Author

FMteam

Browsing

VELIKA SUBOTA – VAZMENO BDJENJE

Uskrsnu i ide pred vama u Galileju.

Vazmeno trodnevlje

Subota, 8. 04. 2023.

VELIKA SUBOTA. VAZMENO BDJENJE

Svagdan

ČITANJA:
SZ: Post 1,1–2,2 (ili 1,1.26-31a); Post 22,1-18 (ili 22, 1-2. 9a.10-13.15-18); Izl 14,15 – 15,1a; Iz 54,5-14; Iz 55,1-11; Bar 3,9-15.32 – 4,4; Ez 36,16-17a.18-28; NZ: Rim 6,3-11; Ps 118,1-2.16ab-17.22-23; Mt 28,1-10

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Teodor, Krescencije, Rastislav

NAPOMENA:
▪ Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao popudbina. ▪ Vazmeno bdjenje slavi se noću: nije stoga prikladno da započne prije nego padne noć, a treba da završi prije svanuća nedjelje. ▪ Narav znaka iziskuje da se svake godine u Vazmenom bdjenju blagoslivlje nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnoga voska. Uskrsna svijeća kroz čitavo vazmeno vrijeme stoji kod ambona i pali se u svim bogoslužnim činima. ▪ Gdje postoji običaj blagoslova uskrsnih jela, neka se ne blagoslivljaju prije Vazmenoga bdjenja.

Prvo čitanje:

Rim 6, 3-11

Krist, pošto uskrsnu od mrtvih, više ne umire.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima

Braćo: Koji smo god kršteni u Krista Isusa, u smrt smo njegovu kršteni. Krštenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt da kao što Krist slavom Očevom bî uskrišen od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti života.

Ako smo doista s njime srasli po sličnosti smrti njegovoj, očito ćemo srasti i po sličnosti njegovu uskrsnuću. Ovo znamo: naš je stari čovjek zajedno s njim raspet da onemoća ovo grešno tijelo te više ne robujemo grijehu. Ta tko umre, opravdan je od grijeha.

Pa ako umrijesmo s Kristom, vjerujemo da ćemo i živjeti zajedno s njime. Znamo doista: Krist uskrišen od mrtvih više ne umire, smrt njime više ne gospoduje. Što umrije, umrije grijehu jednom zauvijek; a što živi, živi Bogu. Tako i vi: smatrajte sebe mrtvima grijehu, a živima Bogu u Kristu Isusu!

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 118, 1-2.16ab-17. 22-23

Pripjev:

Aleluja! Aleluja! Aleluja!

Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!
Neka rekne dom Izraelov:
»Vječna je ljubav njegova!«

Gospodnja se uzdignu desnica,
Gospodnja se proslavi desnica!
Ne, umrijeti neću, nego živjeti
i kazivati djela Gospodnja.

Kamen koji odbaciše graditelji
postade kamen zaglavni.
Gospodnje je to djelo:
kakvo čudo u očima našim!

Evanđelje:

Mt 28,1-10

Uskrnu i ide pred vama u Galieju.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

Po suboti, u osvit prvoga dana u tjednu, dođe Marija Magdalena i druga Marija pogledati grob. I gle, nastade žestok potres jer anđeo Gospodnji siđe s neba, pristupi, otkotrlja kamen i sjede na nj. Lice mu bijaše kao munja, a odjeća bijela kao snijeg. Od straha pred njim zadrhtaše stražari i obamriješe.

A anđeo progovori ženama: »Vi se ne bojte! Ta znam: Isusa Raspetoga tražite! Nije ovdje! Uskrsnu kako reče. Hajde, vidite mjesto gdje je ležao pa pođite žurno i javite njegovim učenicima da uskrsnu od mrtvih. I evo, ide pred vama u Galileju. Ondje ćete ga vidjeti. Evo, rekoh vam.«

One otiđoše žurno s groba te sa strahom i velikom radošću otrčaše javiti njegovim učenicima. Kad eto im Isusa u susret! Reče im: »Zdravo!«One polete k njemu, obujme mu noge i ničice mu se poklone. Tada im Isus reče: »Ne bojte se! Idite, javite mojoj braći da pođu u Galileju! Ondje će me vidjeti!«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Danas započinje Devetnica Božjem milosrđu!

Devetnica Božjem milosrđu počinje na Veliki petak, a moli se do Bijele nedjelje


Ovo su riječi svete Faustine o devetnici koju je primila od Gospodina:

“Ja želim da ovih devet dana dovodiš duše k izvoru mojega milosrđa, da bi crpile snagu, utjehu i svekolike milosti što su im potrebne za napore života, a posebno u času smrti. Svakog dana mojem Srcu privodit ćeš drugu grupu duša i uranjati ih u more mojeg milosrđa. A ja ću voditi sve te duše u kuću mojeg Oca. To ćeš činiti u ovom i u budućem životu. I neću ništa uskratiti ni jednoj duši, koju ti privodiš izvoru mojeg milosrđa. Molit ćeš mojeg Oca svaki dan za milost tim dušama, po mojoj gorkoj muci.”

