Author

FMteam

Browsing

Devetnica sv. Jeronimu Dalmatincu

Sveti Jeronim veliki je svetac, crkveni otac i mistik s kraja 4. i početka 5. stoljeća, zaštitnik Dalmacije i prevoditelj Biblije na latinski jezik. Jedan je od najučenijih ljudi svoga vremena. Prema njemu se nazivaju i mnoge hrvatske crkve, zavodi, škole – kako u Hrvatskoj tako i među Hrvatima diljem svijeta. Devetnica svetomu Jeronimu Dalmatincu moli se od 21. do 29. rujna, uoči njegova blagdana, koji slavimo 30. rujna. Devetnica se cijela moli svih devet dana.


Za osobitu ljubav koju si ti, slavni sveti Jeronime, od najranije dobi gajio prema proučavanju Svetoga pisma, prema povučenosti, trapljenju, prema svim oblicima pobožnosti, zbog čega si pri prelascima iz jedne osame u drugu sklapao prijateljstva samo s vrlo učenim i svetim crkvenim muževima, družio si se samo s vrlo poučnim svećenicima, nisi se nikada predavao ničemu osim obogaćivanju najvažnijim spoznajama i najpouzdanijim krepostima kako bi uvijek bio što korisniji Katoličkoj Crkvi: svima nam isprosi milost da se stalno trudimo oko proslavljanja Boga i svoga posvećenja jer to je konačna svrha za koju smo stvoreni i postavljeni u vrt njegove Crkve.

Slava Ocu…

Za junačko prihvaćanje kojim si ti, slavni sveti Jeronime, podnosio gubitak svojih najdražih prijatelja, neugodnosti i ljute boli najtežih bole- sti kao i unutarnje tjeskobe zbog silovitih napasti te pretešku sramotu nanesenu tvome ugledu najgroznijim klevetama: svima nama isprosi milost da uvijek budemo spremni smireno i radosno primati sve muč no i tegobno što se Gospodinu svidi pripustiti za naše dobro.

Slava Ocu…

Za brižljivu obzirnost kojom si se ti, slavni sveti Jeronime, ophodio prema pobožnim rimskim gospodama, nad kojima si po nalogu pape Damaza preuzeo duhovno vodstvo, za zorne primjere kreposti kojima si prednjačio na teškome putu evanđeoskoga savršenstva: svima nama isprosi milost da uvijek brižljivo čuvamo svoja osjetila kako se nikada ne bi zadržavala na opasnim predmetima i da istinskim kršćanskim životom izgrađujemo svu svoju braću.

Slava Ocu…

Za divnu revnost koja je tebe, slavni sveti Jeronime, vodila da sav svoj život utrošiš na proučavanje, prevodenje i tumačenje svih knjiga Staro- ga i Novoga zavjeta, na pobijanje svih zabluda svoga doba vrlo učenim raspravama, na poticanje poučnim pismima svih svojih znanaca na sve kreposti: svima nama isprosi milost da uvijek rastemo u ispovijedanju katoličkih istina i ljubavi prema njima, da uvijek budemo točni i gorljivi u opsluživanju evanđeoskih pouka te da na najbolji mogući način surađujemo na obraćenju zlih i na poboljšanju dobrih.

Slava Ocu…

Za spasonosni strah koji te je uvijek pri razmišljanju o posljednjemu sudu spopadao do te mjere da si se sav tresao, za duboku poniznost zbog koje si uvijek izbjegavao isticanja i počasti, za bezazlenu okrutnost kojom si mrtvio svoje tijelo posteći gotovo svakoga dana, bdijući gotovo cijele noći, često se udarajući u prsa grubim kamenom: svima nama, slavni sveti Jeronime, isprosi milost da stalno razmišljamo o istinama vjere, da na zemlji ne tražimo ništa drugo nego da ugodimo Bogu i da uvijek budemo gorljivi u vršenju pokore pa da, osiguravši stalnim dobrim djelima svoje vječno spasenje, jednoga dana mognemo s tobom biti dionici radosti svetih u svoj vječnosti.

Slava Ocu…

Litanije svetomu Jeronimu, naučitelju Crkve i crkvenomu ocu

Gospodine,smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se.
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se.
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se.
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se.

Sveta Marijo, preljubljena kćeri Boga Oca, moli za nas.
Sveta  Marijo, Majko Sina Božjega, moli za nas.
Sveta Marijo, Zaručnice Duha Svetoga, moli za nas.
Sveti Mihaele Arkanđele, moli za nas.
Sveti anđeli Božji, molite za nas.
Sveti Apostoli i Evanđelisti, molite za nas.

Sveti Jeronime, naučitelju i crkveni oče, moli za nas.
Istinski tražitelju Boga samoga, moli za nas.
Vjerni istražitelju Božje mudrosti Svetog pisma, moli za nas.
Svećeniče srca poslušnoga Duhu Svetomu, moli za nas.
Vjerni suradniče pastira Crkve, moli za nas.
Gorljivi branitelju istina vjere, moli za nas.
Pokorniče i navjestitelju milosti Gospodnje, moli za nas.
Pustinjače i molitelju za potrebe svijeta i Crkve, moli za nas.
Vjerni i nadahnuti prevoditelju Svetog pisma, moli za nas.
Poticatelju iskrenog obraćenja, moli za nas.
Učitelju evanđeoske mudrosti, moli za nas.
Plodni autore duhovnih spisa, moli za nas.
Vođo u ispovijedanju prave vjere, moli za nas.
Pastiru brižljivi dobra Crkve, moli za nas.

Ti, koji gledaš lice Svevišnjega, isprosi nam ustrajnost u vjeri.
Ti, koji svijetliš u beskrajnoj Božjoj ljubavi, isprosi nam čistu ljubav i duboku poniznost.
Ti, koji kličeš zbog zadobivene baštine, isprosi nam blaženstvo.
Ti, koji se raduješ u svetom Jeruzalemu, isprosi nam duha molitve.
Ti, koji se nalaziš pred prijestoljem Jaganjčevim, isprosi nam mudrost križa.
Ti, koji crpiš s izvora života, isprosi nam poslušnost Duhu Svetomu.
Ti, koji si pored apostola Kristovih, isprosi nam žar za naviještanjem Evanđelja.
Ti, koji uživaš zajedništvo svetih, isprosi nam ljubav prema Svetom pismu i Crkvi.
Ti, koji sjediš za stolom u Kraljevstvu nebeskom, isprosi nam krunu slave.

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta; oprosti nam, Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta; usliši nas, Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta; smiluj nam se!

Pomolimo se: O, Bože, koji si snagom Duha Svetoga svetoga Jeronima učinio istinskim ljubiteljem Krista i mudrosti Svetoga pisma, daj da se i mi, po njegovu primjeru i zagovoru, obnovimo u duhu naše vjere kako bismo donijeli istinske plodove kršćanskog života. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Molitva svetomu Jeronimu

Bože, svetoga prezbitera Jeronima obdario si nježnom i živom ljubavlju prema Svetome pismu. Daj svome narodu da se obilnije hrani tvojom riječju te da u njoj nađe život. Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.

