene, zaštiti moju dušu od svakoga nasrtaja zlih duhova. Amen.

Oče naš…Zdravo Marijo…Slava Ocu…

Sveti Ante moli za nas!

5. ČISTI OD GUBE

Moji su grijesi guba, koja mi je zarazila dušu; duševne ljage čine moju dušu mrskom u Božjim očima. Sveti moj pokrovitelju, izmoli mi, da se očistim od svake ljage grijeha. Amen.

Oče…naš … Zdravo Marijo…Slava Ocu…

Sveti Ante moli za nas!

6. OZDRAVLJA BOLESNE

Najveće je vremenito dobro zdravlje. Koliko sam ga puta možda pokvario svojim neumjerenim životom. Ozdravitelju bolesnih, sv. Ante, izmoli mi trajno zdravlje i duše i tijela. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo…. Slava Ocu….

Sveti Ante moli za nas!

7. STIŠAVA MORE

Na uzburkanu moru ovoga svijeta plovi lađa moje duše, dižu se valovi neurednih strasti, pušu vjetrovi zlih duhova: svi hoće da me potope. Ante sveti, sjajnim svojim svjetlom privedi me u luku vječnoga spasenja. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo…Slava Ocu…

Sveti Ante moli za nas, sada i na smrti našoj.

8. KIDA LANCE

Svijet, đavao i moji grijesi sputaše me u lance. Sveti Ante, izmoli mi, da se riješim sviju veriga grijeha i da uživam potpunu slobodu djece Božje. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo…Slava Ocu…

Sveti Ante moli za nas, sada i na smrti našoj.

9. OZDRAVLJA RAZNE BOLI

Navališe na mene duševne i tjelesne boli. Sv. Ante, divni liječniče bolesnih, kojima više ne treba drugoga lijeka, kad im ti pomogneš; nebeskom ljekarijom milosti Božje izliječi dušu i tijelo moje. Amen.

Oče naš…. Zdravo Marijo …. Slava Ocu….

Sveti Ante moli za nas, sada i na smrti našoj.

10. PRONALAZI IZGUBLJENO

Slava se tvoja raširila po čitavom svijetu time, što pomažeš, da se nalaze izgubljene stvari. I ja sam više puta grijehom izgubio milost Božju, izmoli mi, da je nigda više ne izgubim. Amen.

Oče naš…. Zdravo Marijo…. Slava Ocu….

Sveti Ante moli za nas, sada i na smrti našoj.

11. SVI DOBIVAJU

Svi, koji se tebi mole, svi dobivaju; mladi i stari, pravednici i grješnici. Naličiš suncu, koje sve obasjava: i meni siromahu pruži pomoć i usliši me, kada te molim. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo…. Slava Ocu….

Sveti Ante moli za nas, sada i na smrti našoj.

12. BRANI OD POGIBELJI

Na svakom koraku života prijeti mi pogibelj. Sve se urotilo protiv moje duše, da je zauvjek upropasti. Jaki izbavitelju sv. Ante, izbavi moju dušu od svih pogibelji. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu….

Sveti Ante moli za nas, sada i na smrti našoj.

13. SVETAC SVIJETA

Sv. Ante, ti nisi svetac jednoga grada ili zemlje, ti si svetac čitavoga svijeta. Sva plemena i narodi tebe štuju i zazivaju: izmoli da se kraljevstvo Božje što više širi na zemlji, da svi ljudi dođu do spoznaje Imena Božjega.

Oče naš… Zdravo Marijo…. Slava Ocu….

Sveti Ante moli za nas, sada i na smrti našoj.

Pomolimo se: 

Svemogući i vječni Bože, koji si u sv. Anti dao svom narodu znamenitog propovjednika Radosne vijesti i moćnog zagovornika u svim potrebama, po njegovu nam zagovoru podaj da nasljedujemo primjer njegova života i u kušnji osjetimo pomoć tvojega milosrđa. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

KRUNICA SVETOG ANTE (DRUGI NAČIN)

1. O slavni sv. Ante, koji si od Boga dobio moć uskrisivati mrtve, probudi moju dušu iz mrtvila mlakosti i isprosi mi revan i svet život. Slava Ocu…

2. O mudri sv. Ante, koji si svojom učenošću bio svjetlo za Crkvu i svijet, prosvijetli moju dušu i otvori je božanskoj istini. Slava Ocu…

3. O milostivi Sveče, koji si uvijek bio spreman pomoći svojim štovateljima, pohiti u pomoć i mojoj duši u mojim potrebama. Slava Ocu…

4. O velikodušni Sveče, koji si po božanskom nadahnuću posvetio svoj život služenju Bogu, učini da i mi spremno slušamo Gospodinovu riječ, Slava Ocu…

5. O sv. Ante, pravi ljiljane čistoće, ne dopusti da moja duša bude okaljana grijehom i učini da živi u nevinosti života. Slava Ocu…

6. O dragi Sveče, čijim zagovorom mnogi bolesnici zadobivaju zdravlje, pomozi mojoj duši da ozdravi od grijeha i zlih sklonosti. Slava Ocu…

7. O sv. Ante, koji si se žrtvovao da spasiš braću, vodi me na moru života i pruži mi svoju pomoć da mogu stići u luku vječnoga spasenja. Slava Ocu…