Prvi dan

Isus: “Privedi mi danas cijelo čovječanstvo, ali posebno sve grešnike i uroni ih u more mojeg milosrđa. Time ćeš me utješiti u gorkoj žalosti, u koju me utapa gubitak duša.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, čija je osobina smilovati nam se i opraštati nam, ne gledaj na naše grijehe, nego na pouzdanje koje imamo u tvoju beskrajnu dobrotu i primi nas u stan tvojeg Premilosrdnog Srca, i nikada nas iz Njega ne puštaj. To te molimo po tvojoj ljubavi, koja te sjedinjuje s Ocem i Duhom Svetim.

O svemoći Božjega milosrđa,
Spasenje za grešnoga čovjeka,
Ti si more milosrđa i smilovanja,
Pomažeš onome koji te ponizno moli.

Vječni Oče, pogledaj svojim blagim očima na cijelo čovječanstvo – posebno na jadne grešnike – koje je zatvoreno u premilosrdnom Srcu Isusovu, i po njegovoj gorkoj muci iskaži nam svoje milosrđe, da bi svemoć tvojega milosrđa slavili u vijeke vjekova. Amen.

Sad slijedi krunica Božjeg milosrđa

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Drugi dan

Isus: „Danas mi privedi duše svećenika i redovničkih osoba i uroni ih u moje neistraživo milosrđe. One su mi dale snagu podnijeti gorku muku. Po njima, kao kroz kanale, izlijeva se moje milosrđe na čovječanstvo.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, od kojega dolazi sve što je dobro, umnoži u nama milosti, da vršimo dostojna djela milosrđa, da bi oni, koji nas gledaju slavili Oca milosrđa, koji je na nebu.

Izvor Božje ljubavi
U srcima gostiju čistih,
Okupane u moru milosrđa,
Blještave kao zvijezde, svijetle kao zora.

Vječni Oče, pogledaj očima svoga milosrđa na izabrano stado u svome vinogradu, na duše svećenika i redovničkih osoba i daruj im snagu svoga blagoslova, a osjećajem Srca svoga Sina u kojem su zatvoreni, udijeli im snagu svoga svjetla da bi mogli druge voditi na putovima spasenja, da bi zajedno pjevali hvalu tvojemu neiscrpivom milosrđu u vijeke vjekova. Amen.

Sad slijedi krunica Božjeg milosrđa

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Treći dan

Isus: „Danas mi dovedi sve pobožne i vjerne duše i uroni ih u more moga milosrđa. Ove su me duše utješile na Križnome putu. One su bile kapi utjehe u moru gorčine.”

Molitva s. Faustine: Isuse, samo Milosrđe, ti nam svima darivaš bogate milosti iz blaga tvoga milosrđa. Primi nas u stan tvojeg Milosrdnog Srca i ne puštaj nas dovijeka iz njega. Zato te molimo po tvojoj neshvatljivoj ljubavi, u kojoj izgara tvoje Srce prema nebeskom Ocu.

Neistraživa su čuda milosrđa,
Ne proniče ih ni grešnik, niti pravednik,
Na sve gledaš okom smilovanja,
I sve privlačiš svojoj ljubavi.

Vječni Oče, pogledaj očima milosrđa na vjerne duše, kao nasljedstvo tvoga Sina, i po njegovoj gorkoj muci, udijeli im svoj blagoslov. I uzmi ih u svoju trajnu zaštitu, da ne bi izgubili ljubav i blago svete vjere, nego da veličaju s četama anđela i svetih tvoje beskrajno milosrđe u sve vjekove. Amen.

Sad slijedi krunica Božjeg milosrđa

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Četvrti dan

Isus: „Danas mi dovedi pogane i one koji me još ne poznaju. I na njih sam mislio za vrijeme svoje gorke muke. Njihova buduća gorljivost tješila je moje Srce. Uroni ih u more moga milosrđa.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, ti si svjetlo cijeloga svijeta. Primi u stan svog Premilosrdnog Srca duše pogana koje te još ne poznaju. Neka zrake tvoje milosti prosvijetle njih, da i oni zajedno s nama proslavljaju čuda Tvoga milosrđa i ne puštaj ih iz stana svog Premilosrdnoga Srca.

Neka svjetlo tvoje ljubavi
Rasvijetli tamu dušama.
Učini da te ove duše upoznaju,
I zajedno s nama tvoje milosrđe slave.

Vječni Oče, pogledaj očima milosrđa na duše pogana i onih, koji te još ne poznaju, ali su zatvoreni u Premilosrdnom Srcu Isusovu. Vodi ih do svjetla Evanđelja. Ove duše ne znaju, kako je velika sreća ljubiti tebe. Učini da i one slave darežljivost tvoga milosrđa u vijeke vjekova. Amen.