Molitva svetom Mateju apostolu za pomoć u financijskim nevoljama

Presveta Djevice Marijo, molim Te, zamoli Svog Božanskog Sina, Gospodina Našega, Isusa Krista, da dopusti svetom Mateju, apostolu, da nam pomogne u našim financijskim nevoljama i da nam usliša ovu našu molbu:

“Dragi Sveti Mateju, apostole Isusa Krista, usrdno te molimo, pomozi nam u našim nevoljama, pomozi nam podmiriti sve naše obaveze, platiti dugove i podmiriti sve naše svakodnevne potrebe. Mi znamo da nismo gospodari dobara koja nam je Bog dao i povjerio na upravljanje, nego samo upravitelji tih dobara, ali te usrdno molimo,da nam pomogneš sačuvati sve što posjedujemo, tako da nam to ne unište zli pakleni duhovi u svojem bijesnom jurišu i u svojem napadu. To te molimo po Gospodinu Našem,Isusu Kristu.

Amen.

Hvala ti Sveti Mateju!

 Još izmoliti na tu nakanu: Oče naš, 3 Zdravo Marijo i Slava Ocu…

U ovom tjednu su jesenske kvatre – evo što označavaju

Što su to kvatre?

U godišnji ciklus liturgije utkana su četiri tjedna posta i molitve, svaki u jednom godišnjem dobu. Ta četiri tjedna zovu se kvatre ili kvatreni tjedni, a ti dani, kvatreni dani, ili jednostavno kvatre.

U kvatrenom tjednu izabrani su pokornički dani srijeda, petak i subota. Kvatre su pokornički dani u kojima se želi na intenzivniji način susresti Boga u molitvi, postu i djelima milosrđa prema bližnjima.

Kvatre su tematski usmjerene. One se nazivaju prema godišnjim dobima. Zato ih i zovemo: Proljetne, Ljetne, Jesenske i Zimske.

Jesenske kvatre

Jesenske kvatre imaju utjecaj na cijelu Crkvu. Posebno na mlade. Posvećene su upravo njima. Započinju sredinom rujna (nakon blagdana Uzvišenja Svetoga Križa – 14. rujna) a u nekim krajevima ih zovu Mihoviljske kvatre (prije blagdana sv. Mihovila arkanđela) . Kroz taj tjedan Crkva svoje molitve i post čini s nakanom izgrađivanja katoličke mladeži, kao i za duhovna zvanja. Ovdje se provodi u djelo ona Isusova: Molite, dakle, Gospodara žetve da pošalje radnika u žetvu svoju. (Mt 9, 38) U ovom tjednu je velika odgvornost na svima nama. Oni koji su se već odlučili za posvećeni život mole za mlade koji još nisu donijeli takvu odluku, dok mladi, kao uzvrat, mole za njih.

2. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.


2. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Radosna otajstva Gospine krunice

1. Koga si Djevice, po Duhu Svetom začela.

U prvom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je arkanđeo Gabrijel navijestio Mariji da će začeti po Duhu Svetom i roditi Sina Božjega.

2. Koga si Djevice, Elizabeti u pohode nosila.

U drugom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija posjetila svoju rođakinju Elizabetu i s njom ostala tri mjeseca.

3. Koga si Djevice, rodila.

U trećem radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija rodila Gospodina našega Isusa Krista u betlehemskoj špilji te ga je postavila u jasle.

4. Koga si Djevice, u hramu prikazala.

U četvrtom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija četrdeseti dan poslije poroda prikazala u hramu Ocu nebeskom svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, kojega je primio u naručje starac Šimun.

5. Koga si Djevice u hramu našla.

U petom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija našla svoga dvanaestogodišnjeg Sina, Gospodina našega Isusa Krista, u hramu među učiteljima.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Mt 9,9 -13

U ono vrijeme: Odlazeći odande, ugleda Isus čovjeka zvanog Matej gdje sjedi u carinarnici. I kaže mu: »Pođi za mnom!« On usta i pođe za njim.

Dok je Isus bio u kući za stolom, gle, mnogi carinici i grešnici dođoše za stol s njime i njegovim učenicima. Vidjevši to, farizeji stanu govoriti: »Zašto vaš učitelj jede s carinicima i grešnicima?«

A on, čuvši to, reče: »Ne treba zdravima liječnika, nego bolesnima. Hajdete i proučite što znači: Milosrđe mi je milo, a ne žrtva. Ta ne dođoh zvati pravednike, nego grešnike.«

4. Kratki poticaj za razmišljanje

Matej je imao sve, a u biti je bio zarobljen. Da je nastavio živjeti uhodanim životom, vjerojatno bi u životu kapitulirao. Bio bi zauvijek žigosan kao suradnik s okupacijskom silom, sam se doveo u tu klopku. I vjerojatno je Isus – vidjevši ga – sagledao svu njegovu nutarnju bol. Isus je imao pronicavo oko, intuitivno je gledao čovjeka, što se u njemu događa. I zato je osjetio da je Matej pored svega ipak u duši izgubljen, nesretan. “Gospodin je blizu onima koji su slomljena srca!” veli psalmist (Ps 34,19).

Ondje u Matejevoj kući skupili se upravo tipovi poput Mateja, svi oni koje je ovaj čudesni Nazarećanin privlačio, na koje je djelovao oslobađajuće i magnetično. Ne treba ih Isus pozivati, ljudi osjećaju spontano tko ih prihvaća, ljubi, tko im je prijatelj. Ne pristupa Isus nikome s predrasudama, prigovorima, osudama, da bi ih još dublje gurnuo u njihovu izolaciju, nego ih cijelim svojim bićem poziva u svoje društvo. Oni su u društvu izgubljene egzistencije, a pred Isusom su u svome čovještvu potvrđeni i prihvaćeni. Isus je imao srca, smilovanja, prihvaćao sve bez razlike. Dođi k meni, slijedi me! To je Isusova gesta kojom kao da želi reći: Za mojim stolom ima mjesta za sve, dobrote, srca, ljubavi. 

Za takve je Isus imao srce i sućut. I za takva slomljena srca bio je liječnik koji je pozvan bolesnicima. Bog traži izgubljeno i spašava ga. I kad ga Isus pozva, mora da su s njegova srca spali okovi prošlosti, da je njegova duša dobila krila, da je s njega spala svaka ljuštura i teret koji ga je tištio. Napokon je mogao biti čovjek među ljudima. I zato poziva u svoju kuću, na veliki banket, sve rubne i izgubljene egzistencije da im pokaže tko je Isus koji oduzima grijehe, koji podiže iz provalije, i koji neodoljivo poziva: Dođi, slijedi me! –  Isto se i danas zbiva, upravo ovdje u Međugorju. Nakon poziva slijedi uvijek promjena života i životne orijentacije. Kao u Mateja – Levija.