8. O milosrdni sv. Ante, koji si za vrijeme života oslobodio mnoge osuđenike, izmoli mi milost oslobođenja od grijeha i da me Bog ne odbaci zauvijek. Slava Ocu…

9. O sveti Čudotvorče, koji si imao dar sjedinjavanja odsječenih udova s tijelom, moli da se s Crkvom sjedine kršćani koji su od nje odijeljeni zbog poroka ili nevjere. Slava Ocu…

10. O pomoćniče siromašnih, koji pomažeš da se nađu izgubljene stvari, podaj mi da grijehom nikada ne izgubim prijateljstvo Božje, nego da ga vjerno čuvam kroz čitav život. Slava Ocu…

11. O predragi Sveče, koji slušaš sve koji ti se utječu, u svojoj velikoj ljubavi primi moju molitvu i prikaži je Bogu da budem uslišan. Slava Ocu…

12. O sv. Ante, koji si bio neumoran apostol Božje riječi, učini da mogu svjedočiti svoju vjeru riječju i primjerom. Slava Ocu…

13. O preljubljeni sv. Ante, koji u Padovi imaš svoj grob, pogledaj na moje potrebe; neka za me govori Bogu tvoj čudesni jezik, kako bih mogao biti utješen i uslišan. Slava Ocu…

Moli za nas, sv. Ante,

i postat ćemo dostojni obećanja Kristovih.

Pomolimo se:

Svemogući i vječni Bože, koji si u sv. Anti svom narodu dao znamenitog propovjednika Evanđelja i zaštitnika siromašnih i onih koji trpe, podaj nam da po njegovu zagovoru slijedimo njegovo naučavanje kršćanskog života i da u kušnjama osjetimo pomoć tvoga milosrđa. Amen.

LITANIJE SVETOG ANTUNA

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!
Sveta Bogorodice, moli za nas!
Sveta Djevo Djevica, moli za nas!

Sveti Antune Padovanski, moli za nas!
Sveti Antune, miljeniče božanskoga Djeteta, moli za nas!
Sveti Antune, gorljivi apostole, moli za nas!
Sveti Antune, urese svoga svetog Reda, moli za nas!
Sveti Antune, diko svetoga Franje, moli za nas!
Sveti Antune, ljubitelju siromaštva, moli za nas!
Sveti Antune, učitelju pokornosti, moli za nas!
Sveti Antune, ogledalo odricanja i mrtvljenja, moli za nas!
Sveti Antune, ljiljane djevičanstva, moli za nas!
Sveti Antune, miomirisna posudo čistoće, moli za nas!
Sveti Antune, sjajna zvijezdo svetosti, moli za nas!
Sveti Antune, uzore ćudorednosti, moli za nas!
Sveti Antune, ognju ljubavi, moli za nas!
Sveti Antune, krasoto nebeska, moli za nas!
Sveti Antune, škrinjo zavjetna, moli za nas!
Sveti Antune, čuvaru božanskoga znanja, moli za nas!
Sveti Antune, trubljo evanđeoska, moli za nas!
Sveti Antune, stupe Crkve, moli za nas!
Sveti Antune, učitelju istine, moli za nas!
Sveti Antune, vjesniče milosti, moli za nas!
Sveti Antune, revnitelju duša, moli za nas!
Sveti Antune, utočište zapuštenih, moli za nas!
Sveti Antune, utjeho žalosnih, moli za nas!
Sveti Antune, uskrisitelju mrtvih, moli za nas!
Sveti Antune, iskorjenitelju opačina, moli za nas!
Sveti Antune, uzore kreposti, moli za nas!
Sveti Antune, kladivo krivovjeraca, moli za nas!
Sveti Antune, svjetlo nevjernika, moli za nas!
Sveti Antune, ispitatelju srdaca, moli za nas!
Sveti Antune, mučeniče željom, moli za nas!
Sveti Antune, trepete zlih duhova, moli za nas!
Sveti Antune, nalazniče izgubljenih stvari, moli za nas!
Sveti Antune, slavni čudotvorče, moli za nas!
Sveti Antune, sveče čitavoga svijeta, moli za nas!

Milostiv budi, oprosti nam Gospodine.
Milostiv budi, usliši nas Gospodine.

Od svakoga zla, oslobodi nas, Gospodine!
Od svakoga grijeha, oslobodi nas, Gospodine!
Od zasjeda đavolskih, oslobodi nas, Gospodine!
Od kuge, glada i rata, oslobodi nas, Gospodine!
Od smrti vječne, oslobodi nas, Gospodine!
Po zaslugama sv. Antuna, oslobodi nas, Gospodine!
Po gorućoj ljubavi njegovoj, oslobodi nas, Gospodine!
Po revnom propovijedanju njegovu, oslobodi nas, Gospodine!
Po želji njegovoj za mučeništvom, oslobodi nas, Gospodine!
Po ustrajnosti njegovoj u poslušnosti, siromaštvu i čistoći, oslobodi nas,
Gospodine!
Po žarkoj ljubavi njegovoj koja ga učini dostojnim da te kao maleno djetešce
primi u ruke svoje, oslobodi nas, Gospodine!
Na dan sudnji, oslobodi nas, Gospodine!

