FMteam, Author at Feel Medjugorje

In Vijesti iz Crkve

Papa Franjo predvodio Službu Muke Gospodnje

Papa Franjo predvodio Službu Muke Gospodnje

Papa Franjo predvodio je na Veliki petak 7. travnja u vatikanskoj bazilici Službu Muke Gospodnje, objavio je Vatican News.

Slavitelj na oltaru bio je kardinal Mauro Gambetti, arhiprezbiter Bazilike svetog Petra, a homiliju je održao propovjednik Papinske kuće, kardinal Raniero Cantalamessa. Na obredima Velikog petka u vatikanskoj bazilici sudjelovalo je oko četiri tisuće vjernika.

“Već dvije tisuće godina Crkva naviješta i spominje se, na današnji dan, smrti Sina Božjega na križu – ustvrdio je kardinal započinjući svoje razmišljanje – ali se već stoljeće i po proklamira druga Božja smrt u našem sekulariziranom zapadnom svijetu“ pred kojom ne smijemo zatvarati oči. Propovjednik vidi u Nietzscheu „savršen izraz“ te drugačije Božje smrti koju on stavlja u usta „ludom čovjeku“ koji proglašava kraj Božjeg grada.

Na mjesto Boga, tumačio je kardinal Cantalamessa, Nietzsche stavlja čovjeka, točnije „nadčovjeka“. Na strah od praznine “lud čovjek” odgovara uvjeravanjem da “nećemo lutati u beskrajnom ništavilu” jer će čovjek ispuniti Božju zadaću. No, nastavio je kardinal, “upravo je to ono što se dogodilo i što se događa! Lutamo kao kroz beskrajno ništavilo”.

Cantalamessa je citirao još jedan „borbeni poklič“ Nietzschea: „S one strane dobra i zla“, ali, komentira, „s one strane dobra i zla postoji samo ‘volja za moći’, a znamo kamo ona vodi, kamo nas vodi“. Propovjednik je upozorio na posljedice filozofove misli i naveo da je ideja o Božjoj smrti deklinirana „na najrazličitije načine i pod najrazličitijim nazivima, do te mjere da je postala moda, atmosfera koju čovjek udiše u intelektualnim krugovima postmodernog Zapada“. Zajednički nazivnik svih tih različitih deklinacija je totalni relativizam na svim poljima: etici, jeziku, filozofiji, umjetnosti i, naravno, religiji. Ništa nije stalno; sve je prolazno, ili čak hlapljivo. Propovjednik Papinske kuće vidi u „nihilizmu“ sadašnjeg vremena treptaj plamena „nikad ugašena od postanka svijeta“, to jest onaj ‘duh nijekanja’ koji nije prihvaćao postojati u milosti nekog drugoga i koji od tada pokušava zahvatiti druge počevši od praroditelja Adama i Eve.

Istina je, nastavlja kardinal Cantalamessa, da je Isus iz Nazareta umro na križu od naše ruke, umro je „radi naših grijeha i grijeha čitavoga svijeta“, ali „njegovo nam uskrsnuće jamči da taj put neće voditi prema porazu“. Propovjednik je pojasnio kako govor o toj temi na Veliki petak ima za cilj „spriječiti vjernike da budu uvučeni u taj vrtlog nihilizma koji je prava ‘crna rupa’ duhovnog svemira“.

Stoga, zaključio je kardinal, nastavimo sa zahvalnošću ponavljati riječi koje svećenik izgovara u svakoj misi: „Tvoju smrt, Gospodine naviještamo, tvoje uskrsnuće slavimo, tvoj slavni dolazak iščekujemo“.

Vatican News

In Vijesti iz Crkve

Križni put na rimskom Koloseju

Križni put na rimskom Koloseju

Svjedočanstva žrtava ratova i nasilja bila su u središtu meditacija uz 14 postaja tradicionalnog križnog puta održanog na rimskom Koloseju na Veliki petak, 7. travnja. Papa Franjo je zbog velike hladnoće križni put na Koloseju pratio iz Doma svete Marte.

Zbirku meditacija su priredili dikasteriji Rimske kurije, a prema Papinoj želi tema križnoga puta je „Glasovi mira u vrijeme rata“. Riječ je o svjedočanstvima muškaraca i žena iz raznih krajeva svijeta, žrtava rata, nasilja i siromaštva koja je Papa slušao tijekom svojih apostolskih putovanja i u drugim prigodama: migranata iz Afrike i Južne Amerike, stradalnika iz Svete zemlje, svećenika s naših prostora, dvojice mladića, jednog iz Ukrajine, drugog iz Rusije.

Prije Muke rekao si: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem. Dajem vam ga, ali ne kao što svijet daje” (Iv 14, 27), glasio je početak Uvodne molitve. Gospodine, trebamo tvoj mir, onaj mir koji ne možemo izgraditi vlastitim snagama. Trebamo čuti tri puta ponovljene riječi kojima si, nakon što si uskrsnuo, okrijepio srca učenika: „Mir vama!“ (Iv 20,19.21.26). Isuse, koji grliš križ za nas, pogledaj našu zemlju žednu mira, dok se krv tvoje braće i sestara i dalje prolijeva i suze tolikih majki koje su izgubile svoju djecu u ratu miješaju sa suzama tvoje svete Majke. I ti si, Gospodine, plakao nad Jeruzalemom jer nije prepoznao put mira, istaknuo je u molitvi.

U križnome putu su svjedočanstva i odjeci koji su doprli do ušiju i srca Pape također tijekom njegovih posjeta. To su odjeci mira koji ponovno izranjaju u ovom „djelomičnom trećem svjetskom ratu“, povici koji dolaze iz zemalja i područja koja su danas razdvojena nasiljem, nepravdom i siromaštvom. Sva mjesta gdje se trpe sukobi, mržnja i progoni prisutna su u molitvama ovog Velikog petka.

Gospodine Isuse, kod tvojega rođenja anđeli na nebu navijestiše: „Mir na zemlji ljudima“. Sada se naše molitve dižu u nebo. Molimo za taj mir koji si nam povjerio, a koji ne uspijevamo očuvati. Isuse, ti s križa grliš cijeli svijet: oprosti nam naše grijehe, izliječi naša srca, daj nam svoj mir, glasio je završetak Uvodne molitve.

Prva postaja križnog puta donijela je svjedočanstvo iz Svete zemlje, gdje se čini kao da je „nasilje naš jedini jezik. Pravda i oprost ne mogu razgovarati jedno s drugim”, navedeno je u prvoj meditaciji. U tom kontekstu „nabijenom mržnjom i zamjeranjem“, upućen je poziv na donošenje drugačije „odluke“ – odluke za mirom. Krist nas poziva, istaknuo je u molitvi, da se ne služimo mjerilom Pilata i mnoštva, nego da prepoznamo patnju drugoga, da pravdu i oprost stavimo u dijalog i da želimo spasenje za sve, čak i za razbojnike, čak i za Barabu.

Uslijedilo je potresno svjedočanstvo migranta iz zapadne Afrike koji je prošao svoj osobni križni prije šest godina kad je napustio svoj grad, obilježen putovanjem kroz pustinju na kojem je prolazio pokraj mrtvih tijela i spaljenih automobila, te još pogibeljnijim putovanjem preko Sredozemlja, da bi na kraju bio spašen od ribara i nevladinih udruga.“ Oslobodi nas, Gospodine Isuse”, molilo se uz drugu postaju, od lakih tuđih osuda, od ishitrenih sudova, od pogubnih ogovaranja.