Sad slijedi krunica Božjeg milosrđa

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Peti dan

Isus: „Danas mi dovedi duše heretika i odijeljenih i uroni ih u more moga milosrđa. U gorkim mukama oni su razdirali moje Tijelo i Srce – to je moja Crkva. Kada se vraćaju jedinstvu Crkve, zacjeljuju moje rane i time ublažuju moje muke.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, ti si sama dobrota. Ti ne uskraćuješ svjetla onima koji te za to mole. Primi u stan svoga Premilosrdnoga Srca duše heretika i odijeljenih duša, i privuci ih svojim svjetlom k jedinstvu Crkve, i ne puštaj ih iz stana svoga Premilosrdnoga Srca, nego učini da i oni slave velikodušnost tvoga milosrđa.

I za one, koji su razderali tvoju odjeću jedinstva,
Teče iz tvoga Srca izvor milosti.
Svemoć tvojeg milosrđa, o Bože,
I ove duše iz zablude izvući može.

Vječni Oče, pogledaj milosrdnim očima na duše odijeljene braće, koji su potratili tvoja dobra i zloupotrijebili tvoje milosti, ustrajući tvrdokorno u svojim pogreškama. Ne gledaj na njihove pogreške, nego na ljubav tvoga Sina i na njegovu gorku muku koju je uzeo na sebe poradi njih, jer i oni su zatvoreni u Premilosrdno Srce Isusovo. Učini da i oni slave tvoje veliko milosrđe u svu vječnost. Amen.

Sad slijedi krunica Božjeg milosrđa

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Šesti dan

Isus: „Danas mi dovedi tihe i ponizne duše, i duše male djece i uroni ih u more mojeg milosrđa. Ove su duše najsličnije mom Srcu, one su mi davale snagu u gorkoj smrtnoj muci. Vidio sam ih kao zemaljske anđele, koji će čuvati moje oltare. Na njih izlijevam cijele rijeke milosti. Moje milosti može prihvatiti samo ponizna duša. Poniznim dušama darivam svoje povjerenje.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, ti sam si kazao: “Učite se od mene, ja sam blaga i ponizna srca.” Primi u stan Svog Premilosrdnog Srca blage i ponizne duše i duše male djece. Te duše očaravaju cijelo nebo i nebeski Otac nalazi u njima posebno zadovoljstvo. One su buket cvijeća pred Božjim prijestoljem i Bog sam se njihovim mirisom ispunja. Te duše imaju u Srcu Isusovu trajan stan i neprestano pjevaju hvalospjev ljubavi i milosrđa u vijeke.

Duša, istinski ponizna i tiha,
Udiše raj već ovdje na zemlji,
A mirisom njezina poniznog srca
Stvoritelj se sam oduševljava.

Vječni Oče, pogledaj milosrdnim očima na tihe i ponizne duše i na duše male djece, koje su zatvorene u stanu Premilosrdnog Isusova Srca. Ove su duše najsličnije tvome Sinu, miomiris ovih duša uzdiže se sa zemlje i dopire do tvog prijestolja. Oče milosrđa, svake dobrote, molim te ljubavlju i zadovoljstvom, koje imaš u tim dušama, blagoslovi cijeli svijet, da bi sve duše zajedno pjevale hvalu tvojem milosrđu u sve vijeke. Amen.

Sad slijedi krunica Božjeg milosrđa

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Sedmi dan

Isus: „Danas mi dovedi duše koje posebno štuju i slave moje milosrđe i uroni ih u moje milosrđe. Te duše najčešće su oplakivale moju muku i one su najdublje prodrle u moj Duh. One su živo ogledalo moga Milosrdnog Srca. Te duše svijetlit će u budućem životu posebnom svjetlošću. Ni jedna od njih neće dospjeti u oganj pakleni. U času smrti posebno ću braniti svaku od njih.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, tvoje Srce je samo milosrđe. Primi u stan svoga Premilosrdnog Srca one duše što posebno štuju i proslavljaju veličinu tvoga milosrđa. Te su duše jake samom snagom Božjom. U svakoj muci i protivštinama one idu naprijed pouzdavajući se u tvoje milosrđe. Te duše su sjedinjene s Isusom i nose na svojim ramenima cjelokupno čovječanstvo. One neće biti podložene strogom sudu, jer će biti u trenutku smrti obuhvaćene Tvojim milosrđem.

Duša, koja slavi dobrotu svoga Gospodina,
Posebno je od njega voljena,
Uvijek je blizu živog izvora,
I crpi milosti iz milosrđa Božjega.

Vječni Oče, pogledaj očima milosrđa na duše koje slave i štuju tvoje najveće svojstvo – neiscrpivo milosrđe. One su zatvorene u Premilosrdno Srce Isusovo. Ove duše su živo Evanđelje. Njihove su ruke pune djela milosrđa, a njihove duše, prepunjene radošću, pjevaju pjesmu milosrđa Višnjemu. Molim te, Bože, iskaži im milosrđe prema nadi i pouzdanju koju imaju u tebi. Neka se na njima ispuni Isusovo obećanje, koje im je rekao: “Duše, koje budu štovale moje neistraživo milosrđe – ja ću sam braniti kao svoju slavu u životu, a posebno u času smrti.” Amen.