Grešnici, tebe molimo, usliši nas!
Da se dostojiš na pravu nas pokoru ganuti, tebe molimo, usliši nas!
Da se dostojiš oganj svete ljubavi svoje u nama upaliti, tebe molimo, usliši nas!
Da se dostojiš svetoga Antuna za zaštitnika i zagovornika nama darovati, tebe
molimo, usliši nas!
Da se dostojiš po zaslugama svetoga Antuna pravo nam pokajanje, duboku
poniznost i dar svetoga razmišljanja podijeliti, tebe molimo, usliši nas!
Da se dostojiš po zagovoru svetoga Antuna pomoći nas da đavla, svijet i tijelo
uzmognemo potpuno nadvladati, tebe molimo, usliši nas!
Da se dostojiš sve one pomoći koji svetoga Antuna u svojim nevoljama zazivaju,
tebe molimo, usliši nas!
Da se dostojiš uslišiti nas, tebe molimo, usliši nas!


Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

– Moli za nas sveti Antune.
– Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se:

Svemogući, vječni Bože, koji si svetoga Antuna odlikovao obilatim milostima i sjajnim čudesima: udijeli nam milost da sve što god od tebe po njegovim zaslugama ištemo, po njegovu moćnom zagovoru zastalno primimo. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. IVAN ZLATOUSTI

SVETAC DANA – SV. IVAN ZLATOUSTI

Ivan Zlatousti  ili Ivan Antiohijski  svetac Katoličke i Pravoslavne Crkve, te čašćen u Koptskoj Crkvi. Bio je carigradski patrijarh te je jedan od crkvenih naučitelja. Nijedan crkveni pisac nije tako temeljito i s toliko osjećaja tumačio tekst Sv. pisma kao što je to činio Ivan Zlatousti. Njegova gorljivost je bila uzrokom žestokih protivljenja njemu samome. Pretrpio je progonstvo tijekom kojega je i umro.

Rodio se između 344. i 347. godine u Antiohiji u Siriji kao dijete zapovjednika carskih trupa. Otac mu je umro dok je još bio dijete, tako da je Ivana odgajala njegova majka, koja je mladom Ivanu utkala istinski kršćanski život, posvetivši se životu pobožnosti dok je ispunjavala svoje obiteljske obveze. Ivanova majka osigurala je najbolje obrazovanje za svoga sina, a Ivan je učio retoriku od najboljeg govornika Antiohije, Libanija. još, kao mladić, Ivan je nadmašio ostale učenike, pa čak i svog učitelja stilom i talentom. zapravo, kako kaže predaja, Libanije je bio na smrtnoj postelji i rekao da bi njega u viđenju škole trebao naslijediti Ivan. “Ivan bi moj izbor, da nam ga kršćani nisu ukrali.”, rekao je. Nakon završetka školovanja, Ivan je svoju dinamičnu energiju pretočio u redovnički život. Pridružio se zajednici pustinjaka i redovnika koji žive u planinama blizu Antiohiji. Ivan je proveo četiri godine pod bliskim duhovnim vodstvom redovnika, a još dvije godine živeći u samoći i molitvi u špilji.

Strogi samostanski život i siromašna prehrana pustinjaku je oslabila njegovo zdravlje i tako je Ivan bio prisiljen da se vrati u Antiohiju. Po povratku u grad zarađen je za đakona i dodijeljen da pomaže biskupu u propovijedanju na liturgiji. dvanaest je godina svojim propovijedanjem služio kršćanskoj zajednici Antiohije. Konstantno je poticao kršćane Antiohije da budu svjedoci svojim statusom opsjednutim poganskim susjedima i da siromasima pruže radikalnu ljubav i gostoprimstvo. Njegove propovijedi o Lukinoj prispodobi o Lazaru i bogatašu posebno su dirljivi primjeri. Ivan Zlatousti nikada se nije bojao zalaziti u politički teritorij tijekom svojih propovijedi, a više je puta prozivao carsku obitelj zbog njihovog raskošnog načina života i dekadencije. Johnu, Kršćanstvo nije bilo samo privatna stvar u vrevi javnog urbanog života. U Ivanovim očima, kršćani su bili pozvani preobraziti metropolu.

Godine 398. Ivan je, protiv svoje volje, imenovan biskupom Konstantinopola, glavnog grada novog Rimskog Carstva. Kao biskup, sablažnjavao je gradsku elitu svojim spartanskim načinom života. Izbjegavajući večere i finu odjeću, Ivan se brinuo za siromašne i podržavao relativno novi izum gradskih javnih bolnica. Ivan je posebno poticao euharistijsku pobožnost među svojim narodom, pozivajući ih da se što češće pričešćuju. Ivan je istaknuo euharistiju kao gozbu nebeskog grada gdje se mogu sresti bogati i siromašni kao jednaki u Kristu. Bio je poznat po tome što je mogao govoriti srcima ljudi koji su se osjećali zaglavljenima u grijehu – “Ako ste pali drugi put ili čak tisuću puta u grijeh”, rekao je, “dođite k meni i bit ćete izliječeni.” Ivan je obratio mnoge svojim intuitivnim suosjećanjem za druge i svojim čvrstim pozivima na pokajanje.

