Author

FMteam

Browsing

MISNA ČITANJA – 26. VELJAČE 2026.

Misao iz evanđelja dana

Tko god ište, prima.

Četvrtak, 26. 2. 2026.

Svagdan

I. korizmeni tjedan

1. tjedan psaltira

Misna čitanja:

Est 4,17k-m.r-t; Ps 138,1-3.7c-8; Mt 7,7-12

Boja liturgijskog ruha:

ljubičasta

Imendani:

Aleksandar, Aleksa, Robert, Viktor, Branimir, Alka, Sandra

Prvo čitanje:

Est 4,17k-m.r-t

Nema druge pomoći do tebe, Gospodine!

Čitanje Knjige Estere
U one dane: Kraljica se Estera, obuzeta smrtnom tjeskobom uteče Gospodinu. Pomoli se Bogu Izraelovu i kaza:
»Gospodine moj, kralju naš, ti si jedini! Dođi u pomoć meni koja sam sama, kojoj nema druge pomoći do tebe, jer opasnost je moja kao na dlanu. Ja sam od svog djetinjstva slušala u obiteljskom rodu da si ti, Gospode, izabrao Izraela među svim drugim narodima, naše očeve među svim njihovim precima u svoju trajnu baštinu i da si za njih učinio sve što si im obećao.
Sjeti se, Gospode! Objavi se u vrijeme naših jada i ohrabri me, o kralju bogova i vladaru svakoga gospodstva! Metni u moja usta primjerenu riječ pred lavom, a njegovo srce zadahni mržnjom na neprijatelja našega da zatrt bude i on i njegovi sumišljenici. A nas oslobodi rukom svojom i dođi u pomoć meni koja sam sama i nemam nego tebe, o Gospode!«
Riječ Gospodnja

Otpjevni psalam:

Ps 138,1-3.7c-8

Kad sam te zazvao, uslišio si me, Gospodine.

Zahvaljujem ti, Gospodine, iz svega srca,
jer si čuo riječi mojih usta.
Pred licem anđela pjevam tebi,
bacam se nice prema svetom Hramu tvojemu.

Zahvaljujem imenu tvojem
za tvoju dobrotu i vjernost,
jer si nada sve uzveličao
obećanje svoje.
Kad sam te zazvao, uslišio si me,
dušu si moju pokrijepio.

Gospodine, tvoja me desnica spasava,
Gospodin će dovršiti što započe za me!
Gospodine, vječna je ljubav tvoja:
djelo ruku svojih ne zapusti!

Evanđelje:

Mt 7,7-12

Tko god ište, prima.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:
»Ištite i dat će vam se! Tražite i naći ćete! Kucajte i otvorit će vam se! Doista, tko god ište, prima; i tko traži, nalazi; i onomu koji kuca otvorit će se.
Ta ima li koga među vama da bi svojemu sinu, ako ga zaište kruha, kamen dao? Ili ako ribu zaište, zar će mu zmiju dati? Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju, koliko li će više Otac vaš, koji je na nebesima, dobrima obdariti one koji ga zaištu!
Sve, dakle, što želite da ljudi vama čine, činite i vi njima. To je, doista, Zakon i Proroci.«
Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

SVETAC DANA – SV. DONAT ZADRANIN

Sv. Donat je bio zadarski biskup i diplomat. Drugotni je zaštitnik grada Zadra uz Sv. Stošiju čije je relikvije sam donio. Pripisuje mu se izgradnja tamošnje crkve Sv. Trojstva, koja je u 15. st. promijenila ime u crkvu Sv. Donata.

Donat je rođen u 8. stoljeću u uglednoj zadarskoj obitelji. On se svojim zaslugama i duhovnom snagom izdvaja u nizu poznatih osoba drevne Zadarske nadbiskupije.

Živio je u vrijeme careva Karla Velikoga na Zapadu i Nicefora na Istoku. Pouzdano se zna kako su biskup Donat i mletački dužd Beat bili na dvoru bizantskog cara Nicefora I. u Carigradu (tada Konstantinopolju) i kako se susret dogodio najvjerojatnije 804. godine. U ime Karla Velikog pregovarali su o razgraničenju između bizantske teme i hrvatskog kneževskog teritorija u Dalmaciji. Vjeruje se naime kako je upravo zahvaljujući tim susretima 812. zaključen Aachenski mir između Franačkoga i Bizantskog Carstva, kojim su Franci dobili Istru i Hrvatsku, a Bizant dalmatinske gradove i Veneciju.