Sad slijedi krunica Božjeg milosrđa

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Osmi dan

Isus: „Danas mi dovedi one duše, koje su u tamnici čistilišta i uroni ih u bezdan mojeg milosrđa. Neka rijeke moje Krvi ohlade njihov oganj. Te duše ja posebno ljubim. One ostvaruju zadovoljštinu mojoj pravednosti. U tvojoj je moći donijeti im olakšanje. Uzmi iz blaga moje Crkve sve oproste i prikaži ih za njih… O, kad bi poznavala njihove muke, neprestano bi prikazivala duhovnu milostinju za njih, i otplaćivala njihove dugove mojoj pravednosti.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, ti si sam kazao da želiš milosrđe. Eto, uvodim u stan tvog Premilosrdnog Srca duše iz čistilišta koje su ti jako drage, ali koje se ipak moraju otkupiti iz tvoje pravednosti. Neka rijeke tvoje Krvi i Vode, što su utekle tvome Srcu, ugase žar vatre čišćenja, da se i tamo proslavlja moć tvojeg milosrđa.

Iz strašne topline čistilišnog ognja
Uzdiže se jecaj tvome milosrđu.
I doživljavaju utjehu, olakšanje i hlad
U izlivenom mlazu krvi i vode.

Vječni Oče, pogledaj milosrdnim očima na trpeće duše u čistilištu, a koje su zatvorene u Premilosrdnom Srcu Isusovu. Molim te, po bolnoj muci Isusa, Sina tvojega, i po gorčini kojom je bila obuzeta njegova Presveta duša, iskaži svoje milosrđe dušama, koje su pred očima tvoje pravednosti. Ne gledaj na njih drugačije nego samo preko Isusovih rana, Sina tvoga ljubljenoga, jer mi vjerujemo, da tvojoj dobroti i smilovanju nema kraja. Amen.

Sad slijedi krunica Božjeg milosrđa

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Deveti dan

Isus: „Danas mi privedi ohladnjele duše i uroni ih u bezdan mojeg milosrđa. Te duše najbolnije ranjavaju moje Srce. U Maslinskom vrtu moja je duša doživjela najveću odbojnost od ohladnjele duše. Hladne duše bile su razlogom mojim riječima: Oče, ukloni taj kalež, ali samo ako je to tvoja volja. Njihovo posljednje sidro spasenja jest bijeg mojem milosrđu.”

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, ti si čisto smilovanje. Dovodim u stan tvojeg Premilosrdnog Srca ohladnjele duše. Neka se te zaleđene duše, što sliče mrtvim tijelima i ispunjaju te takvim gađenjem, zagriju na vatri tvoje čiste ljubavi. O Premilosrdni Isuse, upotrijebi svemoć tvojeg milosrđa ih uvedi u sam žar tvoje ljubavi i podari im svetu ljubav, jer ti sve možeš.

Vatra i led ne mogu biti spojeni,
Jer ili se oganj ugasi, ili će led biti rastopljen.
Ali tvoje milosrđe, o Bože,
Još i većoj nevolji pomoći može.

Vječni Oče, pogledaj milosrdnim očima na ohladnjele duše, a koje su zatvorene u Premilosrdnom Srcu Isusovu. Oče milosrđa, molim te po gorkoj muci tvoga Sina i po njegovu trosatnom umiranju na križu, dopusti da i one slave bezdan tvoga milosrđa. Amen.

Sad slijedi krunica Božjeg milosrđa

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice.

Ne odbij nam molbe u potrebama našim,

nego nas od svih pogibli vazda oslobodi

Djevice slavna i blagoslovljena.

Dodatak:

Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Sa svojim nas Sinom pomiri,

svojemu nas Sinu preporuči,

svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Molitva na Veliki petak (moli se 33 puta)

Ide Gospa s Božjega groba uzdišući i plačući, na koljena pokličući:

“Zdravo drvo križa, što si moga Sina propeloviše mrtva nego živa.”Isus križa odgovara: “Tko bi ovu molitvicu izmolio na blag danak, va Veliki petak, bez divana i bez obaziranja, što god bi Isusa zamolio, Isus bi mu poklonio!” Amen!

VELIKI PETAK – 7. TRAVNJA 2023.

Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!

Vazmeno trodnevlje

Petak, 7. 04. 2023.

