Author

FMteam

Browsing

Molitva u čast blaženoga Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika

Gospodine, Bože naš,

Ti si blaženom Alojziju Stepincu dao milost čvrsto vjerovati u Isusa Krista i spremnost trpjeti za njega sve do mučeničke smrti.

Pomozi nam slijediti njegov primjer i njegov nauk da bismo ljubili Krista kako ga je on ljubio i služili Crkvi kako joj je on služio sve do darivanja vlastitoga života za nju.

Njegova živa vjera u Isusa Krista i postojana ljubav prema Crkvi neka nas učvrste u borbama života na putu vječnoga spasenja.

Po njegovu zagovoru udijeli milost svoga blagoslova našim biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, svećeničkim i redovničkim pripravnicima, našim obiteljima, da budu čvrste u vjeri i blagoslovljene novim i brojnijim životima.

Budi utjeha svim starijim osobama te pomoć bolesnicima i patnicima.

Očeve i majke, djecu i mlade očuvaj od unutarnjih i vanjskih pogibelji duše i tijela.

Udijeli milost svećeničkih i redovničkih zvanja našoj župi, našoj biskupiji i Crkvi u Hrvata.

Po njegovu zagovoru udijeli mi milost  …
Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Nakon toga izmoli: Oče naš, Zdravo, Marijo, Slava Ocu, sa zazivom: Blaženi Alojzije Stepinče, moli za nas!

Misli blaženog Alojzija Stepinca

Ne može biti siromah onaj koji nosi Boga u duši.

Kad bismo htjeli prodati obraz i dušu, danas bismo odmah primali odlikovanja. Ali uvijek nama svima i mora biti memento ona Kristova: ‘Ta što koristi čovjeku, ako sav svijet stekne?‘”

Ja znam zašto trpim. Radi se o pravima Katoličke Crkve. Ja sam za nju spreman svaki čas umrijeti.

Jake i sretne Hrvatske nema bez jakih, fizički i moralno zdravih i zadovoljnih hrvatskih obitelji!

Ne treba nam toliko učenih glava koliko poštenih.

Pravi muževi ne sagiblju koljena pred lažnim duhom vremena.

Držimo se načela.

Kad vam otmu sve, ostat će vam dvije ruke; sklopite ih na molitvu, pa ćete tada biti najjači!

Blagoslov narodima po njihovoj djeci!

Crkva imade pravo na odgoj mladeži.

Ako treba trpjeti, trpjet ćemo. Ako u zatvor – u zatvor. Ako treba umrijeti, i umrijet ćemo – ali sotoni popustiti, to nikada!

Komunizam se od laži rodio, od laži živi, i od laži će umrijeti.

Gospodinu Bogu se ne žuri, ali On nikada ne zakasni.

Ne treba nam toliko učenih glava koliko poštenih.

Protuslovlje je vjerovati u Boga i biti pesimist.”

Nema važnije zadaće u životu pojedinca negoli vlastita duhovna izgradnja.

Ništa me neće prisiliti da prestanem ljubiti pravdu, ništa me neće prisiliti da prestanem mrziti nepravdu, a u ljubavi prema svome narodu ne dam se ni od koga natkriliti.

Prvo pravilo, ako želimo vidjeti bolje dane u budućnosti, treba iskazivati poštovanje prema Bogu, koje mu pripada, i to u poniznosti: to je jedini put prema miru!

Gore gledaj prema nebu i ne boj se!

Ili smo katolici, ili nismo. Ako jesmo, tada se naša vjera mora očitovati na svim područjima našega života. Ne možemo biti katolici u crkvi, a na ulici živjeti po instinktu osobnog raspoloženja.

Trpjeti i raditi za Katoličku Crkvu. Od ovih principa ne odstupamo nikada, makar uz cijenu života.

Tko se Boga ne boji, taj strepi pred ljudima.

Žalosni će biti svršetak svakomu koji prezira Bogorodicu!

Ja se neprestano molim dragom Bogu da oduzme našem narodu srce kameno, a dadne mu srce koje zna i hoće ljubiti.

Ako i zvijezde padaju, Bog ostaje!

Imati pouzdanje u Boga i moliti ustrajno. Gospodin zna, kad je pravi čas, da pomogne!

SVETAC DANA – BL. ALOJZIJE STEPINAC

Životopis



Djetinjstvo i mladost

Alojzije Stepinac peto je od osmero djece u pobožnoj i radišnoj obitelji Josipa i Barbare r. Penić. Rodio se 8. svibnja 1898. u selu Brezariću u župi Krašić, pedeset kilometara od Zagreba. Kršten je sljedećeg dana na ime Alojzije Viktor.

Pučku školu završio je u Krašiću, a od 1909. kao pitomac Nadbiskupijskog orfanotrofija pohađao je gornjogradsku klasičnu gimnaziju. Nakon 6. razreda prijavljuje se kao kandidat za svećeništvo.

Maturirao je 28. lipnja 1916. u skraćenom školskom roku, nakon čega je mobiliziran u austrijsku vojsku. Nakon šestomjesečnog časničkog tečaja na Rijeci bio je poslan na talijanski front kod Gorice.

U bitkama na rijeci Piavi, u srpnju 1918. pao je u talijansko zarobljeništvo odakle se, kao solunski dobrovoljac, oslobodio u prosincu 1918. U proljeće 1919. bio je demobiliziran.

Svećeničko ređenje

Ujesen 1919. upisao se na Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ali ubrzo napušta studij da se posveti poljoprivredi u rodnom selu. U isto se vrijeme aktivira u redovima katoličke mladeži. Po želji svog oca neko vrijeme razmišlja o ženidbi.

Ljeti 1924. napokon se odlučuje za svećeničko zvanje. Ujesen ga nadbiskup Antun Bauer šalje u rimski kolegijum Germanicum-Hungaricum te od 1924. do 1931. studira na Papinskom sveučilištu Gregoriani.

26. listopada 1930. u Rimu je zaređen za svećenika. Mladu misu je slavio u crkvi Santa Maria Maggiore, uz njega je njegov mlađi kolega i poslije njegov nasljednik na zagrebačkoj nadbiskupskoj katedri i prefekt Kongregacije za nauk vjere, kardinal Franjo Šeper.

U srpnju 1931. godine, kao dvostruki laureat iz filozofije i teologije, vraća se u domovinu. U punom je jeku u tadašnjoj Jugoslaviji vojna diktatura, uz osobito nastojanje vlasti da oslabi Katoličku Crkvu.

U nekoliko župa bio je kraće vrijeme upravitelj da razriješi sporove između vjernika i svećenika. U slobodno vrijeme se posvećuje karitativnom radu te nadbiskup Bauer na njegovu inicijativu 23. studenoga 1931. ustanovljuje dijecezanski Caritas.

Najmlađi biskup

Papa Pio XI. imenuje ga 28. svibnja 1934. nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva. Bio je tada najmlađi biskup na svijetu s 36 godina života i nepune četiri godine svećeništva. Na Ivanje, 24. lipnja 1934. zaređen je za biskupa u zagrebačkoj katedrali. Nadbiskup ga odmah uključuje u najintenzivniji pastoral prostrane nadbiskupije.

Nakon smrti zagrebačkog nadbiskupa Bauera 7. prosinca 1937. preuzima izravnu upravu zagrebačke nadbiskupije, a uskoro i predsjedništvo tadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije.

Kao pastir Crkve zagrebačke nastoji se što češće izravno susresti s klerom i vjernicima diljem nadbiskupije. Promiče svestranu duhovnu obnovu, osobito euharistijsku i marijansku pobožnost. Na srcu mu je pastoral obitelji i mladih te što aktivnije sudjelovanje vjernika laika u Katoličkoj akciji.

Zalaže se za dobar katolički tisak (pokrenuo je katolički dnevnik “Hrvatski Glas”). Potaknuo je izdanje novog cjelovitog prijevoda Svetoga pisma. Osniva mnoge nove župe, njih 14 u samom Zagrebu. Posvuda uključuje u izravni pastoral gotovo sve redove i družbe. U Brezovici osniva prvi karmel u Hrvatskoj. Sa svim hrvatskim biskupima zauzeto planira proslavu 1300. obljetnice veza Hrvata sa Svetom Stolicom (641-1941) što je zbog rata odgođeno sve do proslave na Mariji Bistrici 1984.

Ratni vrtlog

Za vrijeme II. svjetskog rata, nakon njemačke okupacije Jugoslavije uspostavljena je Nezavisna Država Hrvatska, oslonjena na sile osovine. Stepinac se u to vrijeme ne veže ni uz koju političku stranku ili pokret. Dosljedan u svom rodoljublju, ali nadasve vjeran pastirskom poslanju, sa svom slobodom i neustrašivošću javno osuđuje rasna, ideološka i politička progonstva.

I u javnim nastupima i u tolikim pismenim interventima hrabro zahtijeva poštivanje svake osobe, bez razlike rase, narodnosti, vjere, spola i dobi. Vjeran Evanđelju, neumorno osuđuje zločine protiv čovještva i sve druge nepravde. Odmah po donošenju rasističkih zakona, već u travnju 1941. upućuje najoštriji prosvjed vlastima. Spašavao je progonjene Židove, Srbe, Cigane, Slovence, Poljake, kao i Hrvate komuniste.

Već u prvim mjesecima nakon osnutka hrvatske države hitno intervenira i poručuje: “Po katoličkom moralu nikada nije dozvoljeno ubijati taoca za krivice, koje su drugi počinili.” A 25. listopada 1942. u zagrebačkoj katedrali izjavljuje: “Svaki narod i svaka rasa, kako se danas odrazuju na zemlji imade pravo na život dostojan čovjeka i na postupak dostojan čovjeka. Svi oni bez razlike, bili pripadnici ciganske rase ili koje druge, bili crnci ili uglađeni Europejci, bili omraženi Židovi ili oholi Arijanci, imadu jednako pravo da govore: “Oče naš koji jesi na nebesima!” I ako je Bog svima podijelio to pravo, koja ga ljudska vlast može nijekati?”

Protivio se nasilnim vjerskim prijelazima, a kad ih nije mogao spriječiti, daje kleru povjerljivu instrukciju: da one koji zatraže prijelaz – da bi na taj način spasili svoj život – prime u Katoličku Crkvu bez ikakvih uvjeta, jer “kad prođe ovo vrijeme ludila i divljaštva, ostat će u našoj Crkvi oni koji budu konvertirali zbog uvjerenja, dok će se ostali, kada opasnost prođe, vratiti u svoju”.

Njemu su se sa svih strana utjecali siromasi i prognanici. Prihvatio je tristotinjak svećenika protjeranih iz Slovenije. Njegov je Caritas pomagao ne samo ugroženim Hrvatima nego i svima drugima: Srbima, Židovima, Slovencima, Poljacima itd.

Zbog svega toga, a osobito zbog osuda fašističkih i nacističkih progona, postao je vlastima nepoćudna osoba. Hitlerov je GESTAPO pripremio plan da ga ubije, a vlasti su više puta tražile da ga Sveta Stolica makne s nadbiskupske stolice u Zagrebu.

Komunistički napadi

Nakon završetka II. svjetskog rata u Hrvatskoj je, kao i u čitavoj Jugoslaviji, vlast preuzela Komunistička partija zadojena boljševičkom ideologijom, osobito militantnim ateizmom. Nadbiskup Stepinac bio je već 17. svibnja 1945. uhićen, u zatvoru do 3. lipnja. Već sutradan, 4. lipnja, sam ga je Tito u Zagrebu pozvao na razgovor. Iz toga razgovora, a osobito iz razgovora što ga je dva dana ranije Tito vodio s predstavnicima katoličkoga klera u Zagrebu, bilo je jasno da novi režim hoće “narodnu Crkvu”, neovisnu o Svetoj Stolici.

To je za Stepinca značilo dirnuti u srce katoličkoga jedinstva. Ubrzo se pokazalo da je na djelu planirani žestoki progon Crkve koji se okomio ne samo na biskupe i svećenike nego i na vjernike.

Razmahala se neviđena medijska kampanja protiv Crkve, posebno protiv nadbiskupa Stepinca. Ta će kampanja potrajati s različitim intenzitetom sve do povijesnog silaska komunizma s europske političke scene.

U rujnu 1945. Stepinac je stoga sazvao Biskupsku konferenciju da razmotri novonastalu konstelaciju. Biskupi su 22. rujna izdali pastirsko pismo koje dokumentirano i hrabro iznosi sva nasilja i nepravde što ih je nova vlast počinila u ratno i poratno vrijeme protiv vjere i Crkve, ali i protiv slobode savjesti svojih građana.

Uslijedio je još bjesniji progon, usredotočen na zagrebačkog nadbiskupa Stepinca. Počelo je i s tvornim napadima, kao npr. kamenovanje u Zaprešiću kraj Zagreba 4. studenoga 1945. Nakon toga je nadbiskup bio prisiljen da više ne izlazi po pastirskom poslu. U siječnju 1946. vlasti su preko novog papinskog izaslanika Hurleya čak zatražile da ga Sveta Stolica makne iz službe zagrebačkog nadbiskupa.

Montirani sudski proces

Nakon sve žešćih pogrda i napada na njegovu osobu, ponovno je uhićen 18. rujna 1946. te je 30. rujna izveden pred već montirani politički sudski proces. Znamenit je njegov govor pred sudom 3. listopada, koji nije samo obrana nego optužnica nepravednog suda i vjeroispovijest za koje je svetinje on spreman položiti i život.

Na temelju iznuđenih izjava i lažnih svjedočanstava, čak i krivotvorenih dokumenata, nevin je osuđen 11. listopada 1946. na 16 godina zatvora i prisilnog rada te daljnjih 5 godina lišenja svih građanskih prava.
19. listopada 1946. odveden je na izdržavanje kazne u kazneno-popravni dom u Lepoglavi gdje je bio do 5. prosinca 1951.

Bilo mu je doduše dopušteno slavljenje mise i čitanje teoloških knjiga, ali je držan u potpunoj izolaciji, podvrgnut trajnim ponižavanjima i stresovima, a po svoj prilici i trovanju, što je uvelike narušavalo njegovo zdravlje. Po svjedocima u procesu za beatifikaciju bio je na popisu zatočenika osuđenih na likvidaciju.

Nakon 1864 dana provedenih u lepoglavskom zatvoru, 5. prosinca 1951. bio je premješten na izdržavanje preostalog dijela kazne u internaciju u rodni Krašić. U zatočeništvu, 12. siječnja 1953. imenuje ga kardinalom papa Pio XII. na što su vlasti prekinule diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Nije mogao u Rim ni po kardinalski grimiz, a po smrti Pija XI. ni u konklave, jer nije bio siguran da će se moći vratiti u domovinu, a htio je po svaku cijenu ostati sa svojim narodom.

Uzništvo i smrt

U zatočeništvu, i dalje strogo izoliran, razvija apostolat pisanja. Napisao je na tisuće stranica propovijedi i drugih duhovnih sastavaka. Uputio je mnogim biskupima, svećenicima i vjernicima više od 5000 pisama od kojih je sačuvano oko 700.

U pismima, kao čovjek žive vjere i nepokolebljive nade te potpunoga predanja Bogu, naslovnike hrabri, tješi i potiče, osobito na ustrajnost u vjeri i u crkvenom jedinstvu. I u tim pismima, kao i na suđenju i u cijelom zatočeništvu pokazuje iskrenu ljubav i prema onim osobama koje su ga progonile i nepravedno optuživale.

Molitva za neprijatelje i praštanje svima stalna je tema njegovih izjava i pisama kao i triju oporuka.

Od proljeća 1953. godine kobno su se razvijale, već od Lepoglave, “policitemia rubra vera”, tromboza nogu i bronhijalni katar. Bio je potreban sustavne bolničke njege, premda su liječnici, strogo kontrolirani od režima, činili sve što su mogli.

Odbijao je svaku povlasticu liječenja koja bi mogla značiti da je pokleknuo pred nepravednim sucima i pred režimom te tako pokolebati kler i druge ljude u vjerničkoj izdržljivosti. Tako su sve teži bolovi postali dio njegova zatočeničkog života, ali je on to strpljivo podnosio sve do smrti.

