Feel Medjugorje
Author

FMteam

Browsing
In Svetac dana

Gospa Karmelska – ona koja štiti vjernike koji nose njezin škapular

Gospa Karmelska – ona koja štiti vjernike koji nose njezin škapular

Danas slavimo blagdan Gospe od brda Karmela. To lijepo brdo u Palestini uz obalu Sredozemnoga mora bijaše mjesto odakle je prorok Ilija vatreno branio vjeru u Izraelu. U srednjem vijeku vjernici su počeli slaviti uspomenu na zaštitu Majke Božje, što ju je Gospa pružila nosiocima karmelskoga škapulara.

Škapular je, zapravo, komad gornje odjeće što je nose mnogi redovnici: benediktinci, cisterciti, premonstratenzi, karmelićani. Simbolički škapular, koji se sastoji od komadića platna, počeli su kasnije nositi i svjetovnjaci kao znak sudjelovanja u povlasticama i zaslugama pojedinih redova. Najpoznatiji je od tih škapulara karmelski koji nose kao zalog posebne zaštite Majke Božje u prvom redu karmelićani i karmelićanke, a onda i mnogi vjernici u svijetu koji na taj način postadoše dionicima duhovnih dobara karmelskoga reda. Taj je red za vrijeme križarskih vojna g. 1155. osnovao križar Bertold iz Kalabrije. U lijepoj karmelićanskoj crkvi na brde Karmelu u Haifi razni natpisi uklesani u mramor još i danas svjedoče o postanku karmelskoga reda. Novoosnovani je red doživio bujan procvat za vrijeme svoga trećega generala sv. Šimuna Stocka, koji je upravljao karmelićanskom zajednicom od 1242. do 1262. Tome se generalu pripisuje i nošenje škapulara, odjeće koju je redu kao zalog svoje zaštite dala sama Blažena Djevica Marija. Jednoj privatnoj objavi pripisuje se i tzv. “subotnja povlastica”, a koju je g. 1322. potvrdio papa Ivan XXII. Povlastica se sastoji u tome da će Gospa nosioce njezina škapulara, koji budu savjesno izvršavali obveze što iz prihvaćanja škapulara proizlaze, prve subote nakon smrti izbaviti iz čistilišnih muka. Povijesna je činjenica da su pape nosiocima karmelskoga škapulara podijelile mnoge oproste.

U Svetom pismu, u Knjizi proroka Izaije, govori se o pustinji u kojoj je “dana divota Karmela” (Iz 35,2), da “vidi slavu Jahvinu, divotu Boga našega”. Te ćemo riječi razumjeti iz samoga značenja imena “Karmel”. To ime znači “plodna vrtna zemlja”. Kad palestinski hodočasnik prolazi kraj divnih karmelskih nasada, onda mu je za to brdo takav naziv posve opravdan. Tumači Svetoga pisma misle stoga da je Karmel slika prisutnosti pravoga Boga, slika ljupkosti i plodnosti njegove milosti, slika Djevice Marije, osobe što je nepodijeljena srca sva pripadala Bogu. Ona, osjenjena Duhom Svetim, postade mjestom, u kojem se Božja prisutnost na osobit način očitovala na blagoslov svima onima koji “gladuju i žeđaju za pravednošću”. Slaveći danas Gospu od brda Karmela dobro je da mislimo baš na tu stvarnost.

Kao sveto brdo Karmel je slika i naročite Božje blizine. Najveći mistik i naučitelj iz karmelskoga reda sv. Ivan od Križa dao je naslov svome djelu, u kojem je sadržana uputa kako će čovjek naći Boga, Uspon na brdo Karmel. Za njega taj uspon u prvom redu znači oslobođenje od svega onoga što nije Bog. Ne može se uspeti do Božje blizine bez žrtvovanja osjetnih stvari. Ne dolazi se do kontemplacije Boga ako srce nije što više očišćeno od svega onoga što nije Bog.

Zanimljiva je činjenica kako jednostavan puk voli pobožnost prema Karmelskoj Gospi i kako rado nosi njezin škapular. U prošlosti je to bilo daleko jače izraženo nego danas. Tako znamo da je koncem XVII. stoljeća na svijetu bilo više od tisuću karmelskih bratovština. U njima su se nalazili i mnogi svjetovni i crkveni odličnici. Sve su te bratovštine, skupa s karmelskim redom, u znak zahvalnosti za zaštitu Presvete Djevice slavile s najvećom svečanošću današnji blagdan. Tko je primio karmelski škapular, neka ga pobožno nosi kao znak da je na osobit način posvećen Majci Božjoj. Noseći ga, neka moli i radi za svoje vječno spasenje, ali neka to isto čini i za spasenje svih ljudi! Majci Mariji – Spasiteljevoj i našoj Majci – ne može učiniti draže djelo.