PETAK MUKE GOSPODNJE. VELIKI PETAK

Svagdan

ČITANJA:
Iz 52,13 – 53,12; Ps 31,2.6.12-13.15-17.25; Heb 4,14-16; 5,7-9; Iv 18,1 – 19,42

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
crvena

IMENDANI:
Valerijan, Maksim, Zdravko, Lambert

NAPOMENA:
▪ Crkva danas ne slavi euharistiju. Pričest se dijeli samo u obredima Muke Gospodnje, a bolesnicima se može nositi u svako doba dana. ▪ Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja. Liturgija sprovoda može se slaviti, ali bez pjevanja, bez sviranja orgulja i bez zvonjenja zvona. ▪ Danas i na Veliku Subotu preporučuje se slavljenje Službe čitanja i Jutarnje zajedno s pukom. Tom službom, nekoć zvanom »Officium tenebrarum«, vjernicima se nudi da u pobožnom razmišljanju muke, smrti i ukopa Gospodinova iščekuju navještaj uskrsnuća. ▪ U liturgiji Muke Gospodnje neka se, zbog istinitosti i jasnoće znaka, otkriva i za klanjanje izlaže samo jedan križ. Nakon službe Muke Gospodnje križ koji je u bogoslužju razotkriven neka na prikladnom mjestu bude vjernicima izložen za osobno klanjanje i molitvu. ▪ Vjernici su dužni, prema kanonskim propisima, obdržavati post s nemrsom, a preporučuje se da se on, kao »vazmeni post«, produži sve do vazmenoga bdjenja, kao znak iščekivanja Uskrsnuća

Prvo čitanje:

Iz 52, 13 – 53, 12

Za naše je grijehe on proboden.

Čitanje Knjige proroka Izaije

Gle, uspjet će sluga moj,

uzvisit će se, podignuti i uzdići veoma!

Kao što se mnogi nad njim užasnuše

– tako mu je lice neljudski bilo iznakaženo

te obličjem više nije naličio na čovjeka –

tako će on mnoge zadiviti narode

i kraljevi će pred njim stisnuti usta

videć ono o čemu im nitko nije govorio,

shvaćajuć ono o čemu nikad čuli nisu:

»Tko da povjeruje u ono što čusmo,

kome li se otkri ruka Gospodnja?«

Izrastao je pred njim poput izdanka,

poput korijena iz zemlje osušene.

Ne bijaše na njem ljepote ni sjaja

da bismo se u nj zagledali,

ni izgleda da bi nam se svidio.

Prezren bijaše, od ljudi odbačen,

čovjek boli, vičan patnjama,

od kog svatko lice otklanja,

prezren bijaše, obescijenjen.

On slabosti naše ponije,

naše boli uze na se,

a mi ga držasmo udarenim,

od Boga pogođenim, poniženim.

Za naše je grijehe on proboden,

za opačine naše satrt.

Na njega pade kazna radi našeg mira,

njegovom se modricom izliječismo.

Poput stada svi smo mi lutali,

svatko je svojim okrenuo putem.

A Gospodin je svalio na nj

bezakonje nas sviju.

Zlostavljahu ga, a on se pokori

i usta svojih ne otvori.

Ko janje na klanje odvedoše ga,

ko ovca, nijema pred onima što strigu,

usta svojih ne otvori.

Iz pritvora je i sa suda otet;

tko se brine za njegovu sudbinu?

Da, iz zemlje je živih uklonjen,

za grijehe naroda svog na smrt izbijen.

Ukop mu dadoše među zločincima,

a grob mu bī s bogatima,

premda ne počini nepravde

nit mu usta laži izustiše.

Al Gospodinu se svidje pritisnuti ga bolima.

Žrtvuje li život svoj ko naknadnicu,

vidjet će potomstvo, produžiti sebi dane

i Gospodnja će se volja po njemu ispuniti.

Zbog patnja duše svoje vidjet će svjetlost

i nasititi se spoznajom njezinom.

Sluga moj pravedni opravdat će mnoge

i krivicu njihovu na sebe uzeti.

Zato ću mu mnoštvo dati u baštinu

i s mogućnicima plijen će dijeliti

jer sām se predao na smrt

i među zlikovce bio ubrojen,

a on grijehe mnogih ponese na sebi

i zauze se za zločince.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 31, 2.6.12-13.15-17.25

Pripjev:

Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!

Tebi se, Gospodine, utječem,
o da se ne postidim nikada:
u svojoj me pravdi izbavi!
U tvoje ruke predajem duh svoj:
otkupi me, Gospodine, Bože vjerni.

Dušmanima svojim ruglo postadoh,
susjedima podsmijeh, a znancima strašilo;
koji me vide vani, bježe od mene.
Nestalo me ko mrtvaca iz sjećanja ljudi,
postadoh ko razbijena posuda.

A ja se, Gospodine, u tebe uzdam;
govorim: Ti si Bog moj!
U tvojoj je ruci sudbina moja:
istrgni me iz ruke dušmana
i onih koji me progone!

Rasvijetli lice nad slugom svojim,
po svojoj me dobroti spasi.
Budite hrabri i jaka srca,
svi koji se u Gospodina uzdate!

Drugo čitanje:

Heb 4, 14-16; 5,7-9

Naviknu slušati, te svima koji ga slušaju posta začetnik spasenja.

Čitanje Poslanice Hebrejima

Braćo:

Imajući velikoga Velikog svećenika koji prodrije kroz nebesa – Isusa, Sina Božjega – čvrsto se držimo vjere. Ta nemamo takva velikog svećenika koji ne bi mogao biti supatnik u našim slabostima, nego poput nas iskušavana svime osim grijehom. Pristupajmo dakle smjelo prijestolju milosti da primimo milosrđe i milost nađemo za pomoć u pravi čas!