Biskup Donat je tako mnogo pridonio da Zadar i ostali dalmatinski gradovi (Kotor, Dubrovnik, Split, Trogir, Rab, Krk i Osor) ostvare veliku autonomiju i da ujedno budu čuvari plovnih putova i trgovine. Njihova je odanost Bizantu uz prekide trajala sve do 12. st.

Također, u Carigradu dobio je na dar, između ostalih relikvija, moći Sv. Anastazije (Stošije) te ih pohranio u tadašnjoj katedrali Sv. Petra. Kasnije je katedrala posvećena Sv. Anastaziji, ili kako je Zadrani zovu Stošiji.

Biskupu Donatu pripisuje se i izgradnja čuvene zadarske crkve – rotonde Sv. Trojstva, izgrađene početkom 9. stoljeća, koja od 15. stoljeća nosi njegovo ime. Umro je oko 811., a pokopan je u upravo velebnoj crkvi Presvetog Trojstva.

Njegovi su posmrtni ostaci 1622. za vrijeme zadarskog nadbiskupa Stelle smješteni ispod glavnog oltara crkve. Crkva je desakralizirana i odvojena od biskupskoga sklopa za austrijske uprave 1798., a nakon provale Francuza u Zadar 1809. posmrtni ostaci svetog Donata prebačene su u katedralu Sv. Stošije gdje se i danas nalaze.

Njegovo ime na latinskom jeziku znači darovan – onaj čije su rođenje dugo iščekivali.

Preuzeto s nedjelja.ba

MISNA ČITANJA – 25. VELJAČE 2026.

Naraštaju se ovom neće dati znak doli znak Jone proroka.

Srijeda, 25. 2. 2026.

Svagdan

I. korizmeni tjedan

1. tjedan psaltira

Misna čitanja:

Jon 3,1-10; Ps 51,3-4.12-13.18-19; Lk 11,29-32

Boja liturgijskog ruha:

ljubičasta

Imendani:

Nestorije, Cezarije, Hrvoje, Donat, Berislav, Viktorin

Prvo čitanje:

Jon 3,1-10

Obratiše se Ninivljani od svojega zlog puta.

Čitanje Knjige proroka Jone
Riječ Gospodnja dođe Joni: »Ustani — reče mu — idi Ninivu, grad veliki, i propovijedaj u njemu što ću ti reći.« Jona ustade i ode u Ninivu, kako mu Gospodin zapovjedi. Niniva bijaše grad božanski velik — tri dana hoda.
Jona prođe gradom dan hoda, propovijedajući: »Još četrdeset dana, i Niniva će biti razorena.«
Ninivljani povjerovaše Bogu; oglasiše post i obukoše se u kostrijet, svi od najvećega do najmanjega.
Glas doprije i do kralja ninivskoga: on ustade s prijestolja skide plašt sa sebe, odjenu se u kostrijet i sjede u pepeo. Tada se po odredbi kralja i njegovih velikaša oglasi i objavi u Ninivi: »Ljudi i stoka, goveda i ovce da ne okuse ništa, ni da pasu, ni da vodu piju. Nego i ljudi i stoka da se pokriju kostrijeću, da glasno Boga zazivlju i da se obrate svatko sa svojega zlog puta i nepravde koju je činio. Tko zna, možda će se povratiti Bog, smilovati se i odustati od ljutoga svog gnjeva da ne izginemo?«
Bog vidje što su učinili: da se obratiše od svojega zlog puta. I sažali se Bog zbog nesreće kojom im bijaše zaprijetio, i ne učini.
Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 51,3-4.12-13.18-19

Srce raskajano i ponizno, Bože, nećeš prezreti.

Smiluj mi se Bože, po milosrđu svome,
po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice,
od grijeha me mojeg očisti.