Molitva: Pomogao nas molimo, Gospodine, časni zagovor slavne Djevice Marije, da, zaštićeni njezinim okriljem, prispijemo brdu – Kristu, koji s Tobom živi i kraljuje u sve vijeke vijekova. Amen!

Izvor: bitno.net

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 16. SRPNJA 2024.

MISNA ČITANJA – 16. SRPNJA 2024.

Tiru, Sidonu i Sodomi bit će na Dan sudnji lakše negoli vama.

XV. tjedan kroz godinu

Utorak, 16. 07. 2024.

Svagdan

ČITANJA:
Iz 7,1-9; Ps 48,2-8; Mt 11,20-24

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Karmela, Karmelo, Karmen

Prvo čitanje:

Iz 7, 1-9

Ako se na me ne oslonite, održat se nećete!

Čitanje Knjige proroka Izaije

U dane judejskog kralja Ahaza, sina Jotamova, sina Uzijina, aramski kralj Rason i izraelski kralj Pekah, sin Remalijin, zavojštiše na Jeruzalem, ali ga ne mogoše zauzeti.

Tada dojaviše domu Davidovu: »Aramci se utaborili u Efrajimu.« Na tu vijest uzdrhta srce kraljevo i srce naroda, kao što u šumi drveće ustrepti od vjetra. I Gospodin reče Izaiji: »Iziđi pred Ahaza, ti i sin tvoj Šear Jašub, do nakraj vodovoda gornjeg ribnjaka na putu u Valjarevo polje. Reci mu:

»Pazi, smiri se, ne boj se,

i nek ti ne premire srce

od ovih dvaju ugaraka zadimljenih,

od raspaljenog bijesa Rasona aramskog,

i sina Remalijina,

što Aram, Efrajim i sin Remalijin

smisliše tvoju propast.

Pođimo, rekoše, na Judeju,

uplašimo je i osvojimo

da u njoj zakraljimo sina Tabelova.

Ovako govori Jahve Gospod:

To se neće zbiti: toga biti neće!

Damask je glava Aramcima,

a Damasku je glava Rason;

Samarija je glava Efrajimcima,

a Samariji glava je Remalija.

Još šezdeset i pet godina,

i Efrajim, razoren, neće više biti narod.

Ako se na me ne oslonite,

održat se nećete!«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 48, 2-8

Pripjev:

Bog utvrđuje grad svoj dovijeka!

Velik je Gospodin, hvale predostojan
u gradu Boga našega.
Sveto brdo njegovo, brijeg veličanstven,
radost je zemlji svoj.

Gora Sion, na krajnjem sjeveru,
grad je Kralja velikog.
Bog u kulama njegovim
jakom se pokaza utvrdom.

Jer gle, složiše se kraljevi,
navališe zajedno.
Čim vidješe, zapanjiše se
i zbunjeni u bijeg nagnuše.

Ondje ih trepet obuze
kao muka porodilje,
kao kad vjetar istočni
razbija brodove taržiške.

Evanđelje:

Mt 11, 20-24

Tiru, Sidonu i Sodomi bit će na Dan sudnji lakše negoli vama.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Stane Isus prekoravati gradove u kojima se dogodilo najviše njegovih čudesa, a oni se ne obratiše: »Jao tebi, Korozaine! Jao tebi, Betsaido! Da su se u Tiru i Sidonu zbila čudesa koja su se dogodila u vama, odavna bi se već oni u kostrijeti i pepelu bili obratili. Ali kažem vam: Tiru i Sidonu bit će na Dan sudnji lakše negoli vama.«

»I ti, Kafarnaume! Zar ćeš se do neba uzvisiti? Do u Podzemlje ćeš se strovaliti! Doista, da su se u Sodomi zbila čudesa koja su se dogodila u tebi, ostala bi ona do danas. Ali kažem vam: Zemlji će sodomskoj biti na Dan sudnji lakše nego tebi.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Devetnice

Devetnica svetom Šarbelu, velikom čudotvorcu

Devetnica svetom Šarbelu, velikom čudotvorcu

Sveti Šarbel veliki je zaštitnik obiteljske molitve, časti se kao „svetac mira”, a na njegov grob hodočaste i muslimani. Ovaj je libanonski svećenik, monah i pustinjak pripadao Crkvi maronita, koja se nikada nije odvojila od Petrove Stolice. Rođen je na libanonskome gorju, u malome seocetu 1828., a preminuo na glasu svetosti 1898. Papa Pavao VI. proglasio ga je blaženim 5. prosinca 1965., a svetim 9. listopada 1977. godine. Brojna obraćenja postignuta su po njegovu zagovoru. Spomendan se slavi 24. srpnja. Devetnica se moli od 15. do 23. srpnja.

Prvi dan

O, čudotvorni sveti Šarbele, iz čijega neoskvrnutog tijela, koje se proslavilo u Božjemu daru tjelesne neraspadljivosti, izbija miris neba, priteci mi u pomoć i izmoli mi milost… (navedite molitvenunakanu) od Boga koja mi je potrebna. Amen.