Ivan je svoje posljednje godine proveo u izgnanstvu jer je prečesto govorio protiv raskošnog načina života carice Eudoksije i carske prijestolnice. Kao osvetu za njegove kritike, car i carica urotili su se s frakcijom biskupa koji su se protivili Ivanu i dali ga ukloniti s dužnosti i protjerati duboko u regiju Anatolije u današnjoj Turskoj. Primoran tri mjeseca marširati do svog izgnanstva, Ivan je na tom putu jako patio, jer su surovi elementi i grubo postupanje opterećivali njegovo ionako krhko zdravlje. Preminuo je 14. rujna 407. godine.

Od 1626. njegovi posmrtni ostaci čuvaju se u bazilici sv. Petra u Rimu, a Zapad ga časti, zajedno s Anatazijem, Bazilijem i Grgurom Nazijanskim kao jednov od četvorice velikih doktora Istočne crkve. Pio X. ga je proglasio zaštitnikom kršćanskih propovijednika.

***

“Jednostavno je nemoguće, bez pomoći molitve, živjeti kreposno.” (sv. Ivan Zlatousti)

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 13. RUJNA 2022.

MISNA ČITANJA – 13. RUJNA 2022.

Mladiću, kažem ti, ustani!

XXIV. tjedan kroz godinu

Utorak, 13. 09. 2022.

Sv. Ivan Zlatousti, biskup i crkveni naučitelj

Spomendan

ČITANJA:
od dana: 1Kor 12,12-14.27-31a; Ps 100,1b-5; Lk 7,11-17

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Ivan, Zlatko, Amat, Venera, Ljubo, Ljuba

Prvo čitanje:

1 Kor 12, 12-14.27-31a

Vi ste tijelo Kristovo i, pojedinačno, udovi.

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima

Braćo! Kao što je tijelo jedno te ima mnogo udova, a svi udovi tijela iako mnogi, jedno su tijelo — tako i Krist. Ta u jednom Duhu svi smo u jedno tijelo kršteni, bilo Židovi, bilo Grci, bilo robovi, bilo slobodni. I svi smo jednim Duhom napojeni. Ta ni tijelo nije jedan ud, nego mnogi.

A vi ste tijelo Kristovo i, pojedinačno, udovi. I neke postavi Bog u Crkvi: prvo za apostole, drugo za proroke, treće za učitelje; onda čudesa, onda dari liječenja; zbrinjavanja, upravljanja, razni jezici. Zar su svi apostoli? Zar svi proroci? Zar svi učitelji? Zar svi čudotvorci? Zar svi imaju dare liječenja? Zar svi govore jezike? Zar svi tumače?

Čeznite za višim darima.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 100, 1b-5

Pripjev:

Njegov smo narod i ovce paše njegove.

Kliči Gospodinu, sva zemljo!
Služite Gospodinu u veselju!
Pred lice mu dođite
s radosnim klicanjem!

Znajte da je Gospodin Bog:
on nas stvori, i mi smo njegovi,
njegov smo narod i ovce paše njegove.

Uđite s hvalama na vrata njegova,
u dvore njegove s hvalospjevom;
hvalite ga, ime mu blagoslivljajte!

Jer dobar je Gospodin,
dovijeka je ljubav njegova,
od koljena do koljena vjernost njegova.

Evanđelje:

Lk 7, 11-17

Mladiću, kažem ti, ustani!

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Isus se uputi u grad zvani Nain. Pratili ga njegovi učenici i silan svijet. Kad se približi gradskim vratima, gle, upravo su iznosili mrtvaca, sina jedinca u majke, majke udovice. Pratilo ju mnogo naroda iz grada.

Kad je Gospodin ugleda, sažali mu se nad njom i reče joj: »Ne plači!« Pristupi zatim, dotače se nosila; nosioci stadoše, a on reče: »Mladiću, kažem ti, ustani!« I mrtvac se podiže i progovori, a on ga dade njegovoj majci.

Sve obuze strah te stavljahu Boga govoreći: »Prorok velik usta među nama! Pohodi Bog narod svoj!« I proširi se taj glas o njemu po svoj Judeji i po svoj okolici.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Molitve

LITANIJE PRESLAVNOG IMENA MARIJINA

LITANIJE PRESLAVNOG IMENA MARIJINA

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!
Krist, usliši nas!

Sine Marijin, čuj nas!
Sine Marijin, usliši nas!

Nebeski Oče, kojemu je Marija kći, smiluj nam se!
Vječni Sine, kojemu je Marija majka, smiluj nam se!
Duše Sveti, kojemu je Marija zaručnica, smiluj nam se!
Slavno Trojstvo, kojemu je Marija službenica, smiluj nam se!

Marijo, majko Boga živoga, moli za nas!
Marijo, kćeri Svjetlosti nedostupne, moli za nas!
Marijo, naše svjetlo, moli za nas!
Marijo, naša sestro, moli za nas!
Marijo, lozo Jišajeva, moli za nas!
Marijo, mladice kraljevâ, moli za nas!
Marijo, najbolje djelo Božje, moli za nas!
Marijo, bezgrješna, moli za nas!
Marijo, sva lijepa, moli za nas!
Marijo, djevičanska majko, moli za nas!
Marijo, koja si patila s Isusom, moli za nas!
Marijo, probodena mačem, moli za nas!
Marijo, lišena utjehe, moli za nas!
Marijo, koja si uz križ stajala, moli za nas!
Marijo, oceane gorčine, moli za nas!
Marijo, koja si se radovala volji Božjoj, moli za nas!
Marijo, naša gospo, moli za nas!
Marijo, naša kraljice, moli za nas!
Marijo, sjajna kao sunce, moli za nas!
Marijo, lijepa kao mjesec, moli za nas!
Marijo, okrunjena s dvanaest zvijezda, moli za nas!
Marijo, koja sjediš zdesna Isusu, moli za nas!
Marijo, naša slatkoćo, moli za nas!
Marijo, naša nado, moli za nas!
Marijo, slavo Jeruzalema, moli za nas!
Marijo, radosti Izraela, moli za nas!
Marijo, časti puka našega, moli za nas!