Čisto srce stvori mi, Bože,
i duh postojan obnovi u meni!
Ne odbaci me od lica svojega
i svoga svetog duha ne uzmi od mene!

Žrtve ti se ne mile,
kad bih dao paljenicu, ti je ne bi primio.
Žrtva Bogu duh je raskajan,
srce raskajano, ponizno, Bože, nećeš prezreti.

Evanđelje:

Lk 11,29-32

Naraštaju se ovom neće dati znak doli znak Jone proroka.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki
U ono vrijeme: Kad je nagrnulo mnoštvo, poče im Isus govoriti: »Naraštaj ovaj naraštaj je opak. Znak traži, ali mu se znak neće dati doli znak Jonin. Doista, kao što je Jona bio znak Ninivljanima, tako će biti i Sin Čovječji ovomu naraštaju.«
»Kraljica će Juga ustati na Sudu s ljudima ovog naraštaja i osuditi ih jer je s krajeva zemlje došla čuti mudrost Salomonovu, a evo ovdje i više od Salomona! Ninivljani će ustati na Sudu s ovim naraštajem i osuditi ga jer se obratiše na propovijed Joninu, a evo ovdje i više od Jone!«
Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

SVETAC DANA – SV. MODEST IZ TRIERA

Biskup Modest je u teška vremena bio zagovornik, tješitelj i svetački primjer u strpljivosti i nepokolebljivosti svojim vjernicima.

Sv. Modest bio je jedan od biskupa drevne biskupije u Trieru. O njegovu životu imamo samo posve kratke podatke iz raznih martirologija ili rukopisa iz Njemačke i Nizozemske. Odatle je njegovo ime upisano u Rimski martirologij, najveći popis mučenika i svetaca.

On je upravljao biskupijom u Trieru u zadnjoj četvrtini V. stoljeća, kada se raspadalo Zapadno Rimsko Carstvo i kada je svuda po Europi zbog seobe naroda i provala barbara vladala sama nesigurnost. Pljačke, osvajanja i masovna ubijanja bila su svakodnevno prisutna. U to teško doba jedina svijetla točka bili su neustrašivi sveti biskupi koji su se i uz opasnost gubljenja vlastitog života znali izložiti za svoje stado. Takav je bio i biskup Modest. Bio je u ta teška vremena zagovornik i tješitelj i svetački primjer u strpljivosti i nepokolebljivosti svojim vjernicima.

On je, kako piše na Bitno.net, prema prilično pomnom proučavanju umro 486. u Trieru. Pokopan je u crkvi Svete Marije u Trieru. Ta je crkva slavna kao proštenišna, jer se u njoj čuvaju relikvije Sv. Matije, apostola. Blagdan Sv. Modesta slavi se 24. veljače, kad se prije obnove kalendara slavio blagdan Sv. Matije.

Preuzeto s nedjelja.ba

MISNA ČITANJA – 24. VELJAČE 2026.

Misao iz evanđelja dana

Vi, dakle, ovako molite: Oče naš, koji jesi na nebesima…

Utorak, 24. 2. 2026.

Svagdan

I. korizmeni tjedan

1. tjedan psaltira

Misna čitanja:

Iz 55,10-11; Ps 34,4-7.16-19; Mt 6,7-15

Boja liturgijskog ruha:

ljubičasta

Imendani:

Montan, Goran, Modest, Sinerot

Prvo čitanje:

Iz 55,10-11

Riječ moja čini što sam htio.

Čitanje Knjige proroka Izaije
Ovo govori Gospodin:
»Kao što dažd i snijeg s neba silaze i ne vraćaju se onamo dok se zemlja ne natopi, oplodi i ozeleni, da bi dala sjeme sijaču, i kruh za jelo, tako i riječ koja iz mojih usta izlazi, ne vraća se k meni bez ploda, nego čini ono što sam htio i obistinjuje ono zbog čega je poslah.«
Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 34,4-7.16-19

Bog izbavlja pravednika iz svih tjeskoba.

Veličajte sa mnom Gospodina,
uzvisujmo ime njegovo zajedno!
Tražio sam Gospodina, i on me usliša,
izbavi me od straha svakoga.

U njega gledajte i razveselite se,
da se ne postide lica vaša.
Eto, jadnik vapi, i Gospodin ga čuje,
izbavlja ga iz svih tjeskoba.