Sveti Šarbele, moli za nas!

Gospodine, ti si udijelio svetomu Šarbelu milost duboke vjere, molim te po zagovoru svetoga Šarbela milost da mogu živjeti po tvojim svetim zapovijedima i u skladu sa Svetim pismom. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Litanije svetomu Šarbelu

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!

Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!

Sveti Šarbele, moli za nas!

Vjerni prijatelju Božji, moli za nas!

Čudo Božje milosti, moli za nas!

Heroju pobožnosti, rada i ljubavi, moli za nas!

Čisti izvore koji tažiš svaku žeđ, moli za nas!

Lijeku tijela i duše, moli za nas!

Pustinjače po čudima poznati, moli za nas!

Ti koji si se odrekao svega bogatstva ovoga svijeta, moli za nas!

Poslušno janje sa srcem punim ljubavi, moli za nas!

Dragocjeni miomirise, koji daješ miris ovomu svijetu, moli za nas!

Slugo presvetoga sakramenta i Blažene Djevice Marije, moli za nas!

Darežljivi dobročinitelju, moli za nas!

Mirisni tamjane cedra libanonskoga, moli za nas!

Svjetioniče koji osvjetljuješ Crkvu Božju, moli za nas!

Svjetlo slavno, koje sjajiš iz svojega groba, moli za nas!

Ti koji posreduješ za sve, vjerne i nevjerne, moli za nas!

Čistoćo i poslušnosti, vrijedna svake hvale, moli za nas!

Prijatelju djece, starijih i nemoćnih, bogatih i siromašnih, pravednih i grešnih, zdravih i bolesnih, moli za nas!

Uzore siromaštva, koji si prihvaćao i privolio svaku poteškoću, moli za nas!

Glasu koji vičeš da probudiš savjesti, moli za nas!

Dragocjena kruno posvećenoga života, moli za nas!

Sveti Šarbele, trajni uzore naš i riznico, moli za nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine!

– Moli za nas, sveti Šarbele,

– da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se: Bože, koji si nam dao svetoga Šarbela kao uzor svetosti, daruj nam po njegovu zagovoru da vršimo tvoju volju i da ti služimo kao što je i on činio. Daruj nam milost da možemo nasljedovati njegove kreposti i njegovu ljubav prema tebi i bližnjima. Molimo te, udijeli nam milost za koju te posebno molimo, kao što si se već toliko puta očitovao u snazi njegova zagovora i posredništva. To te molimo po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Drugi dan

Sveti Šarbele, mučeniče monaškoga života, tebi, koji si naučio trpjeti i živjeti životom odricanja i kojega nam je Krist dao kao svijetli primjer i uzor, utječem se i molim za milost… (navedite molitvenu nakanu) po tvojemu zagovoru. Amen.

Sveti Šarbele, mirisna posudo, moli za nas!

Milosrdni Bože, koji si svetomu Šarbelu udijelio milost da čini čuda, smiluj se i meni i molim te da po njegovu zagovoru zadobijem milost za koju te molim.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Litanije svetomu Šarbelu

Treći dan

 Sveti Šarbele, koji sjajiš kao zvijezda na nebu Crkve, osvijetli moj put, ojačaj moju nadu. Posebno te molim da mi od Gospodina našega Isusa Krista, raspetoga, kojemu si vjerno za života služio i zavrijedio neraspadljivi vijenac, isprosiš milost za koju te molim… (navedite molitvenu nakanu).

Sveti Šarbele, primjeru strpljenja i šutnje, zagovaraj nas!

Gospodine Isuse, koji si posvetio svetoga Šarbela i pomogao mu da nosi svoj križ, daj mi snagu da podnesem teret života strpljivo \ u poslušnosti tvojoj svetoj volji po zagovoru svetoga Šarbela. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Litanije svetomu Šarbelu

Četvrti dan

Oče, sveti Šarbele ljubljeni, tebi se utječem. Srcem punim povjerenja molim te za tvoj sveti zagovor. Snagom tvojega zagovora koji imaš pred Bogom očekujem milost za koju te posebno molim… (navedite molitvenu nakanu). Pokaži mi opet svoju naklonost i isprosi mi milost.

O, sveti Šarbele, izvore kreposti, zauzmi se za nas!

Bože, koji si svetomu Šarbelu dao milost da te nasljeduje i da ti se što više suobliči, pomozi i meni da rastem u kršćanskim krepostima i daj mi milost da te slavim dovijeka. Amen.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Litanije svetomu Šarbelu

Peti dan

Sveti Šarbele, od Boga ljubljeni, prosvijetli me, pomozi mi, uči me kako da ugodim Bogu. Pohiti mi u pomoć. O, ljubljeni oče, molim te, posreduj kod Boga da mi da milost… (navedite molitvenu nakanu).

Sveti Šarbele, prijatelju Raspetoga, moli za nas!