Autori meditacije uz treću postaju, Isus prvi put pada pod križem, bili su mladi iz Srednje Amerike. Ti mladi govore i o padovima: lijenosti, strahu, praznim obećanjima o lakom, ali prljavom životu, sazdanom od pohlepe i korupcije. To je ono što povećava spirale trgovine drogom, nasilja, ovisnosti, iskorištavanja. Dok previše obitelji i dalje oplakuje gubitak djece, uputili su molitvu Bogu: „Usadi nam u srce želju da pomognemo ustati onome koji je pao“.

Iz Južne Amerike dolazi glas majke koja je u eksploziji bombe ostala bez noge. Međutim, ono što ju je prestravilo bilo je vidjeti svoju 7-mjesečnu kćer s komadićima stakla zabodenim u njezino malo lice. „Kako je Mariji bilo vidjeti Isusovo lice izranjavano i krvavo! Ja, žrtva tog besmislenog nasilja, najprije sam osjetila bijes i ogorčenost, ali sam onda otkrila da ako širim mržnju, stvaram još više nasilja“. Zato je odlučila studirati da bi naučila kako spriječiti nesreće uzrokovane nagaznim minama. „Daj nam da te prepoznamo, Gospodine Isuse, u unakaženom licu onih koji trpe!“, bio je jedan od zaziva uz četvrtu postaju križnog puta na Koloseju.

Troje migranata zatim je u petoj postaji ispreplelo svoje priče. Dolaze s različitih mjesta – Afrike, Južne Azije i s Bliskog istoka – i svi su žrtve mržnje u obliku bombi, noževa, gladi, boli. Mržnja koja, kad se „jednom doživi, ne zaboravlja se…“. “Hoće li se naći koji Cirenac za mene?” pitaju. I mole Gospodina za oprost jer „prezreli smo te u nesretnicima“ i „zanemarivali smo te u onima koji su bili potrebiti pomoći“.

Meditacija uz šestu postaju donijela je svjedočanstvo svećenika s naših prostora koji je tijekom posljednjeg rata na ovim prostorima deportiran u logor gdje je proveo četiri mjeseca, često gladan i žedan, mučen, s tri slomljena rebra: „Prijetili su mi da će mi iščupati nokte, staviti mi sol na rane, prijetili da će me živog oderati“. Jednom je molio stražara da ga ubije. Ali jedna žena muslimanka mu je donijela hranu i pomoć: „Uspjela je doći do mene probijajući se kroz mržnju. Bila mi je ono što je Veronika bila Isusu. Sada, do kraja života, svjedočim strahote rata i vapim: Nikada više rata!“. Daj nam svoj pogled, Gospodine Isuse da se brinemo za one koji trpe nasilje i prihvaćamo one koji se kaju zbog zla, glasila je molitva.

Dvoje tinejdžera iz Sjeverne Afrike podijelili su u sljedećoj, sedmoj meditaciji svoju bol i tugu: njihova su imena Joseph (16) i Johnson (14). Živeći u prognaničkim kampovima, nakon što su napustili zemlju zahvaćenu ratom, htjeli bi studirati i igrati nogomet, ali nemaju odgovarajućeg prostora ni mogućnosti: „Želimo mir da odemo kući. Mir je dobar, rat je loš. Htio bih to reći svjetskim čelnicima“, poručuje jedan od dječaka u meditaciji. „Ojačaj nas, Gospodine Isuse u nastojanju oko izgrađivanja mostova bratstva“ bila je jedna od njihovih prošnji na kraju sedme postaje križnog puta.

Vjernici iz jugoistočne Azije također poručuju svijetu: „Mi smo narod koji voli mir, ali smo pritješnjeni križem sukoba. Suze naših majki oplakuju glad njihove djece”. Upravo su žene te koje daju snagu, poput redovnice „koja je kleknula pred silom oružja u obrani svoga naroda“. „Od trgovanja oružjem bez grižnje savjesti: Obrati nas, Gospodine! Od izdvajanja novca za naoružanje umjesto za hranu: Obrati nas, Gospodine! Od ropstva novcu koje uzrokuje ratove i nepravde: Obrati nas, Gospodine! Da se koplja pretvore u srpove: Obrati nas, Gospodine!“, glasile su molitve uz osmu postaju križnog puta.

Časna sestra također je glas središnje Afrike koja ponovno proživljava strašno jutro 5. prosinca 2013. kada su njezino selo napali pobunjenici. „Moja je sestra nestala i više se nije vratila“. Ubrzo joj je i otac umro. Neprestano je plakala: „Zašto?“, pitala se. Od Boga je crpila snagu za ljubav: „Iako sam izgubila praktički sve… sve prolazi osim Boga“. Iz tog iskustva u njoj se rodio poziv da djeci prenosi vrijednosti pomaganja, opraštanja i čestitosti. Ozdravi nas, glasila je molitva Bogu, od straha da ne budemo ljubljeni, da budemo krivo shvaćeni, da budemo zaboravljeni.

Meditaciju uz desetu postaju sastavili su mladi Ukrajinac i mladi Rus. Prvi je govorio o bijegu iz Mariupolja u Italiju, gdje živi njegova baka, o ocu koji je zaustavljen na granici i čežnji za domom. „Moja se obitelj na kraju odlučila vratiti u Ukrajinu. Ovdje je situacija i dalje teška, rat je na sve strane, grad je razoren. Ali u srcu mi je ostala ona sigurnost o kojoj mi je pričala baka kad sam plakao: ‘Vidjet ćeš, sve će proći. I uz Božju pomoć vratit će se mir’“. Mladi Rus je rekao da se osjeća „lišenim sreće i snova o budućnosti“. Stariji brat mu je poginuo, o sudbini njegova oca i djeda se ništa ne zna: „Svi su nam govorili da trebamo biti ponosni, a kod kuće samo toliko patnje i tuge“. Na kraju je upućena molitva Gospodinu za očišćenje od ogorčenosti, zlopamćenja, nasilnih riječi i reakcija, stavova koji stvaraju podjele.

Sjećanja na smrt i bombardiranja također su sjećanja mladića s Bliskog istoka, koji je od 2012. godine prisiljen živjeti „svakim danom sve strašniji“ rat. Bombe su neprestano padale u njegovom susjedstvu, jedna je eksplodirala u spavaćoj sobi njegovih roditelja. Zato su se odlučili na bijeg: „Bila je to još jedna kalvarija jer nam nakon dva neuspješna pokušaja dobivanja vize nije preostalo drugo nego se ukrcati na brod“. Riskirali su živote, a spasili su ih obalna straža i mještani: „Rat ubija nadu“. „Ozdravi nas, Gospodine Isuse” od nestrpljivosti, žurbe, zatvorenosti, izolacije. Izliječi nas od nepovjerenja i sumnje, molilo se uz jedanaestu postaju.

“Vaša je ljubav jača od svega”, istaknuto je u svjedočanstvu žene iz zapadne Azije, majke koja je vidjela kako joj mali sin umire pod granatama zajedno s bratićem i susjedom. „Vjera mi pomaže da se nadam, jer me podsjeća da su mrtvi u Isusovim rukama. A mi preživjeli pokušavamo oprostiti agresoru“, svjedočila je. Molila je Krista: nauči nas da opraštamo kao što si ti nama oprostio i da učinimo prvi korak prema pomirenju.