Oči Gospodnje gledaju pravedne,
uši mu slušaju vapaje njihove.
Lice se Gospodnje okreće protiv zločinaca
da im spomen zatre na zemlji.

Pravednici zazivaju, i Gospodin ih čuje,
izbavlja ih iz svih tjeskoba.
Blizu je Gospodin onima koji su skršena srca,
a klonule duše spašava.

Prvo čitanje:

Iz 55,10-11

Riječ moja čini što sam htio.

Čitanje Knjige proroka Izaije
Ovo govori Gospodin:
»Kao što dažd i snijeg s neba silaze i ne vraćaju se onamo dok se zemlja ne natopi, oplodi i ozeleni, da bi dala sjeme sijaču, i kruh za jelo, tako i riječ koja iz mojih usta izlazi, ne vraća se k meni bez ploda, nego čini ono što sam htio i obistinjuje ono zbog čega je poslah.«
Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 34,4-7.16-19

Bog izbavlja pravednika iz svih tjeskoba.

Veličajte sa mnom Gospodina,
uzvisujmo ime njegovo zajedno!
Tražio sam Gospodina, i on me usliša,
izbavi me od straha svakoga.

U njega gledajte i razveselite se,
da se ne postide lica vaša.
Eto, jadnik vapi, i Gospodin ga čuje,
izbavlja ga iz svih tjeskoba.

Oči Gospodnje gledaju pravedne,
uši mu slušaju vapaje njihove.
Lice se Gospodnje okreće protiv zločinaca
da im spomen zatre na zemlji.

Pravednici zazivaju, i Gospodin ih čuje,
izbavlja ih iz svih tjeskoba.
Blizu je Gospodin onima koji su skršena srca,
a klonule duše spašava.

Evanđelje:

Mt 6,7-15

Vi, dakle, ovako molite: Oče naš, koji jesi na nebesima…

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:
»Kad molite, ne blebećite kao pogani. Misle da će s mnoštva riječi biti uslišani. Ne nalikujte na njih. Ta zna vaš Otac što vam treba i prije negoli ga zaištete.
Vi, dakle, ovako molite:
‘Oče naš, koji jesi na nebesima!
Sveti se ime tvoje!
Dođi kraljevstvo tvoje!
Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji!
Kruh naš svagdanji daj nam danas!
I otpusti nam duge naše kako i mi otpustismo dužnicima svojim!
I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od Zloga.’
Doista, ako vi otpustite ljudima njihove prijestupke, otpustit će i vama Otac vaš nebeski. Ako li vi ne otpustite ljudima, ni Otac vaš neće otpustiti vaših prijestupaka.«
Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

SVETAC DANA – SV. POLIKARP

Danas slavimo svetoga Polikarpa, biskupa Smirne, mučenika i apostolskog oca. Rodio se godine 69, a o njemu je oko godine 190. pisao sveti Irenej, lyonski biskup, koji ga je upoznao u mladosti: “Bio je učenik apostola te prijatelj mnogima koji su vidjeli Gospodina. Sami apostoli postavili su ga za biskupa Azije u crkvi Smirne”. Obratio ga je oko 80, a za biskupa postavio oko godine 96, sveti Ivan apostol, njegov učitelj. Kao mladi biskup ugostio je svetog Ignacija Antiohijskog, također mučenika. Polikarp je bio pastir čvrste vjere i postojan Kristov sljedbenik. Krajem 154. pošao je u Rim kao predvodnik i predstavnik crkava Male Azije kako bi s papom Anicetom raspravljao o danu slavljenja Uskrsa. Nisu se složili, ali su se rastali u miru. Svojom pojavom biskup Polikarp, borac protiv gnosticizma, ulijevao je poštovanje, a svojim pisanjem hrabrio je vjernike da ustraju u trenucima progona i kušnji.