O, Bože, čuj moju molitvu po zagovoru svetoga Šarbela. Spasi moje jadno srce i udijeli mi mir. Smiri moju dušu. Tebi, Gospodine, svaka čast i hvala u sve vijeke vjekova. Amen.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Litanije svetomu Šarbelu

Šesti dan

 Sveti Šarbele, veliki zagovorniče, molim te da mi isprosiš milost za koju te posebno molim u ovoj devetnici… (navedite molitvenu nakanu). Dovoljna je samo jedna tvoja riječ da mi Isus oprosti, da mi se smiluje i da mi udijeli milost za koju prosim.

Sveti Šarbele, radosti neba i zemlje, moli za nas!

Bože, koji si izabrao svetoga Šarbela da nas brani od tvojega svetog gnjeva, udijeli mi po njegovu zagovoru milost za koju te posebno molim… (navedite molitvenu nakanu) kako bih te i ja jednom zajedno s njim mogao u nebu slaviti u vijeke vjekova. Amen.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Litanije svetomu Šarbelu

Sedmi dan

Sveti Šarbele, omiljeni i ljubljeni sveče i zagovorniče ljudi, ti si vjerni pomoćnik onih koji su u nevolji, molim te za tvoj zagovor pred Bogom. Pomozi mi da dobijem milost za koju te posebno molim… (navedite molitvenu nakanu).

Sveti Šarbele, blistavi savjetniče, preporuči nas Gospodinu!

O, Bože, mnogi moji grijesi priječe da tvoja milost dođe do mene. Udijeli mi milost da se pokajem za sve svoje grijehe. Odgovori mi na moje molitve po zagovoru svetoga Šarbela. Vrati radost mojemu ucviljenom srcu i udovolji mojoj želji. Tebi koji si utjelovljenje milosti svaka hvala, slava i čast u vijeke vjekova. Amen.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Litanije svetomu Šarbelu

Osmi dan

Sveti Šarbele, uvijek kada pomislim kako si za života klečao, postio, molio i predavao se Bogu, moje pouzdanje i povjerenje u tvoj moćni zagovor jačaju. Molim te, posreduj za mene kod Gospodina da zadobijem milost za koju te posebno molim… (navedite molitvenu nakanu).

Sveti Šarbele, koji si posve pripadao Bogu, moli za nas!

O, Isuse, mirotvorce, ti si svojom milošću doveo ljubljenoga Šarbela do savršenstva i svetosti. Usrdno te molim za milost da ostatak života proživim po tvojoj svetoj volji za moj život.

Bože, moj Spasitelju, ljubim te. Amen.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Litanije svetomu Šarbelu

Deveti dan

Oče, sveti Šarbele, evo me na kraju devetnice. Moje se srce raduje kada razgovaram s tobom. Gajim veliku nadu da ću ishoditi od Isusa milosti za koje sam po tvojemu zagovoru molio. Kajem se za sve i odričem svih svojih grijeha i obećavam da se više neću u njih vratiti. Molim te da ispuniš moju želju za koju te molim… (navedite molitvenu nakanu).

Sveti Šarbele, slavom okrunjeni, moli za nas!

Gospodine, usliši molitve svetoga Šarbela i udijeli mi milost za koju te molim; budi milostiv prema meni u mojemu teškom trenutku. Obrani me od zla od kojega se sam ne mogu obraniti. A tebi svaka hvala, čast i slava u vijeke vjekova. Amen.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Litanije svetomu Šarbelu

Molitva svetomu Šarbelu

Bože, ti si svetoga Šarbela, redovnika i pustinjaka, neizmjerno sveta i slavljena među svojim svecima, nadahnuo da živi i umre na putu Isusa Krista i dao mu snagu da se povuče iz svijeta i da u svojemu pustinjskom prebivalištu postigne vrhunac redovničkih kreposti: siromaštvo, poslušnost i čistoću. Usrdno te molimo da i nama daruješ milost da te ljubimo kao što te je on ljubio i da ti služimo kao što ti je on služio. Svemogući Bože, ti si brojnim čudesima i milostima pokazao kolika je moć zagovora svetoga Šarbela, stoga te usrdno molimo da nam po njegovu zagovoru daruješ milost za koju te posebno molimo… (navedite molitvenu nakanu). Amen.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Sveti Šarbele, moli za nas!

Nastavi čitati
By
In Vjera

Potpuni oprost od grijeha po karmelskom škapularu ako ga nosite

Potpuni oprost od grijeha po karmelskom škapularu ako ga nosite

Uz škapular je također vezano i podjeljivanje oprosta. ”Oprost je otpuštenje pred Bogom vremenite kazne za grijehe kojih je krivica već izbrisana, to otpuštenje vjernik, pravo raspoložen i uz određene uvjete, dobiva posredovanje Crkve koja, kao poslužiteljica otkupljenja, svojom vlašću dijeli i primjenjuje blago zasluga Krista i svetaca.” (KKC 1471).