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom. Blagoslovljena Ti među ženama.

Pomolimo se:

Svemogući Bože koji vidiš kako se iskreno želimo skloniti pod sjenu imena Marijina, dostoj se, molimo Te, da što je češće u našim potrebama zazivamo, primimo milost i oproštenje s Tvojih svetih nebesa. Po Kristu Gospodinu našemu.

Amen.

Nastavi čitati
By
In Molitve

MOLITVA NA BLAGDAN IMENA MARIJINA

MOLITVA NA BLAGDAN IMENA MARIJINA

Da si nam zdravo dobra, blaga i slatka Djevice Marijo po slatkom srcu Isusa tvoga sina. Tvoje je ime radost nebu i zemlji, slade je ustima od meda, a ušima ugodnije nego najljepša pjesma. U tvoje Ime kliču i vesele se sve pobožne duše! O, Marijo! Premoćna kraljice neba i zemlje!

Ponizno te molim, podijeli mi tu milost, da budem tebi sasvim pokoran i vjerno ti služim sav svoj život. Isus, tvoj božanstveni sin, neka mi bude kralj, a ti, Marijo, kraljica. Pomozi mi, pre slavna gospodo, i meni gospodovati i svladati ne prijatelja duše, sve zle požude i sklonosti na zlo i sve što se slavi tvoga Imena i mojemu spasu pro tivi. Pomozi, o, Marijo!

Amen.

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

PRESVETO IME MARIJINO

PRESVETO IME MARIJINO

Danas (12. rujna) slavimo blagdan Imena Marijina, dakle imedan Bogorodice.

Blagdan Presvetog Imena Marijina započeo je se slaviti kao lokalni blagdan u španjolskoj biskupiji Cuenca 1513., a 1671. proširen je na cijelu Španjolsku i Napuljsko Kraljevstvo. Ovaj je blagdan proširio je papa Inocent XI. nakon pobjede kršćanskih snaga nad Turcima koji su opsjedali Beč 1683. godine. Papa Inocent XI. je 1694. godine proširio na cijelu Crkvu i to kao “dan pobjede”. Dolazak Turaka pod Beč bila je ozbiljna prijetnja cijelom kršćanskom Zapadu. Pobjeda je ostvarena na današnji dan 12. rujna 1683. godine, nakon što su na bojište u posljednji trenutak, na blagdan rođenja Blažene Djevice Marije (Mala Gospa), pristigle poljske čete na čelu s Kraljem Janom Sobjeskim. Nakon svete mise, pričesti i molitve krunice za sve vojnike, rano ujutro 12. rujna, Jan Sobjeski stao je pred svoju vojsku i rekao “Pouzdavajući se u sveto i nepobjedivo Ime Marijino hrabro naprijed!” Poljaci, iako malobrojni su nanahrupili na Turke da su oni preplašeni pobjegli glavom bez obzira. Zatim je poljska pobjednička vojska u trijumfu umarširala u Beč, gdje se veliki broj naroda nagrnuo u katedralu da zahvale zagovoru Majke Božje. Ta veličanstvena pobjeda i spasonosna pobjeda ujedno je bila početak sloma velike turske sile.

U zahvalu na tu važnu bitku tadašnji papa Inocent XI. proširio je blagdan Imena Marijina na cijelu Crkvu i odredio da se on slavi u nedjelju nakon Male Gospe, a papa Pio X. premjestio je slavlje na 12. rujna, dan kada je pobjeda i ostvarena. Iako reformom katoličkog kalendara 1969. god. taj blagdan više nije općevažeći za cijelu Crkvu, nego se samo slavi u pojedinim biskupijama, on u našem narodu ima veliko značenje, iako malo tko zna njegovu povijesnu pozadinu, nego se više radi o pouzdanju u Marijin zagovor i čašćenje Blažene Djevice Marije kao Bogorodice i naše zagovornice u svakoj životnoj situaciji, što je svakako uključeno u zazivanje Marijina imena.

Časno ime Djevice Marije, za koje se kaže da znači “Zvijezda mora”, najprikladnije je za Djevicu Majku Može se usporediti sa zvijezdom; jer, kao što zvijezda zrači svoje zrake bez ikakvog smanjenja vlastitog sjaja, tako i i Djevica rodila Sina bez gubitka svog djevičanstva. Samo značenje Marijina imena nije do danas sa sigurnošću otkriveno, ali mnogi drže da ono dolazi od hebrejski Mirjam, odnosno od myr – ljubljena i Jam – skraćenica od Jahve, te bi u tom smislu značilo ona koja je od Boga (Jahve) ljubljena. Neki pak njegovo značenje tumače s lijepa, gazdarica, gospođa itd.