Sačuvana je njegova poslanica Filipljanima, u kojoj ih potiče na molitvu, na vjernost evanđelju i nauku njihovog učitelja svetoga Pavla. Mrzitelji Radosne vijesti, rimski pogani, uhvatili su Polikarpa i izložili ga strašnim mukama na današnji dan, 23. veljače 155, na stadionu u Smirni (danas Izmir u Turskoj). Kad su ga pozvali da prokune Krista, uzviknuo je: „Osamdeset i šest godina mu služim i ništa mi na žao nije učinio. Kako mogu grditi svoga kralja koji me spasio.“ Starca su stavili na lomaču i zapalili. Mučitelji su ga htjeli prikovati za stup da lakše podnosi muke, ali on je to odbio. Dok se vatra širila oko njega, sjao je poput užarene peći, a naokolo se osjetio ugodan miris tamjana. Plamen mu nije naudio pa su ga usmrtili bodežom, a zatim ga spalili. Zazivaju ga kod uhobolje i dizenterije.

Preuzeto s zupajastrebarsko.hr

MISNA ČITANJA – 23. VELJAČE 2026.

Misao iz evanđelja dana

Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste.

Ponedjeljak, 23. 2. 2026.

Svagdan

I. korizmeni tjedan

1. tjedan psaltira

Misna čitanja:

Lev 19,1-2.11-18; Ps 19,8-10.15; Mt 25,31-46

Boja liturgijskog ruha:

ljubičasta

Imendani:

Polikarp, Romana, Grozdan

Prvo čitanje:

Lev 19,1-2.11-18

Po pravdi sudi svome bližnjemu.

Čitanje Knjige Levitskog zakonika
Gospodin reče Mojsiju: »Govori svoj zajednici Izraelaca i reci im:
Sveti budite! Jer sam svet ja, Gospodin, Bog vaš!
Nemojte krasti; nemojte lagati i varati svoga bližnjega. Nemojte se krivo kleti mojim imenom i tako oskvrnjivati ime svoga Boga.
Ja sam Gospodin!
Ne iskorišćuj svoga bližnjega niti ga pljačkaj! Radnikova zarada neka ne ostane pri tebi do jutra. Nemoj psovati gluhoga niti pred slijepca stavljaj zapreku. Svoga se Boga boj!
Ja sam Gospodin!
Ne počinjajte nepravde na sudu! Ne budi pristran prema neznatnome, niti popuštaj pred velikima: po pravdi sudi svome bližnjemu. Ne raznosi klevete među svojim narodom; ne izvrgavaj pogibli krv svoga bližnjega.
Ja sam Gospodin!
Ne mrzi svoga brata u svom srcu! Dužnost ti je koriti svoga sunarodnjaka. Tako nećeš pasti u grijeh zbog njega. Ne osvećuj se! Ne gaji srdžbe prema sinovima svoga naroda. Ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga. Ja sam Gospodin!«
Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 19,8-10.15

Riječi tvoje, Gospodine, duh su i život.

Savršen je Zakon Gospodnji,
dušu krijepi;
pouzdano je Svjedočanstvo Gospodnje,
neuka uči.

Prava je naredba Gospodnja,
srce sladi;
čista je zapovijed Gospodnja,
oči prosvjetljuje.

Neokaljan je strah Gospodnji,
ostaje svagda;
istiniti su sudovi Gospodnji,
svi jednako pravedni.

Riječi ti usta mojih omiljele,
i razmišljanje srca moga pred licem tvojim,
Gospodine, hridi moja, otkupitelju moj!

Evanđelje:

Mt 25,31-46

Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:
»Kad Sin Čovječji dođe u slavi i svi anđeli njegovi s njime, sjest će na prijestolje slave svoje. I sabrat će se pred njim svi narodi, a on će ih jedne od drugih razlučiti kao što pastir razlučuje ovce od jaraca. Postavit će ovce sebi zdesna, a jarce slijeva.«
»Tada će kralj reći onima sebi zdesna: ‘Dođite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u baštinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta! Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni.’«
»Tada će mu pravednici odgovoriti: ‘Gospodine, kada te to vidjesmo gladna i nahranismo te; ili žedna i napojismo te? Kada te vidjesmo kao stranca i primismo; ili gola i zaogrnusmo te? Kada te vidjesmo bolesna ili u tamnici i dođosmo k tebi?’ A kralj će im odgovoriti: ‘Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!’«
»Zatim će reći i onima slijeva: ‘Odlazite od mene, prokleti, u oganj vječni, pripravljen đavlu i anđelima njegovim! Jer ogladnjeh i ne dadoste mi jesti; ožednjeh i ne dadoste mi piti; stranac bijah i ne primiste me; gol i ne zaogrnuste me; bolestan i u tamnici i ne pohodiste me!’«
»Tada će mu i oni odgovoriti: ‘Gospodine, a kada te to vidjesmo gladna, ili žedna, ili stranca, ili gola, ili bolesna, ili u tamnici, i ne poslužismo te?’. Tada će im on odgovoriti: ‘Zaista, kažem vam, što god ne učiniste jednomu od ovih najmanjih, ni meni ne učiniste.’«
»I otići će ovi u muku vječnu, a pravednici u život vječni.«
Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijsko pastoral