Članovi mogu primiti potpuni oprost i namijeniti ga za sebe ili pokojne u sljedeće karmelske blagdane:

  1. Na svetkovinu Karmelske Gospe: 16. srpnja
  2. Blagdan sv. Simona Stocka – 16. svibnja
  3. Blagdan proroka Ilije – 20. srpnja.
  4. Blagdan sv. Male Terezije – 1. listopada.
  5. Svetkovinu sv. Terezije Avilske – 15. listopada.
  6. Blagdan svih svetih iz Karmelskog reda – 15. studenoga.
  7. Dušni dan preminulih članova Karmelskog reda – 16. studenoga.
  8. Svetkovinu sv. Ivana od Križa – 14. prosinca.
  9. Na dan ulaska u bratovštinu

Uobičajeni uvjeti za primanje potpunog oprosta su: ispovjediti se, pričestiti, izmoliti Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu i Vjerovanje na nakanu Svetog oca.

Iz svega navedenog jasno je da škapular ne možemo promatrati samo pod vidom “posljednjih stvari” i subotnje povlastice, nego da cijeli naš život treba biti u znaku škapulara, odnosno oblikovan u duhu Marijinu. Škapular nije amajlija koja automatski pomaže, nije sam po sebi jamac spasenja ili olakšica od zauzetog kršćanskog življenja, nego znak vjere i odnosa koji se pod tim znakom utemeljuje i živi. Posveta Mariji je jedan poseban odnos, jedna vrsta saveza iz kojeg proizlaze i određene odgovornosti i obaveze na život vjere u skladu s evanđeljem.

Sve milosti dobivene po Mariji dolaze od Krista.

Nastavi čitati
By
In Molitve

Molitva sv. Bonaventure: Probodi, preslatki Gospodine Isuse, srž i nutrinu duše moje!

Molitva sv. Bonaventure: Probodi, preslatki Gospodine Isuse, srž i nutrinu duše moje!

Za tobom u koga žude anđeli gledati neka vazda gladuje i uživa srce moje, i slatkoćom tvojom neka se ispuni duša moja.

Probodi, preslatki Gospodine Isuse, srž i nutrinu duše moje!

Za tobom u koga žude anđeli gledati neka vazda gladuje i uživa srce moje, i slatkoćom tvojom neka se ispuni duša moja.

Probodi, preslatki Gospodine Isuse,

srž i nutrinu duše moje preblagom

i spasonosnom ranom ljubavi svoje,

pravom i vedrom i apostolskom presvetom ljubavlju,

da duša moja gine i rastapa se vazda

jedino od ljubavi i želje za tobom,

tebe da žudi i čezne za dvorovima tvojim,

da želi razriješiti se i biti s tobom.

Podari duši mojoj glad za tobom,

kruhom anđeoskim,

okrepom svetim dušama,

za kruhom našim svagdašnjim,

vrhunaravnim koji ima svu slatkoću

i slast i svu nasladu.

Za tobom u koga žude anđeli gledati

neka vazda gladuje i uživa srce moje,

i slatkoćom tvojom

neka se ispuni duša moja.

Neka vazda žeđa za tobom

izvorom mudrosti i znanja,

izvorom vječnoga svjetla,

potokom raskoši,

punoćom doma Božjega.

Za tobom neka vazda čezne,

tebe traži, tebe nađe,

za tobom teži, k tebi dođe,

o tebi razmišlja, o tebi govori

i sve radi na hvalu i slavu imena tvoga,

s poniznošću i razboritošću,

s ljubavlju i nasladom,

s lakoćom i čuvstvom,

s ustrajnošću sve do konca:

da ti budeš sâm vazda ufanje moje,

sva nada moja, bogatstvo moje,

ugodnost moja, radost moja,

pokoj i umiranje moje,

mir moj, milina moja,

miris moj, slast moja,

hrana moja, okrepa moja,

mudrost moja, dio moj,

posjed moj, dragocjeno blago moje

u kojem budi vazda

tvrdo i čvrsto i nepomično

ukorijenjena duša moja i srce moje.

Amen.

Nastavi čitati
By
In Vijesti iz Međugorja

Nadbiskup Giorgio Lingua predslavio misu u Međugorju

Nadbiskup Giorgio Lingua predslavio misu u Međugorju

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua predslavio je u nedjelju 14. srpnja večernju misu na vanjskom oltaru crkve sv. Jakova, prenosi Radio Mir Međugorje.

Koncelebrirali su apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu u Međugorju nadbiskup Aldo Cavalli, irski biskup iz Limericka Brendan Leahy, ministar Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije fra Jozo Grbeš, gvardijan Međunarodnog zavoda „Antonianum“ u Rimu fra Miljenko Šteko, međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić i 34 svećenika.