Sveto je umro 10. veljače 1960. još za vrijeme izdržavanja nepravedne kazne. Umro je kako se to u mučeničkom rječniku kaže “ex aerumnis carceris” – od “zatvorskih tegoba”, ali moleći za progonitelje i s Gospodinovim riječima na usnama: “Oče, budi volja tvoja!”

Njegov krepostan život i mučeničku smrt Božji je narod prepoznao i častio već za života, a osobito nakon smrti, unatoč komunističkim zabranama i progonima. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine. Iza glavnoga oltara zagrebačke katedrale gdje se nalazi grobnica zagrebačkih nadbiskupa pohranjeni su i zemni ostaci bl. Stepinca.

Cvijeće i svijeće te zahvale za uslišane milosti po zagovoru bl. Stepinca neprestano rese taj divni prostor jer su hodočasnici prepoznali u njemu osobnog zagovornika kao i zagovornika cijelog hrvatskog naroda.

Preuzeto s Zagrebačka nadbiskupija

MISNA ČITANJA – 10. VELJAČE 2023.

Gluhima daje čuti, nijemima govoriti.

V. tjedan kroz godinu

Petak, 10. 02. 2023.

Bl. Alojzije Stepinac, biskup i mučenik

Spomendan

ČITANJA:
od dana: Post 3,1-8; Ps 32,1-2.5-7; Mk 7,31-37

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
crvena

IMENDANI:
Alojzije, Vilim, Vjekoslav, Vijeko

Prvo čitanje:

Post 3, 1-8

Bit ćete kao bogovi, koji razlučuju dobro i zlo.

Čitanje Knjige Postanka

Zmija bijaše lukavija od sve zvjeradi što je načini Gospodin, Bog. Ona reče ženi: »Zar vam je doista Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?« Žena odgovori zmiji: »Plodove sa stabala u vrtu smijemo jesti. Samo za plod stabla što je nasred vrta rekao je Bog: Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj, da ne umrete!« Nato će zmija ženi: »Ne nećete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli otvorit će vam se oči, i vi ćete biti kao bogovi, koji razlučuju dobro i zlo.« Vidje žena da je stablo dobro za jelo, za oči zamaljivo, a za mudrost poželjno: ubere ploda njegova i pojede. Dade i svome mužu, koji bijaše s njom, pa je i on jeo. Tada se obadvoma otvore oči, i upoznaju da su goli. Spletu smokova lišća i naprave sebi pregače.

Uto čuju glas Gospodina, Boga, koji je šetao vrtom za dnevnog povjetarca. I sakrio se — čovjek i njegova žena — pred Gospodinom, Bogom, među stabla u vrtu.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 32, 1-2.5-7

Pripjev:

Blažen onaj kome je zločin otpušten!

Blažen onaj kome je zločin otpušten,
kome je grijeh pokriven!
Blago čovjeku kome Gospodin ne ubraja krivnju,
i u čijem duhu nema prijevare!

Tad grijeh svoj tebi priznah
krivnju svoju više ne skrivah.
Rekoh: »Priznat ću Gospodinu prijestup svoj«,
i ti si mi krivnju grijeha oprostio.

Zato nek ti se moli pobožnik svaki
u času nevolje.
Kad bujice silne navale,
njega neće stići.
Utočište ti si moje,
od tjeskobe ti ćeš me sačuvat,
okružit me radošću spasenja.

Evanđelje:

Mk 7, 31-37

Gluhima daje čuti, nijemima govoriti.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Vrati se Isus iz krajeva tirskih pa preko Sidona dođe Galilejskom moru, u krajeve dekapolske.

Donesu mu nekoga gluhog mucavca pa ga zamole da stavi na nj ruku. On ga uzme nasamo od mnoštva, utisne svoje prste u njegove uši, zatim pljune i dotakne se njegova jezika. Upravi pogled u nebo, uzdahne i kaže mu: »Effata!« — to će reći: »Otvori se!« I odmah mu se otvoriše uši i razdriješi spona jezika te stade govoriti razgovijetno.

A Isus im zabrani da nikome ne kazuju. No što im je on više branio, oni su to više razglašavali i preko svake mjere zadivljeni govorili: »Dobro je sve učinio! Gluhima daje čuti, nijemima govoriti.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti

Petnaest četvrtaka sv. Riti nastali su iz pučke pobožnosti u spomen na 15 godina svetičine stigmatiziranosti, tijekom kojih je svetica na čelu nosila stigmu Kristova trna. Pobožnost započinje u veljači i traje do 22. svibnja, kada je svetkovina sv. Rite.

PRVI ČETVRTAK 9.02.

Dar stvaranja

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
IZ BIBLIJE
Pogledajte ptice nebeske! Ne siju, ne žanju niti sabiru u žitnice pa ipak ih hrani vaš nebeski otac. Promotrite poljske ljiljane, kako rastu! Ne muče se niti predu. A kažem vam: ni Salamon se u svakoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih! (Mt 6,26-29)

HIMAN DUHU SVETOMU
O, dođi, Stvorče, Duše Svet
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen

IZ ŽIVOTA SVETE RITE
Rita je rođena u Roccaporeni kod Cascie krajem 14. st. Njeni roditelji godinama nisu imali djece te su Ritu voljeli kao osobit dar s neba. Od malih nogu Rita je živjela okružena pticama, pčelama, cvijećem, drvećem, planinama i bistrim vodama rijeke. Voljela je život, a u ljepoti stvaranja vidjela je Božju dobrotu i mudrost Njegove providnosti. Sv Rita nas uči kako živjeti u skladu s prirodom te postojano i s poštovanjem služiti svemu stvorenomu.

MOLITVA SV RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

*Svaki četvrtak pročitajte i meditirajte jedan od dva teksta!!!!

IZ SPISA SV AUGUSTINA
Pitah zemlju i ona mi odgovori: “Ja nisam tvoj Bog”. Sve stvari na zemlji priznaše isto. Pitah nebo, sunce, mjesec, zvijezde. “Ni mi nismo Bog kojeg tražiš”, odgovoriše. Rekoh svim bićima koja okruživahu moje tijelo: “Pričajte mi o mom Bogu, iako niste On, pričajte mi o Njemu”. A ona povikaše: “On je onaj koji nas stvori!” Moja pitanja bijahu moje misli, a njihova ljepota; njihovi odgovori. Gle, vidi nebo i zemlju koji su tu, a sami se nisu stvorili. Ti ih Gospodine stvori, Ti koji si lijep jer su oni lijepi; Ti koji si dobar jer su oni dobri; Ti koji jesi jer i oni jesu. (Ispovijesti 10,9; 11,6)

IZ UČENJA SV CRKVE
Bog želi međusobnu ovisnost stvorenja. Sunce i mjesec, cedar i maleni cvjetić, orao i vrabac, bezbrojne različitosti i nejednakosti govore nam da nijedno stvorenje nije samodostatno, da postoje samo u ovisnosti jedni o drugima, kako bi se uzajamno nadopunjavala na pomoć jedni drugima. Čak i prije nego se čovjeku objavio u riječima istine, Bog se objavio kroz sveobuhvatni jezik stvaranja; red i sklad svemira kojeg otkrivaju i dijete i znanstvenik – “kroz veličinu i ljepotu stvorenih stvari spoznaju Stvoritelja”, “jer ih je stvorio sam Tvorac ljepote” (Mudr 13,3)..Bog voli sva svoja stvorenja i skrbi za svako od njih i do najmanjeg vrapca. Ipak, Isus reče: “Vrjedniji ste nego mnogo vrabaca” (Lk 12,6-7) ili “A koliko je čovjek vrjedniji od ovce” (Mt 12,12) (Iz Katekizma katoličke crkve 340. 2500. 342)

MOLITVA LITANIJA (Iz Psalama 136)
Hvalite Jahvu jer je dobar:………Vječna je ljubav Njegova!
Hvalite Boga nad bogovima:
Hvalite Gospodina nad gospodarima:
Mudro sazda on nebesa:
On utvrdi zemlju nad vodama:
On načini svjetlila velika:
Sunce da vlada danom:
Mjesec i zvijezde da vladaju noću:
Hvalite Boga nebeskog:……………Vječna je ljubav Njegova!
Oče naš.

ZAKLJUČNA MOLITVA (iz liturgije)
Bože, koji si sve stvari načinio dobrima da budu znak tvoje mudrosti. Pomozi nam pridružiti se molitvi svih stvorenja odajući slavu tvom imenu svim svojim životom. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

DJELO OBRAĆENJA
Odluči se održavati čistim okruženje u kojemu živiš. Kad gledaš u nebo i u prirodu, pri svakom vremenu, divi se ljepoti i radosno zahvaljuj Gospodinu!

U ime Oca…

DRUGI ČETVRTAK 16.2.

Dostojanstvo ljudske osobe

U ime Oca i Sina i Duha svetoga. Amen

IZ BIBLIJE
I reče Bog: “Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci. Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih. I blagoslovi ih Bog i reče im: “Plodite se i množite, napunite zemlju. I bi tako. I vidje Bog sve što je učinio i bijaše veoma dobro. (Postanak 1,26-31)

HIMAN DUHU SVETOM
O, dođi, Stvorče, Duše Svet
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen

IZ ŽIVOTA SVETE RITE
Ritu su roditelji naučili čitati i pisati. Time je postigla jednostavnu osnovnu naobrazbu koja je, međutim, u vrijeme gotovo potpune nepismenosti bila veoma dragocjena. Mogla je bolje spoznati sebe i druge te razviti svoj razum i volju u službi dobra. Sveta rita nas uči otkrivanju ogromne vrijednosti naše osobnosti i poštivanju i promicanju dostojanstva svake ljudske osobe, od djeteta do starijih, od ljudskog zametka do smrtno oboljelog. Svaki je ljudski život svet.

MOLITVA SV. RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SVETOG AUGUSTINA
Ljudi se dive planinskim vrhovima, bezbrojnim morskim valovima, širokom toku rijeke, obujmu oceana i orbitama nebeskih tijela dok za sebe ne mare. Čovjek je sam po sebi veće čudo nego sve ostalo što se događa u njemu posredstvom njegovog razuma. Od svih čudesnih stvari, najčudesnija je što čovjek može doseći božansku narav i nositi je u sebi. Može se razlučivati od životinje ako ni po čemu, ono po svom razumu. Ne traži uokolo razloge za hvastanje. Jesi li ponosan na svoju snagu? Divlje životinje su snažnije od tebe. Jesi li ponosan na svoju brzinu? Muha te može pobijediti. Hvališ li se svojom ljepotom? Kako li je lijepo paunovo perje. Odakle, onda, dolazi tvoja nadmoć? Od toga što si stvoren na sliku Božju. A gdje je ta slika Božja? U tvojoj glavi, u tvome razumu! (Ispovijesti 10,1 S – U Božjoj državi10,1; 8,24.1 – Tumačenje Evanđelja po Ivanu 3,4)

IZ UČENJA SVETE CRKVE
Crkva čvrsto drži da se priznavanje Boga nipošto ne protivi čovjekovu dostojanstvu, budući da to dostojanstvo ima svoj temelj i svoje potpuno savršenstvo u samom Bogu. Čovjek je od svog stvoritelja postavljen u društvo razuman i slobodan, ali još i više: kao sina ga poziva u samo božansko zajedništvo da bude dionikom sreće kojom je On sretan.

Nasuprot, ako se izgubi božanski temelj i nada u vječni život, čovjekovo dostojanstvo biva veoma teško povrijeđeno, kao što se to danas može veoma često vidjeti. Zagonetka života i smrti, krivnje i patnje ostaje tada bez rješenja, tako da ljudi nerijetko padaju u očaj. Jedino Bog, koji poziva čovjeka na dublje razmišljanje i na poniznije traženje, daje potpun i posve siguran odgovor na to pitanje.
(Drugi Vatikanski sabor – Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu (GS) 21)

MOLITVA LITANIJA
Za ljepotu ljudske osobe, Hvala ti Gospodine!
Za dostojanstvo koje si joj dao.
Za slobodu i razum.
Za slobodnu volju i osjećaje.
Za jedinstvenost svake osobe.
Za znanstvena otkrića.
Za mušku i žensku spolnost.
Za savršenost ljudskog zametka.
Za besmrtnost naših duša.
Za buduće uskrsnuće naših tijela. Hvala ti Gospodine!
Oče naš.

ZAVRŠNA MOLITVA
Bože, Ti si jedini živi i pravi Bog. Svemir je pun tvoje prisutnosti, ali nadasve si u čovjeku, stvorenom na tvoju sliku i utisnuo si u njega znak svoje slave. Ti ga kroz svakodnevni rad pozivaš na suradnju i daješ mu i svoga Duha kako bi u Kristu, kao novi čovjek, mogao postati graditelj pravde i mira. Slava ti čast u vijeke vjekova. Amen.

DJELO OBRAĆENJA
Odluči da nećeš proklinjati i da se nećeš žaliti na svoj ili tuđi život. Pomozi dragovoljnim udrugama koje se bore protiv pobačaja i promiču život.
U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

TREĆI ČETVRTAK 23.2.

Opstojnost zla

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen

IZ BIBLIJE
Isus reče: “Što iz čovjeka izlazi, to onečišćuje čovjeka. Ta iznutra, iz srca čovječjeg, izlaze zle namisli, bludništva, krađe, ubojstva, preljubi, lakomosti, opakosti, prijevara, razuzdanost, zlo oko, psovka, uznositost, bezumlje. Sva ta zla iznutra izlaze i onečišćuju čovjeka.” (Mk 7,20-23)

HIMAN DUHU SVETOM
O, dođi, Stvorče, Duše Svet
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen


IZ ŽIVOTA SVETE RITE
Vremena u kojima je živjela sveta Rita bila su teška i puna izazova. Oskudica, ratovi i nasilje svih vrsta bijahu česta pojava. Stanje kršćanske zajednice koja je 40 godina bila podijeljena velikim raskolom bilo je žalosno. I na prostranom području Cascie ljudski život je vrijedio vrlo malo, a kao što znamo iz dokumenata, više se polagalo na isprazne stvari, zabavu i ugled, nego na Boga i izgradnju pravog i solidarnog društva. Sljedeći primjer svojih roditelja Rita bijaše mirotvorac i u obitelji i u društvu, neumorno radeći za dobro i mir, ne padajući u beznađe i pesimizam. Rita nas uči prepoznavanju znakova vremena i pobjeđivanju zla prisutnog u nama i oko nas osobnim zalaganjem i u zajedništvu sa svim osobama dobre volje.

MOLITVA SV RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SVETOG AUGUSTINA
Ne žalimo se i ne mrmljajmo o našim vremenima braćo. U stvari, što to novo ili drugačije tišti ljude našeg doba, a da nije tištalo i naše očeve? Uistinu, možemo li reći da trpimo tako mnogo i od istih poteškoća s kojima su se i oni nosili? Ali možete biti sigurni kada bi se vratili i u vremenu svojih predaka, žalili bi se jednako ako mislite da su prošla vremena bila dobra, to je s toga što ta vremena više nisu vaša. Zašto mislite da je prošlost bolja od današnjice? Shvatite da od Adama do danas nije bilo ničeg osim truda, znoja, muke i trnja. Je l’ nas potop slučajno zadesio? Jesu li nas teška vremena oskudice i rata pogodila da bi potvrdila naša jadikovanja Bogu na sadašnjicu?
(razgovor; Caillau-Saint Yves 2,92)

IZ UČENJA SVETE CRKVE
Ako, naime, čovjek pogleda u svoje srce, nalazi da je sklon na zlo i uronjen u tolike jade, koji ne mogu potjecati od njegova dobrog Stvoritelja. Tako je čovjek u samome sebi podijeljen. Zbog toga sav život ljudi, i pojedinaca i skupina, pruže sliku borbe, i to dramatične, između dobra i zla, između svjetla i tame. Što više, čovjek otkriva da je nesposoban da sam od sebe uspješno suzbija nasrtaje zla, tako se svatko osjeća kao otkovan verigama. Povrh toga sve što se protivi samome životu, kao što je ubojstvo bilo koje vrste, genocidi, pobačaji, eutanazija pa i svojevoljno samoubojstvo; sve što potvrđuje integritet ljudske osobe, kao što su sakaćenja, tjelesna i moralna mučenja, psihološke prisile; sve što vrijeđa ljudsko dostojanstvo, kao što su neljudski uvjeti života, proizvoljna uhićenja, deportacije, ropstvo, prostitucija, trgovina bijelim robljem i mladeži; zatim, nedostojni uvjeti rada, gdje se sa radnicima ne postupa kao sa slobodnim i odgovornim osobama, nego kao s prostim sredstvima zarade: svi ti i slični postupci zacijelo su sramotni već sami po sebi, i dok truju ljudsku civilizaciju više kaljaju one koji tako postupaju nego ne koji nepravdu trpe, i u proturječju su sa Stvoriteljevom čašću.
(Drugi vatikanski sabor – Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu (GS) 13.27)

MOLITVA LITANIJA
Na napade na Tvoju ljubav…….Gospodine, smiluj se!
Na zlostavljanje djece………
Na pobačaje i pornografiju……………
Na ratove i genocid………………..
Na rasizam i nepravdu…………………
Na podijelu među kršćanima…………..
Na zlo počinjeno svakog dana………
Na naše obitelji…………………….
Na našu domovinu………………
Na cijeli svijet…………….Gospodine, smiluj se!
Oče naš…..