Komentar pak Isusov na sve prigovore jest opet svetopisamski: “Niste li čuli – niste li čitali: Ne želim žrtve ni prinose, želim čovječnost, ljubav, smilovanje. Želim da se nitko na drugoga ne okomljuje, da nitko nije ničija žrtva. Svatko ima pravo na život”. Vidimo, Isus izvlači čovjeka iz močvare u koju je zapao. Pristupa bez predrasuda. S povjerenjem i budi povjerenje. Stoga su mu ljudi vjerovali, kao nikome. Nije Isus socijalni radnik koji okuplja rubne, nego pastir koji traži izgubljeno, one koji su bez pastira. Isus kao Božji Sin zna što Bog hoće, kakav je Bog – koji je ljubav i milosrđe – i on okuplja u svoj novi mesijanski narod sve, odasvud. Poziva iz ropstva grijeha, iz tamnice na slobodu, iz smrtonosne bolesti na novi život. On je liječnik koji liječi ne simptome, nego samu smrt. Kad budem podignut, sve ću vas privući k sebi, izliječiti!

(fra Tomislav Prevan)

5. Molitve

Molitva svetom Mateju apostolu za pomoć u financijskim nevoljama

Presveta Djevice Marijo, molim Te, zamoli Svog Božanskog Sina, Gospodina Našega, Isusa Krista, da dopusti svetom Mateju, apostolu, da nam pomogne u našim financijskim nevoljama i da nam usliša ovu našu molbu:

“Dragi Sveti Mateju, apostole Isusa Krista, usrdno te molimo, pomozi nam u našim nevoljama, pomozi nam podmiriti sve naše obaveze, platiti dugove i podmiriti sve naše svakodnevne potrebe. Mi znamo da nismo gospodari dobara koja nam je Bog dao i povjerio na upravljanje, nego samo upravitelji tih dobara, ali te usrdno molimo,da nam pomogneš sačuvati sve što posjedujemo, tako da nam to ne unište zli pakleni duhovi u svojem bijesnom jurišu i u svojem napadu. To te molimo po Gospodinu Našem,Isusu Kristu.

Amen.

Hvala ti Sveti Mateju!

 Još izmoliti na tu nakanu: Oče naš, 3 Zdravo Marijo i Slava Ocu…

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

SVETAC DANA – SV. MATEJ, APOSTOL I EVANĐELIST

Prema Evanđeljima, sveti Matej bio je carinik i pripadao skupini ljudi koji su bili neumoljivi i često korumpirani, te od ostalih Židova smatrani i obredno nečistima. Promijenio se nakon što ga je osobno Isus posjetio i blagovao u njegovoj kući.


Evanđeoski tekstovi i Djela apostolska navode Mateja na svim popisima dvanaestorice Isusovih učenika.

Prema Evanđeljima, bio je carinik, sakupljač poreza na putu koji je kod Kafarnauma prelazio iz Galileje u Siriju, te je pripadao skupini ljudi, koji su bili neumoljivi i često korumpirani, te od ostalih Židova smatrani i obredno nečistima.

Promijenio se nakon što ga je osobno Isus posjetio i blagovao u njegovoj kući. Spremno se odazvao pozivu, da slijedi Isusa, a prije no što je to učinio, priredio je svečanu gozbu za rođake i prijatelje.

“Odlazeći odande, ugleda Isus čovjeka zvanog Matej gdje sjedi u carinarnici. I kaže mu: »Pođi za mnom!« On usta i pođe za njim. Dok je Isus bio u kući za stolom, gle, mnogi carinici i grešnici dođoše za stol s njime i njegovim učenicima. Vidjevši to, farizeji stanu govoriti: »Zašto vaš učitelj jede s carinicima i grešnicima?« A on, čuvši to, reče: »Ne treba zdravima liječnika, nego bolesnima. Hajdete i proučite što znači: Milosrđe mi je milo, a ne žrtva. Ta ne dođoh zvati pravednike, nego grešnike.« (Mt 9,9-13).

O sv. Mateju, u puku veoma popularnom svecu, osim onoga u Evanđelju ne znamo mnogo. Od onoga malo što znamo važan je izvještaj crkvenog povjesničara Euzebija, koji kaže da je Matej prije svog polaska na daleko misijsko putovanje propovijedao najprije Hebrejima te im je, prije nego ih ostavi, napisao Evanđelje u njihovu jeziku. Bio je to aramejski jezik, kojim su tada Židovi u Palestini govorili. Euzebije se u svome izvještaju oslanja na stariju vijest u spisima svećenika Papije, koji je kao istraživač veoma pouzdan. On poistovjećuje apostola Mateja s piscem Matejeva evanđelja. Izvornik Matejeva evanđelja nije sačuvan, već samo grčki prijevod. Najstarija svjedočanstva i predaja Crkve pretpostavljaju da je prijevod u potpunosti vjeran izvorniku. Istovjetnost je potvrdila i Papinska biblijska komisija 19. lipnja 19 11.godine.

Matej je pisao svoje evanđelje za Židove u Palestini, koji su bili dobro upućeni u Sveto pismo Staroga zavjeta. Njima je htio dokazati da je Isus, Bogom obećani Mesija, te da se u Njemu ostvaruju i obistinjuju sva starozavjetna proročanstva i obećanja. Ta je značajka očita za Matejevo evanđelje od početka do kraja.

Rodoslovljem na početku dokazuje da je Isus Davidov potomak po tijelu. Djevičansko Isusovo začeće obistinjuje Izaijino proročanstvo, a rođenje u Betlehemu Mihejino. I tako redom.
Iako se u Evanđelju sv. Mateja može mnogo pisati, a i pisano je, ipak o njegovu životnome putu poslije razlaza apostola, ne znamo gotovo ništa. Ne zna se točno kamo je pošao naviještati Radosnu vijest, a ne zna se ni za mjesto ni vrijeme njegove smrti. Pa ipak je sigurno da se od god. 954., njegove relikvije nalaze u Salernu. Kako su onamo dospjele, nije poznato. Jedno su se vrijeme te relikvije, zbog teških prilika, čuvale sakrivene, pa su pomalo pale i u zaborav. Ponovno su pronađene oko 1080.god., i položene u crkvu podignutu njemu u čast, koju je osobno posvetio Papa Grgur VII. On je 18. rujna 1080.g., napisao pismo nadbiskupu u Salernu, sv. Alfanu, u kojem mu čestita zbog pronalaska tijela sv. Mateja. To pismo smatraju povijesno značajnim dokumentom. Pobožni puk iz Kampanije u salernitanskoj katedrali još i danas časti relikvije prvog evanđelista.

Sveti Oci uporno ističu tri značajke svetosti sv. Mateja:

1. Spremnost i radost, s kojom je odgovorio na Spasiteljev poziv;
2. Njegovu velikodušnost: ostavio je sve priredivši svečanu oproštajnu gozbu za rođake i prijatelje;
3. Njegovu poniznost, kojom se naziva ‘carinikom’ i ‘grešnikom’, opisujući gnjev farizeja zbog toga što se Isus svratio k njemu ‘grešniku’.

Matejevo je Evanđelje neka vrsta katekizma o Kraljevstvu. To je pogotovo po svojoj strukturi ― rasporedu ― od pet velikih govora: Govor na gori (gl.5-7), govor o misiji (gl.10), govor o usporedbama (gl.13), crkveni govor (gl.18) i eshatološki govor (gl.24-25). Matejevo je Evanđelje građeno na tih pet velikih govora i prema tome daje nam pouke kako se ulazi u Božje kraljevstvo, kako se ide u ostvarivanje misije, kako se ponaša u Crkvi, da nas napokon suoči s posljednjim ciljem i svršetkom vremena. U tom je smislu to Evanđelje sustavno, sređeno, te služi solidnoj katehetskoj pouci.
No, u Matejevu Evanđelju nisu grupirani samo Isusovi govori već i djela. Tako su od 8. do 10. gl. skupljena na jedno mjesto Isusova čudesa, koja se opet sama u sebi dijele na tri nutarnje grupe, kao čudesa milosrđa i moći.