Ta Krist je u dane svoga zemaljskog života sa silnim vapajem i suzama prikazivao molitve i prošnje Onomu koji ga je mogao spasiti od smrti. I bi uslišan zbog svoje predanosti: premda je Sin, iz onoga što prepati, naviknu slušati i, postigavši savršenstvo, posta svima koji ga slušaju začetnik vječnoga spasenja.

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Iv 18, 1 – 19, 42

Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!

Muka Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu

U ono vrijeme:

Iziđe Isus sa svojim učenicima na drugu stranu potoka Cedrona. Ondje bijaše vrt u koji uđe Isus i njegovi učenici. A poznavaše to mjesto i Juda, njegov izdajica, jer se Isus tu često sastajao sa svojim učenicima. Juda onda uze četu i od svećeničkih glavara i farizeja sluge te dođe onamo sa zubljama, svjetiljkama i oružjem. Znajući sve što će s njim biti, istupi Isus naprijed te ih upita: »Koga tražite?« Odgovore mu: »Isusa Nazarećanina.« Reče im Isus: »Ja sam!« A stajaše s njima i Juda, njegov izdajica. Kad im dakle reče: »Ja sam!« – oni ustuknuše i popadaše na zemlju. Ponovno ih tada upita: »Koga tražite?« Oni odgovore: »Isusa Nazarećanina.« Isus odvrati: »Rekoh vam da sam ja. Ako dakle mene tražite, pustite ove da odu« – da se ispuni riječ koju reče: »Ne izgubih nijednoga od onih koje si mi dao.« A Šimun Petar isuče mač koji je imao uza se pa udari slugu velikoga svećenika i odsiječe mu desno uho. Sluga se zvao Malho. Nato Isus reče Petru: »Djeni mač u korice! Čašu koju mi dade Otac zar da ne pijem?«

Tada četa, zapovjednik i židovski sluge uhvatiše Isusa te ga svezaše. Odvedoše ga najprije Ani jer on bijaše tast Kajfe, velikoga svećenika one godine. Kajfa pak ono svjetova Židove: »Bolje da jedan čovjek umre za narod.«

Za Isusom su išli Šimun Petar i drugi učenik. Taj učenik bijaše poznat s velikim svećenikom pa s Isusom uđe u dvorište velikoga svećenika. Petar osta vani kod vrata. Tada taj drugi učenik, znanac velikoga svećenika, iziđe i reče vratarici te uvede Petra. Nato će sluškinja, vratarica, Petru: »Da nisi i ti od učenika toga čovjeka?« On odvrati: »Nisam!« A stajahu ondje sluge i stražari, raspirivahu žeravicu jer bijaše studeno i grijahu se. S njima je stajao i Petar i grijao se.

Veliki svećenik zapita Isusa o njegovim učenicima i o njegovu nauku. Odgovori mu Isus: »Ja sam javno govorio svijetu. Uvijek sam naučavao u sinagogi i u Hramu gdje se skupljaju svi Židovi. Ništa nisam u tajnosti govorio. Zašto mene pitaš? Pitaj one koji su slušali što sam im govorio. Oni eto znaju što sam govorio.« Na te njegove riječi jedan od nazočnih slugu pljusne Isusa govoreći: »Tako li odgovaraš velikom svećeniku?« Odgovori mu Isus: »Ako sam krivo rekao, dokaži da je krivo! Ako li pravo, zašto me udaraš?« Ana ga zatim posla svezana Kajfi, velikom svećeniku.

Šimun Petar stajao je ondje i grijao se. Rekoše mu: »Da nisi i ti od njegovih učenika?« On zanijeka: »Nisam!« Nato će jedan od slugu velikog svećenika, rođak onoga komu je Petar bio odsjekao uho: »Nisam li te ja vidio u vrtu s njime?« I Petar opet zanijeka, a pijetao odmah zapjeva.

Nato odvedoše Isusa od Kajfe u dvor upraviteljev. Bilo je rano jutro. I oni ne uđoše da se ne okaljaju, već da mognu blagovati pashu. Pilat tada iziđe pred njih i upita: »Kakvu tužbu iznosite protiv ovog čovjeka?« Odgovore mu: »Kad on ne bi bio zločinac, ne bismo ga predali tebi.« Reče im nato Pilat: »Uzmite ga vi i sudite mu po svom zakonu.« Odgovoriše mu Židovi: »Nama nije dopušteno nikoga pogubiti« – da se ispuni riječ Isusova kojom je označio kakvom mu je smrću umrijeti.