Redovnica iz istočne Afrike prisjetila se sestre misionarke koja je umrla „bez milosti“ od ruku terorista na dan kada njezina zemlja slavi Sporazum o neovisnosti. „Dan pobjede pretvorio se u poraz“, napisala je u meditaciji uz trinaestu postaju. No, Krist je „naša prava pobjeda“. “Ti koji si smrću uništio smrt: smiluj nam se, Gospodine Isuse!”.

Posljednja, četrnaesta meditacija bila je svjedočanstvo mladih djevojaka iz južne Afrike, otetih i zlostavljanih od pobunjenika: „Lišene odjeće i dostojanstva, živjele smo gole kako ne bismo pobjegle“. Ipak se odlučila na bijeg i sada piše: „U ime Isusovo opraštamo im sve što su nam učinili“. Čuvaj nas, Gospodine Isuse u nadi koja ne razočarava, u oprostu koji obnavlja srce, u miru koji usrećuje.

Križni put završio je molitvom 14 zahvala Gospodinu: za nadu, hrabrost, milosrđe, ljubav…

Gospodine Isuse, vječna Riječi Očeva, za nas si šutio. I u šutnji koja nas vodi do tvoga groba postoji još jedna riječ koju ti želimo reći dok u mislima ponovno prolazimo križni put koji smo prošli s tobom: hvala ti!

Hvala ti, Gospodine Isuse, za blagost koja zbunjuje oholost.

Hvala ti za hrabrost kojom si prigrlio križ.

Hvala ti za mir koji izvire iz tvojih rana.

Hvala ti što si nam svoju svetu Majku dao za Majku.

Hvala ti za ljubav pokazanu u susretu s izdajom.

Hvala ti što suze okrenuo u osmijeh.

Hvala ti što voliš sve i ne isključuješ nikoga.

Hvala ti za nadu koju ulijevaš u času kušnje.

Hvala ti za milosrđe koje liječi bijedu.

Hvala ti što si sebe do kraja oplijenio da nas obogatiš.

Hvala ti što si križ pretvorio u drvo života.

Hvala ti na oprostu koji si udijelio svojim ubojicama.

Hvala ti što si pobijedio smrt.

Hvala ti, Gospodine Isuse, za svjetlo koje si upalio u našim noćima i pomirivši sve podjele sve nas učinio braćom, djecom istoga Oca koji je na nebesima.

Križni put na Koloseju završen je molitvom Očenaš i završnim blagoslovom.

Vatican News

In Vijesti

Uskrsna poruka provincijala Hercegovačke franjevačke provincije fra Joze Grbeša

Uskrsna poruka provincijala Hercegovačke franjevačke provincije fra Joze Grbeša

Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš uputio je svoju uskrsnu poruku. Poruku prenosimo u cijelosti.

Dragi prijatelji,

svjetlo je život! U svjetlu vidimo. Život počinje kada sunce dotakne zemlju. Da, svjetlo daruje život! Taj doticaj snage i ljepote stvara život.

Bez svjetla smo u tami. Tama nas čini izgubljenima jer ne znamo kamo ćemo i uplašenima jer strah ne vidi! Stoga smo pozvani stalno kretati se od tame prema svjetlu, od straha prema ljubavi. ”Živjeti znači mijenjati se, a biti savršen znači često se mijenjati.” (J. H. Newman)

Tako mijena razumije posljednje poglavlje promjene života. Taj rast je dokaz veličanstvenosti života. Uskrs, Kristov Uskrs, neka nam pomogne doživjeti to putovanje prema svom Uskrsu! Bez straha! Ta u ove dane više spoznajemo da se ne treba bojati da će naš život doći kraju, već živjeti znajući da će imati svoj novi početak. Uskrs je doista početak. Vjerom to znamo, ljubavlju to živimo. Taj smisao je u ljubavi koja se ne boji. Nikada se ne boji. Amor Omnia Vincit!

Stoga je Uskrs naš najosobniji blagdan. Blagdan naše sudbine koja se ne boji nego živi u nadi da će život nastaviti svoj put prema uskrsnuću.

Sretan vam i blagoslovljen Uskrs!

Fra Jozo Grbeš,
provincijal

Izvor: Radiopostaja Mir Međugorje

In Misna čitanja

VELIKA SUBOTA – VAZMENO BDJENJE

VELIKA SUBOTA – VAZMENO BDJENJE

Uskrsnu i ide pred vama u Galileju.

Vazmeno trodnevlje

Subota, 8. 04. 2023.

VELIKA SUBOTA. VAZMENO BDJENJE

Svagdan

ČITANJA:
SZ: Post 1,1–2,2 (ili 1,1.26-31a); Post 22,1-18 (ili 22, 1-2. 9a.10-13.15-18); Izl 14,15 – 15,1a; Iz 54,5-14; Iz 55,1-11; Bar 3,9-15.32 – 4,4; Ez 36,16-17a.18-28; NZ: Rim 6,3-11; Ps 118,1-2.16ab-17.22-23; Mt 28,1-10

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Teodor, Krescencije, Rastislav

NAPOMENA:
▪ Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao popudbina. ▪ Vazmeno bdjenje slavi se noću: nije stoga prikladno da započne prije nego padne noć, a treba da završi prije svanuća nedjelje. ▪ Narav znaka iziskuje da se svake godine u Vazmenom bdjenju blagoslivlje nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnoga voska. Uskrsna svijeća kroz čitavo vazmeno vrijeme stoji kod ambona i pali se u svim bogoslužnim činima. ▪ Gdje postoji običaj blagoslova uskrsnih jela, neka se ne blagoslivljaju prije Vazmenoga bdjenja.

Prvo čitanje:

Rim 6, 3-11

Krist, pošto uskrsnu od mrtvih, više ne umire.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima

Braćo: Koji smo god kršteni u Krista Isusa, u smrt smo njegovu kršteni. Krštenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt da kao što Krist slavom Očevom bî uskrišen od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti života.

Ako smo doista s njime srasli po sličnosti smrti njegovoj, očito ćemo srasti i po sličnosti njegovu uskrsnuću. Ovo znamo: naš je stari čovjek zajedno s njim raspet da onemoća ovo grešno tijelo te više ne robujemo grijehu. Ta tko umre, opravdan je od grijeha.

Pa ako umrijesmo s Kristom, vjerujemo da ćemo i živjeti zajedno s njime. Znamo doista: Krist uskrišen od mrtvih više ne umire, smrt njime više ne gospoduje. Što umrije, umrije grijehu jednom zauvijek; a što živi, živi Bogu. Tako i vi: smatrajte sebe mrtvima grijehu, a živima Bogu u Kristu Isusu!

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 118, 1-2.16ab-17. 22-23

Pripjev:

Aleluja! Aleluja! Aleluja!

Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!
Neka rekne dom Izraelov:
»Vječna je ljubav njegova!«

Gospodnja se uzdignu desnica,
Gospodnja se proslavi desnica!
Ne, umrijeti neću, nego živjeti
i kazivati djela Gospodnja.

Kamen koji odbaciše graditelji
postade kamen zaglavni.
Gospodnje je to djelo:
kakvo čudo u očima našim!