Blagdan Katedre svetog Petra apostola

Kada govorimo o Katedri svetog Petra apostola (Cathedra sancti Petri) mislimo na relikviju, papinsko prijestolje u crkvi svetog Petra u Rimu ili u prenesenom smislu na Stolicu svetog Petra ili Svetu Stolicu, što se u diplomatskom izrazu već od srednjega vijeka odnosi na samog papu i državu Vatikan (Santa sede). Blagdan Katedre svetog Petra slavio se na današnji dan u Rimu već od IV. stoljeća kao znak jedinstva Crkve sazidane na Kristovom namjesniku. To je dan kad se prisjećamo evanđeoskog teksta svetog Mateja, posebno dragog srcu svakog katolika, po kojem doznajemo da je Petar temelj naše Crkve. Isus je Petru rekao: “Ti si Petar-Stijena, i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju, i Vrata pakla neće je nadvladati. Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskog, pa što god svežeš na zemlji, bit će svezano i na nebesima, a što razriješiš na zemlji, bit će razriješeno i na nebesima”. Riječi „stijena“ i „ključevi“ jasno se odnose na Petrovu osobu i govore o snazi njegove vjere i vlasti koja mu je povjerena.

Već od ranih kršćanskih vremena štovala se Petrova katedra kao simbol papinske učiteljske vlasti. Nekada su je pape koristili kao prijestolje pa se često mislilo da ju je koristio i sam sveti Petar, no papama ju je 875. darovao car Karlo Ćelavi. Očuvana je do danas i sastoji se od tri dijela. Najstariji potječe iz apostolskih vremena, drugi, od bjelokosti iz V. ili VI. stoljeća, a najnoviji je onaj iz razdoblja od IX. do XI. stoljeća. Pozlaćenu brončanu oplatu izradio je od 1647. do 1653. slavni kipar i arhitekt Gian Lorenzo Bernini. Današnja svetkovina podsjeća nas katedrom svetoga Petra kao svojevrsnim trajnim simbolom na činjenicu da je Krist Gospodin imenovao svoga namjesnika na zemlji, namijenio mu ulogu učitelja i pastira, a njegova služba i misija proteže se kao neprekinuti, neraskidivi lanac sve do modernih vremena. „Vrata paklena“ njegovu Crkvu neće i ne mogu nadvladati.

Izvor: zupajastrebarsko.hr

MISNA ČITANJA – 22. VELJAČE 2026.

Misao iz evanđelja dana

Isus posti četrdeset dana i đavao ga iskušava.

Nedjelja, 22. 2. 2026.

PRVA KORIZMENA NEDJELJA

I. korizmeni tjedan

1. tjedan psaltira

Misna čitanja:

Post 2,7-9; 3,1-7; Ps 51,3-4.5-6a.12-14.17; Rim 5,12-19; Mt 4,1-11

Boja liturgijskog ruha:

ljubičasta

Imendani:

Franciska, Franjka, Fanika, Dominik Savio, Nedjeljko, Neda

Napomena:

▪ Na prvu korizmenu nedjelju vrši se obred izbora ili upisa imena katekumenâ koji će u vazmenoj noći pristupiti sakramentima kršćanske inicijacije.
▪ Započinje proljetni kvatreni tjedan u kojem su vjernici pozvani na intenzivniju molitvu i djela pokore i ljubavi. Tjedan je posvećen pokori i obraćenju. Tjedan završava Liturgijom kvatri, u subotu 28. veljače.