U homiliji, nadbiskup Lingua govorio je o proroku Amosu. „S jedne strane, stvarnost je takva da prorokovo propovijedanje stvara probleme javnom redu, sije paniku među ljude i ne sviđa se civilnoj i vjerskoj vlasti, koja intervenira izdavanjem naloga za protjerivanjem. S druge, Bog je taj koji je pozvao i poslao Amosa. Tu drugu stvarnost, njemu vrlo očitu, nitko drugi ne vidi i ne može se provjeriti, ne postoje objektivni kriteriji i svima vidljivi znakovi koji to potvrđuju”, naglasio je.

„Ove dvije stvarnosti prisutne su u životu svakoga od nas. S jedne su strane riječi i djela koja govorimo i činimo, koja svi vide i o kojima se može prosuđivati. S druge strane svaki muškarac i žena imaju osoban, intiman i tajanstven odnos s Bogom. To je dijalog koji se u vlastitoj savjesti uspostavlja s vječnim otajstvom koje je nevidljivo, ali ništa manje stvarno. Zbog toga je pred savješću svake osobe potrebna poniznost, najveće poštovanje, stav strahopoštovanja, jer je odnos s Bogom svakome jedinstven i neponovljiv te se odvija u tajnosti”, poručio je.

„Ovo razmišljanje ima duboko značenje i za ono što se živi ovdje u Međugorju. Postoji vanjska, objektivna i vidljiva stvarnost koju nitko ne može poreći, kao što je priljev hodočasnika koji dolaze iz cijelog svijeta od kojih mnogi ponovno otkrivaju vjeru, mijenjaju svoj život i počinju ljubiti Boga i bližnjega. To je u određenom je smislu i zbunjujuće, poput Amosove propovijedi koja je uznemirila narod i zabrinula vlasti. Zatim imamo nutarnju stvarnost, skrivenu koja je poznata samo onome tko je iskusi i samo on zna odakle dolazi. I kada govorimo o tome nikada je ne uspijevamo prenijeti u potpunosti. Od svih nas se traži da Božjem djelu pristupamo ponizno i s poštovanjem bez predrasuda u srcu i pameti“, rekao je mons. Lingua.

„Crkva, koja je Majka i Učiteljica, ima dužnost i zahtjevnu zadaću razlučivanja kako nitko ne bi bio prevaren, makar i u dobroj vjeri. Vjernici imaju pravo biti usmjereni jer se pitaju: ‚Je li to što mi govore istina ili nije istina? Je li stvarnost ili iluzija ono što vidim i čujem? Je li to u skladu s objavom ili je obmana?‘. Najviša razina priznanja koju Crkva može datijest nihil obstat, odnosno, da će nakon pažljivog i dugotrajnog proučavanja vidljivih manifestacija moći izjaviti da nema elemenata koji su protivni doktrini i moralu Crkve te da stoga nema zapreke za slobodno i osobno priklanjanje takvim pojavama i porukama koje one sa sobom nose“, istaknuo je.

„Kada je Dikasterij za nauk vjere objavio Norme za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih fenomena pomislio sam da možda želi oprati ruke od osjetljivih tema, ali sam shvatio da taj dokument odiše stavom velikog poštovanja prema individualnoj savjesti koja je, kako kaže Drugi vatikanski koncil, ‚najtajnija jezgra i svetište čovjeka gdje je on sam s Bogom, čiji glas odjekuje u intimi‘. Nitko drugi ne može proniknuti i stoga prosuditi pojedinačnu savjest. Mogu se vidjeti i prosuđivati samo djela, vanjski fenomeni, ali ne i osobni odnos tih pojedinaca s Bogom. Ako je sve rečeno u Riječi koja je tijelom postala, to ne znači da sve shvaćamo. Kristov život i riječ jedini su univerzalni i konačni kriterij Božje objave čovjeku”, zaključio je nadbiskup Lingua.

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. BONAVENTURA

SVETAC DANA – SV. BONAVENTURA

Poznata je njegova izjava: “Jedna obična starica može više ljubiti Boga, nego doktor teologije!”

Bonaventura, po krštenju Ivan, rodio se god. 1221. u Civiti, danas dio Bagnoregia u Toskani, Italija. Otac mu Giovanni da Fidanza bijaše po zanimanju liječnik, inače veoma imućan čovjek. Majka mu se zvala Marija, rođena di Ritelo. Sam svetac u svojim djelima spominje da je kao dječačić po zagovoru sv. Franje bio čudesno ozdravljen od jedne teške bolesti. Serafskome je ocu za njegovo ozdravljenje učinila zavjet pobožna majka. Veoma je vjerojatno da je mali Ivan bio odgojen i poučen u franjevačkome samostanu svoga rodnoga grada. Odatle je oko g. 1236. pošao na daljnje nauke na slavno Sveučilište u Parizu. Ondje je studirao najprije filozofiju te iz nje postigao doktorat. Kad mu je bilo 25 godina, nakon zrelog i ozbiljnog razmišljanja, stupio je u franjevački red dobivši ime Bonaventura, s kojim će imenom ući u povijest Crkve i svoga reda kao jedna velika i slavna ličnost.