Evanđelje se sv. Mateja naziva i ‘Crkvenim Evanđeljem’. A to je zato što, opisujući pet velikih govora, opisuje i pet velikih koraka u oblikovanju Božjega kraljevstva, pokazujući na taj način, naročit interes za unutarnji život Crkve. Dok, na primjer sv. Luka svojim Evanđeljem želi povezati evanđeosko iskustvo s poviješću svijeta, dotle je sv. Matej zainteresiran nadasve da izgrađuje kršćanina unutar zajednice. U tom smislu glavna mu je briga razvijanje dimenzije crkvenosti. To se očituje u nekim zgodama što ih on jedini navodi, nadasve onima u 14. glavi i dalje.
Kao primjer za potvrdu netom rečenoga, možemo navesti zgodu, kako Petar hoda po vodi, koju spominje jedino Matej.  A ona mu sluzi da čitatelja-vjernika, malo-pomalo dovede do obećanja primata baš tome Petru (gl.16-18). Jedini Matej od evanđelista govori o ‘sagradit ću Crkvu svoju’ i o vlasti vezanja i odrješivanja. Matej je, dakle, nadasve zainteresiran ovom temom: onim što Crkva čini, i onim što će se događati u crkvenoj zajednici. U tom je smislu i po prisutnosti onih elemenata koje drugi evanđelisti nemaju Matejevo Evanđelje nazvano ‘crkvenim’.

Želimo li još više ući u mentalitet Mateja, pisca prvog Evanđelja, onda je dobro promotriti njegovu posljednju stranicu u kojoj je opisano kako Isus šalje apostole u svijet. Ta je stranica ključ čitavoga Matejeva Evanđelja, jer prikazuje Uskrsno otajstvo, moć Krista koji je umro i Uskrsnuo, Njegovu moć u Crkvi. “Dana mi je sva vlast, nebeska i zemaljska. Zato idite i učinite sve narode učenicima mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! Učite ih da vrše sve što sam vam zapovjedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svršetka svijeta” (Mt 28,18-20).
Tu je, doista, vrhunski trenutak Isusova života. On stoji između Isusove povijesti do tog trenutka, od Njegova rodoslovlja, rođenja, propovijedanja, muke, smrti i uskrsnuća, te života Crkve koja će propovijedati, naučavati i krstiti sve do konca vremena. U tom je životu Crkve najutješnija istina: “Ja sam s vama u sve vrijeme ― do svršetka svijeta.”
Od 954. godine njegove se relikvije nalaze u Salernu, u Italiji, a oko 1080.g. položene su u crkvu podignutu njemu u čast, koju je osobno posvetio papa Sv. Grgur VII. Uz njega na slikama često je anđeo koji drži pero.

Ime Matej je hebrejskoga porijekla i znači “Božji dar”.

Zaštitnik je grada Salerna i Triera (Njemačka), bankara, knjigovođa i poreznika, zaštitara.

Molitva: Bože, u neizrecivom naumu svoga milosrđa izabrao si carinika Mateja za apostola svome Sinu. Daj da i mi njegovim primjerom i zagovorom odgovorimo svome  kršćanskom pozivu i odlučno idemo za tobom. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.

Izvor: Bitno.net

MISNA ČITANJA – 21. RUJNA 2024.

Pođi za mnom! On usta i pođe za njim.

XXIV. tjedan kroz godinu

Subota, 21. 09. 2024.

SV. MATEJ, apostol i evanđelist

Blagdan

ČITANJA:
vl.: Ef 4, 1-7.11-13; Ps 19, 2-5; Mt 9, 9-13

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
crvena

IMENDANI:
Matej, Mate, Matko, Matiša, Matea; Marko Scalabrini, Jona prorok

NAPOMENA:
▪ Kvatre (“quattuor tempora”) su osobiti dani u kojima se Crkva od davnine, prateći ciklus godišnjih doba, posvećuje molitvama, djelima pokore i ljubavi na velike nakane Crkve i svijeta. Jesenske kvatre posvećene su molitvi za svećenička i redovnička zvanja te za kršćansku izgradnju mladeži.

Prvo čitanje:

Ef 4, 1-7. 11-13

On dade jedne za apostole, jedne opet za evanđeliste.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Efežanima

Braćo!

Zaklinjem vas ja, sužanj u Gospodinu:

sa svom poniznošću i blagošću,

sa strpljivošću

živite dostojno poziva kojim ste pozvani!

Podnosite jedni druge u ljubavi;

trudite se sačuvati jedinstvo Duha

svezom mira!

Jedno tijelo i jedan Duh —

kao što ste i pozvani na jednu nadu svog poziva!

Jedan Gospodin!

Jedna vjera!

Jedan krst!

Jedan Bog i Otac sviju,

nad svima i po svima i u svima!

A svakomu je od nas dana milost

po mjeri dara Kristova.

On i »dade« jedne za apostole,

druge za proroke,

jedne opet za evanđeliste,

a druge za pastire i učitelje

da opremi svete za djelo služenja,

za izgrađivanje Tijela Kristova

dok svi ne prispijemo do jedinstva vjere

i spoznaje sina Božjega,

do čovjeka savršena,

do mjere uzrasta punine Kristove.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 19, 2-5

Pripjev:

Po svoj zemlji razliježe se jeka njihova.

Nebesa slavu Božju kazuju,
naviješta svod nebeski djelo ruku njegovih.
Dan danu to objavljuje,
noć noći glas predaje.

Nije to riječ, a ni govor nije,
nije ni glas što se može čuti,
al’ po svoj zemlji razliježe se jeka,
riječi njihove sve do nakraj svijeta.

Evanđelje:

Mt 9,9 -13

Pođi za mnom! On usta i pođe za njim.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Odlazeći odande, ugleda Isus čovjeka zvanog Matej gdje sjedi u carinarnici. I kaže mu: »Pođi za mnom!« On usta i pođe za njim.

Dok je Isus bio u kući za stolom, gle, mnogi carinici i grešnici dođoše za stol s njime i njegovim učenicima. Vidjevši to, farizeji stanu govoriti: »Zašto vaš učitelj jede s carinicima i grešnicima?«

A on, čuvši to, reče: »Ne treba zdravima liječnika, nego bolesnima. Hajdete i proučite što znači: Milosrđe mi je milo, a ne žrtva. Ta ne dođoh zvati pravednike, nego grešnike.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

VIDEO Biskup Petar Palić govorio o odluci Dikasterija za nauk vjere o župi Međugorje

Dan nakon objave Note o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje u petak 20. rujna na konferenciji za novinare govorio je mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić, istaknuvši da je važno cijeniti duhovne plodove Međugorja, ali i svoju vjeru izgrađivati na pravim temeljima. Rekao je da ne zna hoće li i kada biti donesena odluka o nadnaravnosti međugorskog fenomena. Pojasnio je da Međugorje ostaje župa te da se o statusa svetišta ne razmišlja u ovome trenutku.