Nato Pilat uđe opet u dvor, pozove Isusa i upita ga: »Ti li si židovski kralj?« Isus odgovori: »Govoriš li ti to sam od sebe ili ti to drugi rekoše o meni?« Pilat odvrati: »Zar sam ja Židov? Tvoj narod i glavari svećenički predadoše te meni. Što si učinio?« Odgovori Isus: »Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi moje kraljevstvo bilo od ovoga svijeta, moje bi se sluge borile da ne budem predan Židovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.« Nato mu reče Pilat: »Ti si dakle kralj?« Isus odgovori: »Ti kažeš: ja sam kralj. Ja sam se zato rodio i došao na svijet da svjedočim za istinu. Tko je god od istine, sluša moj glas.« Reče mu Pilat: »Što je istina?« Rekavši to, opet iziđe pred Židove i reče im: »Ja ne nalazim na njemu nikakve krivice. A u vas je običaj da vam o Pashi nekoga pustim. Hoćete li dakle da vam pustim kralja židovskoga?« Povikaše nato opet: »Ne toga, nego Barabu!« A Baraba bijaše razbojnik.

Tada Pilat uze i izbičeva Isusa. A vojnici spletoše vijenac od trnja staviše mu ga na glavu; i zaogrnuše ga grimiznim plaštem. I prilazili su mu i govorili: »Zdravo, kralju židovski!« I pljuskali su ga. A Pilat ponovno iziđe i reče im: »Evo vam ga izvodim da znate: ne nalazim na njemu nikakve krivice.« Iziđe tada Isus s trnovim vijencem, u grimiznom plaštu. A Pilat im kaže: »Evo čovjeka!« I kad ga ugledaše glavari svećenički i sluge, povikaše: »Raspni, raspni!« Kaže im Pilat: »Uzmite ga vi i raspnite jer ja ne nalazim na njemu krivice.« Odgovoriše mu Židovi: »Mi imamo Zakon i po Zakonu on mora umrijeti jer se pravio Sinom Božjim.«

Kad je Pilat čuo te riječi, još se više prestraši pa ponovno uđe u dvor i kaže Isusu: »Odakle si ti?« No Isus mu ne dade odgovora. Tada mu Pilat reče: »Zar meni ne odgovaraš? Ne znaš li da imam vlast da te pustim i da imam vlast da te razapnem?« Odgovori mu Isus: »Ne bi imao nada mnom nikakve vlasti da ti nije dano odozgor. Zbog toga ima veći grijeh onaj koji me predao tebi.«

Od tada ga je Pilat nastojao pustiti. No Židovi vikahu: »Ako ovoga pustiš, nisi prijatelj caru. Tko se god pravi kraljem, protivi se caru.« Čuvši te riječi, Pilat izvede Isusa i posadi na sudačku stolicu na mjestu koje se zove Litostrotos – Pločnik, hebrejski Gabata – a bijaše upravo priprava za Pashu, oko šeste ure – i kaže Židovima: »Evo kralja vašega!« Oni na to povikaše: »Ukloni! Ukloni! Raspni ga!« Kaže im Pilat: »Zar kralja vašega da razapnem?« Odgovoriše glavari svećenički: »Mi nemamo kralja osim cara!«

Tada im ga preda da se razapne. Uzeše dakle Isusa. I noseći svoj križ, iziđe on na mjesto zvano Lubanjsko, hebrejski Golgota. Ondje ga razapeše, a s njim i drugu dvojicu, s jedne i druge strane, a Isusa u sredini. A napisa Pilat i natpis te ga postavi na križ. Bilo je napisano: »Isus Nazarećanin, kralj židovski«. Taj su natpis čitali mnogi Židovi jer mjesto gdje je Isus bio raspet bijaše blizu grada, a bilo je napisano hebrejski, latinski i grčki. Nato glavari svećenički rekoše Pilatu: »Nemoj pisati: ‘Kralj židovski’, nego da je on rekao: ‘Kralj sam židovski.’« Pilat odgovori: »Što napisah, napisah!«

Vojnici pak, pošto razapeše Isusa, uzeše njegove haljine i razdijeliše ih na četiri dijela – svakom vojniku po dio. A uzeše i donju haljinu, koja bijaše nešivena, otkana u komadu odozgor dodolje. Rekoše zato među sobom: »Ne derimo je, nego bacimo za nju kocku pa komu dopadne« – da se ispuni Pismo koje veli:

»Razdijeliše među se haljine moje, za odjeću moju baciše kocku.«

I vojnici učiniše tako.

Uz križ su Isusov stajale majka njegova, zatim sestra njegove majke, Marija Kleofina, i Marija Magdalena. Kad Isus vidje majku i kraj nje učenika kojega je ljubio, reče majci: »Ženo! Evo ti sina!« Zatim reče učeniku: »Evo ti majke!« I od toga časa uze je učenik k sebi.

Nakon toga, kako je Isus znao da je sve dovršeno, da bi se ispunilo Pismo, reče: »Žedan sam.« A ondje je stajala posuda puna octa. I natakoše na izopovu trsku spužvu natopljenu octom pa je primakoše njegovim ustima. Čim Isus uze ocat, reče: »Dovršeno je!« I prignuvši glavu, preda duh.