Svršivši propisani novicijat, kroz pet je godina pod vodstvom svoga časnog “učitelja i oca” Aleksandra Haleškoga, a i nekih drugih franjevačkih učitelja, proučavao sveto bogoslovlje. Postigavši sve akademske stupnjeve i sam je počeo poučavati u teologiji. U dobi od 40 godina bio je izabran za generala franjevačkoga reda. Tu je službu obavljao kroz 17 godina, od 1257. do 1274. U njoj se istaknuo mudrim i razboritim upravljanjem reda, vjeran duhu serafskoga utemeljitelja, ali i otvoren prema potrebama što ih je nalagalo vrijeme. To dvoje nije uvijek lako spojiti.

Govoreći o sv. Bonaventuri bila bi prava grehota ne spomenuti njegovo remek-djelo Itinerarium mentis in Deum (Put duše k Bogu). To je filozofska, teološka i mistička rasprava kako se čovjek preko šest stepenica uzdiže do Boga, sve do mira prave kontemplacije.

Spomena je također vrijedna Bonaventurina Legenda maior seu Vita, tj. životopis sv. Franje Asiškoga. Taj životopis Longpre naziva jednim “književnim remek-djelom srednjovjekovne hagiografije”. Njegova je vrijednost u tome što ga je napisao čovjek koji je isto osjećao i proživljavao što i serafski otac sv. Franjo. Bonaventurin suvremenik, njemu posve kongenijalan, sv. Toma Akvinski, čuvši da piše Franjin životopis, uskliknuo je: “Pustimo da jedan svetac piše o drugome!”

Jednom prigodom ga je upitao brat laik: Što ćemo mi neuki učiniti da se spasimo, Bonaventura je rekao: Dosta nam je Božja milost! Ponovno ga je upitao brat: Može li neškolovan čovjek ljubiti Boga kao učen čovjek? Bonaventura mu je odgovorio: Jedna obična starica može više ljubiti Boga, nego doktor teologije!

Sveti Bonaventura je bio zaljubljenik Srca Isusova. Iz njegove ljubavi crpio je snagu za svoju ljubaznost kojom je sve osvajao. Ta je bila tolika da je na Saboru u Lyonu barem za kratko vrijeme uklonila raskol između Grčke i Rimske crkve. Sveti Bonaventura je svojom ljubaznošću snažan dokaz odgojne vrijednosti pobožnosti Srcu Isusovu.

PRESLATKI I DOBRI ISUSE

(molitva sv. Bonaventure)

O preslatki i dobri Isuse! Oče svjetla!
Od tebe dolazi sve ono što je najbolje
i svaki savršeni dar,
pogledaj milosrdno na nas koji priznajemo, koji uistinu znamo
da bez tebe ne možemo ništa učiniti.
Ti, koji si za nas dao cijenu otkupa, dopusti nam, iako smo nedostojni takve cijene,
da se prepustimo tvojoj milosti, . potpuno, sasvim i u svemu;
da bismo tako, oblikujući sebe prema slici tvoje muke
zadobili ponovno onu sliku koju smo grijehom izgubili,
sliku tvoga božanstva,
uz pomoć našeg Gospodina. Amen.

Preuzeto s bitno.net

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 15. SRPNJA 2024.

MISNA ČITANJA – 15. SRPNJA 2024.

Nisam došao donijeti mir, nego mač.

XV. tjedan kroz godinu

Ponedjeljak, 15. 07. 2024.

Sv. Bonaventura, biskup i crkveni naučitelj

Spomendan

ČITANJA:
Iz 1,11-17; Ps 50,8-9.16b-17.21.23; Mt 10,34 – 11,1

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Bonaventura, Bono, Vlado, Dobriša, Vladimir, Vlatka, Časlav

Prvo čitanje:

Iz 1, 11-17

Operite se, očistite, uklonite mi s očiju djela opaka!

Čitanje Knjige proroka Izaije

Čujte riječ Gospodnju, glavari sodomski:

»Što će mi mnoštvo žrtava vaših?

— govori Gospodin. —

Sit sam ovnujskih paljenica

i pretiline gojne teladi.

I krv mi ne prija

bikova, janjaca i jaradi.

Kad mi lice vidjet dolazite,

tko od vas ište da gazite mojim predvorjima?

Ne nosite mi više ništavne prinose,

kâd mi omrznu.

Mlađaka, subote i sazive —

ne podnosim zborovanja i opačine.

Mlađake i svetkovine vaše

iz sve duše mrzim —

teški su mi, podnijet ih ne mogu!

Kad na molitvu ruke širite,

ja od vas oči odvraćam.

Molitve samo množite,

ja ne slušam.

Ruke su vam u krvi ogrezle,

operite se, očistite,

uklonite mi s očiju djela opaka,

prestanite zlo činiti!