Na konferenciji za novinare u mostarskome ordinarijatu biskup Petar Palić govorio je o Noti Dikasterija za nauk vjere o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje i Dekretu u vezi s duhovnim iskustvom vezanim za Međugorje.

“U Noti su detaljno pojašnjeni razlozi zbog kojih su papa Franjo i Dikasterij za nauk vjere odlučili da su ispunjeni uvjeti da se nastavi s odlukom ‘nihil obstat’, odnosno ‘ništa ne priječi’ ili ništa ne nedostaje”, rekao je u uvodu biskup Petar Palić, objasnivši da je u noti riječ o pastoralnom naglasku, a ne o nadnaravnosti.

U noti su pojašnjeni razlozi „i to su u prvom redu različiti duhovni plodovi koji su nastali kao neposredan učinak međugorskog fenomena, ali i skup poruka pripisanih Kraljici Mira koje imaju veliku duhovnu vrijednost i izražavaju različitim riječima stalni evanđeoski nauk, uvijek stavljajući u središte pouzdanje u Boga kroz potpuno pouzdanje u Mariju da svi budemo oruđe mira”.

Mons. Palić je podsjetio na Norme za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih fenomena, koje je Dikasterij objavio 17. svibnja 2024. godine, u kojima su opisane proceduralne norme u razlučivanju ovakvih nadnaravnih fenomena.

„Prema tim normama u završnoj etapi, nakon što su ispitivanja završena, dijecezanski biskup priprema izvješće i dostavlja Dikasteriju za nauk vjere svoj ‘votum’, odnosno mišljenje prema propisanim formulama i u tim normama je naznačeno šest formula.“

Prva je ‘nihil obstat’ – podsjetio je biskup – druga je ‘praeoculis habeatur ‘, treće ‘curator’ četvrta ‘sub mandato’, peta ‘prohibetur ed obstruatur’ i šesta ‘deklaratio de non supernaturalitate’.

„U konkretnoj situaciji, ove Note o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje, pristupilo se drugačije, što je i sam kardinal Fernandez jučer objasnio, a uzimajući u obzir dvije činjenice. Prva činjenica je da je osobno papa Franjo već poduzeo određene korake da bi osigurao duhovnu pratnju vjernika koji se žele pridržavati ovoga duhovnoga prijedloga.“

„I druga činjenica; da od 2017. godine u Međugorju postoji apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje”, naglasio je biskup Petar Palić te nastavio da zbog tih razloga, malo drukčijeg postupka u međugorskoj situaciji Nota konstatira kako su „ispunjeni uvjeti da se nastavi s odlukom ‘nihil obstat’ i da će mostarsko-duvanjski biskup izdati odgovarajući dekret.“

I mostarsko-duvanjski biskup je istoga dana – 19. rujna, 2024. godine – kada je u Vatikanu objavljena Nota, jer mu po jurisdikciji pripada i župa Međugorje, donio Dekret, odnosno tu odluku čije je glavne naglaske, u kratkim crtama, i u ovoj prilici predstavio: Ponajprije daje se ‘nihil obstat’, odnosno ‘ništa ne priječi’ da se cijeni pastoralna vrijednost župe i da se promiče širenje ovog duhovnog prijedloga, pa i mogućim hodočašćima.

„To znači da vjernici mogu primiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život preko ovog duhovnog prijedloga i da se dopušta javno štovanje. Kako upozorava i Dikasterij u svojoj Noti, kad se spominju ‘Gospine poruke’, to se mora razumjeti kao ‘navodne poruke’, odnosno navodni fenomen, a drugo da su vjernici, kad je u pitanju pobožnost prema Mariji Kraljici Mira, ovlašteni da je se pridržavaju na razborit način.“

Prethodno ne podrazumijeva izjavu – nastavio je mons. Palić – o „nadnaravnom karakteru fenomena i važno je podsjetiti da vjernici nisu dužni vjerovati u ovaj fenomen“, jer: Isus Krist jest konačna Božja riječ, prvi i posljednji, On je punina i ispunjenje Objave. „Sve što je Bog htio objaviti – učinio je po svojemu Sinu, Riječi koja je tijelom postala“, rekao je isto tako biskup Palić.

„Stoga kršćanska rasporedba spasenja“ – naglasio je – „kao novi konačan Savez nikada neće minuti i ne treba očekivati nikakvu novu javnu objavu prije slavnog očitovanja našega Gospodina Isusa Krista“.

Naveo je i da svećenici njegove Mostarsko-duvanjske biskupije – prihvaćajući i poštujući odluku Crkve – slobodni su pristati ili ne pristati uz ovaj duhovni prijedlog te, zaključno po pitanju odluka mons. Palića, da se apostolskog vizitatora za župu Međugorje poštuje i sluša u odlukama koje će donositi u situacijama koje se mogu pojaviti.

„Ovo se ne odnosi samo na to da samo svećenici poštuju i slušaju apostolskog vizitatora u odlukama, koje će eventualno donositi u nekim budućim situacijama, nego se ova odluka odnosi i na sve vjernike. Naravno, ostaje ovlast svakog dijecezanskog biskupa da ovoj stvari samostalno odlučuje; sukladno Normama za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih fenomena“, rekao je mostarsko-duvanjski biskup.

U zaključku je zahvalio svojim prethodnicima mons. Pavlu Žaniću i mons. Ratku Periću koji su – kako je dan prije naglasio i kardinal Fernandez – „imali pravo i obvezu kao pastiri iznositi svoje mišljenje i na taj način pridonijeti da se sačuva zdrav duh i zdrava pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, čuvajući na taj način i samu župu Međugorje od raznih negativnih utjecaja i pojava“.

Također je zahvalio svećenicima i pastoralnim djelatnicima u župi koji su bili na usluzi svima onima koji su dolazili i posjećivali Međugorje.

Ujedno parafrazirajući uvod Note kako je ‘stigao trenutak da se zaključi ‘duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja’, biskup Palić je još rekao:

„Prošao je trenutak kojim je zasad zaključena duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja. Na svima nama – koji iz različitih razloga, a ponajprije iz pobožnih i duhovnih – i na svima onima koji iz istih razloga budu dolazili u Međugorje ostaje da se izgrađujemo u pravoj vjeri, nadahnjujemo se na Marijinu životu, njezinoj poniznosti, otvorenosti Bogu i njegovim planovima s nama i da budemo odgovorni graditelji mira. Marijo, Majko Crkve i Kraljice Mira, moli za nas.“

Uslijedilo je više novinarskih pitanja:

‘Kada će Sveta Stolica zauzeti stav o nadnaravnosti takozvanog međugorskog fenomena?’

Biskup Palić je istaknuo, između ostalog, da je iz norma, koje su u svibnju objavljene, razvidno kako odluku o autentičnosti ili nadnaravnosti nekog ukazanja treba donijeti sam Papa.