Evanđelje:

Mt 28,1-10

Uskrnu i ide pred vama u Galieju.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

Po suboti, u osvit prvoga dana u tjednu, dođe Marija Magdalena i druga Marija pogledati grob. I gle, nastade žestok potres jer anđeo Gospodnji siđe s neba, pristupi, otkotrlja kamen i sjede na nj. Lice mu bijaše kao munja, a odjeća bijela kao snijeg. Od straha pred njim zadrhtaše stražari i obamriješe.

A anđeo progovori ženama: »Vi se ne bojte! Ta znam: Isusa Raspetoga tražite! Nije ovdje! Uskrsnu kako reče. Hajde, vidite mjesto gdje je ležao pa pođite žurno i javite njegovim učenicima da uskrsnu od mrtvih. I evo, ide pred vama u Galileju. Ondje ćete ga vidjeti. Evo, rekoh vam.«

One otiđoše žurno s groba te sa strahom i velikom radošću otrčaše javiti njegovim učenicima. Kad eto im Isusa u susret! Reče im: »Zdravo!«One polete k njemu, obujme mu noge i ničice mu se poklone. Tada im Isus reče: »Ne bojte se! Idite, javite mojoj braći da pođu u Galileju! Ondje će me vidjeti!«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

In Devetnice

Danas započinje Devetnica Božjem milosrđu!

April 7, 2023

Danas započinje Devetnica Božjem milosrđu!

Devetnica Božjem milosrđu počinje na Veliki petak, a moli se do Bijele nedjelje

Ovo su riječi svete Faustine o devetnici koju je primila od Gospodina:

“Ja želim da ovih devet dana dovodiš duše k izvoru mojega milosrđa, da bi crpile snagu, utjehu i svekolike milosti što su im potrebne za napore života, a posebno u času smrti. Svakog dana mojem Srcu privodit ćeš drugu grupu duša i uranjati ih u more mojeg milosrđa. A ja ću voditi sve te duše u kuću mojeg Oca. To ćeš činiti u ovom i u budućem životu. I neću ništa uskratiti ni jednoj duši, koju ti privodiš izvoru mojeg milosrđa. Molit ćeš mojeg Oca svaki dan za milost tim dušama, po mojoj gorkoj muci.”

Prvi dan

Isus: “Privedi mi danas cijelo čovječanstvo, ali posebno sve grešnike i uroni ih u more mojeg milosrđa. Time ćeš me utješiti u gorkoj žalosti, u koju me utapa gubitak duša.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, čija je osobina smilovati nam se i opraštati nam, ne gledaj na naše grijehe, nego na pouzdanje koje imamo u tvoju beskrajnu dobrotu i primi nas u stan tvojeg Premilosrdnog Srca, i nikada nas iz Njega ne puštaj. To te molimo po tvojoj ljubavi, koja te sjedinjuje s Ocem i Duhom Svetim.

O svemoći Božjega milosrđa,
Spasenje za grešnoga čovjeka,
Ti si more milosrđa i smilovanja,
Pomažeš onome koji te ponizno moli.

Vječni Oče, pogledaj svojim blagim očima na cijelo čovječanstvo – posebno na jadne grešnike – koje je zatvoreno u premilosrdnom Srcu Isusovu, i po njegovoj gorkoj muci iskaži nam svoje milosrđe, da bi svemoć tvojega milosrđa slavili u vijeke vjekova. Amen.

Sad slijedi krunica Božjeg milosrđa

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Drugi dan

Isus: „Danas mi privedi duše svećenika i redovničkih osoba i uroni ih u moje neistraživo milosrđe. One su mi dale snagu podnijeti gorku muku. Po njima, kao kroz kanale, izlijeva se moje milosrđe na čovječanstvo.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, od kojega dolazi sve što je dobro, umnoži u nama milosti, da vršimo dostojna djela milosrđa, da bi oni, koji nas gledaju slavili Oca milosrđa, koji je na nebu.

Izvor Božje ljubavi
U srcima gostiju čistih,
Okupane u moru milosrđa,
Blještave kao zvijezde, svijetle kao zora.

Vječni Oče, pogledaj očima svoga milosrđa na izabrano stado u svome vinogradu, na duše svećenika i redovničkih osoba i daruj im snagu svoga blagoslova, a osjećajem Srca svoga Sina u kojem su zatvoreni, udijeli im snagu svoga svjetla da bi mogli druge voditi na putovima spasenja, da bi zajedno pjevali hvalu tvojemu neiscrpivom milosrđu u vijeke vjekova. Amen.

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Treći dan

Isus: „Danas mi dovedi sve pobožne i vjerne duše i uroni ih u more moga milosrđa. Ove su me duše utješile na Križnome putu. One su bile kapi utjehe u moru gorčine.”

Molitva s. Faustine: Isuse, samo Milosrđe, ti nam svima darivaš bogate milosti iz blaga tvoga milosrđa. Primi nas u stan tvojeg Milosrdnog Srca i ne puštaj nas dovijeka iz njega. Zato te molimo po tvojoj neshvatljivoj ljubavi, u kojoj izgara tvoje Srce prema nebeskom Ocu.

Neistraživa su čuda milosrđa,
Ne proniče ih ni grešnik, niti pravednik,
Na sve gledaš okom smilovanja,
I sve privlačiš svojoj ljubavi.

Vječni Oče, pogledaj očima milosrđa na vjerne duše, kao nasljedstvo tvoga Sina, i po njegovoj gorkoj muci, udijeli im svoj blagoslov. I uzmi ih u svoju trajnu zaštitu, da ne bi izgubili ljubav i blago svete vjere, nego da veličaju s četama anđela i svetih tvoje beskrajno milosrđe u sve vjekove. Amen.

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Četvrti dan

Isus: „Danas mi dovedi pogane i one koji me još ne poznaju. I na njih sam mislio za vrijeme svoje gorke muke. Njihova buduća gorljivost tješila je moje Srce. Uroni ih u more moga milosrđa.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, ti si svjetlo cijeloga svijeta. Primi u stan svog Premilosrdnog Srca duše pogana koje te još ne poznaju. Neka zrake tvoje milosti prosvijetle njih, da i oni zajedno s nama proslavljaju čuda Tvoga milosrđa i ne puštaj ih iz stana svog Premilosrdnoga Srca.

Neka svjetlo tvoje ljubavi
Rasvijetli tamu dušama.
Učini da te ove duše upoznaju,
I zajedno s nama tvoje milosrđe slave.

Vječni Oče, pogledaj očima milosrđa na duše pogana i onih, koji te još ne poznaju, ali su zatvoreni u Premilosrdnom Srcu Isusovu. Vodi ih do svjetla Evanđelja. Ove duše ne znaju, kako je velika sreća ljubiti tebe. Učini da i one slave darežljivost tvoga milosrđa u vijeke vjekova. Amen.

Sad slijedi krunica Božjeg milosrđa

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Peti dan

Isus: „Danas mi dovedi duše heretika i odijeljenih i uroni ih u more moga milosrđa. U gorkim mukama oni su razdirali moje Tijelo i Srce – to je moja Crkva. Kada se vraćaju jedinstvu Crkve, zacjeljuju moje rane i time ublažuju moje muke.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, ti si sama dobrota. Ti ne uskraćuješ svjetla onima koji te za to mole. Primi u stan svoga Premilosrdnoga Srca duše heretika i odijeljenih duša, i privuci ih svojim svjetlom k jedinstvu Crkve, i ne puštaj ih iz stana svoga Premilosrdnoga Srca, nego učini da i oni slave velikodušnost tvoga milosrđa.