Učite se dobro činiti:

pravdu tražite,

ugnjetenom pritecite u pomoć,

siroti pomozite do pravde,

za udovu se zauzmite.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 50, 8-9.16b-17.21.23

Pripjev:

Onomu koji hoda stazama pravim pokazat ću spasenje Božje.

»Ne korim te zbog žrtava tvojih —
paljenice su tvoje svagda preda mnom.
Neću od doma tvog uzet junca,
ni jaraca iz tvojih torova.«

»Što nabrajaš naredbe moje,
što mećeš u usta Savez moj?
Ti, komu stega ne prija,
te riječi moje za leđa bacaš?«

»Sve si to činio, a ja da šutim?
Zar misliš da sam ja tebi sličan?
Pokarat ću te i stavit ću ti sve to pred oči.«
»Pravo me štuje onaj koji prinosi žrtvu zahvalnu:
i onomu koji hodi stazama pravim —
njemu ću pokazati spasenje svoje.«

Evanđelje:

Mt 10, 34— 11, 1

Nisam došao donijeti mir, nego mač.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Reče Isus svojim apostolima:

»Ne mislite da sam došao

mir donijeti na zemlju.

Ne, nisam došao donijeti mir,

nego mač.

Ta došao sam rastaviti

čovjeka od oca njegova

i kćer od majke njezine

i snahu od svekrve njezine;

i neprijatelji će čovjeku

biti ukućani njegovi.

Tko ljubi oca ili majku više nego mene,

nije mene dostojan.

Tko ljubi sina ili kćer više nego mene,

nije mene dostojan.

Tko ne uzme svoga križa i ne pođe za mnom,

nije mene dostojan.

Tko nađe život svoj,

izgubit će ga,

a tko izgubi svoj život poradi mene,

naći će ga.

Tko vas prima,

mene prima;

a tko prima mene,

prima onoga koji je mene poslao.

Tko prima proroka jer je prorok,

primit će plaću proročku;

tko prima pravednika jer je pravednik,

primit će plaću pravedničku.

Tko napoji jednoga od ovih najmanjih

samo čašom hladne vode

zato što je moj učenik,

zaista, kažem vam,

neće mu propasti plaća.«

Pošto Isus završi upućivati dvanaestoricu učenika, ode odande naučavati i propovijedati po njihovim gradovima.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Vijesti iz Međugorja

Župne obavijesti – 14. srpnja 2024.

Župne obavijesti – 14. srpnja 2024.

Danas na Podbrdu molimo krunicu u 16 sati, a u petak je križni put na Križevcu u isto vrijeme.

Svete mise u iduću nedjelju su po redovitom nedjeljnom rasporedu: župna crkva 7, 8, 11 i 19 sati, a u područnim crkvama u 9 sati.

U utorak 16. srpnja počinje devetnica svetom Jakovu apostolu, zaštitniku naše župe. Krunicu u 18 sati predmole:

  1. 7. utorak – Miletina
  2. 7. srijeda – Vionica
  3. 7. četvrtak – Šurmanci
  4. 7. petak – Bijakovići
  5. 7. subota- Međugorje
  6. 7. nedjelja – Majčino selo
  7. 7. ponedjeljak – Marijine ruke
  8. 7. utorak Treći red
  9. 7. srijeda – Frama
Nastavi čitati
By
In Crkva u Hrvata

Osmorica postulanata obukli franjevački habit i stupili u novicijat

Osmorica postulanata obukli franjevački habit i stupili u novicijat

U subotu, 13. srpnja 2024., u našoj crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru, pod svetom misom u 18 sati, postulanti su obukli franjevački habit i stupili u novicijat Hercegovačke franjevačke provincije.

Novicijat će provesti u samostanu sv. Ante na Humcu. Novaci su: fra Andrija Šego (Župa sv. Jakova, Međugorje), fra Petar Zrinušić (Župa sv. Mihovila Arkanđela, Duvno), fra Tomislav Barać (Župa sv. Jakova, Međugorje), fra Mate Tadić (Župa Presv. Srca Isusova, Kongora), fra Marko Lasić (Župa sv. Petra i Pavla, Mostar), fra Bože Tolo (Župa Bezgrešnog začeća BDM, Posušje), fra Renato Prusina (Župa Krista Kralja, Čitluk) i fra Ivan Vasilj (Župa sv. Jakova, Međugorje).

Misno slavlje i obred oblačenja predvodio je provincijal fra Jozo Grbeš. Uz fra Jozu bili su magistar postulanata fra Stanko Ćosić, magistar novaka fra Ivan Landeka, gvardijan fra Danko Perutina te još 30 misnika.

Liturgijskom asistencijom ravnao je fra Fran Ćorić zajedno s novacima i bogoslovima. Misno slavlje svojim pjevanjem uzveličao je zbor Frame Hercegovina pod ravnanjem fra Zvonimira Pavičića.

Franjevci.info

Nastavi čitati
By
Učitaj više
Pin It