Međutim, iz samog naslova najnovije odluke iz Vatikana jasno je „da se ovdje radi o duhovnom iskustvu, znači vrednuju se plodovi“ o onome što se do sada postiglo i onome što se u Međugorju živjelo sa svim onim, naravno i upitnicima i nejasnoćama, koje je također spomenuo kardinal Fernandez.

Možemo samo licitirati hoće li uopće i kada biti nekakve izjave u tom smislu, rekao je biskup nadodajući da je najnovije vjernicima dovoljan znak i jasnoća, pa i iz ‘navodnih Gospinih poruka’ koje su citirane u noti. Isto tako poručio je da bi se trebali osloboditi tog pritiska “da se uvijek nešto nadnaravno treba dogoditi – ili nam biti pokazano – kako bismo mi mogli živjeti iskreno svoju vjeru”.

Ponovio je da su se priznali duhovni plodovi i to je ono na što se stavio fokus u Noti, te i također iz Dekreta je jasno da se ti plodovi cijene – rekao je – odnosno ono što je do sada učinjeno u Međugorju.

‘Mogu li se razdvojiti ‘plodovi’ i ‘navodna ukazanja’? Na to pitanje – o povezanosti Note i temelja Međugorja – mons. Palić je odgovorio:

„Iskreno ja ne znam što je u temeljima marijabistričkog štovanja, u sinjskom znamo, trsatskog pretpostavljamo, a što će za dvjesto godina netko reći o ovome danas teško je iz naše perspektive govoriti“, no ono što biskup smatra bitnim jest sljedeće: “Treba se nastojati oko onoga što je dobro i pozitivno i što može pomoći životu vjernika da svoje kršćansko opredjeljenje žive iskreno.”

O ‘hercegovačkom slučaju’ podijeli župa i neposlušnosti nekih fratara – a koji je puno stariji od fenomena Međugorja – mons. Palić je uz ostalo rekao, citirajući dvije riječi kardinala Fernandeza:

Situacija je ‘mračna’ i ‘tužna’, kao što i jest, za pojedine župne zajednice koje žive u takvom obliku ne-zajedništva, punog, s Katoličkom crkvom, a hoće li Nota imati implikaciju na to, mostarsko-duvanjski biskup se nada da hoće, kao i da „Kraljica Mira, kako je zazivamo, unese mir u sve naše obitelji i te župe i naravno u srca sviju nas“.

Na upit koliko se biskupov stav o Međugorju razlikuje od njegovih prethodnika, odgovorio je da je to domena privatne objave, ali i da bi za vjernika bilo opasno ne imati stav o Crkvi, o sakramentima, o ispravnoj pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji ili o nekoj proglašenoj vjerskoj dogmi. Ovo se prepušta – naravno ukoliko crkvena vlast tako procjeni – vjernicima na njihov razbor.

„Za moju osobnu vjeru jedan određeni fenomen ne znači baš puno. Lijepo je moliti u zajedništvu, gdje puno ljudi moli, lijepo je vidjeti gdje puno ljudi zajedno vjeruje, i nekada čovjeka ponese ta atmosfera, ali mislim da bismo mi svoju vjeru trebali izgrađivati na pravim temeljima; s jedne strane Sveto pismo, s druge strane tradicija Crkve i crkveno učiteljstvo i mislim da nam je to jasan putokaz za življenje osobne vjere. Sve ovo ostalo, pa i ovakvi nadnaravni fenomeni, to može pomoći osobnoj vjeri.“

Kako sada za budućnost sačuvati taj jedan zdravi duhovni element Međugorja i koja je zadaća dalje na fratrima? Na to je pitanje mons. Palić ustvrdio da su njegovi prethodnici, biskupi,  bez obzira na osobne stavove, svojim odlukama u velikoj mjeri utjecali i čuvali da se ne dogode neke neželjene stvari u župi.

„Mislim da je važno nastaviti s onim što je prepoznato kao jedan duhovni plod ovog fenomena, a najnovija Nota iz Vatikana govori upravo o tim duhovnim plodovima: To je molitva. To je slavljenje sakramenta ispovijedi. To je euharistijsko klanjanje, slavlje Euharistije i naravno čitanje i razmatranje Svetoga pisma.“

„Sve ostalo što se događa, kako bi ovo što sam rekao došlo do izražaja, mislim da nam pomaže ići pravim putem i za odgajati svoju vjeru“, rekao je i nanovo podsjetio da je u župi i apostolski vizitator koji ima posebnu zadaću – upravo pratiti ta pastoralna događanja – i „mislim da će trebati biti pozoran i na ono što će on eventualno u budućnosti govoriti ili donositi odluke s obzirom na pastoralni život župe Međugorje“.

Biskup Petar Palić na koncu je susret s novinarima zaključio pojašnjenjem je li Međugorje i dalje župa ili je odsada i svetište:

„I dalje ostaje po starom i to ste mogli čuti iz odgovora kardinala Fernandeza. Međugorje i dalje ostaje župa Mostarsko-duvanjske biskupije. O svetištu nije riječ zasada, tim više što svi oni koji poznaju Kanonsko pravo znaju da pravno uređenje jednoga svetišta zahtijeva i određene uvjete, zahtjeva također određena pojašnjenja i ta situacija, odnosno ta mogućnost, za sada do daljnjega ostaje otvorena, odnosno o tome se ne razmišlja u ovome trenutku.“

Fra Zvonimir Pavičić: “Zahvalni smo papi Franji što na svome srcu ima ovo malo mjesto velike vjere”

Na dan kada je iz Dikasterija za nauk vjere objavljena Nota ‘Kraljica Mira’ o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje večernju svetu misu u Međugorju predslavio je međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić uz koncelebraciju 96 svećenika, objavio je Radio Mir Međugorje.


Na početku svete mise fra Zvonimir je kazao kako se od samih početaka ukazanja narod Božji okuplja ovdje u crkvi na molitvu, na molitvu krunicu, na misu i na klanjanje.

Malo mjesto velike vjere

”I crkva je postala premala za Gospin poziv pa smo morali izgraditi i ovaj vanjski oltar da svi možemo stati i u zajedništvu moliti. Toliko se tu molitava slilo, toliko vapaja Bogu, toliko životnih priča… A Bog sluša vapaje svoga naroda”, kazao je fra Zvonimir Pavičić koju je uvodeći u misno slavlje kazao kako je u srži riječi euharistija hvala, hvala Bogu, zahvalnost.

”I mi smo danas posebno zahvalni dragome Bogu na ovim divnim vijestima iz Vatikana, zahvalni smo papi Franji što na svome srcu ima ovo malo mjesto velike vjere. Zahvalni smo Bogu jer nas uvijek iznova poziva u svoju blizinu i hrani nas svojom riječju i Kristovim tijelom, zahvalni smo Majci Božjoj, Kraljici Mira koja je sve ovo započela i sve vodi.

Zahvalni smo, također, i na onima koji su bili prije nas, koji su nosili svu težinu i milinu ovih događaja, a sada u nebu slave s nama euharistiju. Upravo nas euharistija povezuje. Zahvalni smo na svakom hodočasniku, na svakom svjedočanstvu vjere, nade i ljubavi. I na koncu, zahvalni smo što nam Bog uvijek, ali uvijek iskazuje svoje milosrđe”, kazao je međugorski župnik.