ZAVRŠNA MOLITVA
Oče Sveti, koji vjekovima održavaš svoja obećanja, podigni glavu čovječanstva pritisnutu tolikim zlima i otvori naša srca nadi kako bismo bez straha dočekali slavni povratak Krista, suca i spasitelja. Jer on je Bog koji živi i kraljuje s tobom u jedinstvu Duha Svetoga u vijeke vjekova. Amen.

DJELO OBRAĆENJA
Tijekom tjedna nađi slobodnih 15 minuta za temeljit ispit savjesti te se ispovijedi i primi odrješenje.

U ime Oca i sina i Duha Svetoga. Amen

ČETVRTI ČETVRTAK 2.3.

Otkupljenje

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

IZ BIBLIJE
Ta znate da od svog ispraznog načina života, što vam ga oci namriješe, niste otkupljeni nečim raspadljivim, srebrom ili zlatom, nego dragocjenom krvlju Krista, Jaganjca nevina i bez mane. (1 Pt 1,18-19)

HIMAN DUHU SVETOM
O, dođi, Stvorče, Duše Svet
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen

IZ ŽIVOTA SVETE RITE
U Ritino vrijeme duhovni pokreti koje su predvodili augustinac Simone Fidata iz Cascie i franjevac Bernandin iz Siene, usredotočili su vjerski put na svetu Kristovu ljudskost, tj. na “dobrog Isusa”, čovjekova prijatelja. U tom je razdoblju nastao i vrlo se raširio znak svetog Imena Isusova, još uvijek vrlo omiljen i često otisnut na hostijama i vratima kuća i zgrada. To je znak IHS u kojem ”I” označava (Iesus=Isus), ”H” (Hominum=ljudski), “S” (Salvator=Spasitelj). Taj je znak ucrtan i na drvenom sarkofagu izrađenom između 1457. – 1462. a tijelo naše svetice koja je voljela Isusa, pravoga Boga i pravoga čovjeka, kao svoje jedino blago kojem se potpuno posvetila bez ikakva premišljanja. Znak te Ritine velike ljubavi Isusu bila je i stigma, koju je petnaest godina nosila na čelu. Sv. Rita nas uči vjerovati u raspetoga i uskrsloga Isusa kao u jedini put spasenja. Uči nas da ga otkrivamo u svetim sakramentima, kao vječnom izvoru milosti. Po predanju raspetom Isusu i najbeznadnije prilike se rasvjetljuju i nalaze spasenje.

MOLITVA SV RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SV. AUGUSTINA
Kako bih volio upisati ovu istinu u vaša srca, braćo. Ako želite živjeti autentično kršćanstvo, slijedite Krista, u potpunosti, onakvog kakav je bio za nas. Na ovaj način moći ćete ga doseći onakvog kakav jeste i kakav je uvijek bio. Jer došao je k nama i postao čovjekom sve do križa. Došao je k nama kako bi slabe prenio preko mora ovoga svijeta do domovine u kojoj neće morati prelaziti more. Načinio je svoj vlastiti put preko mora zbog čega je hodao po vodi da bi nam pokazao put. Ali, vi ne možete hodati po moru poput njega. Pustite neka vas povede, neka vas ponese drvo križa. Vjerujte u raspetog Krista i stići ćemo tamo. (Tumačenje Evanđelja po Ivanu 2,3-4)

IZ UČENJA SVETE CRKVE
Misterij čovjeka postaje doista jasan jedino u misteriju utjelovljenja Riječi. Krist, novi Adam, objavljujući misterij Oca i Njegove ljubavi potpuno otkriva i čovjeka njemu samome te mu objavljuje uzvišenost njegova poziva. On, savršen čovjek, koji je Adamovim sinovima vratio sličnost s Bogom, koja je već prvim grijehom izobličena. Utjelovljenjem se Sin Božji na neki način sjedinio sa svakim čovjekom. radio je ljudskim rukama, razmišljao ljudskim umom, odlučivao ljudskom voljom, ljubio je ljudskim srcem. Rođen od Marije Djevice, postao je uistinu jedan od nas, u svemu nama sličan osim u grijehu. Nevini jaganjac, prolivši slobodno svoju krv, zaslužio nam je život. I u njemu nas je Bog pomirio sa sobom i među nama i otrgnuo nas iz ropstva đavla i grijeha. Svaki od nas može reći s Apostolom: Sin Božji “mi je iskazao ljubav i samog sebe za mene predao” (Gal 2,20) Krist je uskrsnuo, svojom je smrću uništio smrt i darovao nam život da, kao sinovi u Sinu, vičemo u Duhu: Abba, Oče!
(Drugi vatikanski sabor – Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu (GS)22)

MOLITVA LITANIJA
Od ravnodušnosti i bezboštva…………Spasi nas, Gospodine!
Od oholosti i zavisti……………
Od pornografije i nečistoće………………
Od lijenosti i površnosti…………………
Od izrabljivanja siromašnih i sebičnosti…………….
Od proklinjanja i laži……………..
Od rasizma i mržnje………………….
Od zasjeda đavolskih……………
Od svakoga zla i grijeha…………..
Od straha i očaja……………
Po tvome utjelovljenju……………
Po tvojoj smrti i uskrsnuću svojemu……….
Po poslanju Duha Svetoga…………….Spasi nas, Gospodine!
Oče naš……

ZAVRŠNA MOLITVA
Gospodaru života i povijesti pred kojom se stišava svaka oluja; daj da se Tvoj narod uvijek raduje kad sluša Tvoj glas i s nadom gradi vedri mir Tvoga vječnog Kraljevstva. Amen.

DJELO OBRAĆENJA
Ukrasi svoju spavaću sobu Raspelom. Svakog dana, ujutro i uvečer, smireno se prekriži i poljubi Raspetog Isusa. Odbaci sve praznovjerne predmete.

U ime Oca i Sina I Duha Svetoga. Amen.

PETI ČETVRTAK 9.3.

Krštenje

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

IZ BIBLIJE
Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji! Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio! (Mt 28,18-20)

HIMAN DUHU SVETOM
O, dođi, Stvorče, Duše Svet
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen

IZ ŽIVOTA SVETE RITE
Sveta je Rita kao dijete krštena u župnoj crkvi Sv. Marije u Casci. Dobila je ime Margarita što na latinskom znači dragi kamen. Za roditelje, njeno krštenje nije bilo samo lijep obred i ljupka svetkovina, već pravi dar milosti što su ga potkrijepili primjerom svoga života i kršćanskim odgojem kćeri, koja kasnije postaje redovnicom. Kao majka, sveta je Rita, svoja dva sina, isto tako krstila u crkvi u Casci a vjerojatno je i više puta bila krsna kuma. Sv Rita nas uči da je krštenje pravi Uskrs, prijelaz iz zla u dobro, iz grijeha u svetost, iz kraljevstva đavla u kraljevstvo Božje. Ona nas podsjeća, da nas upravo taj Božji dar čini svetima, djecom Božjom, članovima crkve te po njemu treba biti proživljen osobnim izborom uvjerenosti prema Božjim zapovijedima, uz pomoć molitve i sakramentalnog života.

MOLITVA SV. RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SV. AUGUSTINA
“Čisti ste zbog riječi koju vam navijestih” (Iv 13,10) Zašto Gospodin nije rekao – čisti ste zbog krštenja kojim ste očišćeni? On je rekao: “Zbog riječi koju vam navijestih” jer zajedno s vodom riječ je ona koja čisti. Ako oduzmete riječ, što li je voda nego samo voda? Ako se doda riječ stvara se sakrament koji postaje poput vidljive riječi. Odakle voda dobiva ovakvu kakvoću čišćenja srca kada dotakne tijelo, ako ne od riječi koja je djelotvorna, ne zbog toga što se izgovara već zbog toga što se u nju vjeruje?… Iz tog razloga u Djelima apostolskim čitamo: Bog “vjerom očisti njihova srca! (Dj 15,9)… Pridjev očišćavajući, zasigurno se ne može pridodati elementu koji je tekuć i osjetljiv kao voda. Međutim, s riječju vjere ona dobiva ovakvu učinkovitost te je Crkva Božja koristi za posvećenje, blagoslivljanje i krštenje. U krštenju, ona malo dijete čisti iako ono ne zna srcem vjerovati da bi opravdalo niti ustima ispovijedati da bi se spasilo.
(Rim 10,10) (Tumačenje Evanđelja po Ivanu 8,30)

IZ UČENJA SVETE CRKVE
Sveti krst je temelj cijelog kršćanskog života, ulaz u život Duha i vrata koja otvaraju pristup drugim sakramentima. Po krštenju smo oslobođeni od grijeha i nanovo rođeni kao sinovi Božji, postajemo Kristovi udovi i pritjelovljeni smo Crkvi te bivamo dionici njezina poslanja. Nazivamo ga darom, milošću, pomazanjem, prosvjetljenjem, odjećom neraspadljivosti, kupelji preporođenja, pečatom. Dar je, jer se podjeljuje onima koji ništa ne donose; jer se daje i onima koji su krivnjom opterećeni. Krštenje, jer se u vodi pokapa grijeh; pomazanje, jer je sveto i kraljevsko; prosvjetljenje, jer je ižaravajuće svijetlo; odjeća, jer prekriva našu sramotu; kupelj, jer nas pere; pečat, jer nas čuva i znak je Božjeg Gospodstva….
(Katekizam katoličke crkve 1213,1216)

MOLITVA LITANIJA
Za ljepotu ljudske osobe, Hvala ti Gospodine!
Za dostojanstvo koje si joj dao.
Za slobodu i razum.
Za slobodnu volju i osjećaje.
Za jedinstvenost svake osobe.
Za znanstvena otkrića.
Za mušku i žensku spolnost.
Za savršenost ljudskog zametka.
Za besmrtnost naših duša.
Za buduće uskrsnuće naših tijela. Hvala ti Gospodine!
Oče naš.


ZAVRŠNA MOLITVA
Sveti i milosrdni Oče, hvalimo te, blagoslivljamo te, slavimo te zbog sakramenta našeg ponovnog rođenja. iz rastrganog srca tvoga Sina izvire za nas svadbeni dar krštenja, prvi Uskrs vjernika, vrata našeg spasenja, početak života u Kristu i izvor nove čovječnosti. Za taj dar tvoje dobrote, tvoja te obitelj ljubi u vijeke vjekova. Amen.

DJELO OBRAĆENJA
Potraži u župnoj matici krštenih datum svoga krštenja i proslavi ga duhovnom radošću. Preispitaj koji su tvoji najozbiljniji grijesi i propusti i odreci ih se, jer si kršten.

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

ŠESTI ČETVRTAK 16.3.

Euharistija

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

IZ BIBLIJE
Kao razumnima velim: sudite sami što govorim. Čaša blagoslovna koju blagoslivljamo nije li zajedništvo krvi Kristove? Kruh koji lomimo nije li zajedništvo tijela Kristova? Budući da je jedan kruh, jedno smo tijelo mi mnogi, ta svi smo dionici jednoga kruha. (1 Kor 10,15-17)

HIMAN DUHU SVETOM
O, dođi, Stvorče, Duše Svet
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen


IZ ŽIVOTA SVETE RITE
Cascia je gradić euharistijskog čuda koje se dogodilo 1330., a koje je u vrijeme sv. Rite bilo vrlo štovano brojnim svečanim procesijama i papinskim oprostom kojeg je dao papa Bonifacije IX. Te je godine u Sieni prokrvarila hostija jer svećenik, koji ju je nosio nepokretnom bolesniku za Svetu Pričest, nije iskazao dužno štovanje stvarnoj Isusovoj prisutnosti u Euharistiji već je umetnuo hostiju među stranice knjige. Augustinac bl. Simeone Fidati donio je čudotvornu relikviju u Casciu gdje je odmah pobudila veliko pučko štovanje. To nas euharistijsko čudo podsjeća da euharistija, izvor i vrhunac čitava života Crkve, nije ništa drugo do raspeti i uskrsli Isus, živi Bog, početak i kraj svega, Gospodar povijesti. Sv. Rita nas, stoga, poziva da s ljubavlju sudjelujemo na svetoj misi, ne kao nečemu propisanome, već kao susretu s Isusom, darom života i zajedništva. Stoga je lijepo da je središte ove pobožnosti 15 četvrtaka upravo sudjelovanje na svetoj misi. Sv Rita nas poziva i da živimo u zajedništvu kao jedno tijelo, kloneći se svake podjele kako na pričesti ne bismo uzaludno primali Tijelo Gospodinovo.

MOLITVA SV RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SV AUGUSTINA
Ne griješeći i vjernici pokazuju da spoznaju značenje tijela Kristova. Jer ako žele živjeti duh Kristov moraju postati tijelo Kristovo. Razumijete li me što vam govorim, braćo moja? Tijelo Kristovo može živjeti samo kroz duh Kristov. O tome nam govori apostol kad kaže: “Budući da je jedan kruh, jedno smo tijelo mi mnogi, ta svi smo dionici jednoga kruha.” (1Kor 10,17). Otajstvo ljubavi! Simbol zajedništva! Veza milosrđa! Svi koji žele živjeti imaju mjesto i sve što je nužno za život. Priđite bliže, vjerujte, postanite dio tijela i oživjet ćete. Ne prezirite pripadnost skupini, nemojte biti zaraženi da vas treba odstraniti ili izobličeni da vas se treba sramiti. Budite prekrasni, zdravi i cijeli i ostanite udruženi s Kristom! Židovi su se raspravljali jer nisu mogli pojmiti kruh sloge i nisu ga mogli prihvatiti. Oni koji jedu od tog kruha ne prepiru se jer iako je jedan kruh, jedno smo tijelo mi mnogi. Kroz ovaj kruh Bog one istog duha zadržava u istom domu.
(Tumačenje Evanđelja po Ivanu 26,13)

IZ UČENJA CRKVE
Koji primaju Euharistiju s Kristom se tješnje sjedinjuju. Krist ih pak sjedinjuje sa svim vjernicima u jedno tijelo – Crkvu. To protjelovljenje Crkvi, već ostvareno po krštenje, pričest obnavlja, učvršćuje i produbljuje. Na krštenju smo bili pozvani da tvorimo jedno tijelo. Taj poziv ostvaruje Euharistija. Ako ste Tijelo Kristovo i njegovi udovi, onda je na stol Gospodnji stavljen vaš sakrament, primite svoj sakrament. Odgovorite “Amen” (“Da, tako je”) na ono što primate i tim odgovorom to potpisujete. Čuješ riječ: “Tijelo Kristovo”; ti odgovaraš “Amen”. Budi, dakle, Kristov ud da bi tvoj amen bio istinit.
(Katekizam katoličke crkve 1936)

MOLITVA LITANIJA
Za ljepotu ljudske osobe, Hvala ti Gospodine!
Za dostojanstvo koje si joj dao.
Za slobodu i razum.
Za slobodnu volju i osjećaje.
Za jedinstvenost svake osobe.
Za znanstvena otkrića.
Za mušku i žensku spolnost.
Za savršenost ljudskog zametka.
Za besmrtnost naših duša.
Za buduće uskrsnuće naših tijela. Hvala ti Gospodine!
Oče naš.