Ime Marijino štujemo jer ono pripada njoj koja je Majka Božja, najsvetije stvorenje, Kraljica neba i zemlje, Majka milosrđa.

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 12. RUJNA 2022.

MISNA ČITANJA – 12. RUJNA 2022.

Ni u Izraelu tolike vjere ne nađoh.

XXIV. tjedan kroz godinu

Ponedjeljak, 12. 09. 2022.

ili: Presveto Ime Bl. Dj. Marije

Svagdan

ČITANJA:
1Kor 11,17-26.33; Ps 40,7-10.17; Lk 7,1-10

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
crvena

IMENDANI:
Marija, Mirjam, Gvido

NAPOMENA:
▪ Gdje se Ime Marijino slavi kao svetkovina (naslov crkve, zaštitnica župe), misni obrazac i čitanja uzimaju se iz Vlastitoga misala Zagrebačke nadbiskupije, str. 196.

Prvo čitanje:

1Kor 11, 17-26.33

Ako su među vama razdori, to nije blagovanje Gospodnje večere.

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima

Braćo! Kad već dajem upozorenje, ne mogu pohvaliti što se ne sastajete na bolje, nego na gore. Ponajprije čujem, djelomično i vjerujem: kad se skupite na Sastanak, da su među vama razdori. Treba doista da i podjelâ bude među vama da se očituju prokušani među vama. Kad se dakle tako zajedno sastajete, to nije blagovanje Gospodnje večere: ta svatko se pri blagovanju prihvati svoje večere te jedan gladuje, a drugi se opija. Zar nemate kućâ da jedete i pijete? Ili Crkvu Božju prezirete i postiđujete one koji nemaju? Što da vam kažem? Da vas pohvalim? U tom vas ne hvalim.

Doista, ja od Gospodina primih što vama predadoh: Gospodin Isus one noći kad bijaše predan, uze kruh, zahvalivši razlomi i reče: »Ovo je tijelo moje — za vas. Ovo činite meni na spomen.« Tako i čašu po večeri govoreći: »Ova čaša novi je Savez u mojoj krvi. Ovo činite kad god pijete, meni na spomen.« Doista, kad god jedete ovaj kruh i pijete čašu, smrt Gospodnju navješćujete dok on ne dođe. Zato, braćo moja, kad se sastajete na blagovanje, pričekajte jedni druge.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 40, 7-10.17

Pripjev:

Smrt Gospodnju navješćujte dok on ne dođe.

Žrtva i prinos ne mile ti se,
nego si mi uši otvorio;
paljenica ni okajnica ne tražiš.
Tada rekoh: »Evo dolazim!«

U svitku knjige piše za mene:
Milje mi je, Bože moj, vršiti volju tvoju,
Zakon tvoj duboko u srcu ja nosim.«

Pravdu ću naviještat u zboru velikom,
i usta svojih zatvorit neću,
Gospodine, sve ti je znano.

Neka kliču i nek se vesele u tebi
svi koji te traže!
Neka govore svagda: »Velik je Gospodin!«
svi koji spasenje tvoje ljube.

Evanđelje:

Lk 7, 1-10

Ni u Izraelu tolike vjere na nađoh.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Pošto Isus dovrši sve svoje besjede narodu, uđe u Kafarnaum. Nekomu satniku bijaše bolestan sluga, samo što ne izdahnu, a bijaše mu veoma drag. Kad je satnik čuo za Isusa, posla k njemu starješine židovske moleći ga da dođe i ozdravi mu slugu. Kad oni dođoše Isusu, usrdno ga moljahu: »Dostojan je da mu to učiniš jer voli naš narod, i sinagogu nam je sagradio.«

Isus se uputi s njima. I kad bijaše već kući nadomak, posla satnik prijatelje s porukom: »Gospodine, ne muči se. Nisam dostojan da uđeš pod krov moj. Zato i ne smatrah dostojnim doći k tebi. Nego — reci riječ da ozdravi sluga moj. Ta i ja, premda sam vlasti podređen, imam pod sobom vojnike pa reknem jednomu: ‘Idi!’ — i ode, drugomu: ‘Dođi!’ — i dođe, a sluzi svomu: ‘Učini to!’ — i učini.«

Čuvši to, zadivi mu se Isus pa se okrenu mnoštvu koje je išlo za njim i reče: »Kažem vam, ni u Izraelu ne nađoh tolike vjere.« Kad se oni koji su bili poslani vratiše kući, nađoše slugu zdrava.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Vijesti

ŽUPNE OBAVIJESTI – 11. RUJNA 2022.

ŽUPNE OBAVIJESTI – 11. RUJNA 2022.

U petak je križni put na Križevcu u 14 sati.

Svete mise su u iduću nedjelju u 7, 8, 9:30, 11 i 18 sati. U filijalnim crkvama (Miletina, Vionica i Šurmanci) sveta misa je u 9 sati.

U iduću nedjelju kreće i sveta misa u 9:30 sati (đačka misa) i ova sveta Misa bit će ujedno i blagoslov nastavnika i učenika za početak nove školske godine.

Idući srijeda, petak i subota su JESENSKE KVATRE koje su posvećene molitvi za svećenička i redovnička zvanja i kršćansku izgradnju mladeži.

Treći franjevački red započinje sa svojim redovitim susretima u utorak u 19:15 sati u prostorijama Radija Mir Međugorje. Pozivaju se svi župljani koji žele biti dio ovoga bratstva da dođu na susret.