I za one, koji su razderali tvoju odjeću jedinstva,
Teče iz tvoga Srca izvor milosti.
Svemoć tvojeg milosrđa, o Bože,
I ove duše iz zablude izvući može.

Vječni Oče, pogledaj milosrdnim očima na duše odijeljene braće, koji su potratili tvoja dobra i zloupotrijebili tvoje milosti, ustrajući tvrdokorno u svojim pogreškama. Ne gledaj na njihove pogreške, nego na ljubav tvoga Sina i na njegovu gorku muku koju je uzeo na sebe poradi njih, jer i oni su zatvoreni u Premilosrdno Srce Isusovo. Učini da i oni slave tvoje veliko milosrđe u svu vječnost. Amen.

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Šesti dan

Isus: „Danas mi dovedi tihe i ponizne duše, i duše male djece i uroni ih u more mojeg milosrđa. Ove su duše najsličnije mom Srcu, one su mi davale snagu u gorkoj smrtnoj muci. Vidio sam ih kao zemaljske anđele, koji će čuvati moje oltare. Na njih izlijevam cijele rijeke milosti. Moje milosti može prihvatiti samo ponizna duša. Poniznim dušama darivam svoje povjerenje.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, ti sam si kazao: “Učite se od mene, ja sam blaga i ponizna srca.” Primi u stan Svog Premilosrdnog Srca blage i ponizne duše i duše male djece. Te duše očaravaju cijelo nebo i nebeski Otac nalazi u njima posebno zadovoljstvo. One su buket cvijeća pred Božjim prijestoljem i Bog sam se njihovim mirisom ispunja. Te duše imaju u Srcu Isusovu trajan stan i neprestano pjevaju hvalospjev ljubavi i milosrđa u vijeke.

Duša, istinski ponizna i tiha,
Udiše raj već ovdje na zemlji,
A mirisom njezina poniznog srca
Stvoritelj se sam oduševljava.

Vječni Oče, pogledaj milosrdnim očima na tihe i ponizne duše i na duše male djece, koje su zatvorene u stanu Premilosrdnog Isusova Srca. Ove su duše najsličnije tvome Sinu, miomiris ovih duša uzdiže se sa zemlje i dopire do tvog prijestolja. Oče milosrđa, svake dobrote, molim te ljubavlju i zadovoljstvom, koje imaš u tim dušama, blagoslovi cijeli svijet, da bi sve duše zajedno pjevale hvalu tvojem milosrđu u sve vijeke. Amen.

Sad slijedi krunica Božjeg milosrđa

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Sedmi dan

Isus: „Danas mi dovedi duše koje posebno štuju i slave moje milosrđe i uroni ih u moje milosrđe. Te duše najčešće su oplakivale moju muku i one su najdublje prodrle u moj Duh. One su živo ogledalo moga Milosrdnog Srca. Te duše svijetlit će u budućem životu posebnom svjetlošću. Ni jedna od njih neće dospjeti u oganj pakleni. U času smrti posebno ću braniti svaku od njih.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, tvoje Srce je samo milosrđe. Primi u stan svoga Premilosrdnog Srca one duše što posebno štuju i proslavljaju veličinu tvoga milosrđa. Te su duše jake samom snagom Božjom. U svakoj muci i protivštinama one idu naprijed pouzdavajući se u tvoje milosrđe. Te duše su sjedinjene s Isusom i nose na svojim ramenima cjelokupno čovječanstvo. One neće biti podložene strogom sudu, jer će biti u trenutku smrti obuhvaćene Tvojim milosrđem.

Duša, koja slavi dobrotu svoga Gospodina,
Posebno je od njega voljena,
Uvijek je blizu živog izvora,
I crpi milosti iz milosrđa Božjega.

Vječni Oče, pogledaj očima milosrđa na duše koje slave i štuju tvoje najveće svojstvo – neiscrpivo milosrđe. One su zatvorene u Premilosrdno Srce Isusovo. Ove duše su živo Evanđelje. Njihove su ruke pune djela milosrđa, a njihove duše, prepunjene radošću, pjevaju pjesmu milosrđa Višnjemu. Molim te, Bože, iskaži im milosrđe prema nadi i pouzdanju koju imaju u tebi. Neka se na njima ispuni Isusovo obećanje, koje im je rekao: “Duše, koje budu štovale moje neistraživo milosrđe – ja ću sam braniti kao svoju slavu u životu, a posebno u času smrti.” Amen.

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Osmi dan

Isus: „Danas mi dovedi one duše, koje su u tamnici čistilišta i uroni ih u bezdan mojeg milosrđa. Neka rijeke moje Krvi ohlade njihov oganj. Te duše ja posebno ljubim. One ostvaruju zadovoljštinu mojoj pravednosti. U tvojoj je moći donijeti im olakšanje. Uzmi iz blaga moje Crkve sve oproste i prikaži ih za njih… O, kad bi poznavala njihove muke, neprestano bi prikazivala duhovnu milostinju za njih, i otplaćivala njihove dugove mojoj pravednosti.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, ti si sam kazao da želiš milosrđe. Eto, uvodim u stan tvog Premilosrdnog Srca duše iz čistilišta koje su ti jako drage, ali koje se ipak moraju otkupiti iz tvoje pravednosti. Neka rijeke tvoje Krvi i Vode, što su utekle tvome Srcu, ugase žar vatre čišćenja, da se i tamo proslavlja moć tvojeg milosrđa.

Iz strašne topline čistilišnog ognja
Uzdiže se jecaj tvome milosrđu.
I doživljavaju utjehu, olakšanje i hlad
U izlivenom mlazu krvi i vode.

Vječni Oče, pogledaj milosrdnim očima na trpeće duše u čistilištu, a koje su zatvorene u Premilosrdnom Srcu Isusovu. Molim te, po bolnoj muci Isusa, Sina tvojega, i po gorčini kojom je bila obuzeta njegova Presveta duša, iskaži svoje milosrđe dušama, koje su pred očima tvoje pravednosti. Ne gledaj na njih drugačije nego samo preko Isusovih rana, Sina tvoga ljubljenoga, jer mi vjerujemo, da tvojoj dobroti i smilovanju nema kraja. Amen.

Sad slijedi krunica Božjeg milosrđa

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Deveti dan

Isus: „Danas mi privedi ohladnjele duše i uroni ih u bezdan mojeg milosrđa. Te duše najbolnije ranjavaju moje Srce. U Maslinskom vrtu moja je duša doživjela najveću odbojnost od ohladnjele duše. Hladne duše bile su razlogom mojim riječima: Oče, ukloni taj kalež, ali samo ako je to tvoja volja. Njihovo posljednje sidro spasenja jest bijeg mojem milosrđu.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, ti si čisto smilovanje. Dovodim u stan tvojeg Premilosrdnog Srca ohladnjele duše. Neka se te zaleđene duše, što sliče mrtvim tijelima i ispunjaju te takvim gađenjem, zagriju na vatri tvoje čiste ljubavi. O Premilosrdni Isuse, upotrijebi svemoć tvojeg milosrđa ih uvedi u sam žar tvoje ljubavi i podari im svetu ljubav, jer ti sve možeš.