ZAVRŠNA MOLITVA
Oče koji si nas pozvao da podijelimo živi kruh s neba, pomogni nam podijeliti i zemaljski kruh u Kristovoj ljubavi kako bi se utažila svaka glad tijela i duše. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

DJELO OBRAĆENJA
Odredi da ćeš sudjelovati na nedjeljnoj svetoj misi kao na svečanom susretu. Pozovi prijatelja koji to obično ne čini da pođe s tobom. Pokušaj tom sastanku dati veliku važnost.

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

SEDMI ČETVRTAK 23.3.

Duh Sveti

U ime Oca i Sina i Duha svetog. Amen.

IZ BIBLIJE
Kad je napokon došao dan pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu. I eto iznenada šuma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuću u kojoj su bili. I pokažu im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te siđe po jedan na svakog od njih. Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im već Duh davaše zboriti. (Dj 2,1-4)

HIMAN DUHU SVETOM
O, dođi, Stvorče, Duše Svet
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen

IZ ŽIVOTA SVETE RITE
Sveta je Rita jedno od velikih remek djela Duha Svetoga. Ona živo želi da svi njeni štovatelji upoznaju “slavnu nepoznatu osobu”, Duha Svetoga, treću Osobu Presvetoga Trojstva. Sveta je Rita mnogo vremena posvećivala molitvi te je veliki prostor njezina srca zauzimala Božja prisutnost. Za svoga muža, sinove, svojtu i rodbinu, za crkvu i društvo molila je od Oca nadasve dar Duha Svetoga koji je svjetlost, ljubav, snaga, sreća, dobrohotnost i oprost, koji je sve. Dan danas, za sve svoje štovatelje i za cijeli Crkvu sv. Rita je moćna zagovornica; u najtežim i bezizlaznim situacijama ona oživljava nadu, izgubljena čovjeka vraća Bogu i pripravlja ga na posluh i pokornost vodstva Duha Svetog. Možemo reći bez preuveličavanja da je Rita iz Cascie veliki karizmatik.

MOLITVA SV RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SVETOG AUGUSTINA
Mi također primamo Duha Svetog ako volimo crkvu, ako smo zbliženi milosrđem i ako zaslužujemo ime katolika i vjernika. Uvjereni smo, o braćo, da oni koji posjeduju Duha Svetoga vole crkvu Kristovu. Velik je broj različitih darova koje daje Duh Sveti za svakodnevni život, a vi možda nemate ni jedan od njih. međutim, ako ljubite, ne možete reći da nemate ništa. Ako ljubite zajedništvo, što god netko posjedovao, posjeduješ i ti. Odagnaj zavist iz svog srca, sve što je moje bit će i tvoje; ako se oslobodimo osjećaja zavisti, sve što je tvoje bit će i moje. Zavist dijeli, zdravlje ujedinjuje. Međutim, imam Duha Svetoga ako ljubim Crkvu, a ljubim je ako sam u njenom jedinstvu i milosrđu. Ako si milosrdan, imat ćeš sve. bez milosrđa ma što god imao; beskorisno je. A kako milosrđe ovisi o Duhu Svetom, poslušaj što apostol kaže: “Ta ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan!” (Rim 5,5)
(Tumačenje Evanđelja po Ivanu 32,8)

IZ UČENJA CRKVE
Može se reći kako je u Duhu Svetom skroviti život trojedinoga Boga postao potpuni dar, prelijevanje ljubavi među Božanskim Osobama koja se u Duhu Svetom pokazuje kao dar. Upravo je Duh Sveti osobno iskazivanje tog sebe davanja i ljubavi. On je osoba – ljubav, on je osoba – dar. U njemu imamo neumorno blago stvarnosti i neopisivo produbljenje koncepta Božanske Osobe, koju nam samo Božansko otkrivenje može posvjestiti. Dah božanskog života, Duh Sveti, se na najjednostavniji i najuobičajeniji način iskazuje i osjeća u molitvi. Lijepo je i korisno znati da gdje god na svijetu se ljudi sastaju u molitvi Duh Sveti je s njima, živi dah molitve. Lijepo je i korisno prepoznati da je prisutnost i djelatnost Duha Svetog jednaka molitvama prikazanim širom svijeta u prošlosti, sada i u buduće. Duh Sveti je dar koji u čovjekovo srce ulazi s molitvom. U molitvi on se prvenstveno iskazuje kao pomoć u našim slabostima. Naša teška vremena vape za molitvom.
(Ivan Pavao II – Enciklika Dominumet Vivificantem 10,65)

MOLITVA LITANIJA
Plod Duha je ljubav,…………Izmoli je (ga) za nas!
ti si ju Rito iskusila.
Plod Duha je mir,
ti si ga Rito iskusila.
plod Duha je radost,
ti si ju Rito iskusila.
Plod Duha je strpljivost,
ti si ju Rito iskusila.
Plod Duha je praštanje,
ti si ga Rito iskusila.
Plod Duha je čistoća,
ti si ju Rito iskusila.
Plod Duha je vjernost,
ti si ju Rito iskusila.
Plod Duha je samostega,
ti si ju Rito iskusila.
Plod Duha je nada,
ti si ju Rito iskusila.
Oče naš……

ZAVRŠNA MOLITVA
Bože, izvore svakog zajedništva,nitko od nas nema što dati svojoj braći a da prije toga ne razgovara s Tobom; daj nam svoga Duha, savezu savršena zajedništva da nas preobliči u novo čovještvo, slobodno i sjedinjeno u tvojoj ljubavi. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

DJELO OBRAĆENJA
Ispitaj svoj stav prema molitvi: koliko vremena u danu posvećuješ molitvi i na koji način moliš. Češće se obraćaj Duhu Svetom kako bi te poučio molitvi.

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

OSMI ČETVRTAK 30.3.

Otajstva crkve

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

IZ BIBLIJE
Doista, kao što je tijelo jedno i ima dosta udova, a svi udovi tijela iako mnogi, jedno su tijelo – tako i Krist. Ta u jednom Duhu svi smo jedno tijelo kršteni. .A vi ste tijelo Kristovo i pojedinačni udovi. (Kor 12,12-13;27)

HIMAN DUHU SVETOM
O, dođi, Stvorče, Duše Svet
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen


IZ ŽIVOTA SVETE RITE
U doba Rite kršćanska zajednica je bila teško podijeljena raskolom, velikom unutarnjom podjelom koja je dovela do izbora dvaju pa čak i triju papa istovremeno, sa zahtjevom svakog od njih da bude zakoniti Petrov nasljednik. U pozadini svega toga bila je borba kraljeva i kneževa za prevlast, borba bez obzira i bez milosti. Sveta Rita je ljubila Crkvu i Svetog Oca te je molila i trpila za njih. Kako bi iskazala tu ljubav u dobi od 70 godina odlučila se pješice uputiti na hodočašće u Rim. Sv Rita nas uči da svoje pripadanje vjeri u Isusa nikad ne dijelimo od svog pripadanja Crkvi, jer su Isus i Crkva jedno tijelo. Crkva uvijek ima potrebu za obraćenjem, ali je isto tako, neraskidivo vezana za Krista koji ju je ljubio i posvetio svojom krvlju.

MOLITVA SV RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SVETOG AUGUSTINA
Radujmo se i zahvalimo Bogu. Ne samo jer smo kršćani već i jer smo postali sami Krist. Razumijete li to, braćo? Spoznajete li milosti koju je Bog izlio na vas? Divite se i radujte, postali smo Krist! Ako je Krist glava, a mi udovi, cijelog čovjeka čine on i mi. Punina Krista su glava i udovi. Što predstavlja glava i udovi? Krista i Crkvu. Možemo svojatati ovu povlasticu jer Krist je po apostolu obećao: “A vi ste tijelo Kristovo, i pojedinačno i udovi.” (1 Kor 12,17) nije se želio odvojiti od nas, ali se nije ni stopio s nama, dapače, bio nam je daleko. Jer može li biti veće udaljenosti nego između stvorenja i stvoritelja, između boga i čovjeka, između pravde i nepravde, između vječnosti i smrtnog stvorenja?…I na koji je način došao do točke kada je bio poput nas, a mi poput njega?
Riječ je tijelom postala i prebivala među nama.
(Tumačenje Evanđelja po Ivanu 21,8-9)
IZ UČENJA CRKVE
Krist i Crkva jesu, dakle, “čitav Krist”. Crkva je s Kristom jedno. Sveci imaju vrlo živu svijest tog jedinstva. Jedinstvo Krista i Crkve, Glave i udova Tijela, uključuje i razlikovanje obiju stvarnosti u osobnom odnosu. Taj je vidik često izražen slikom zaručnika i zaručnice. tema Krista, Zaručnika crkve, bila je od proroka pripravljena i od Ivana krstitelja naviještena. Gospodin se sam označio “Zaručnikom” (Mk 2,19). Apostol predstavlja Crkvu i svakog vjernika, tj. ud njihova tijela, kao Zaručnicu, “zaručenu” Kristu Gospodinu” da je posveti” (Ef 5,26), koju je vječnim savezom sebi pridružio i o kojoj se ne prestaje brinuti kao o svom vlastitom Tijelu. (KKC 795,796)

MOLITVA LITANIJA
Za mir u obiteljima………………….Sv. Rito, zagovaraj nas!
Za ozdravljenje bolesnih
Za zaštitu djece
Za vedrinu starosti
Za izbore mladih
Za vjernost bračnih drugova
Za poslanje roditelja
Za složnost posvećenih osoba
Da budemo sposobni praštati
Da budemo snažni u trpljenju
Da dobro izvršavamo svoje obveze
Da vjerujemo u pobjedu dobra
Da izgradimo bolji svijet
Da širimo Evanđelje
Da živimo u svetosti
Oče naš…

ZAVRŠNA MOLITVA
Bože Stvoritelju i Oče, koji nanovo sjedinjuješ zalutale i paziš ih u jedinstvu, dobrostivo pogledaj na stado svoga Sina kako bi oni koji su posvećeni jednim Krštenjem oblikovali jednu jedinu obitelj vezom ljubavi i prave vjere. Po Kristu i Gospodinu našem. Amen.

DJELO OBRAĆENJA
Zahvali Gospodinu što te pozvao da budeš dijelom Crkve. Izbjegavaj loše govoriti o Papi i biskupima. Širi novine i časopise te druga sredstva priopćavanja, koja uvažavaju i populariziraju Crkvu.

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

DEVETI ČETVRTAK 6.4.

Svi su pozvani na svetost

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

IZ BIBLIJE
Kao što je svet Onaj koji vas pozva, i vi budite sveti u svemu življenju. Ta pisano je: Budite sveti jer sam ja svet.
(1Pt 1,15-16)

HIMAN DUHU SVETOM
O, dođi, Stvorče, Duše Svet
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen


IZ ŽIVOTA SVETE RITE
Najprivlačnija osobina sv. Rite jest činjenica da je ona bila kćer, supruga i majka, udovica i časna sestra, a da je u svim tim tako različitim položajima vodila sveti život u molitvi i u malim i velikim stvarima života. Lako je, stoga, osjetiti njeno razumijevanje i pomoć. Baš ta osobina čini Ritu velikom navjestiteljicom Evanđelja u današnjem svijetu. Ona nas uči da su svi krštenici pozvani na svetost i da svetost nije raskoš povlaštenih već najdublja žudnja ljudskog srca i najuzvišenije poslanje naše slobode.

MOLITVA SV RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SVETOG AUGUSTINA
Krist je rekao svima, bez razlike: “Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samog sebe.” (Mt 16,24). Ovo se ne odnosi samo na djevice, neudane i udovice ili na redovnice i neoženjene ili na kler već na cijelu crkvu, cijelo tijelo. Svi članovi su razdijeljeni i raspoređeni prema svojim dužnostima, moraju slijediti Krista. Neka ga slijedi cijela crkva, jedna crkva, zaručnica koja je otkupljena i nagrađena Zaručnikovom Krvlju. Tu mjesto nalaze i umjerenost udovica, ali i bračna i djevičanska krijepost. Neka svi članovi crkve ljube samo jednoga koji ne razočarava, griješi ili vara. (Rasprave 96,1.4.9)

IZ UČENJA SVETE CRKVE
Svi su u Crkvi pozvani na svetost, bilo da pripadaju hijerarhiji, bilo da ona njima upravlja, prema riječima Apostola: ”Ovo je Božja volja, vaše posvećenje”…. Kristovi sljedbenici, pozvani od Boga ne po svojim djelima, nego po odluci i milosti Njegovoj i opravdani u Isusu Gospodinu, postali su po krštenju vjere uistinu Božja djeca i dionici božanske naravi i zato uistinu sveti. Oni dakle moraju uz Božju pomoć živeći držati i usavršavati svetost koju su primili. Apostol ih opominje da žive “kako se pristoji svetima” (Ef 5,13)….

Svima je, dakle, jasno da su svi vjernici, bilo kojeg staleža i stepena, pozvani na potpuni kršćanski život i na savršenu ljubav. Po toj se svetosti i u zemaljskom društvu promiče humaniji način života.
( II. Vat. sabor – Lumen Gentium 39.40)

MOLITVA LITANIJA
Za mir u obiteljima………………….Sv. Rito, zagovaraj nas!
Za ozdravljenje bolesnih
Za zaštitu djece
Za vedrinu starosti
Za izbore mladih
Za vjernost bračnih drugova
Za poslanje roditelja
Za složnost posvećenih osoba
Da budemo sposobni praštati
Da budemo snažni u trpljenju
Da dobro izvršavamo svoje obveze
Da vjerujemo u pobjedu dobra
Da izgradimo bolji svijet
Da širimo Evanđelje
Da živimo u svetosti
Oče naš…

ZAVRŠNA MOLITVA
O Bože, Oče naš, Tvoje je ime sveto nad svim narodima i čeka da bude posvećeno u našem životu. Pošalji svoga Duha na nas, u Crkvi tvoga Sina, učini trajnim sakramentom Tvoje svetosti kako bi te svi ljudi slavili. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

DJELO OBRAĆENJA
Odredi da će marljivo izvršavati svoje svakodnevne obveze (studij, profesionalnu djelatnost, kućanske poslove) i poželi male svakodnevne stvari živjeti na sveti način. Ne stidi se pred drugima pokazati da si kršćanin.

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

DESETI ČETVTRAK 13.4.

Ženidba

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

IZ BIBLIJE
Pristupe mu tada farizeji pa, da ga iskušaju kažu: “Je li dopušteno otpustiti ženu s kojeg god razloga?” On odgovori: “Zar niste čitali: Stvoritelj od početka muško i žensko stvori ih i reče :Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu; i dvoje njih bit će jedno tijelo. Što, dakle, Bog združi, čovjek neka ne rastavlja.” (Mt 19,3-6)

HIMAN DUHU SVETOM
O, dođi, Stvorče, Duše Svet
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen.

IZ ŽIVOTA SVETE RITE
Sv je Rita bila udana. Tu je važnu odluku donijela pod odlučujućim utjecajem svojih roditelja. Njen muž Paolo bio je nagle naravi i lako bi se razljutio. Rita ga je prihvatila sa svim njegovim manama i vrlinama te ga je iskreno voljela. Ostala mu je vjerna u svim okolnostima i brinula se o njemu kako samo možemo zamisliti. Snagom duše, ljupkošću i molitvom približila ga je Bogu. Ritin je brak bio razoren nasiljem i mržnjom. Postala je udovicom jer je Paolo bio ubijen. I u toj je okolnosti znala živjeti mirno i hrabro. Sv je Rita velika učiteljica koja sve zaručene i vjenčane uči da svoju ljubav žive u skladu s učenjem Evanđelja i sv. Crkve.