Prvi susret ministranata i upis novih ministranata je u subotu, 17. rujna 2022. u 9:30 sati.

Pozivaju se djeca i mladi da se krenu prijavljivati u glazbene sekcije koje djeluju u župi Međugorje. Prijaviti se mogu u Župnom uredu.

Od ponedjeljka (12. rujna) do subote (17. rujna) župa prima grožđe od župljana u vremenu od 8 do 17 sati.

Nastavi čitati
By
In Vijesti iz Međugorja

NA KRIŽEVCU PROSLAVLJEN BLAGDAN UZVIŠENJA SVETOGA KRIŽA

NA KRIŽEVCU PROSLAVLJEN BLAGDAN UZVIŠENJA SVETOGA KRIŽA

Od 1934. godine u prvu nedjelju poslije proslave rođenja Blažene Djevice Marije, Male Gospe, slavi se sveta Misa na Križevcu jer su te Svete jubilarne godine tadašnji župnik fra Bernardin Smoljan i župljani podigli križ na brdu Šipovcu iznad Međugorja, s upisanim riječima: IHS/ Isusu Kristu/ Otkupitelju ljudskoga roda/ u znak svoje/ vjere, ljubavi i nade/ podigoše/ o. Bernardin/ Smoljan/ župnik/ i župa Međugorje./ Od svakoga zla/ oslobodi/ sve nas/ Isuse! A nakon svečanog blagoslova križa, 16. ožujka 1934. brdo, odlukom župljana, mijenja ime u Križevac.

Blagdan Uzvišenja Svetoga Križa liturgijski se slavi 14. rujna, ali u župi Međugorje već od 1934. godine svečano proslavlja svetom Misom na Križevcu prve nedjelje nakon Male Gospe. Tako je bilo i ove godine. Svečanu svetu Misu na Križevcu s početkom u 11 sati predvodio je fra Jure Barišić u koncelebraciji s fra Borisom Barunom te okupljenim i pristiglim svećenicima, uz veliki broj okupljenih župljana i hodočasnika. Svetu Misu svojim pjevanjem vodila je časna sestra Irena Azinović. Prije svete Mise molila se krunica radosna otajstva.

Fra Jure Barišić je na uvodu okupljene pozvao na skrušenje i poniznost rekavši “kako križ ne trpi oholost”. Zatim su uslijedila sveta misna čitanja i propovijed.