Vatra i led ne mogu biti spojeni,
Jer ili se oganj ugasi, ili će led biti rastopljen.
Ali tvoje milosrđe, o Bože,
Još i većoj nevolji pomoći može.

Vječni Oče, pogledaj milosrdnim očima na ohladnjele duše, a koje su zatvorene u Premilosrdnom Srcu Isusovu. Oče milosrđa, molim te po gorkoj muci tvoga Sina i po njegovu trosatnom umiranju na križu, dopusti da i one slave bezdan tvoga milosrđa. Amen.

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

In Molitve

Molitva na Veliki petak (moli se 33 puta)

April 7, 2023

Molitva na Veliki petak (moli se 33 puta)

Ide Gospa s Božjega groba uzdišući i plačući, na koljena pokličući:

“Zdravo drvo križa, što si moga Sina propeloviše mrtva nego živa.”Isus križa odgovara: “Tko bi ovu molitvicu izmolio na blag danak, va Veliki petak, bez divana i bez obaziranja, što god bi Isusa zamolio, Isus bi mu poklonio!” Amen!

In Misna čitanja

VELIKI PETAK – 7. TRAVNJA 2023.

April 7, 2023

VELIKI PETAK – 7. TRAVNJA 2023.

Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!

Vazmeno trodnevlje

Petak, 7. 04. 2023.

PETAK MUKE GOSPODNJE. VELIKI PETAK

Svagdan

ČITANJA:
Iz 52,13 – 53,12; Ps 31,2.6.12-13.15-17.25; Heb 4,14-16; 5,7-9; Iv 18,1 – 19,42

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
crvena

IMENDANI:
Valerijan, Maksim, Zdravko, Lambert

NAPOMENA:
▪ Crkva danas ne slavi euharistiju. Pričest se dijeli samo u obredima Muke Gospodnje, a bolesnicima se može nositi u svako doba dana. ▪ Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja. Liturgija sprovoda može se slaviti, ali bez pjevanja, bez sviranja orgulja i bez zvonjenja zvona. ▪ Danas i na Veliku Subotu preporučuje se slavljenje Službe čitanja i Jutarnje zajedno s pukom. Tom službom, nekoć zvanom »Officium tenebrarum«, vjernicima se nudi da u pobožnom razmišljanju muke, smrti i ukopa Gospodinova iščekuju navještaj uskrsnuća. ▪ U liturgiji Muke Gospodnje neka se, zbog istinitosti i jasnoće znaka, otkriva i za klanjanje izlaže samo jedan križ. Nakon službe Muke Gospodnje križ koji je u bogoslužju razotkriven neka na prikladnom mjestu bude vjernicima izložen za osobno klanjanje i molitvu. ▪ Vjernici su dužni, prema kanonskim propisima, obdržavati post s nemrsom, a preporučuje se da se on, kao »vazmeni post«, produži sve do vazmenoga bdjenja, kao znak iščekivanja Uskrsnuća

Prvo čitanje:

Iz 52, 13 – 53, 12

Za naše je grijehe on proboden.

Čitanje Knjige proroka Izaije

Gle, uspjet će sluga moj,

uzvisit će se, podignuti i uzdići veoma!

Kao što se mnogi nad njim užasnuše

– tako mu je lice neljudski bilo iznakaženo

te obličjem više nije naličio na čovjeka –

tako će on mnoge zadiviti narode

i kraljevi će pred njim stisnuti usta

videć ono o čemu im nitko nije govorio,

shvaćajuć ono o čemu nikad čuli nisu:

»Tko da povjeruje u ono što čusmo,

kome li se otkri ruka Gospodnja?«

Izrastao je pred njim poput izdanka,

poput korijena iz zemlje osušene.

Ne bijaše na njem ljepote ni sjaja

da bismo se u nj zagledali,

ni izgleda da bi nam se svidio.

Prezren bijaše, od ljudi odbačen,

čovjek boli, vičan patnjama,

od kog svatko lice otklanja,

prezren bijaše, obescijenjen.

On slabosti naše ponije,

naše boli uze na se,

a mi ga držasmo udarenim,

od Boga pogođenim, poniženim.

Za naše je grijehe on proboden,

za opačine naše satrt.

Na njega pade kazna radi našeg mira,

njegovom se modricom izliječismo.

Poput stada svi smo mi lutali,

svatko je svojim okrenuo putem.

A Gospodin je svalio na nj

bezakonje nas sviju.

Zlostavljahu ga, a on se pokori

i usta svojih ne otvori.

Ko janje na klanje odvedoše ga,

ko ovca, nijema pred onima što strigu,

usta svojih ne otvori.

Iz pritvora je i sa suda otet;

tko se brine za njegovu sudbinu?

Da, iz zemlje je živih uklonjen,

za grijehe naroda svog na smrt izbijen.

Ukop mu dadoše među zločincima,

a grob mu bī s bogatima,

premda ne počini nepravde

nit mu usta laži izustiše.

Al Gospodinu se svidje pritisnuti ga bolima.

Žrtvuje li život svoj ko naknadnicu,

vidjet će potomstvo, produžiti sebi dane

i Gospodnja će se volja po njemu ispuniti.

Zbog patnja duše svoje vidjet će svjetlost

i nasititi se spoznajom njezinom.

Sluga moj pravedni opravdat će mnoge

i krivicu njihovu na sebe uzeti.

Zato ću mu mnoštvo dati u baštinu

i s mogućnicima plijen će dijeliti

jer sām se predao na smrt

i među zlikovce bio ubrojen,

a on grijehe mnogih ponese na sebi

i zauze se za zločince.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 31, 2.6.12-13.15-17.25

Pripjev:

Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!

Tebi se, Gospodine, utječem,
o da se ne postidim nikada:
u svojoj me pravdi izbavi!
U tvoje ruke predajem duh svoj:
otkupi me, Gospodine, Bože vjerni.

Dušmanima svojim ruglo postadoh,
susjedima podsmijeh, a znancima strašilo;
koji me vide vani, bježe od mene.
Nestalo me ko mrtvaca iz sjećanja ljudi,
postadoh ko razbijena posuda.

A ja se, Gospodine, u tebe uzdam;
govorim: Ti si Bog moj!
U tvojoj je ruci sudbina moja:
istrgni me iz ruke dušmana
i onih koji me progone!

Rasvijetli lice nad slugom svojim,
po svojoj me dobroti spasi.
Budite hrabri i jaka srca,
svi koji se u Gospodina uzdate!

Drugo čitanje:

Heb 4, 14-16; 5,7-9

Naviknu slušati, te svima koji ga slušaju posta začetnik spasenja.

Čitanje Poslanice Hebrejima

Braćo:

Imajući velikoga Velikog svećenika koji prodrije kroz nebesa – Isusa, Sina Božjega – čvrsto se držimo vjere. Ta nemamo takva velikog svećenika koji ne bi mogao biti supatnik u našim slabostima, nego poput nas iskušavana svime osim grijehom. Pristupajmo dakle smjelo prijestolju milosti da primimo milosrđe i milost nađemo za pomoć u pravi čas!

Ta Krist je u dane svoga zemaljskog života sa silnim vapajem i suzama prikazivao molitve i prošnje Onomu koji ga je mogao spasiti od smrti. I bi uslišan zbog svoje predanosti: premda je Sin, iz onoga što prepati, naviknu slušati i, postigavši savršenstvo, posta svima koji ga slušaju začetnik vječnoga spasenja.