MOLITVA SV RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SV AUGUSTINA
Meditirajte na tekst u kojem sv Augustin govori o odnosu njegove majke Sv Monike i njenog muža Patricija. Sv Rita je imala isto iskustvo.
Kad je dorasla do udaje dadoše je mužu kojem je služila kao gospodaru i nastojala ga pridobiti za sebe, govoreći mu o Tebi svojim krjeposnim životom. Po njemu si je Ti činio lijepom te ju je muž s poštovanjem ljubio i divio joj se. Bračnu je nevjeru tako podnosila da nije o toj stvari nikada imala s mužem ni jedne prepreke. Čekala je, naime, da se u njega spusti Tvoje milosrđe pa da postane čist kad uzvjeruje u tebe. Bio je on osim toga sad izvanredno dobar, sad opet žestok u srdžbi, ali ona je znala ne protiviti se rasrđenom mužu i to ne samo činom, nego ni riječju. Kad bi se on već stišao i umirio pa joj se učinilo da je zgodno, ona bi mu izložila razloge svoga postupka ako je on slučajno bio nepromišljeno rasrđen. Napokon, kada su mnoge ugledne gospode, kojima su muževi bili blaže ćudi nego njezin, nosile čak tragove udaraca na nagrđenom licu pa su u povjerljivim razgovorima okrivljivale život i kao u šali znala im je spominjati; od kad su čule čitanje njenog ženidbenog ugovora, trebale su se shvatiti kao sredstvo kojim su postale sluškinje; zato neka misle na svoj položaj i neka se ne dižu protiv svojih gospodara. One su se, znajući kako divlje muža podnosi čudile što se nikad nije čulo niti opazilo po ikakvu znaku da je Patricije tukao svoju ženu ili da bi zbog kućne svađe bili u neslozi među sobom jedan jedini dan. Kad su je povjerljivo pitale kako to može biti, ona bi im kazivala svoj postupak koji sam gore spomenuo. Koje su se u nju ugledale, zahvaljivale su joj kad su iskusile blagodat toga postupka, a koje nisu poslušale, trpjele su i dalje u svom podložnom stanju.
(Ispovijesti 9,19)

IZ UČENJA SVETE CRKVE
Bračna ljubav uključuje potpunost; u koju su uključeni svi elementi osobnosti od tjelesnog izgleda i instinkta, osjećaja i sjetilnosti do duhovnih aspiraciji i volje. Ona teži dubokom ljudskom jedinstvu koje nadilazi jedinstvo tijela, čineći jedno srce i jednu dušu. Ovakav intimni odnos podrazumijeva potpunu vjernost supružnika i neraskidivost njihovog jedinstva što je na njihovu uzajamnu radost, a i za dobro njihove djece. Osnovna zadaća Crkve je u snažnoj reafirmaciji doktrine o neraskidivosti braka, neophodno je potvrditi, svima onima koji smatraju preteškim ili nemogućim vezati se čitav život za jednu osobu li su zatočeni u okruženju koje odbija neraskidivost braka i otvoreno ismijava odluku supružnika na vjernost, da konačna priroda bračne ljubavi leži u Kristu i iz Njega crpi jakost. Najvažnija zadaća kršćanskih parova našeg vremena je svjedočiti o neprocjenjivoj vrijednosti neraskidivosti bitaka i vjernosti.
(Ivan Pavao II – Enciklika Familiaris Consorcio 13,21)

MOLITVA SV RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

Oče naš…

ZAVRŠNA MOLITVA
Sveti Oče, svemogući i vječni Bože, hvalimo Te i slavimo jer si nam u savezu muškarca i žene dao živuću sliku Kristove ljubavi prema svojoj Crkvi, a u sakramentu vjenčanja objavio neiskazivo otajstvo svoje ljubavi koja je vječna u Kristu i po Duhu Svetomu. Amen.

DJELO OBRAĆENJA
Tijekom tjedna odreci se nekog obroka ili neke potrebne kupovine, a ušteđeni novac daruj u župni Caritas.

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

JEDANAESTI ČETVRTAK 20.4.

Obitelj

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen

IZ BIBLIJE
Djeco, slušajte svoje roditelje u Gospodinu jer je to pravedno. Poštuj oca svoga i majku – to je prva zapovijed s obećanjem da ti bude dobro i da dugo živiš na zemlji. A vi, očevi, ne srdite djece svoje, nego ih odgajajte sa stegom i urazumljivanjem Gospodnjim! (Ef 6,1-4)

HIMAN DUHU SVETOM
O, dođi, Stvorče, Duše Sveti
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen

IZ ŽIVOTA SVETE RITE
Sveta Rita je imala dva sina. Njima i suprugu Paolu potpuno se posvetila. Osobitu je pozornost posvetila poučavanju svojih sinova evanđeoskim vrijednostima bratske ljubavi, praštanja, mira i služenja. Nažalost, muž joj nije pomogao u tom odgoju. Rita je iskusila sve radosti i patnje, zadovoljstva i brige majke za zdravlje, razvoj, obrazovanje, odgoj i uspjeh svoje djece. Nakon Paolova ubojstva, Rita je proživjela dramu videći kako njeni sinovi napuštaju sve njene pouke i povode se za idejama i ponašanjem sredine, prijatelja i rodbine. Sv Rita uči roditelje da budu odgajatelji osobnim primjerom, riječju i molitvom te da ljube svoju djecu u svjetlu vjere u Boga i njegova obećanja. Kad su Giangiacomo i Paolomaria odlučili počiniti ubojstvo kako bi osvetili oca, donijela je hrabru, a za naše poimanje i uznemirujuću odluku. Zamolila je Boga da im radije oduzme živote nego da ih vidi uprljane krvlju. Time nas podsjeća na riječi Evanđelja: “Tko ljubi sina ili kćer više nego mene, nije me dostojan.” (Mt 10,37)

MOLITVA SV RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SVETOG AUGUSTINA
Meditiranje o tekstu u kojem sv. Augustin opisuje životne okolnosti svoje majke sv. Monike.
Ispočetka je njezina svekrva bila protiv nje, jer su joj svašta došaptavale zle sluškinje, ali ih je ona pridobila svojim popuštanjem te ustrajnom strpljivošću i blagošću, tako da je ona sama od sebe svome sinu odavala smutljive jezike sluškinja zbog kojih je između nje i snahe bio potkopan kućni mir i tražila je za njih kaznu. Gdje su se duše nalazile u međusobnoj svađi i sukobu, ona bi ih nastojala pomiriti. Poslušala bi s jedne i s druge strane mnoge izljeve gorčine protiv one druge strane kako ih običava rigati nadut i neobuzdan razdor, gdje ju pred nazočnom prijateljicom u ubjedljivim razgovorima iskaljuje nepromišljena mržnja na nenazočnu prijateljicu, ali nijednoj nije ništa odavala o drugoj osim onog što je moglo pridonijeti njihovom pomirenju. Meni bi se taj dar činio malenim da nisam, nažalost, iskusio kako bezbroj ljudi pod utjecajem neke strane, veoma proširene kuge grijeha ne samo izdaju srditim neprijateljima što su rekli njihovi srediti neprijatelji, nego još dodaju i ono što nisu rekli. Bila je također sluškinja slugu tvojih: Tko god ju je od njih poznavao, mnogo je u njoj hvalio, častio, ljubio Tebe, jer je osjećao Tvoju prisutnost u njezinu srcu, što su svjedočili plodovi njene sveta života. Bijaše, naime žena jednog muža. Kućom svojom je pobožno upravljala, dobra su djela svjedočila za nju. (1Tim 5,9) Svoje je sinove odgajala rađajući ih toliko puta koliko ih je puta vidjela kako se okreću od Tebe. (Prema Ispovijesti 9,20-22)

IZ UČENJA CRKVE
Obitelj, zasnovana na davanju života ljubavlju, je zajednica osoba: muža i žene, roditelja i djece, rodbine. Njena prva zadaća je živjeti u vjernosti zajedništva. Ovo zajedništvo je ukorijenjeno u prirodnim krvnim vezama, a raste do osobnog ljudskog savršenstva sa zrijanjem, produbljivanjem i obogaćivanjem duhovnih veza. Svi članovi obitelji, svaki prema svojim darovima, imaju milost i odgovornost iz dana u dan graditi obitelj “školom dublje ljudskosti” u kojoj su briga i ljubav za malene, bolesne i stare, gdje se uzajamno služenje susreće svaki dan i gdje se dijeli sve pa i sreća i tuga.
(Ivan Pavao II – Enciklika Familiaris Consorcio 18.21)

MOLITVA SV. RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

ZAVRŠNA MOLITVA
Bože, Oče, koji si nam u Svetoj Obitelji Isusa, Josipa i Marije dao pravi uzor života, daj da u našim obiteljima cvatu iste krijeposti i ista ljubav kako bi združeni u tvome domu mogli uživati vječno blaženstvo. Amen.

DJELO OBRAĆENJA
Manje vremena provodite pred televizorom, a više pozornosti obratite članovima svoje obitelji i njihovim potrebama. Dogovorite se s ukućanima da ćete gasiti televizor tijekom zajedničkog objeda. Kad zajedno blagujete, prije sjedanja za stol izmolite Oče naš i Zdravo Marijo.

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

DVANAESTI ČETVRTAK 27.4.

Posvećeni život

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

IZ BIBLIJE
Na to reče Petar: “Evo, mi ostavismo svoje i pođosmo za tobom.” Isus im reče: “Zaista, kažem vam, nema ga tko bi ostavio kuću ili ženu ili braću ili roditelje ili djecu poradi kraljevstva Božjeg, a da ne bi primio mnogostruko već u ovom vremenu, i u budućem vijeku život vječni.” (Lk 18,28-30)

HIMAN DUHU SVETOM
O, dođi, Stvorče, Duše Svet
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen

IZ ŽIVOTA SVETE RITE
Sveta Rita je postala sestra augustinka u dobi od 36 godina u samostanu Sv Marije Magdalene u Casci. 40 je godina predano Bogu služila zaručničkom, nedjeljivom i vjernom ljubavlju. Pravilo Sv Augustina, koje je izabrala, propisuje ideal stvaranja bratske zajednice ljubavi do točke kada svi postanu jedno srce i jedna duša u službi Boga. Ta karizma, ostvarena još u prvim kršćanskim zajednicama (Dj 2,42-48) zahtjeva, prema Sv Augustinu, pročišćenje srca od svake sebičnosti, dinamičan molitveni život te veliku poniznost i predanost. Sveta je Rita u potpunosti ostvarila taj evanđeoski i augustijanski ideal. Sv Rita nas uči da je za izabranu osobu i za čitavu Crkvu, posvećeni život veliki dar Božji. To je dar koji nas ne ponizuje i ne rastužuje, a ne čini nas ni nezadovoljnima; naprotiv, živeći u vjeri, oslobađa mir, zrelost i trajna dobra djela i služenja. Sv Rita koja je postala časna sestra nakon što je bila žena, majka i udovica, uči nas da različite pozive znamo, u duhu zajedništva i suodgovornosti, spojiti u jedinstveno poslanje naviještanja i svjedočenja Evanđelja ljubavi.

MOLITVA SV. RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SVETOG AUGUSTINA
Bitni razlog zbog kojeg ste se okupili je anonimno živjeti u zajedničkom domu i težiti Bogu u zajedništvo misli i srca. Nikad ne recite “ovo je moje”, nego nek’ sve među vama bude zajedničko. Živite anonimno u skladu, častite Boga jer ste postali njegov hram. Neka nitko ne radi za sebe. Sve zadaće obavljajte marljivo i predano. Uvijek za zajedničko dobro. Naime, milosrđe koje je opisano riječima, ne traži vlastite prednosti, trebalo bi shvatiti na način da sve potrebe zajednice stoje ispred osobnih potreba. S vremenom ćete kod sebe uočiti napredak. Neka vam Bog dopusti držati se ovih pravila kao osobama zaljubljenim u duhovnu ljepotu koje luče Kristov miris kroz tvoju svetu sveprisutnost, ne kao sluge pod zakonom već kao slobodni ljudi u milosti. (Pravila Sv Augustina 3-4,9.31.48)

IZ UČENJA SVETE CRKVE
Bog je ljubav i u sebi živi On živi otajstvenu ljubav zajedništva. Stvarajući ljudsku vrstu na svoju sliku i stalno je održavajući, Bog je u ljudskost muškarca i žene upisao poziv, a time i sposobnost i odgovornost, ljubavi i zajedništva. Stoga je ljubav osnovni i prirodni poziv svakog čovjeka.

Kršćansko otkrivenje razlučuje dva osobita načina ostvarenja poziva ljubavi: u braku i u djevičanstvu ili celibatu. Brak i djevičanstvo ili celibat su dva načina izražavanja i življenja otajstva Božjeg saveza sa čovjekom. Djevičanstvo ili celibat ne mogu postojati ako se ne poštuje brak, a samoodricanje od spolnosti gubi svoj smisao kada se ljudska spolnost prestane smatrati velikim darom Stvoritelja. Djevičanstvo ili celibat, otvarajući srca na jedinstven način i govoreći žarčom ljubavlju za Boga, svjedoče za kraljevstvo Božje koje je od neprocjenjive i jedine konačne vrijednosti. Uprkos odricanja od tjelesne plodnosti, osobe u celibatu putuju duhovno plodne, očevi i majke, mnogih stvarajući obitelji u skladu s Božjim planom. Kršćanski parovi, stoga, mogu od osoba u celibatu očekivati dobar primjer i svjedočanstvo vjernosti svom pozivu do smrti.
(Ivan Pavao II – Enciklika familiaris Consortio 14,16)

MOLITVA SV. RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

ZAVRŠNA MOLITVA
O Bože, Ti si nam u svome Sinu, kojeg si učinio čovjekom, sve rekao i sve dao. Budući da u planu svoje providnosti trebaš i osobe koje će Te naviještati te ostaješ nijem bez našeg glasa, učini nas glasnicima i svjedocima riječi spasenja. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

DJELO OBRAĆENJA
Odreci se kupovine nečega (sladoleda, kave, cigareta, parfema…), a ušteđeni novac daruj za misije.

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

TRINAESTI ČETVRTAK 4.5.

Žene i njihovo poslanje

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

IZ BIBLIJE
Po suboti, u osvit prvog dana u tjednu, dođe Marija Magdalena i druga Marija pogledati grob. Kad im eto Isusa u susret! Reče im: “Zdravo!” One polete k njemu, obujme mu noge i ničice mu se poklone. Tada im Isus reče: “Ne bojte se. Idite, javite mojoj braći da pođu u Galileju. Ondje će me vidjeti.” (Mt 28,1.9-10)

HIMAN DUHU SVETOM
O, dođi, Stvorče, Duše Svet
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen


IZ ŽIVOTA SVETE RITA
Sv Rita je uistinu pravi lik žene. Žalosne okolnosti koje je proživjela i kao djevojka i kao žena i udovica mogle su oskvrnuti njenu ženstvenost. Naprotiv, snagom koja proizlazi iz Isusova pashalnog otajstva smrti i uskrsnuća, Rita je svježom očuvala ljepotu svoje ženstvenosti. Zbog raznolikosti proživljenih iskustava, ona je i privlačan primjer i idealno uporište ženama različitih dobi i položaja. Sv Rita naviješta ženama evanđelje slobode, slobode da budu ono što jesu, da brane dostojanstvo soje i onih koji su slabiji i sami. Sv Rita naviješta evanđelje unutarnjeg života i podsjeća svaku ženu da bez njega nema slobode, a da prolazne stvari lako zavode srca čineći nas robovima. Sv Rita poučava svaku ženu evanđelju služenja jer samo onaj tko izgubi svoj život poradi ljubavi, uistinu će ga naći. Sv Rita želi pomoći svakoj ženi staviti se u službu glavnih ideja čovječnosti: mira i opće suradnje, ekumenizma i međureligijskog dijaloga, obrane života i obitelji.