“Braćo i sestre! Dragi hodočasnici! Uzvišica ili planina u biblijskom smislu je uvijek mjesto posebne Božje blizine, Božje prisutnosti. Tako kada čitamo Stari zavjet odmah na početku u Knjizi Postanka susrećemo i s jednim prelijepim izvještajem kada je Noa u korablji zaustavio se na jednom brdu nakon sveopćeg potopa i tada je kako kaže Biblija na tome brdu mu se Bog objavio i rekao da više nikada neće kazniti narod potopom. Zatim dalje, u Knjizi Izlaska Bog se objavljuje Mojsiju opet na gori, na brdu Horebu i kaže mu »Ja sam koji jesam, Ja sam Bog Otaca tvojih«, evo sad ti se objavljujem da znaš tko sam, moje ime i da znaš da ću te spasiti iz Egipta iz Izraelaca. Zatim na brdu Sinaju Bog se opet objavljuje Mojsiju, sklapa s njim savez, daje mu deset Božjih zapovijedi, onaj zakon ili dekalog po kojemu i mi danas živimo. Ali isto tako i proroci su imali iskustvo Božje blizine upravo na Brdu. Kaže se da je prorok Ilija na brdu pokazao narodu tko je pravi Bog tako što je dodijelio maloga svećenika. I na kraju Novi Zavjet. Evanđelja nam govore kako je Isus volio vodu i planinu. Često bi se povlačio u osamu kako bi molio kako bi meditirao, kako bi svojim učenicima govorio o Kraljevstvu Božjem. Možda jedna od najljepših propovijedi koja je izrečena na Gori je upravo propovijed  o Blaženstvima. Duša odnosno srce cijelog Evanđelja. Na gori Tabor čitamo da je se Isus preobrazio pred svojim učenicima i da im je pokazao svoju slavu. I u konačnici Krist svoje otkupiteljsko djelo završava ponovo na jednoj gori, na jednom brdu, na brdu Golgoti gdje je uzdignut na Križ kako bi nas spasio od grijeha i darovao nam slobodu. Sve od tada pa do danas čovjek vjernik ima strahopoštovanje prema planini i prema brdu. Mnogi samostani su rađeni na brdu, na planinama, mnoge pustinjačke zajednice, mnogi redovnički samostani jer su osjetili da je to mjesto gdje je posebna tišina, mir, gdje se može čuti Božji glas. I tako je papa Pio XI. želeći nekako na poseban način obilježiti 1900. obljetnicu Kristovog Otkupiteljskog djela na Golgoti, naložio da se na svim povišenim mjestima, brdima grade križevi. Gradi taj sveti znak kako bi nas vjernike posjećao u kojem znaku smo spašeni, u znaku Križa, u znaku Krista. I ta ideja je bila jako lijepo prihvaćena i među našim hercegovačkim pukom. Tako je 1934. godine tadašnji međugorski župnik fra Bernardin zajedno sa svojim župljanima krenuo u tu svetu akciju. Toliko je to bilo oduševljenje da su u kratkome roku, za samo 52 dana izgradili evo ovaj velebni križ koji je visok 8,5 metara, širok 3,5 metra, gore u križu su ugrađene relikvije iz Rima svetoga Križa, postavljen je natpis Isusu Kristu Otkupitelju ljudskoga roda. Narod je to sve iznio na svojim rukama sav materijal kao zavjet, kao molitvu da je to sveti znak. Mi se evo već 86. ili 87. godinu okupljamo na ovome mjestu kako bi slavili svetu Misu i kako bi sebi posvjestili  što je križ u mome svakodnevnome životu , da li je to samo jedan obični znak koji nosim oko vrata, znak koji nosim na krunici ili znak koji držim u svojoj kući ili je to za mene nešto više. Tako ima jedna poučna priča od Brune Ferrera, talijanskoga salezijanca koji govori kako su dva čovjeka dobili križ. Križ svoje veličine koji trebaju prenijeti kroz pustinju i oni su to uzeli i počeli su nositi. Nakon nekog vremena jedan čovjek je rekao meni je ovaj križ pretežak, kaže ja ga ne mogu nositi, ja imam pilu, malo ću ga sebi skratiti. I on tako otpila križ. Ovaj drugi kaže ne, ja ću nositi križ koji sam dobio. Nakon nekog vremena ovaj čovjek koji je skratio križ kaže ma i dalje mi je težak ipak ga moram malo skratiti još i ponovno ga otpila, a ovaj drugi nije htio. I tako su ponovno krenuli skupa ići i dođu do jedne velike provalije, ovaj čovjek koji je cijelo vrijeme nosio križ, on ga je fino položio na tu provaliju i prešao preko križa. Ovaj koji je križ svoj skratio kad ga je položio bio je prekratak, propao je i nije mogao prijeći i tako da je i on propao. I poruka Priče je kaže Bruno Ferrero ova: Nekad nam križ koji smo dobili je težak. Možda ćemo i više puta pasti noseći ga ali na kraju će nas kaže križ spasiti i zato ga u svom životu ne smijemo odbijati. Ako je on od Boga onda ga moramo osmisliti, onda će naš život biti osmišljeniji. I zato biti kršćanin i slaviti današnji blagdan Uzvišenja Svetoga Križa ne znači ništa drugo nego uzeti onaj svakodnevni svoj križ. Mi često mislimo da je to bolest, patnja ali braćo i sestre, križ može biti takav da ako u društvu gdje je sve pokvareno, prevrtljivo ja ne želim biti takav nego želim živjeti pošten. Ako u društvu svi psuju pa ne želim ja to, to je isto jedna vrsta križa. Ako u društvu svi mladi ne prakticiraju predbračnu čistoću  i žive svakakvo, e ja neću. To je križ, ali to je jedino ispravno. Križ je isto tako živim s nekim koga ne podnosim ali ga moram podnositi jer je dio mene. I zato, braćo i sestre, kada kaže Isus ako želite biti moji, možete, ali uzmite taj svakodnevni križ onda me slijedite. I zato ohol čovjek, čovjek koji nije ponizan i jednostavan , on ne može biti Kristov jer ne može se poniziti da uzme taj Kristov križ. Čuli smo u prvome čitanju a evanđelje to i spominje kako je se narod uzoholio kada je uzašao iz ropstva i kaže počeli su mrmljati protiv Mojsija i Boga izveo si nas iz Egipta i tada Bog šalje zmije ljutice, ujedale ih i kaže šta ćemo sad. Onda je Mojsije uzdigao mjedenu zmiju, kaže tko pogleda u taj znak, ozdravit će. Danas i nas, braćo i sestre, hvala Bogu ne ujedaju zmije  otrovnice ali ima i te kako otrova u ovome društvu. Da bi se obranili od njega, što treba? Trebamo jednostavno drva križa pogledati, u njemu je spas., u njemu je život. Ono je slatko drvo našega spasenja. Krist je izabrao nešto što je bilo omraženo, tada su samo oni koji su bili prevareni, koji su bili najgori, najlošiji osuđenici stradavali na križu ali s Kristom je to postalo naše drvo, naš znak spasenja. Zato na kraju, braćo i sestre, evo kada se budete vraćali s ovoga brda Križevac, kada budete išli svojim kućama tada se sjetite da svaki dan i kada se prekrižite i kada pogledate jednostavan znak Križa to je znak da sam Kristov, da sam po tome znaku spašen. To je znak da ja moram živjeti kao Krist a to znači gledati oko sebe braću i sestre s kojima živim  očima Isusa Krista, očima Blažene Djevice Marije. Dao Bog da tako bude. Amen.” – kazao je fra Jure Barišić u svojoj propovijedi.

Na kraju fra Jure Barišić se zahvalio svima koji su sudjelovali i pomogli u organizaciji svete Mise i udijelio svečani sveti blagoslov blagdana Uzvišenja svetoga Križa.

***

“Draga djeco! I križ je bio u Božjem planu kad ste ga sagradili. Ovih dana napose idite na Brdo i molite pred križem. Potrebne su mi vaše molitve. Hvala vam što ste se odazvali mom pozivu!”

Nastavi čitati
By
Učitaj više
Pin It