Prvo čitanje:

Post 2,7-9; 3,1-7

Stvaranje praroditelja i grijeh

Čitanje Knjige Postanka
Gospodin Bog sazda čovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahne dah života. Tako postane čovjek živa duša. I Gospodin Bog zasadi vrt na istoku u Edenu i u nj smjesti čovjeka koga je sazdao. Tada Gospodin, Bog, učini te iz zemlje nikoše svakovrsna stabla – pogledu zamamljiva, a dobra za hranu – i stablo života nasred vrta i stablo spoznaje dobra i zla. Zmija bijaše lukavija od sve zvjeradi što je načini Gospodin Bog. Ona reče ženi: »Zar vam je doista Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?« Žena odgovori zmiji: »Plodove sa stabala u vrtu smijemo jesti. Samo za plod stabla što je nasred vrta rekao je Bog: ’Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj da ne umrete!’« Nato će zmija ženi: »Ne, nećete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli otvorit će vam se oči i vi ćete biti kao bogovi koji razlučuju dobro i zlo.« Vidje žena da je stablo dobro za jelo, za oči zamamljivo, a za mudrost poželjno: ubere ploda njegova i pojede. Dade i svome mužu, koji bijaše s njom, pa je i on jeo. Tada se obadvoma otvore oči i upoznaju da su goli. Spletu smokova lišća i naprave sebi pregače.
Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 51,3-6a.12-14.17

Smiluj nam se, Gospodine, jer smo sagriješili!

Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome,
po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice,
od grijeha me mojeg očisti!

Bezakonje svoje priznajem,
grijeh je moj svagda preda mnom.
Tebi, samom tebi ja sam zgriješio
i učinio što je zlo pred tobom.

Čisto srce stvori mi, Bože,
i duh postojan obnovi u meni!
Ne odbaci me od lica svojega
i svoga svetog duha ne uzmi od mene!

Vrati mi radost svoga spasenja
i učvrsti me duhom spremnim!
Otvori, Gospodine, usne moje,
i usta će moja navješćivati hvalu tvoju.

Drugo čitanje:

Rim 5,12-19

Gdje se umnožio grijeh, nadmoćno izobilova milost.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima
Braćo: Kao što po jednom čovjeku uđe u svijet grijeh i po grijehu smrt, i time što svi sagriješiše, na sve ljude prijeđe smrt… Doista, do Zakona bilo je grijeha u svijetu, ali se grijeh ne ubraja kad nema zakona. Da, ali smrt je od Adama do Mojsija doista kraljevala i nad onima koji ne sagriješiše prekršajem sličnim kao Adam, koji je pralik Onoga koji ima doći.
Ali s darom nije kao s grijehom. Jer ako su grijehom jednoga mnogi umrli, mnogo se obilatije na sve razlila milost Božja, milost darovana u jednom čovjeku, Isusu Kristu. I dar – to nije kao kad je ono jedan sagriješio: jer presuda nakon jednoga grijeha posta osudom, a dar nakon mnogih grijeha – opravdanjem. Uistinu, ako grijehom jednoga smrt zakraljeva – po jednome, mnogo će više oni koji primaju izobilje milosti i dara pravednosti kraljevati u životu – po Jednome, Isusu Kristu.
Dakle, grijeh jednoga – svim ljudima na osudu, tako i pravednost Jednoga – svim ljudima na opravdanje, na život! Doista, kao što su neposluhom jednoga čovjeka mnogi postali grešnici tako će i posluhom Jednoga mnogi postati pravednici.
Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Mt 4,1-11