MOLITVA SV. RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SVETOG AUGUSTINA
Ljudski spol je sastavljen od muškog i ženskog. Da Krist, kada je postao čovjekom, nije rođen od žene, žene bi izgubile svaki nadu u spasenje. U sjećanju na svoj prvi grijeh, jer žena je zavela prvog muškarca, žene su mislile da ni u Kristu nema nade. Ali Krist jer na zemlju došao kao muškarac, kojeg je rodila žena, došao je utješiti žene. U priznanju svojih grijeha oba spola mogu vidjeti svoje dostojanstvo i nadu spasenja. Žena je, postavši Kristova majka, poništila grijeh kojeg je počinila zavevši muškarca. U raju je žena prva svom mužu najavila smrt. Žene su prve navijestile i spasenje Crkve. Apostoli jesu prvi navijestili Kristovo uskrsnuće poganima, ali njih su o tome izvijestile žene. Zato, nitko ne može okriviti Krista jer ga je rodila žena, spol po kojem se Spasitelj nije mogao okaljati i kojeg je uzvisio stvoritelj. (Rasprave 51,2-3)

IZ UČENJA SVETE CRKVE
Muško i žensko stvoreni su, to jest Bog ih je tako htio: s jedne strane, u savršenoj jednakosti, ukoliko su ljudske osobe, a s druge strane, svatko u svome bitku kao muško i žensko. “Biti muško” i “biti žensko” jest nešto dobro što Bog hoće: muškarac i žena imaju neuništivo dostojanstvo koje im neposredno dolazi od Boga njihova Stvoritelja. Muškarac i žena s istovjetnim dostojanstvom “na sliku Božju”. Svojim “biti muško” i “biti žensko” odražavaju Stvoriteljevu mudrost i dobrotu. Bog nikako nije na sliku čovječju: nije niti muško niti žensko. Bog je čisti duh, u kojem stoga nema razlike spolova. Ali “savršenstvo” muškog i ženskog odražavaju nešto od beskonačnog Božjeg savršenstva, tj. nešto majčinskoga ili očinskoga ili supružničkoga. Budući da su stvoreni jedno za drugo, Bog hoće da muž i žena budu jedno za drugo. Stvorio ih je za osobno zajedništvo u kojem može biti “pomoć” drugome, jer su isti mah kao osobe jednaki (“kost od mojih kostiju”), a kao muško i žensko dopunjuju se. (KKC 369.370.372)

MOLITVA SV. RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

ZAVRŠNA MOLITVA
Gospodine Bože, daj da prepoznamo dostojanstvo i veličinu žene te da muškarci i žene zajednički grade svijet pravednosti i mira u kojem se pozornost daje najmanjima i najslabijima. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

DJELO OBRAĆENJA
Izbjegavajte gledati i čitati pornografiju. Potrudite se da se u čekaonicama kod frizera, liječnika itd. uklone nemoralni časopisi koji vrijeđaju žensko dostojanstvo. Izbjegavajte svako pretjerivanje kod korištenja parfema i kozmetike.

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

ČETRNAESTI ČETVRTAK 11.5.

Praštanje

U ime Oca i Sina I Duha Svetoga. Amen.

IZ BIBLIJE
“Nego, velim vama koji slušate i ljubite svoje neprijatelje, dobro činite svojim mrziteljima, blagoslivljajte one koji vas proklinju, molite za one koji vas zlostavljaju. Onomu tko te udari po jednom obrazu pruži i drugi. Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan. Praštajte i oprostit će vam se.” (Lk 6,27-29.36.37)

HIMAN DUHU SVETOM
O, dođi, Stvorče, Duše Svet
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen.

IZ ŽIVOTA SVETE RITE
Praštanje i ljubav prema neprijateljima jedne su od najljepših pouka svetosti koje nam nudi Sveta Rita. Oprost je bio životni stav njenog srca: dala ga je svom mužu koji je bio nečedan prema njoj. Poklonila ga je svima u svojoj obitelji i izvan nje. Iskazala ga je strpljivošću, smirenošću i gostoljubljivošću, a nadasve molitvom i stvarnim djelima. Kad joj je ubijen muž, sakrila je njegovu krvavu odjeću da njeni sinovi ne bi gajili mržnju i pomišljali na osvetu. Mnogi su šaputali imena ubojica, ali bez sigurnog dokaza ona nije htjela podizati nikakve optužbe. Njezina je uplašena i gnjevna rodbina smatrala da su i životi njenih sinova u opasnosti zbog ubojičina straha od reakcije na ubojstvo njihova oca. Ali, Rita je govorila neka ne dopuste da prevlada strah te da svi koji vjeruju u Isusovo uskrsnuće mogu ljubiti i živjeti poput Njega. Nakon bolesti i smrti sinova donijela je pomirenje u srca, domove i na ulice. Sv Rita nas uči da je praštanje, kad se proživljava na izvoran način, jedan od najučinkovitijih pusteva za izgradnju mira u obitelji i društvu. Praštanje je obvezatan put za svakoga, tko želi iznutra ozdraviti i ostati zdrav.

MOLITVA SV. RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SVETOG AUGUSTINA
Bog je s nama napravio savez, dogovor, čvrst ugovor u kojem kaže: “Kako i mi otpuštamo dužnicima našim.” Svi koji pouzdano žele reći “otpusti nama duge naše” iskreno moraju reći i “kako i mi otpuštamo dužnicima našim”. Ako su ove riječi izrečene neiskreno, one gube svoje značenje.

Ponekad čovjek oprosti usnama, ali u srcu i dalje zadrži mržnju,a to čini stoga jer u sebi nema straha Božjega Srdžba je trun, a mržnja je brvno. Često korimo srdite ljude, a u svom srcu gajimo mržnju. Krist nam stoga govori: “Što gledaš trun u oku brata svojega, a brvna u oku svom ne opažaš?” (Mt 7,3)

Zašto trun izraste do brvna? Zato jer se na vrijeme ne iščupa. Kad se srdžba dugo zadrži u srcu, ona se duboko ukorijeni, razvije se i naraste do brvna. Učini poboljšanja, ispravi se. Kad bi se u tvoju kuću naselili štipavci i zmije. S koliko napora bi ih pokušao istrijebiti i dovesti kuću u red? No, ti letiš jarostan i srdžba zrije u tvom srcu, pretvara se u toliku mržnju, a tolika brvna, u štipavce i zmije, a niti ne pokušavaš iščistiti svoje srce, tu “Božju kuću” u sebi? Učini stoga što ti je rečeno “kako i mi otpuštamo dužnicima našim” i zatim s pouzdanjem reci “oprosti nam duge naše”. (Rasprava 58,6.7-7.89)

IZ UČENJA SVETE CRKVE
Bujica milosrđa ne može prodrijeti u naše srce, sve dok ne oprostimo onima koji su nas uvrijedili. Ljubav je, kao i tijelo Kristovo, nedjeljiva: ne možemo ljubiti Boga koga ne vidimo, ako ne ljubimo brata i sestru koje vidimo. Odbijanjem praštanja braći i sestrama naše se srce zatvara i njegova tvrdoća čini ga nepropusnim za milosnu ljubav Očevu.

Prispodoba o nemilosrdnom sluzi, koja zaokružuje Gospodinov nauk o crkvenom zajedništvu, završava ovim riječima: “Tako će i Otac moj nebeski učiniti s vama ako svatko od srca ne oprosti svome bratu” (Mt 18,35) Sve se veže i razvezuje tu u “dubini srca”.

Nije u našoj moći ne osjetiti i zaboraviti uvredu, ali srce koje se predaje Duhu Svetom pretvara ranu u samilost i pročišćava sjećanje okrećući uvredu u zagovor. Kršćanska molitva ide sve do opraštanja neprijateljima. Preobražava učenika uobličujući ga njegovom učitelju. Opraštanje je vrhunac kršćanske molitve; samo srce, usklađeno s Božjom samilošću, može primiti dar molitve. Opraštanje također svjedoči da je ljubav jača od grijeha. Opraštanje je osnovni uvjet pomirenja kako djece Božje s njihovim ocem tako i ljudi međusobno. (KKC 2840, 2843, 2844)

MOLITVA SV. RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

Oče naš.

ZAVRŠNA MOLITVA
Oče, Ti snagom Duha djeluješ u najskrovitijim dijelovima srca kako bi se neprijatelji otvorili dijalogu, protivnici izmirili, a narodi susreli u slozi. Oče, po tvom daru iskreno traganje za mirom gasi sve sukobe, ljubav pobjeđuje mržnju, a praštanjem se razoružava osveta. Hvalimo te i slavimo po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

DJELO OBRAĆENJA
Tijekom tjedna, pokušaj se sjetiti kome još nisi oprostio (roditeljima, djeci, bračnom drugu, kolegama.) i razlog zbog kojeg ne možeš oprostiti. Potom se ispovjedi i slijedi svećenikov savjet.

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

PETNAESTI ČETVRTAK 18.5.

Život poslije smrti

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

IZ BIBLIJE
Mi znamo da smo iz smrti prešli u život jer ljubimo braću; tko ne ljubi, ostaje u smrti. Bog nam je dao život vječni; taj je život u Sinu Njegovu. Tko ima sina, ima život; tko nema Sina Božjega, nema života. To napisah vama koji vjerujete u ime Sina Božjega da znate da imate život vječni. (1 Iv 3,14; 5,11-13)

HIMAN DUHU SVETOM
O, dođi, Stvorče, Duše Svet
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen


IZ ŽIVOTA SVETE RITE
Sv Rita se često susretala sa zbiljom smrti. Roditelji su joj umrli odmah nakon vjenčanja. Muž Paolo je umro nasilnom smrću nakon 15 godina braka. Sinovi su joj još kao djeca umrli od bolesti. Na razmišljanje nas osobito potiče činjenica da joj je draža bila smrt djece nego da ih vidi ukaljane smrtnim grijehom ubojstva. Sv Rita nas poučava čvrstoj vjeri u zagrobni život, sigurnoj nadi u obećanja besmrtnosti, uskrsnuća i vječnoga života koja nam je dao Gospodin Isus. Poziva svu svoju duhovnu djecu da nadvladaju svaku sumnju te da se stoga bespoštedno bore protiv smrtnoga grijeha, to jest, protiv takvih izbora s kojima umire Božji život u nama i koji nas vode u vječnu smrt. Sv je Rita umrla u dobi od 76 godina, najvjerojatnije 22. svibnja 1457.god. Pošla je radosno u susret smrti, kao na dugo očekivani susret s ljubljenim Isusom, svojim zaručnikom. Ona nas uči kako nadvladati strah od smrti provodeći život u molitvi, ljubavi, dobrim djelima i izvršavanjem svojih svakodnevnih obveza.

MOLITVA SV. RITI
Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SVETOG AUGUSTINA
Svi strahuju od smrti tijela, a svega nekolicina strahuje za dušu. Svi su zabrinuti za smrt tijela koja, prije ili kasnije, treba doći i čine sve ne bi li je izbjegli. Čovjek koji je predodređen umrijeti žestoko se bori za život, dok se čovjek koji je pozvan na život vječni ne trudi izbjegavati grijeh. A ipak, sve što čini da ne umre je uzalud i beskorisno. On samo uspijeva odgoditi, a ne i izbjeći je. S druge strane, ako bi se potrudio ne griješiti zadobio bi život vječni. O, kad bi barem uspjeli potaknuti ljude da zavole život vječni onoliko koliko vole ovaj prolazni!….Tko ne bi bio voljan žrtvovati i najneophodnije stvari, ako bi nastavio živjeti? Kad bi se nekome reklo “Ako ne želiš umrijeti, moraš ploviti”…Bi li slučajno odbio ovo učiniti? Bog nam naređuje odbaciti ispraznosti kako bi živjeli vječno, li mi ga odbijamo poslušati. Oni koji vole zemaljski život, a kojeg ne posjeduju ni kada ni koliko žele, za nas su stalni prijekor. Ipak, mi ne korimo jedan drugog zbog lijenosti i mlakosti u postizanju vječnog života, kojeg ćemo ako želimo, i zadobiti i više ga nećemo izgubiti. s druge strane, sva smrt od koje strahujemo, stići će nas željeli mi to ili ne. (Tumačenje Evanđelja po Ivanu)

IZ UČENJA CRKVE
Zagonetka ljudskog položaja doseže vrhunac pred licem smrti. Ne muči čovjeka samo bol i sve veći rasip tijela nego ga također, dapače još više muči strah od vječne smrti. Svi pokušaju tehnike, ma koliko bili korisni, ne mogu smiriti tjeskobu čovjeka; naime, produženje biološkog trajanja ne može mu utažiti one želje za daljnjim životom koja je neodoljivo ukorijenjena u njegovu srcu. Dok je pred smrću nemoćno svako maštanje, Crkva, poučena Božanskom objavom tvrdi da je Bog stvorio čovjeka za blaženi cilj s onu stranu zemaljske bijede. Štoviše, kršćanska vjera uči da će ta tjelesna smrt, od koje bi čovjek bio pošteđen da nije sagriješio biti jednom pobijeđena. Bog je naime pozvao i poziva čovjeka da čitavim svojim bićem prione uza nj u vječnom zajedništvu nepropadljivog božanskog života. Svakome čovjeku koji razmišlja vjera, predočena solidnim argumentima pruža odgovor, na tjeskobna pitanja o njegovoj budućoj sudbini… Nepoznato nam je vrijeme dovršenja zemlje i čovječanstva, a ne znamo ni način preobrazbe svemira. Prolazi, doduše, vanjski lik ovog svijeta, izobličen grijehom. No poučeni smo da Bog sprema novi stan i novu zemlju u kojima će vladati pravednost i gdje će blaženstvo ispuniti i nadvisiti sve želje za mirom što se rađaju u ljudskom srcu. Tada pošto smrt bude pobijeđena, sinovi će Božji biti u Kristu uskrišeni, i ono što je bilo sijano.
(Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu (GS) 18,39)

MOLITVA LITANIJA
Za mir u obiteljima………………….Sv. Rito, zagovaraj nas!
Za ozdravljenje bolesnih
Za zaštitu djece
Za vedrinu starosti
Za izbore mladih
Za vjernost bračnih drugova
Za poslanje roditelja
Za složnost posvećenih osoba
Da budemo sposobni praštati
Da budemo snažni u trpljenju
Da dobro izvršavamo svoje obveze
Da vjerujemo u pobjedu dobra
Da izgradimo bolji svijet
Da širimo Evanđelje
Da živimo u svetosti
Oče naš…

ZAVRŠNA MOLITVA
Slavimo Te i hvalimo, svemogući i vječni Oče, po Kristu Gospodinu našem. Primivši na sebe našu smrt, On nas je oslobodio smrti i žrtvujući svoj život otvorio nam put u besmrtan život. On je spasenje svijeta, vječni život i uskrsnuće mrtvih. On živi i kraljuje s Tobom i Duhom Svetim u vijeke vjekova. Amen.

DJELO OBRAĆENJA
Ako to već nisi napravio, daj služiti sv. misu za pokojnike u tvojoj obitelji i obiđi grobove svojih dragih. Ne prihvaćaj ponude Jehovinih svjedoka o kraju svijeta; odbaci vjerovanja u “reinkarnaciju” i sve magijske prakse zazivanja mrtvih na spiritističkim seansama, automatske zapise i sl. Znaj da je sve to osuđeno Božjom Riječju.

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

SVETAC DANA – SV. SKOLASTIKA


Iako smo u vremenima kada za redovnički život postoji sve manje zanimanja, valja naglasiti veliku vrijednost i važnost takvoga samostanskoga oblika življenja vjere i intenzivnijega proslavljanja Boga. Obično svi redovnici, bez obzira kojem redu pripadali, obdržavaju tri temeljna zavjeta: poslušnost, čistoću i siromaštvo, ali uz to imaju i neka dodatna pravila, koja je donio utemeljitelj i za koja su se redovnici obvezali da će ih obdržavati, a upravo će se po njima najviše razlikovati jedni redovi od drugih. Temeljno ih se može podijeliti na kontemplativne, odnosno one koji su se više posvetili molitvi, duhovnomu životu i odvojenosti od svijeta, te na aktivne, odnosno one koji su se uz možda nešto manje intenzivan duhovni život značajnije posvetili brizi o ljudima, npr. bolesnima, siromašnima, odgoju djece i mladih itd. U tom smislu možemo reći da je svaki red vrijedan, jer ima za cilj slaviti Boga i na molitveni ili aktivan način biti na korist ljudima.

Veliku razgranatost različitih redovničkih zajednica u Europi možemo ponajprije zahvaliti svetomu Benediktu, ocu zapadnoga monaštva, kao i njegovoj sestri svetoj Skolastici, majci svih redovnica na Zapadu. Njih su dvoje tako utemeljili benediktince, odnosno sveti je Benedikt utemeljio muški ogranak i njime upravljao, dok je sveta Skolastika bila uz svetoga Benedikta suutemeljiteljica ženskoga ogranka.