U svojoj propovijedi osvrćući se na današnji evanđeoski ulomak koji pred nas stavlja grešnicu kojoj Isus oprašta kazao je kako nas Isus uči da onaj kojemu je mnogo oprošteno, mnogo ljubi. Osvrnuo se i na one koji su svoje grijehe ostavili u Međugorju.

Molite, molite, molite…

”O koliki su se ovdje osjetili upravo poput ove žene! Koliki su ljudi kroz sve ove godine u Međugorju došli s težinom grijeha. I koliko ih je svojim suzama palo pred Gospodina u sakramentu ispovijedi, u euharistiji, u klanjanju, u molitvi krunice, u postu! Koliko ih je ovdje naučilo ljubiti! Ne proklinjati, ne uništavati, ne mrziti, nego ljubiti i opraštati. Jer tko mnogo ljubi, mnogo i oprašta. Toliko lijepih životnih priča u ovome malome mjestu, Gospinu mjestu. I upravo nas Gospa kroz sve ove godine uči ljubiti, nasljedovati njezina Sina. Biti oni koji će pronositi radosnu vijest ovim svijetom. Ona, kojoj nije ništa trebalo oprostiti, jer je bila milosti puna, i ljubavi puna, zna da jedino s Bogom život ima smisla. I zato se trudi sve nas privesti bliže Bogu. Poziva na molitvu, post, čitanje Svetoga pisma, euharistiju, ispovijed. Sve je to ono što nas dovodi u Isusovu blizinu i daje nam osjetiti ovo blaženosti njegove prisutnosti. Kao što je to osjetila ova žena. Iako su oko nje svi negativno bili nastrojeni prema njoj, ona je u miru, jer od Gospodina dolazi njezin mir. Tako i svaki onaj koji dođe u ovo sveto mjesto pronalazi mir, ako pronađe Gospodina u molitvi i sakramentima”, kazao je fra Zvonimir i rekao da nas u Međugorju Gospa uči i potiče: „Molite, molite, molite…“

”Danas, kad su nam srca posebno radosna zbog pozitivnih vijesti iz srca Crkve, želimo se još snažnije odazvati na Majčin poziv i nastaviti: moliti, moliti, moliti. Znajući da se u tome krije mudrost života.

Jer se u molitvi krije susret s Isusom, a u Isusu svaka milost i svako dobro koje nam je potrebno”, kazao je fra Zvonimir Pavičić.

Devetnica svetomu Rafaelu, arkanđelu

Izmolite devetnicu svetom arkanđelu Rafaelu i pripremite se za blagdan svetih arkanđela koji slavimo 29. rujna.

Rafael se u Bibliji spominje samo u Knjizi o Tobiji, kao pratilaca putu, zaštitnik i zagovornik mladoga Tobije. Po Božjoj zapovijedi svladava pakosnoga zloduha Asmodeja i iscjeljuje Tobijina oca. Rafael je patron ljekarnika, iseljenika, hodočasnika, putnika, brodara, rudara krovopokrivača. Ime Ra-fa-el znači “Bog iscjeljuje, liječi”.

Ovu jednostavnu, ali duboku devetnicu na čas arkanđela Rafaela možemo obavljati tako da svakoga dana molimo po jedan od devet zaziva zajedno s molitvama i Zazivima svetomu Rafaelu ili, ako imamo više vremena, možemo tijekom devet dana svakodnevno moliti sve zazive.


1. Uzvišeni arkanđele sveti Rafaele, koji si vjerno pratio Tobiju na putovanju (usp. Tob 5,1-13), udostoji se i mene, siromašna grešnika, pra- titi na opasnu putovanju života na putu prema vječnosti.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

2. Premudri arkanđele sveti Rafaele, koji si mladoga Tobiju sačuvao od smrtne opasnosti kod rijeke Tigris tako da si ga poučio kako uhvatiti veliku ribu koja ga je htjela proždrijeti (usp. Tob 6,1-6), pouči i mene kako izbjeći napade paklene nemani koja me posvuda okružuje i żeli upropastiti moju dušu.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

3. Ljubljeni arkanđele sveti Rafaele, koji si dopratio Tobiju u Mediju sam pošao u grad Rages kako bi od Gabaela podigao veći dug u novo koji je Tobija bio založio (usp. Tob 9,1-6), molim te, zagovorniče moje duše kod Gospodina, isprosi mi oproštenje svih dugova zbog mojih grijeha kod Boga.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

4. Moćni arkanđele sveti Rafaele, koji si oslobodio dobru Saru od pa kosnoga zloduha Asmodeja primoravajući ga na to da se vrati u pakle ne ponore (usp. Tob 6,7-18), isprosi mi milost oslobađanja moje duše od svih grijeha, strasti i napasti kojima je đavolski duh nastoji zarobiti i podložiti.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

5. Dobri arkanđele sveti Rafaele, koji si Saru čudesno oslobodio od da volskoga utjecaja i priskrbio joj sretan brak s Tobijom (usp. Tob 8,1-18) molim te, isprosi mi milost da moja duša postane slobodna od svih stra sti te da se kao zaručnica sa živom vjerom i gorućom ljubavlju sjedini s Isusom

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

6. Samilosni arkanđele sveti Rafaele, koji si čudesno povratio dragocjeni vid slijepomu Tobitu (usp. Tob 11,10-16), isprosi mi milost pro svjetljenja moje duše kako bih progledao u svim duhovnim sljepoćama koje me žaloste, upoznao pravu istinu svih stvari u Bogu te tako, slobodan od svih privida, radosno kročio putom Božjih zapovijedi.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

7. Velikodušni arkanđele sveti Rafaele, koji si obasuo blagoslovom blagostanjem Tobijinu kuću i odbio sve darove kojima su ti htjeli iska zati svoju zahvalnost (usp. Tob 12,1-6), isprosi mi milost odvojenos od svih zemaljskih dobara kako bih se svom snagom potrudio zadobi neprocjenjiva nebeska dobra i vječni raj.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

8. Ponizni arkanđele sveti Rafaele, koji si odbio čine čašćenja koje su ti Tobija i njegova obitelj htjeli iskazati (usp. Tob 12,5-21), isprosi mi milost prave poniznosti kako bih izbjegavao časti i rastresenosti ovoga svijeta i svu svoju slavu položio u skroviti život u Isusu Kristu.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

9. Savršeni arkanđele sveti Rafaele, koji si neprestano pred licem Svevišnjega, kako ti sam reče Tobiji: „Ja sam Rafael, jedan od sedmorice svetih andela koji na nebesima donose molitve svetih i stupaju pred Slavom Svetoga!” (Tob 12,15), isprosi mi milost da nikada u životu ne izgubim iz vida Božju prisutnost kako bi svi moji misli, riječi i djela bili na slavu Bogu i za moje posvećenje.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Molitva

Slavni arkanđele sveti Rafaele, veliki kneže nebeskoga dvora, vodo putnika na kopnu i moru, tješitelju žalosnih, utočište grešnika, molim te da mi pomogneš u svim mojim potrebama i mukama života kao što si pomogao mladiću Tobiji u njegovim progonstvima. Budući da si ti lijek Božji, ponizno te molim da izliječiš moju dušu od broj nih nemoći i tijelo od svih zala koja me muče. Na poseban te način molim, isprosi mi krepost čistoće da zaslužim biti živi hram Duha Svetoga.