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Iv 18, 1 – 19, 42

Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!

Muka Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu

U ono vrijeme:

Iziđe Isus sa svojim učenicima na drugu stranu potoka Cedrona. Ondje bijaše vrt u koji uđe Isus i njegovi učenici. A poznavaše to mjesto i Juda, njegov izdajica, jer se Isus tu često sastajao sa svojim učenicima. Juda onda uze četu i od svećeničkih glavara i farizeja sluge te dođe onamo sa zubljama, svjetiljkama i oružjem. Znajući sve što će s njim biti, istupi Isus naprijed te ih upita: »Koga tražite?« Odgovore mu: »Isusa Nazarećanina.« Reče im Isus: »Ja sam!« A stajaše s njima i Juda, njegov izdajica. Kad im dakle reče: »Ja sam!« – oni ustuknuše i popadaše na zemlju. Ponovno ih tada upita: »Koga tražite?« Oni odgovore: »Isusa Nazarećanina.« Isus odvrati: »Rekoh vam da sam ja. Ako dakle mene tražite, pustite ove da odu« – da se ispuni riječ koju reče: »Ne izgubih nijednoga od onih koje si mi dao.« A Šimun Petar isuče mač koji je imao uza se pa udari slugu velikoga svećenika i odsiječe mu desno uho. Sluga se zvao Malho. Nato Isus reče Petru: »Djeni mač u korice! Čašu koju mi dade Otac zar da ne pijem?«

Tada četa, zapovjednik i židovski sluge uhvatiše Isusa te ga svezaše. Odvedoše ga najprije Ani jer on bijaše tast Kajfe, velikoga svećenika one godine. Kajfa pak ono svjetova Židove: »Bolje da jedan čovjek umre za narod.«

Za Isusom su išli Šimun Petar i drugi učenik. Taj učenik bijaše poznat s velikim svećenikom pa s Isusom uđe u dvorište velikoga svećenika. Petar osta vani kod vrata. Tada taj drugi učenik, znanac velikoga svećenika, iziđe i reče vratarici te uvede Petra. Nato će sluškinja, vratarica, Petru: »Da nisi i ti od učenika toga čovjeka?« On odvrati: »Nisam!« A stajahu ondje sluge i stražari, raspirivahu žeravicu jer bijaše studeno i grijahu se. S njima je stajao i Petar i grijao se.

Veliki svećenik zapita Isusa o njegovim učenicima i o njegovu nauku. Odgovori mu Isus: »Ja sam javno govorio svijetu. Uvijek sam naučavao u sinagogi i u Hramu gdje se skupljaju svi Židovi. Ništa nisam u tajnosti govorio. Zašto mene pitaš? Pitaj one koji su slušali što sam im govorio. Oni eto znaju što sam govorio.« Na te njegove riječi jedan od nazočnih slugu pljusne Isusa govoreći: »Tako li odgovaraš velikom svećeniku?« Odgovori mu Isus: »Ako sam krivo rekao, dokaži da je krivo! Ako li pravo, zašto me udaraš?« Ana ga zatim posla svezana Kajfi, velikom svećeniku.

Šimun Petar stajao je ondje i grijao se. Rekoše mu: »Da nisi i ti od njegovih učenika?« On zanijeka: »Nisam!« Nato će jedan od slugu velikog svećenika, rođak onoga komu je Petar bio odsjekao uho: »Nisam li te ja vidio u vrtu s njime?« I Petar opet zanijeka, a pijetao odmah zapjeva.

Nato odvedoše Isusa od Kajfe u dvor upraviteljev. Bilo je rano jutro. I oni ne uđoše da se ne okaljaju, već da mognu blagovati pashu. Pilat tada iziđe pred njih i upita: »Kakvu tužbu iznosite protiv ovog čovjeka?« Odgovore mu: »Kad on ne bi bio zločinac, ne bismo ga predali tebi.« Reče im nato Pilat: »Uzmite ga vi i sudite mu po svom zakonu.« Odgovoriše mu Židovi: »Nama nije dopušteno nikoga pogubiti« – da se ispuni riječ Isusova kojom je označio kakvom mu je smrću umrijeti.

Nato Pilat uđe opet u dvor, pozove Isusa i upita ga: »Ti li si židovski kralj?« Isus odgovori: »Govoriš li ti to sam od sebe ili ti to drugi rekoše o meni?« Pilat odvrati: »Zar sam ja Židov? Tvoj narod i glavari svećenički predadoše te meni. Što si učinio?« Odgovori Isus: »Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi moje kraljevstvo bilo od ovoga svijeta, moje bi se sluge borile da ne budem predan Židovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.« Nato mu reče Pilat: »Ti si dakle kralj?« Isus odgovori: »Ti kažeš: ja sam kralj. Ja sam se zato rodio i došao na svijet da svjedočim za istinu. Tko je god od istine, sluša moj glas.« Reče mu Pilat: »Što je istina?« Rekavši to, opet iziđe pred Židove i reče im: »Ja ne nalazim na njemu nikakve krivice. A u vas je običaj da vam o Pashi nekoga pustim. Hoćete li dakle da vam pustim kralja židovskoga?« Povikaše nato opet: »Ne toga, nego Barabu!« A Baraba bijaše razbojnik.

Tada Pilat uze i izbičeva Isusa. A vojnici spletoše vijenac od trnja staviše mu ga na glavu; i zaogrnuše ga grimiznim plaštem. I prilazili su mu i govorili: »Zdravo, kralju židovski!« I pljuskali su ga. A Pilat ponovno iziđe i reče im: »Evo vam ga izvodim da znate: ne nalazim na njemu nikakve krivice.« Iziđe tada Isus s trnovim vijencem, u grimiznom plaštu. A Pilat im kaže: »Evo čovjeka!« I kad ga ugledaše glavari svećenički i sluge, povikaše: »Raspni, raspni!« Kaže im Pilat: »Uzmite ga vi i raspnite jer ja ne nalazim na njemu krivice.« Odgovoriše mu Židovi: »Mi imamo Zakon i po Zakonu on mora umrijeti jer se pravio Sinom Božjim.«

Kad je Pilat čuo te riječi, još se više prestraši pa ponovno uđe u dvor i kaže Isusu: »Odakle si ti?« No Isus mu ne dade odgovora. Tada mu Pilat reče: »Zar meni ne odgovaraš? Ne znaš li da imam vlast da te pustim i da imam vlast da te razapnem?« Odgovori mu Isus: »Ne bi imao nada mnom nikakve vlasti da ti nije dano odozgor. Zbog toga ima veći grijeh onaj koji me predao tebi.«

Od tada ga je Pilat nastojao pustiti. No Židovi vikahu: »Ako ovoga pustiš, nisi prijatelj caru. Tko se god pravi kraljem, protivi se caru.« Čuvši te riječi, Pilat izvede Isusa i posadi na sudačku stolicu na mjestu koje se zove Litostrotos – Pločnik, hebrejski Gabata – a bijaše upravo priprava za Pashu, oko šeste ure – i kaže Židovima: »Evo kralja vašega!« Oni na to povikaše: »Ukloni! Ukloni! Raspni ga!« Kaže im Pilat: »Zar kralja vašega da razapnem?« Odgovoriše glavari svećenički: »Mi nemamo kralja osim cara!«