Dobro je podsjetiti se na ono Benediktovo i benediktinsko temeljno pravilo koje nas opominje na uravnoteženi duhovni život, a glasi: Ora et labora, odnosno Moli i radi. Može se reći da je to temelj svake redovničke zajednice i da po tomu dobivaju svoju duhovnu snagu, ali je i poticaj svim ostalim vjernicima, bez obzira u kojemu se staležu nalazili, da ne zanemaruju ni duhovnost ni važnost rada i ovozemaljskog zauzimanja za opće dobro. Drugim riječima, sve ono što su sveti Benedikt i sveta Skolastika činili može nam biti poticaj u svakodnevnu življenju, a nije zanemariv podatak da su za sebe i za svoje zajednice odredili iznimno strog i vrlo ozbiljan pokornički život.

Sveti Benedikt i sveta Skolastika rođeni su oko 480. god. u Nursiji (danas Norcia u Italiji), a iako se s time svi ne slažu, postoji velika vjerojatnost da su bili blizanci. Svetoga su Benedikta roditelji poslali na studij govorništva, ali je, slijedeći Božji poziv, otišao u drugomu smjeru. Povukao se u samoću u brda, živeći u jednoj pećini, ali su ga nakon nekoga vremena zamolili pustinjaci koji su živjeli u obližnjemu samostanu da im postane poglavar, budući da je njihov umro. Iako je prihvatio poziv, vrlo se brzo razočarao, jer je uvidio da im je disciplina itekako oslabjela, a kada je htio ponovno uspostaviti red, naišao je na veliko protivljenje, koje je išlo do te mjere da su ga čak pokušali otrovati. Zbog toga je otišao odande i s onima koji su htjeli slijediti strogi način života kakav je propisivao otišao najprije u Subiaco, a potom i 529. god. na brdo Monte Cassino, gdje je izgradio veliki samostan i dvije crkve.

Sveta ga je Skolastika slijedila u svetosti života, a možemo pretpostaviti da je sudjelovala i u svemu drugomu što je Benedikt poduzimao. Tako je u podnožju Monte Cassina sagrađen samostan benediktinki, a na čijem je čelu bila sveta Skolastika i sa svojim sestrama provodila regulu svetoga Benedikta.

Iako o svetoj Skolastici nema puno zapisa, možemo ponešto o njoj saznati iz pisanja svetoga Grgura Velikoga, pape i crkvenoga naučitelja, a čiji je ulomak uvršten u Časosolov naroda Božjega. Tako ondje čitamo:

Skolastika, sestra blaženog Benedikta, bila je od same djetinje dobi posvećena svemogućem Gospodinu. Ona je obično dolazila k bratu jedanput na godinu, a Božji je čovjek silazio k njoj nedaleko izvan vrata, na samostanskom imanju. 

Jednog je dana ona po običaju došla a časni njen brat siđe k njoj u pratnji učenika. Čitav su dan proveli u hvaljenju Boga i svetim razgovorima, a kad se spuštao noćni mrak, zajedno su blagovali hranu. Kako ih je, pak, u svetim razgovorima zatekao kasni sat, sveta ga koludrica zamoli: “Molim te, ne ostavljaj me noćas, već razgovarajmo o radostima nebeskog života sve do jutra.” On joj odvrati: “Što to govoriš, sestro? Izvan ćelije ne mogu nikako ostati.” 

Sveta koludrica čuvši bratovo odbijanje sklopi ruke i položi ih na stol pa spusti k rukama glavu da se pomoli svemogućem Gospodinu. A kad sa stola podiže glavu, navali sijevanje i grmljavina i pljusak kiše takvom žestinom da nisu ni časni Benedikt a ni braća od pratnje mogli nogom krenuti izvan praga mjesta gdje su sjedili. 

Tad se Božji čovjek rastužen stade jadati: “Svemogući ti se Bog smilovao, sestro: što si to učinila?” A ona će mu: “Eto, molila sam tebe, i nisi me htio čuti. Zamolila sam svoga Boga, i on me čuo. A sada, daj, iziđi, ako možeš; ostavi me tu, pa se vrati u samostan!” 

A on koji nije bio voljan ostati, osta ondje preko volje, tako da su probdjeli svu noć i jedno drugo uzajamno hranili svetim razgovorima o duhovnom životu. 

I nikakvo čudo što je ženska bila valjanija od njega; jer, po onoj Ivanovoj: Bog je ljubav, sasvim ispravno, više je mogla koja je više ljubila. 

I gle! Tri dana kasnije čovjek je Božji bio u ćeliji. I podigavši oči u vis, vidje dušu svoje sestre kako izlazi iz tijela i u liku golubice prilazi nebeskim odajama. On se obradova tolikoj njenoj slavi i zahvali svemogućem Bogu pjesmama i pohvalama; i posla braću da joj tijelo donesu u samostan i polože u grob što ga za se bijaše pripravio. 

I dogodi se da ni grob ne razdvoji tjelesa njih kojima je srce bilo uvijek jedno u Gospodinu. (Iz knjige Razgovora svetoga Grgura Velikoga, pape, u: Časosolov rimskog obreda, II, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1997., str. 1177-1178.)

Sveta je Skolastika umrla oko 547. godine (neki preciziraju da je to bilo 10. veljače te godine), a ubrzo nakon nje – 21. ožujka 547. – umro je i sveti Benedikt. Na njihovu se grobu i danas nalazi ovaj natpis: „Benedikt i Skolastika došli su na zemlju jednim porodom, bili su odani Bogu jednom pobožnošću i ovaj ih jedan grob čuva.“ Spomendan svete Skolastike slavi se 9. veljače.

Nakon što je samostan Monte Cassino bio u potpunosti uništen u vrijeme Drugoga svjetskoga rata (1944. god.), pristupilo se temeljitoj rekonstrukciji, pa su tom prilikom privremeno iskopane i kosti svete Skolastike i svetoga Benedikta. Na temelju pregleda stručnjaka, ustanovljeno je da je sveta Skolastika bila visoka 159 cm, te da je umrla u dobi između 60 i 70 godina. Njihova su tijela bila izložena na javno štovanje od 1950. do 1955. god., a potom su vraćena u staro grobno mjesto, koje je smješteno ispod glavnog oltara.

Sveta se Skolastika u ikonografiji obično prikazuje odjevena u crni benediktinski habit, s ljiljanom ili opatičkim križem u ruci, dok se golubica, koja simbolizira onu golubicu koja se spominje u opisu svetoga Grgura Velikoga, nalazi do svetičinih nogu, ili je utisnuta njoj u grudi, ili pak leti prema nebu. Zaštitnica je protiv udara groma i protiv suše, a razumljivo je da je glavna svetica benediktinskoga reda.

Djelo svetoga Benedikta i njegove sestre svete Skolastike urodilo je mnogostrukim plodovima, tako da su tijekom povijesti osnovani mnogi benediktinski samostani, kako muški, tako i ženski. No, i njima se tijekom povijesti dogodilo ono što je svetoga Benedikta u početku najviše razočaralo, a to je popuštanje u disciplini. Ipak, Duh Sveti puše kada hoće i kako hoće, pa je tako i to okrenuo na dobro. Naime, nakon pada zanosa i popuštanja u disciplini, Duh Sveti je potaknuo svetoga Brunu u 11. st. da reformira benediktinski red i tako su nastali kartuzijanci, čija je karizma prepoznatljiva po tomu što se povlače u šutnju i kontemplaciju, a s drugima se sastaju samo na molitvu. Nešto poslije nastao je još stroži red – cisterciti, a u 17. st. i oni su reorganizirani i utemeljeni su trapisti.

Valja napomenuti i kako u Hrvatskoj još uvijek postoji više samostana benediktinki, a od njih je svakako najpoznatiji onaj u Zadru, podignut 906. god., u kojemu je svojevremeno poglavarica bila opatica Čika, rođakinja kralja Petra Krešimira IV. Osim njega, sačuvano ih je još sedam: na Rabu, u Trogiru, u Krku, u starom Pagu, u novom Pagu, u Šibeniku, na Hvaru, te na otoku Cresu. Broj svih redovnica u navedenim samostanima je oko 100, a sve one žive u klauzuri, velikim dijelom odvojene jedne od drugih i od vanjskoga svijeta, kako bi se mogle posvetiti molitvenom životu, a istovremeno izvršavati one poslove koji su im povjereni.

Iako današnji čovjek teško pronalazi smisao takvim kontemplativnim načinima života i duboke posvećenosti Bogu, valja istaknuti da je njihova duhovna snaga kroz cijelu povijest bila iznimno velika, pa tako i danas, odnosno da svojom molitvom pridonose ne samo svome osobnome posvećenju, nego molitvom za cijelu Crkvu i cijeli svijet na svoj način posvećuju cjelokupnu stvarnost.

Zato je važno barem ponekad porazmisliti o veličanstvenom djelu svetoga Benedikta i svete Skolastike i tolikom njihovu snažnom predanju Bogu, jer su ne samo za svoga života, nego i kroz ovaj dugi niz stoljeća bitno pridonijeli duhovnoj ljepoti Crkve, koja se i po njima može prepoznati kao istinska Kristova Zaručnica. A sve to lijepo sažima zborna molitva ovim riječima: Gospodine, danas na spomendan svete Skolastike dje­vice, daj da se u nju ugledamo, tebi čistom ljubavlju služimo te i mi postignemo sreću tvoje ljubavi.

Preuzeto s vjeraidjela.com

MISNA ČITANJA – 9. VELJAČE 2023.

I psići ispod stola jedu od mrvica dječjih.

V. tjedan kroz godinu

Četvrtak, 9. 02. 2023.

Sv. Skolastika, djevica

Spomendan

ČITANJA:
od dana: Post 2,18-25; Ps 128,1-5; Mk 7,24-30

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Skolastika, Apolonija, Sabin, Sabina, Zora, Sunčica

Prvo čitanje:

Post 2, 18-25

Ženu dovede čovjeku. I dvoje njih bit će jedno tijelo.

Čitanje Knjige Postanka

Reče Gospodin, Bog:

»Nije dobro da čovjek bude sam!

Načinit ću mu pomoć kao što je on.«

Tada Gospodin, Bog, oblikova od zemlje sve životinje poljske i ptice nebeske, i privede ih čovjeku da vidi kako će koju nazvati, pa kako koje stvorenje čovjek prozove, da mu tako bude ime. Čovjek nadjene imena svoj stoci, svim pticama nebeskim i životinjama poljskim. No čovjeku se ne nađe pomoć kao što je on. Tada Gospodin, Bog, pusti tvrd san na čovjeka te on zaspa, pa mu izvadi jedno rebro, a mjesto zatvori mesom. Od rebra što ga je uzeo čovjeku napravi Gospodin, Bog, ženu pa je dovede čovjeku. Nato čovjek reče:

»Odjednom, evo kosti od mojih kostiju,

mesa od mesa mojega!

Ženom neka se zove,

od čovjeka kad je uzeta!«

Stoga će čovjek ostaviti oca i majku

da prione uza ženu svoju

i dvoje njih bit će jedno tijelo.

A bijahu oboje goli — čovjek i njegova žena — ali ne osjećahu stida.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 128, 1-5

Pripjev:

Blago svima koji se boje Gospodina!

Blago svakome koji se boji Gospodina,
koji njegovim hodi stazama!
Plod ruku svojih ti ćeš uživati,
blago tebi, dobro će ti biti.

Žena će ti biti kao plodna loza
u odajama tvoje kuće;
sinovi tvoji ko mladice masline
oko stola tvojega.

Eto, tako će biti blagoslovljen čovjek
koji se Gospodina boji.
Blagoslovio te Gospodin sa Siona,
uživao sreću Jeruzalema
sve dane života svojega!

Evanđelje:

Mk 7, 24-30

Psići ispod stola jedu od mrvica dječjih.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Usta Isus i otiđe u kraj tirski. I uđe u neku kuću. Htio je da nitko ne sazna, ali se nije mogao sakriti, nego odmah doču žena koje kćerkica imaše duha nečistoga. Ona dođe i pade mu pred noge. A žena bijaše Grkinja, Sirofeničanka rodom. I moljaše ga da joj iz kćeri istjera zloduha. A on joj govoraše: »Pusti da se prije nasite djeca! Ne priliči uzeti kruh djeci i baciti ga psićima.« A ona će mu: »Da, Gospodine! Ali i psići ispod stola jedu od mrvica dječjih.« Reče joj: »Zbog te riječi idi, izišao je iz tvoje kćeri zloduh.« I ode kući te nađe dijete gdje leži na postelji, a zloduh je bio izišao.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

SVETAC DANA – SV. JOZEFINA BAKHITA

8. veljače Crkva slavi spomendan svete Bakhite, afričke crnkinje koja je morala podnijeti velika životna iskušenja, ali je unatoč njima pokazala nepokolebljivu vjeru i ljubav prema svojim mučiteljima.



Sveta Jozefina Bakhita afrička je svetica iz Sudana, koja je rođena 1869. god. u uglednoj obitelji, ali su ju u dobi od 5 ili 9 godina, dok je pomagala roditeljima u polju, oteli Arapi i prodali trgovcima robljem, te je, postajući vlasništvom raznih robovlasnika, doživljavala velika ponižavanja i mučenja. Kako je od otmice doživjela velike traume, zaboravila je i vlastito ime, pa su joj ime Bakhita dali njezini robovlasnici. Moglo bi se nazvati ironijom činjenica da joj ime znači Sretna. 

Kad joj je bilo 10 godina, prodana je nekom turskom generalu u Sudanu, koji se posebno iživljavao nanoseći joj svakodnevne duboke rane bičevanjem, a također ju je dao tetovirati po trbuhu i grudima, kako bi ju označio kao svoje vlasništvo. Rane koje su nastale od tetoviranja i bičevanja obično je posipao solju, kako bi ostali ožiljci, pa je tako sa svojih 13 godina Bakhita nosila takva 144 biljega ljudske nečovječnosti.

1882. godine prodana je nekom talijanskom konzulu, a on ju je dvije godine poslije odveo u Italiju i ondje predao svomu prijatelju, trgovcu Augustu Michieliju, da mu bude sluškinja. Taj je bio, za razliku od svih prethodnih, pažljiv i obazriv prema budućoj svetici, a u njegovoj je službi provela tri ili četiri godine. U Italiji je upoznala kršćanstvo, a na krštenju je dobila ime Jozefina. Nadahnjivala se na životu i muci svoga Spasitelja, te je svakodnevno sve više rasla u duhovnoj snazi po kojoj je mogla oprostiti svojim mučiteljima.

Njezini su se vlasnici 1887. god. vratili u Afriku, dok je ona stjecajem određenih okolnosti nakon nekoga vremena zadobila slobodu, te je tako mogla još više izgrađivati svoju vjeru. Postala je redovnica, a svojom vedrinom i iznimnom snagom osnaživala je mnoge. Živjela je u samostanu 45 godina, radeći kao sakristanka, vratarica i vrtlarica. Kako joj se život bližio kraju sve je više obolijevala, tako da se na koncu mogla samo kretati u invalidskim kolicima, podnoseći teške muke. Takvu je svoju patnju prinosila Kristu patniku, i na takav način zahvaljivala Bogu što je imala milost suobličivati se svomu Spasitelju. Umrla je 8. veljače 1947., blaženom ju je proglasio sveti Ivan Pavao II. 1992. godine, a osam godina poslije – 2000. proglasio ju je i svetom.

Primjer svete Bakhite nuka nas na razmišljanje o robovlasničkim odnosima u povijesti i čestim velikim tragedijama koje su iza toga stajale, ali nuka nas i na razmišljanje o trgovini ljudima, koja je prilično raširena u naše vrijeme. Iako nam poneki primjeri pokazuju da robovlasništvo u konkretnim prilikama nije nužno moralo biti nepravedno, češće se ipak događalo da su robovi bili ljudi bez ikakvih prava i bez priznanja čovječnosti. O takva dva različita pristupa svjedoči nam i životopis svete Bakhite, prema kojemu su se prvih nekoliko vlasnika odnosili prema njoj na krajnje neljudski način, ali je zadnji pokazao poštovanje i razumijevanje.

