PAPA FRANJO STIGAO IZ KAZAHSTANA NAKON TRODNEVNOG POSJETA

Na povratku u Rim iz Kazahstana, papa Franjo se u sklopu uobičajene konferencije za novinare u zrakoplovu osvrnuo među ostalim na rat u Ukrajini, dijalog i stanje Zapada.

Uvijek moramo razgovarati. Na povratku u Rim u četvrtak, papa Franjo odgovarao je na pitanja novinara koji su ga pratili u Kazahstan, govoreći o ratu u Ukrajini, pravu nacije na samoobranu i trgovini oružjem. Govorio je i o ulozi politike i Zapada koji se nalazi u krizi vrijednosti koja prijeti generiranjem populizma. Odgovarajući na pitanje o Crkvi u Europi, papa Franjo objasnio je da Crkva treba pastire, a ne pastoralne planove. Papa je na početku konferencije za novinare čestitao rođendan novinarki dnevnika Avvenire Stefaniji Falasca, a potom je u čast poslužio tortu, kako prenosi portal Vatican News.

Dijalog se uvijek mora voditi

Odgovarajući na pitanje poljske novinarke o aktualnom ratu u Ukrajini i dijalogu s Moskvom, Papa je napomenuo da je uvijek teško razgovarati s državama koje su započele rat, no nije i beznadno. Uvijek treba držati otvorenom mogućnost dijaloga sa svima, jer dijalog daje mogućnost promjene, nuđenja drugačijeg mišljenja.

Ne isključujem dijalog ni s jednom silom – bilo da se našla u ratu, bilo da je agresor. Mora se razgovarati, poručio je Papa. U suprotnom, zatvaramo jedina razumna vrata miru. Dijalog se uvijek mora voditi, barem nuditi, a to je dobro za one koji ga nude; pomaže im da dišu.

Samoobrana

Na pitanje njemačkoga novinara je li ispravno opskrbiti Ukrajinu oružjem, Papa je odgovorio da je to politička odluka, no ima važne moralne implikacije. Nemoralna je ako iza nje stoji namjera poticati rat, zarađivati na prodaji oružja ili se rješavati zastarjelog. Dakle, motivacija je ono što određuje moralni karakter takve odluke. No, braniti se od napada nije samo dopušteno već je i izraz ljubavi prema domovini, pojasnio je Papa, pozivajući na intenzivnije promišljanje o pojmu „pravednog rata“.

Dijalog s Kinom

Sveti Otac istaknuo je spremnost i na dijalog s Kinom. Spomenuo je rad vatikansko-kineskoga povjerenstva, ocjenjujući da radi „dobro, ali sporo“. Kineski je narod beskrajno strpljiv. Nije lako razumjeti kineski mentalitet, ali mora ga se poštovati, rekao je Papa.

Stanje Zapada

Upitan o stanju Zapadu, Papa je ocijenio da nije u najboljem stanju, nije na najvišoj razini uzornosti. Zapad je krenuo krivim putevima; mislimo na primjer o društvenoj nepravdi koja je među nama, kazao je Papa, dodavši: postoje neke zemlje koje su se malo dalje razvile u pogledu socijalne pravde, ali mislim na svoj kontinent, Latinsku Ameriku, koji je Zapad. Mislimo i na Mediteran, koji je Zapad: on je danas najveće groblje, ne Europe, nego čovječanstva. Istaknuo je kao problem što je Zapad „zaboravio prihvatiti“ migrante, unatoč tomu što su potrebni ljudi, posebno zbog „demografske zime“.

Upozorio je i na „opasnost populizma“ te potrebe da se Zapad vrati vrijednostima Europe, vrijednostima „velikana“, utemeljitelja koji su osnovali Europsku uniju.

Nikaragva

Među brojnim drugim pitanjima, Papa je o pitanju eutanazije rekao: ubijanje nije ljudski i točka. Ako ubijate s motivacijom, na kraju ćete ubijati sve više i više. Prepustimo ubijanje zvijerima. Osvrnuo se i na stanje u Nikaragvi. Postoji dijalog i potrebno je rješavati probleme. Sveti Otac izrazio je očekivanje da će se barem dopustiti sestrama Majke Terezije da se vrate u zemlju. Ni s kim ne ratuju. Naprotiv, svi trebamo te žene. To (njihovo protjerivanje) je čin koje je teško razumjeti… Ali nadamo se da će se vratiti, kazao je Papa.

Papa je ponovno izrazio nadu da će u veljači uspjeti posjetiti Južni Sudan i Kongo, putovanja koja je morao odgoditi, a razmišlja i o posjetu Bahreinu.

Crkva u Europi

Govoreći o stanju Crkve u Europi, Papa je kazao kako u suočavanju s duhom sekularizma i relativizma u nekom društvu najvažnije je dosljedno živjeti vjeru. Crkva kojoj prioritet nije dušobrižništvo ne privlači vjernike. Možda ga treba modernizirati, ali to uvijek mora biti u rukama pastira, poručio je.

Gostoljubivost Kazahstana

Sveti Otac također je posebno pohvalio gostoljubivost domaćina u Kazahstanu, dodavši kako ga je iznenadila njihova volja za napretkom, ne samo na gospodarskom već i kulturalnom području. O „dalekovidnosti“ tamošnjih vlasti govori i činjenica da se već dva desetljeća zauzimaju za međureligijski dijalog.

Papa Franjo vratio se u Rim sa svoga 38. apostolskog putovanja u inozemstvo.

Na kraju svog trodnevnog apostolskog putovanja u Republiku Kazahstan, papa Franjo otputovao je iz srednjoazijske države u četvrtak poslijepodne, papinskim zrakoplovom koji je poletio iz međunarodne zračne luke Nur-Sultan oko 17:17 po lokalnom vremenu. U rimsku zračnu luku Fiumicino stigao je u 20:01 po srednjoeuropskome vremenu. 

Papinom odlasku prethodio je svečani ispraćaj u zračnoj luci, gdje ga je službeno ispratio kazahstanski predsjednik Kassym-Jomart Tokayev.

Sveti je Otac posljednja tri dana boravio u glavnom gradu Kazahstana, gdje se od 14. do 15. rujna održao 7. Kongres poglavara svjetskih i tradicionalnih religija.

Papa je sudjelovao na Međureligijskom kongresu i obratio se sudionicima tijekom uvodne i plenarne sjednice u srijedu i završne sjednice u četvrtak.

Putovanje je Papi također pružilo priliku za susret s kazahstanskim vlastima, članovima klera i vjernicima.

Vrhunac njegova posjeta bilo je misno slavlje koju je u srijedu predvodio Sveti Otac u Expo Grounds, kako prenosi Vatican News.

Ostavite komentar

Pin It