Isus posti četrdeset dana i đavao ga iskušava.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Duh odvede Isusa u pustinju da ga đavao iskuša. I propostivši četrdeset dana i četrdeset noći, napokon ogladnje. Tada mu pristupi napasnik i reče: »Ako si Sin Božji, reci da ovo kamenje postane kruhom.« A on odgovori: »Pisano je: ’Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.’« Đavao ga tada povede u Sveti grad, postavi ga na vrh Hrama i reče mu: »Ako si Sin Božji, baci se dolje! Ta pisano je: ’Anđelima će svojim zapovjediti za tebe i na rukama će te nositi da se gdje nogom ne spotakneš o kamen.’« Isus mu kaza: »Pisano je također: Ne iskušavaj Gospodina, Boga svojega!« Đavao ga onda povede na goru vrlo visoku i pokaza mu sva kraljevstva svijeta i slavu njihovu pa mu reče: »Sve ću ti to dati ako mi se ničice pokloniš.« Tada mu reče Isus: »Odlazi, Sotono! Ta pisano je: ’Gospodinu Bogu svom se klanjaj i njemu jedinom služi!’« Tada ga pusti đavao. I gle, anđeli pristupili i služili mu.
Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

SVETAC DANA – SV. PETAR DAMIANI

Sv. Petar Damiani, biskup i Crkveni naučitelj, bio je jedan od najvećih Crkvenih reformatora svojega vremena, a živio je u 11. stoljeću.

Petar Damiani rođen je 1007. u Raveni (Italija) kao posljednji od brojne djece. O njegovu se obrazovanju skrbio stariji brat Damjan – čije je ime Petar naknadno dodao svomu u znak zahvalnosti.

Unatoč mnogim poteškoćama koje su pratile brojnu i siromašnu obitelj kao mladić je uspio poći na studij – prvo u rodnom gradu, a potom u Faeinzi i Parmi. Kada je završio školovanje kratko je izučavao elokvenciju i govorništvo.

Godine 1035. u želji za samoćom, razmatranjem i molitvom povukao se u jedan samostan na granici Umbrije.

To vrijeme bilo je teško vrijeme za Crkvu u koju su se uvukle simonija i nemoralnost velikog dijela klera koji je rado i često kršio obavezu celibata. No, ipak je bilo svećenika i redovnika koji su tome kanili stati u kraj i započeti novo razdoblje evanđeoske čistoće. Među njima se ubrajao i biskup Ravene koji je Petra izvukao iz samostanskog mira.

Damiani je toliko uspješno djelovao u Raveni da ga je sam Papa pozvao da zajedno s njim organizira reformu Crkve i ishodi izmirenje s carstvom.

Tako je poslan u “mirovni pohod” u Milano u kojemu je vladala pobuna krivovjeraca, a potom u Cluny kako bi podržao prava tamošnjih opata te nakon toga u Firencu, Francoforte, Montecassino… Njegova sposobnost posredovanja bila je tolika da je gotovo uvijek postizao svoj cilj.

Najbolje od sebe je dao dok se nalazio uz bok s papom Grgurom VII. Ova dvojica velikih i plemenitih Crkvenih velikodostojnika, ujedinjeni željom podariti Crkvi novo, posve evanđeosko lice, upustili su se s nevjerojatnom odvažnošću u reformaciju Crkve i tako okončali dugu i zamornu “borbu za položaje” kao jedan od najproblematičnijih vidova simonije (car si je bio prisvojio pravo imenovanja biskupa i opata). Štoviše, pogođen odlukom pape Grgura VII. o ekskomunikaciji, car Henrik IV. došao je u Italiju te se u pokorničkoj odjeći Papi bacio pod noge i molio za oprost.

Papa je nagradio revnost i plodnu mirotvornu djelatnost Petra Damianija te ga prvo proglasio biskupom Ostie, a potom kardinalom. Ali za ovog čovjeka to su bile tek počasne titule jer čim mu se prilika ukazala, kao običan monah se vratio u mir svog samostana. No, uvijek je bio spreman ponovno ga napustiti ako bi ga poslušnost i dobrobit Crkve zvale na neko drugo mjesto.

Iako je već bio star, bio je poslan pomiriti jedan težak sukob u rodnome gradu. Naime, sukob su bili započeli sljedbenici protupape, koji su u Raveni bili veoma brojni. I taj problem je riješio i sretno se vraćao kući kada ga u veljači 1072. u Faenzi zadesila smrt.

Budući da je u miru spokojnog samostana napisao brojne i vrijedne tekstove iz područja teologije i askeze, papa Leon XII. 1828. proglasio ga je Crkvenim naučiteljem.

Preuzeto s nedjelja.ba

Pin It