Također, valja spomenuti da je u prvo vrijeme Crkve bilo općerašireno robovlasništvo, ali da je vjera u Isusa Krista i gospodarima i robovima davala smisao i snagu da odnosi jednih prema drugima budu u istinskom kršćanskom duhu. O tomu nam na svoj način svjedoči Poslanica Filemonu, a u kojoj sveti Pavao, nazivajući najprije sam sebe sužnjem Isusa Krista, potiče prijatelja Filemona da u bratskoj ljubavi primi nazad svoga roba Onezima, a koji mu je bio neposlušan i odbjegao. Pavlovim posredovanjem i propovijedanjem Onezim je postao kršćanin, a samom je Apostolu pogana puno koristio, no Pavao ga je poslao nazad Filemonu, kojega je također obratio, i to s riječima da ga primi ne kao roba, nego više od roba, kao dragog brata.

Ista vjera u Isusa Krista dala je i svetoj Bakhiti snagu da se bez mržnje i gorčine u srcu sjeća svojih tlačitelja, a isto tako da u ljubavi i zahvalnosti požrtvovno služi onom gospodaru koji joj je pristupio prijateljski i s poštovanjem. Pokazuje to kolika i kakva može biti ljubav nadahnuta Kristovim primjerom, odnosno da nema toga staleža i nema tako teških životnih okolnosti zbog kojih bi netko mogao tvrditi da ne može služiti Bogu. Sveta Bakhita nam je svojom ljubavlju, poniznošću i požrtvovnošću jasno ukazala na takav put, razumijevajući dobro svetopisamsku sliku koja nam stavlja pred oči Krista kako pere noge svojim učenicima i time nam svima pokazuje kako trebamo jedni drugima služiti.

No, valja primijetiti kako svi ne slijede takav Kristov primjer, nego naprotiv i danas žele gospodariti ljudskim životima, a u tom smislu valja istaknuti strašne oblike suvremenoga ropstva, koji nisu nimalo blaži od onih nekadašnjih. Takvo se ropstvo češće odnosi na krajnje oblike oduzimanja istinske slobode nekomu u obitelji, na poslu i u drugim naoko redovitijim okolnostima, bilo da je riječ o fizičkim ili psihičkim zarobljavanjima i zlostavljanjima, a još se više odnosi na  umrežene lance trgovine ljudima, koji su doista neizmjerno velika ljaga na licu današnjega svijeta. Takva trgovina ljudima u svojoj je biti robovlasništvo, a po svom intenzitetu i rasprostranjenosti ne zbiva se samo u totalitarnim društvima, nego i u onima koje nazivamo demokratskima. Za tu će pošast papa Franjo reći da je najraširenije ropstvo 21. stoljeća, a podatci govore da je oko 40 milijuna osoba u svijetu izravno izloženo takvoj trgovini, s tim da je primjetan sve veći broj trgovine djecom. S obzirom da je to vrlo unosan posao, čini se da ima poveliki broj onih kojima, mimo ljudskosti i kršćanske ljubavi, to odgovara.

Zbog svega toga već se nekoliko godina 8. veljače obilježava Svjetski dan molitve, razmišljanja i djelovanja protiv trgovine ljudima, a koji je izravno nadahnut životom svete Bakhite, pa je razumljivo da se obilježava na njezin spomendan.

Preuzeto s vjeraidjela.com

MISNA ČITANJA – 8. VELJAČE 2023.

Što iz čovjeka izlazi, to onečišćuje čovjeka.

V. tjedan kroz godinu

Srijeda, 8. 02. 2023.

ili: Sv. Jeronim Emiliani; Sv. Jozefina Bakhita, djevica

Svagdan

ČITANJA:
Post 2,4b-9.15-17; Ps 104,1-2a.27-28.29bc-30; Mk 7,14-23

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Jeronim, Jozefina, Jerko, Mladen

Prvo čitanje:

Post 2, 4b-9.15-17

Gospodin Bog uzme čovjeka i postavi ga u edenski vrt.

Čitanje Knjige Postanka

Kad je Gospodin, Bog, sazdao nebo i zemlju, još nije bilo nikakva poljskoga grmlja po zemlji, još ne bijaše niklo nikakvo poljsko bilje, jer Gospodin, Bog, još ne pusti dažda na zemlju, i nije bilo čovjeka da zemlju obrađuje. Ipak voda poteče iz zemlje i natopi svu površinu zemaljsku. Gospodin, Bog, sazda čovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahnu dah života. Tako postane čovjek živa duša.

I Gospodin, Bog, zasadi vrt na istoku, u Edenu, i u nj smjesti čovjeka koga je sazdao. Tada Gospodin, Bog, učini te iz zemlje nikoše svakovrsna stabla — pogledu zamamljiva a dobra za hranu — i stablo života, nasred vrta, i stablo spoznaje dobra i zla.

Gospodin, Bog, uzme čovjeka i postavi ga u edenski vrt, da ga obrađuje i čuva. Gospodin, Bog, zapovjedi čovjeku: »Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi, ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusiš, zacijelo ćeš umrijeti!«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 104, 1-2a.27-28.29bc-30

Pripjev:

Blagoslivljaj, dušo moja, Gospodina!

Blagoslivljaj, dušo moja, Gospodina!
Gospodine, Bože moj, silno si velik!
Odjeven veličanstvom i ljepotom,
svjetlošću ogrnut kao plaštem!

Sva bića željno čekaju
da ih nahraniš na vrijeme.
Daješ li im, tada sabiru:
otvaraš li ruku, nasite se dobrima.

Ako dah im oduzmeš, ugibaju,
i opet se u prah vraćaju.
Pošalješ li dah svoj, opet nastaju,
i tako obnavljaš lice zemlje.

Evanđelje:

Mk 7, 14-23

Što iz čovjeka izlazi, to onečišćuje čovjeka.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Isus ponovno dozove mnoštvo i stane govoriti: »Poslušajte me svi i razumijte! Ništa što izvana ulazi u čovjeka ne može ga onečistiti, nego što iz čovjeka izlazi — to ga onečišćuje.

Tko ima uši da čuje, neka čuje!«

I kad od mnoštva uđe u kuću, upitaše ga učenici za prispodobu. I reče im: »Tako? Ni vi ne razumijete? Ne shvaćate li da čovjeka ne može onečistiti što u nj ulazi jer mu ne ulazi u srce, nego u utrobu te u zahod izlazi?« Tako on očisti sva jela.

Još dometnu: »Što iz čovjeka izlazi, to onečišćuje čovjeka.

Ta iznutra, iz srca čovječjega izlaze zle namisli, bludništva, krađe, ubojstva, preljubi, lakomstva, opakosti, prijevara, razuzdanost, zlo oko, psovka, uznositost, bezumlje. Sva ta zla iznutra izlaze i onečišćuju čovjeka.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

U Širokom Brijegu obilježena 78. obljetnica ubojstva franjevaca

Na današnji dan prije 78 godina jugokomunisti su počinili neviđeni zločin nad svećenicima i franjevcima u samostanu na Širokom Brijegu. Njih 12-oricu, koje su pronašli u samostanu, odveli su do ratnog skloništa, ubili ih, polili benzinom i potom zapalili. To je bio uvod za sva iduća događanja, za druge nepravedno ubijene franjevce u Mostaru, Čitluku, Ljubuškom i mnogim drugim mjestima, sveukupno njih 66, kao i za ubijene članove puka Božjega. Samo za nekoliko dana koliko je jugokomunistima trebalo da pregaze Široki Brijegu napravili su tu 330 što većih i manjih stratišta i grobišta. U čast svima njima danas je na Širokom Brijegu služena sv. misa zadušnica.

Molitveni program započeo je u 16.00 molitvom kraj ratnog skloništa gdje su članovi Frame Široki Brijeg zapalili 12 svijeća u znak sjećanja na 12 fratara koji su ubijeni i spaljeni u ovom skloništu. Nakon molitve procesija se uputila prema samostanskoj crkvi. Molitvu na grobnici s posmrtnim ostatcima 24-ice pronađenih pobijenih franjevaca predvodio je provincijal hercegovačkih franjevaca fra Jozo Grbeš, a imena pobijenih čitali su Trećari.

Svečanu sv. misu zadušnicu predslavio je provincijal, uz sumisništvo generalnog vikara hercegovačkih biskupija don Nikole Menala, vicepostulatora fra Miljenka Stojića, svih gvardijana i velik broj drugih hercegovačkih franjevaca. Pjevanje na sv. misi predvodio je Veliki župni zbor. Molitvu vjernika čitali su gvardijani pojedinih samostana.

Provincijal fra Jozo u propovijedi je istaknuo važnost traženja istine, pogotovo u današnjem svijetu kada nam se uvijek govori o pravoj i krivoj strani povijesti. »U svakom narodu postoje dani i događaji koji su urezani u memoriju putovanja. Tako 7. veljače ostaje polazna točka sjećanja patnje i traženja istine na ovoj našoj zemlji patnje i zatiranja istine. Tzv. pobjednici, nastajući na mržnji prema kršćanskom i hrvatskom stvorili su lažne povijesti. Svetopisamska briga za čovjeka počinje pitanjima: “Gdje si?” “Gdje je tvoj brat?” Ovo su dva pitanja koja Bog pita u zoru ljudske povijesti. Pitanja su to koja i mi postavljamo desetljećima: gdje su naša braća? Za njih gotovo polovicu ne znamo gdje su! Zašto ne znamo! Tko ih krije? Tko šuti? Toliko je Hrvata po Hercegovini ubijenih, nestalih… njihove obitelji ne znaju gdje su! Zašto? Ja sam samo poštar koji pitam u njihovo ime. U ime onih kojih nema, u ime onih koji ne znaju! Mi smo božanska stvorenja! Bog svoju sličnost daje jednako svima. Mi smo slika Božja. Ne postoji ništa što bi ljudi mogli učiniti da bi ju povećali ili umanjili. I nije na nama da odlučujemo tko ju posjeduje ili ne. Stoga darivanje i oduzimanje života pripada onome koji je njegov prvotni tvorac. Moćnici ovoga svijeta kroz čitavu povijest u svojoj oholosti uzeše sebi za pravo odlučivati tko će živjeti, a tko ne! Oholost je čisto zlo! Nema opravdanja za ubojstvo. Ubijeni su uvijek nevini! Od prvog dana povijesti do Širokog Brijega. … Selektivna sjećanja koje nam nudi sustav utemeljen na ideologiji zla zna da su pamćenja istine opasna pamćenja, u onom sustavu koji se prelijeva i u ovaj sustav. Hrvati su se našli u politički dirigiranom tumačenju povijesti koja je razvila kulturu selektivnoga sjećanja što je rezultiralo tezom da se “pamte” samo “naše žrtve” i “njihovi zločinci”. Na taj način “njihovi zločinci” znači “naša braća”! Tako je kultura zaborava rodila kulturu prekriženih, zaboravljenih, zabranjenih duša. Stroj zaborava stvorio je, pak, masovne spomenike opomene onima koji su stvorili sustav laži. Pitamo se stoga: što je s budućnošću istine? Iz stoljeća plača ušli smo već odavno u stoljeće nade, ali stoljeće nade kao da je obilježeno onima koji nemaju hrabrosti reći istinu. Svjedoka malo, kopija puno! Tako često vlast i moć nisu prijatelji istine. Tako su često učenici Evanđelja mučenici moći, ideologije, mržnje i nevjere. U čekaonici povijesti istina je njena najveća žrtva. Hoćemo li biti ljudi istine ili ljudi laži? Ili tko hoćemo biti? Naše žalopojke nad mučnom prošlosti prestaju biti snažne ako nemamo hrabrosti danas reći i živjeti, svjedočiti i tražiti ono što je vječno, dobro i pravedno! Stoga večeras govorim i pitam: hoćemo li se konačno riješiti komunizma, mentalnog i ideološkog? Hoćemo li konačno vidjeti istinu? Hoćemo li konačno imati hrabrosti suočiti se s onim što je zlo! Ako to zadire u naše obitelji, ako je moj otac ili moj djed bio dio tog zločestog kruga, onda je vrijeme da i njegovu imenu donesete istinu. Bol istine puno je manja nego život laži!«

Generalni vikar hercegovačkih biskupija don Nikola Menalo prenio je pozdrave i blagoslov biskupa iz Mostara mons. Petra Palića. »Kao nasljedovatelji Isusa Krista, dok razmišljamo o njegovoj muci i smrti, uvidjeli smo na koji se način u njegovu životu očitovala ljudska bijeda, bijeda ljudi koji su sebe izdigli iznad Boga skrivajući se iza predaje starih koju su stavili iznad čovjekovih potreba samo zato što je Isus bio protivnik sustava koji je postavio pravila i propise ispred zahtjeva ljudske potrebe. Zapovijed Božja je bila da zahtjev ljubavi prema čovjeku treba biti na prvome mjestu. Isus je bio posve uvjeren da je bilo koja odredba koja je priječila čovjeku pružanje pomoći gdje je pomoć bila potrebna, bila ništa manje nego suprotnost božjem zakonu. Trebali bismo voditi brigu o tome da nikada ne dopustimo propisima da paraliziraju zahtjeve ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Danas se sjećamo ljudi koji su bili žrtve jednoga manifesta koji je paralizirao Evanđelje i navjestitelje Radosne vijesti. No, žrtva pobijenih svećenika i redovnika u našemu narodu pokazuje nam da će zakon ljubavi prema bližnjem uvijek biti ispred manifesta samoupravljanja. Neka njihova žrtva bude poticaj današnjim naraštajima za neustrašivo svjedočenje ljubavi prema Bogu i ljudima«

Fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, ukratko je izložio rad Vicepostulature u protekloj godini te istaknuo sljedeće: »Ono što bismo svakako trebali izdvojiti u protekloj godini jest vicepostulatorov pohod raznim župama i svetištima po domovini s obje strane granice u svrhu promicanja istine o pobijenim hercegovačkim franjevcima i vjernim članovima puka Božjega. Hvala svima na pozivu. Prikupljamo i nadalje marljivo svjedočenja o udijeljenim milostima po zagovoru Širokobriških mučenika ili čak čudesa. Molimo sve one koji su doživjeli nešto takvo da nam se što prije jave. A isto tako neka nam se jave i oni koji imaju neko saznanje o ubojstvu naših fratara ili možda neki predmet koji im je pripadao. Uvijek se nešto nađe pa ovo stalno ponavljamo.« Zahvalio se također svima koji su ove godine pomogli u održavanju molitvenog programa, kao i onima koji su sudjelovali u Hodnji sjećanja te danas hodočastili na Široki Brijeg.

Gvardijan širokobriješkog samostana fra Ivan Marić na poseban način je istaknuo važnost današnjeg dana, 7. veljače, Obljetnice ubojstva hercegovačkih franjevaca. »Nadnevak 7. veljače propituje našu savjest. Naše svećeništvo, redovništvo, vjerništvo, obiteljsku, društvenu pripadnost i usmjerenje. Taj dan 7. veljače uznemiruje savjest, jer postoje oni koji ne žele ovaj događaj spomenuti, ime kriju, povijest iskrivljuju. Nasuprot njih svi mi stojimo, ne kao oni koji traže odmazdu, nego kao tragatelji istine i savršenijeg kršćanskog života. Štoviše klečimo i molimo pred sudbinom i grobovima našeg naroda i fratara. Mladost i starost, svakodnevno; i ubiremo plodove tolikih krjeposti za život na ovome svijetu. Zato, kao i svake godine, i ove pozivam sve vas, braćo i sestre, posebno školsku mladež koja se svakodnevno moli na grobu naših fratara da prebiru u svome srcu plodove toga susreta i napišu svjedočanstvo. Mnogi od ubijenih fratara bili su i prosvjetni djelatnici. Ne možemo imati bolje i bliže zagovornike. Našem narodu, društvu i Crkvi potrebna je budućnost koja će po zagovoru naših ubijenih fratara biti blagoslovljenija.«

Kroz ova četiri dana molitveni program je putem interneta i radiovalova prenosila Radiopostaja Široki Brijeg. Podijeljene su i nagrade na Natječaju s temom pobijeni hercegovački franjevci za uzrast djeca, mladež i odrasli. Vicepostulatura se zahvaljuje svima onima koji su sudjelovali u Natječaju, bilo je uistinu mnogo dobrih i kvalitetnih radova te pozvala i na sudjelovanje u idućem Natječaju koji će biti raspisan u mjesecu rujnu.

Preuzeto s pobijeni.info

Pin It