Sveti Rafaele arkanđele, čuvaj nas na našim putovima, liječi nas u našim bolestima, prinesi naše molitve pred lice Svevišnjega, izmoli nam od Gospodina anđeosku čistoću duše i tijela.

Zazivi svetomu Rafaelu, arkanđelu

Sveti Rafaele, arkanđele Božje ljubavi, moli za nas!

Krotitelju paklenoga duha, moli za nas!

Pomoćniče u velikim tjeskobama, moli za nas!

Anđele bolesti i ozdravljenja, moli za nas!

Zaštitniče liječnika i putnika, moli za nas!

Molitva svetomu Rafaelu prije putovanja

Na put mira i sreće neka nas upravlja svemogući i milosrdni Gospodin i neka nas prati anđeo Rafael da se s mirom i radosno vratimo kući, sretno obavljena posla. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Devetnica sv. Gabrielu, arkanđelu

Izmolite devetnicu svetom arkanđelu Gabrielu i pripremite se za blagdan svetih arkanđela koji slavimo 29. rujna.

Arkanđeo Gabriel u Bibliji nastupa kao glasnik Božjih odluka. Ime Ga – bri – el znači “Bog je jak”. U ikonografiji se najčešće prikazuje kao navjestitelj s ljiljanom u ruci. U Crkvi je godine 1951. proglašen zaštitnikom telekomunikacija i obavijesnih sredstava. Patron je glasnika, poštara i filatelista.

Ovu jednostavnu, ali duboku devetnicu na čast arkandela utjelovljenja možemo obavljati tako da svakoga dana molimo po jedan od devet zaziva zajedno s molitvom i Zazivima svetomu Gabrielu ili, ako imamo više vremena, možemo tijekom devet dana svakodnevno moliti sve zazive.


1. O, sveti, veliki arkanđele Gabriele, budući da si ti jedan od sedam čistih duhova koji stalno stoje pred prijestoljem Svevišnjega, zbog slave kojom si se razlikovao od svih drugih anđela, isprosi mi milost da uvijek hodim u Božjoj prisutnosti te da moje misli, riječi i djela uvijek imaju za cilj čistu slavu Božju.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

2. O, slavni arkanđele sveti Gabriele, zbog svete radosti koju si osjetio kada si bio poslan na zemlju navijestiti najutješnije otajstvo utjelovljenja Sina Božjega, Otkupitelja svijeta, isprosi mi milost da u svim častima znam odbaciti uznositost i oholost te da u svemu što činim u životu izvršavam Božje planove, s ciljem služenja Bogu i moga posvećenja.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

3. O, proslavljeni arkanđele sveti Gabriele, zbog svetoga veselja koje si kušao kada si stupio pred Mariju iz Nazareta, blagoslovljenu među ženama, isprosi mi milost da uvijek ispovijedam i gajim posebnu djetinju pobožnost prema Gospi te da tu pobožnost širim i tako postanem dionikom Božjega blagoslova obećana njezinim štovateljima, prema njezinim riječima: ,Odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom.” (Lk 1,48)

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

4. O, sveti, veliki arkanđele Gabriele, zbog neuobičajene radosti koja te je zahvatila kada si nazvao Mariju punom milosti i jedinom medu ženama izabranom da postane Majkom Božjom, isprosi mi milost da ljubim Spasitelja svijeta i njegovu Svetu Majku i postanem pravim Božjim djetetom.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

5. O, slavni arkanđele sveti Gabriele, zbog svetoga čuđenja koje te je obuzelo kada si vidio da je Marija uznemirena slušajući divne riječi koje si joj u ime Božje uputio, isprosi mi milost svete poniznosti koja je temelj i potpora svim drugim krepostima.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

6. O, proslavljeni arkanđele sveti Gabriele, zbog izvanredna divljenja koje si kušao kada si navijestio Mariji da će postati Majkom i ostati Djevicom, isprosi mi milost jakosti da čuvam čistom svoju dušu i tijelo, u staležu na koji me Bog poziva, u skladu s mojim obećanjima Bogu.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

7. O, sveti veliki arkanđele Gabriele, zbog divne dobrohotnosti s kojom si izrekao riječi ohrabrenja Mariji i raspršio sve strahove koji su uznemirivali njezino srce kada si joj navijestio da će roditi Sina Božjega, isprosi mi milost da moj duh bude oslobođen od svih obmana kojima se duh tame služi kako bi me uznemirio i naveo na krivo razumijevanje vjerskih istina na putu spasenja.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu….

8. O, slavni arkanđele sveti Gabriele, zbog divljenja koje si kušao kada si vidio potpunu spremnost Marije da prihvati Riječ Božju i postane Majkom, isprosi mi milost da se uvijek spremno odazovem Bogu i potpuno pristanem uz njegovu svetu volju u svim situacijama života koje mi Božja providnost stavi na put.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

9. O, proslavljeni arkanđele sveti Gabriele, zbog beskrajne slave i radosti koja je prožela sve nebeske anđele, pokojne pravednike koji su čekali otkupljenje i sve ljude dobre volje kada si pred licem Presvetoga Trojstva prikazao Marijin pristanak na to da postane Majkom Utjelovljene Božje Riječi te zbog silaska Sina Božjega u srce i krilo Marijino po djelovanju Duha Svetoga, isprosi mi milost da u svome životu slušam i nasljedujem Isusa Krista te da po zagovoru Majke Božje jednoga dana sretno dodem do gledanja Boga u vječnosti.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Molitva

O, slavni arkanđele sveti Gabriele, sjedinjujem se s radošću koju si kušao kada si se kao nebeski glasnik s poštovanjem pojavio pred Marijom i pozdravio je s pobožnošću i ljubavlju te si se prvi medu anđelima klanjao utjelovljenomu Sinu Božjemu u Marijinu krilu. Molim te, isprosi mi milost da s istim osjećajima koje si ti kušao pozdravljam i častim Majku Božju te se s ljubavlju klanjam Sinu Božjemu, koji je postao čovjekom. Amen.

Sveti Gabriele, arkanđele, divni vjesniče Božji, očisti nam srce, pomozi nam da dostojno primamo Krista, molimo te da zajedno sa svim anđelima prikažeš Kraljici neba pozdrav kojim si je pozdravio na zemlji i isprosiš nam milost Božju za koju molimo.

Sveti Gabriele, arkanđele, obuci nas u Božju snagu, pomozi nam da istinski upoznamo i žarko uzljubimo Božansko Srce Spasitelja našega, Gospodina Isusa Krista, i Bezgrešno Srce njegove njegove i naše presvete i predrage Majke Marije, Kraljice neba i zemlje!

Zazivi svetomu Gabrielu

Sveti Gabriele, arkanđele utjelovljenja, Vjerni poslaniče Božji, moli za nas!

Anđele ufanja i mira, moli za nas!

Zaštitniče svih službenica i službenika Božjih, moli za nas!

Čuvaru svetoga krštenja, moli za nas!

Zaštitniče svećenika, moli za nas!

Pin It