Tada im ga preda da se razapne. Uzeše dakle Isusa. I noseći svoj križ, iziđe on na mjesto zvano Lubanjsko, hebrejski Golgota. Ondje ga razapeše, a s njim i drugu dvojicu, s jedne i druge strane, a Isusa u sredini. A napisa Pilat i natpis te ga postavi na križ. Bilo je napisano: »Isus Nazarećanin, kralj židovski«. Taj su natpis čitali mnogi Židovi jer mjesto gdje je Isus bio raspet bijaše blizu grada, a bilo je napisano hebrejski, latinski i grčki. Nato glavari svećenički rekoše Pilatu: »Nemoj pisati: ‘Kralj židovski’, nego da je on rekao: ‘Kralj sam židovski.’« Pilat odgovori: »Što napisah, napisah!«

Vojnici pak, pošto razapeše Isusa, uzeše njegove haljine i razdijeliše ih na četiri dijela – svakom vojniku po dio. A uzeše i donju haljinu, koja bijaše nešivena, otkana u komadu odozgor dodolje. Rekoše zato među sobom: »Ne derimo je, nego bacimo za nju kocku pa komu dopadne« – da se ispuni Pismo koje veli:

»Razdijeliše među se haljine moje, za odjeću moju baciše kocku.«

I vojnici učiniše tako.

Uz križ su Isusov stajale majka njegova, zatim sestra njegove majke, Marija Kleofina, i Marija Magdalena. Kad Isus vidje majku i kraj nje učenika kojega je ljubio, reče majci: »Ženo! Evo ti sina!« Zatim reče učeniku: »Evo ti majke!« I od toga časa uze je učenik k sebi.

Nakon toga, kako je Isus znao da je sve dovršeno, da bi se ispunilo Pismo, reče: »Žedan sam.« A ondje je stajala posuda puna octa. I natakoše na izopovu trsku spužvu natopljenu octom pa je primakoše njegovim ustima. Čim Isus uze ocat, reče: »Dovršeno je!« I prignuvši glavu, preda duh.

Kako bijaše Priprava, da ne bi tijela ostala na križu subotom, jer velik je dan bio one subote, Židovi zamoliše Pilata da se raspetima prebiju golijeni i da se skinu. Dođoše dakle vojnici i prebiše golijeni prvomu i drugomu koji su s Isusom bili raspeti. Kada dođoše do Isusa i vidješe da je već umro, ne prebiše mu golijeni, nego mu jedan od vojnika kopljem probode bok i odmah poteče krv i voda. Onaj koji je vidio svjedoči i istinito je svjedočanstvo njegovo. On zna da govori istinu da i vi vjerujete jer se to dogodilo da se ispuni Pismo: »Nijedna mu se kost neće slomiti.« I drugo opet Pismo veli: »Gledat će onoga koga su proboli.«

Nakon toga Josip iz Arimateje, koji je – kriomice, u strahu od Židova – bio učenik Isusov, zamoli Pilata da smije skinuti tijelo Isusovo. I dopusti mu Pilat. Josip dakle ode i skine Isusovo tijelo. A dođe i Nikodem – koji je ono prije bio došao Isusu noću – i donese sa sobom oko sto libara smjese smirne i aloja. Uzmu dakle tijelo Isusovo i poviju ga u povoje s miomirisima, kako je u Židova običaj za ukop.

A na mjestu gdje je Isus bio raspet bijaše vrt i u vrtu nov grob u koji još nitko ne bijaše položen. Ondje dakle zbog židovske Priprave, jer grob bijaše blizu, polože Isusa.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

In Molitve

Molitva svete Male Terezije za svećenike

April 6, 2023

Molitva svete Male Terezije za svećenike

0 Isuse,

molim te za Tvoje vjerne i gorljive svećenike, za Tvoje mlake i nevjerne svećenike,

za Tvoje svećenike koji djeluju blizu i daleko u misijama,

za Tvoje svećenike koji se nalaze u napastima,

za Tvoje svećenike koji su osamljeni i očajni, za Tvoje mlade svećenike,

za Tvoje starije svećenike,

za Tvoje bolesne svećenike,

za Tvoje umiruće svećenike, za one koji pate u čistilištu.

Povrh svega, preporučujem one svećenike

koji su mi najbliži:

svećenika koji me je krstio,

svećenika koji mi je odriješio grijehe,

svećenike na čijim sam svetim misama prisustvovao i one koji su mi dali Tvoje Tijelo i Krv u svetoj pričesti, svećenike koji su me podučavali i duhovno vodili,

koji su me ohrabrivali i osnaživali,

sve one svećenike kojima sam posebno zahvalan,

posebice… (navedi ime svećenika)

0, Isuse,

sve ih čuvaj u svome Srcu

i udijeli im obilje blagoslova

u vremenu i u vječnosti!

Amen.

In Vijesti iz Međugorja

Nadbiskup Cavalli predvodio Misu Večere Gospodnje u Međugorju

April 6, 2023

Nadbiskup Cavalli predvodio Misu Večere Gospodnje u Međugorju

Večeras, na Veliki četvrtak – Dan ustanovljenja Euharistije i svećeničkog reda misu Večere Gospodnje na vanjskom oltaru crkve sv. Jakova u Međugorju predslavio je apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli uz koncelebraciju međugorskog župnika fra Zvonimira Pavičića i više od šezdeset svećenika, među kojima su bili i međugorski župni vikari, prenosi Radiopostaja Mir Međugorje.

U svojoj propovijedi mons. Cavalli govorio je o tome kako su apostoli dok su ”bili ustrajni i složni u molitvi s Marijom, Isusovom Majkom, primili dar Duha Svetoga” i samo su ”u Duhu Svetom počeli razumijevati ono što je Isus činio i govorio, i naviještati to drugima sa snagom i vjerom”.

Mons. Cavalli opisuje kako su apostoli shvatili značenje geste koju je Isus učinio na Posljednjoj večeri opravši im noge te su shvatili značenje svoga ”poslanja u ovom svijetu: Služiti! Služiti! Služiti!” Shvatili su apostoli i drugu gestu koju je Isus učinio na posljednjoj večeri kada je rekao nad kruhom: ‘Ovo je moje Tijelo koje se za vas predaje’ i ono što je rekao nad vinom: ‘Ovo je kalež moje Krvi, novoga i vječnoga Saveza koja će se proliti na otpuštenje grijeha’. Naglasio je mons. Cavalli kako su apostoli nastavili činiti geste, koje je i Isus činio.

”U Duhu Svetom smo razumjeli da onaj kruh i ono vino, po snazi Duha Svetoga i po riječima koje je Gospodin Isus rekao na Posljednjoj večeri, nisu više bile stvari: postajali su znak stvarne, bitne i istinite Isusove prisutnosti”, kazao je nadbiksup Cavalli i dodajući kako je ”živi Isus tu bivao prisutan”.

”Sve je počelo u onaj dan u kojem smo s Marijom, Isusovom Majkom, bili ustrajni i složni u molitvi te smo primili Duha Svetoga. I mi danas, na Veliki četvrtak možemo razumjeti vrijednost svoga poziva i poslanja samo po prisutnosti Duha Svetoga u nama te u ustrajnoj i složnoj molitvi. Molimo, molimo, molimo da bi Duh Sveti bio uvijek živ u nama”, zaključio je svoju propovijed na misi Večere Gospodnje nadbiskup Aldo Cavalli.