Kako bijaše Priprava, da ne bi tijela ostala na križu subotom, jer velik je dan bio one subote, Židovi zamoliše Pilata da se raspetima prebiju golijeni i da se skinu. Dođoše dakle vojnici i prebiše golijeni prvomu i drugomu koji su s Isusom bili raspeti. Kada dođoše do Isusa i vidješe da je već umro, ne prebiše mu golijeni, nego mu jedan od vojnika kopljem probode bok i odmah poteče krv i voda. Onaj koji je vidio svjedoči i istinito je svjedočanstvo njegovo. On zna da govori istinu da i vi vjerujete jer se to dogodilo da se ispuni Pismo: »Nijedna mu se kost neće slomiti.« I drugo opet Pismo veli: »Gledat će onoga koga su proboli.«

Nakon toga Josip iz Arimateje, koji je – kriomice, u strahu od Židova – bio učenik Isusov, zamoli Pilata da smije skinuti tijelo Isusovo. I dopusti mu Pilat. Josip dakle ode i skine Isusovo tijelo. A dođe i Nikodem – koji je ono prije bio došao Isusu noću – i donese sa sobom oko sto libara smjese smirne i aloja. Uzmu dakle tijelo Isusovo i poviju ga u povoje s miomirisima, kako je u Židova običaj za ukop.

A na mjestu gdje je Isus bio raspet bijaše vrt i u vrtu nov grob u koji još nitko ne bijaše položen. Ondje dakle zbog židovske Priprave, jer grob bijaše blizu, polože Isusa.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Molitva svete Male Terezije za svećenike

0 Isuse,

molim te za Tvoje vjerne i gorljive svećenike, za Tvoje mlake i nevjerne svećenike,

za Tvoje svećenike koji djeluju blizu i daleko u misijama,

za Tvoje svećenike koji se nalaze u napastima,

za Tvoje svećenike koji su osamljeni i očajni, za Tvoje mlade svećenike,

za Tvoje starije svećenike,

za Tvoje bolesne svećenike,

za Tvoje umiruće svećenike, za one koji pate u čistilištu.

Povrh svega, preporučujem one svećenike

koji su mi najbliži:

svećenika koji me je krstio,

svećenika koji mi je odriješio grijehe,

svećenike na čijim sam svetim misama prisustvovao i one koji su mi dali Tvoje Tijelo i Krv u svetoj pričesti, svećenike koji su me podučavali i duhovno vodili,

koji su me ohrabrivali i osnaživali,

sve one svećenike kojima sam posebno zahvalan,

posebice… (navedi ime svećenika)

0, Isuse,

sve ih čuvaj u svome Srcu

i udijeli im obilje blagoslova

u vremenu i u vječnosti!

Amen.

Nadbiskup Cavalli predvodio Misu Večere Gospodnje u Međugorju

Večeras, na Veliki četvrtak – Dan ustanovljenja Euharistije i svećeničkog reda misu Večere Gospodnje na vanjskom oltaru crkve sv. Jakova u Međugorju predslavio je apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli uz koncelebraciju međugorskog župnika fra Zvonimira Pavičića i više od šezdeset svećenika, među kojima su bili i međugorski župni vikari, prenosi Radiopostaja Mir Međugorje.

U svojoj propovijedi mons. Cavalli govorio je o tome kako su apostoli dok su ”bili ustrajni i složni u molitvi s Marijom, Isusovom Majkom, primili dar Duha Svetoga” i samo su ”u Duhu Svetom počeli razumijevati ono što je Isus činio i govorio, i naviještati to drugima sa snagom i vjerom”.

Mons. Cavalli opisuje kako su apostoli shvatili značenje geste koju je Isus učinio na Posljednjoj večeri opravši im noge te su shvatili značenje svoga ”poslanja u ovom svijetu: Služiti! Služiti! Služiti!” Shvatili su apostoli i drugu gestu koju je Isus učinio na posljednjoj večeri kada je rekao nad kruhom: ‘Ovo je moje Tijelo koje se za vas predaje’ i ono što je rekao nad vinom: ‘Ovo je kalež moje Krvi, novoga i vječnoga Saveza koja će se proliti na otpuštenje grijeha’. Naglasio je mons. Cavalli kako su apostoli nastavili činiti geste, koje je i Isus činio.

”U Duhu Svetom smo razumjeli da onaj kruh i ono vino, po snazi Duha Svetoga i po riječima koje je Gospodin Isus rekao na Posljednjoj večeri, nisu više bile stvari: postajali su znak stvarne, bitne i istinite Isusove prisutnosti”, kazao je nadbiksup Cavalli i dodajući kako je ”živi Isus tu bivao prisutan”.

”Sve je počelo u onaj dan u kojem smo s Marijom, Isusovom Majkom, bili ustrajni i složni u molitvi te smo primili Duha Svetoga. I mi danas, na Veliki četvrtak možemo razumjeti vrijednost svoga poziva i poslanja samo po prisutnosti Duha Svetoga u nama te u ustrajnoj i složnoj molitvi. Molimo, molimo, molimo da bi Duh Sveti bio uvijek živ u nama”, zaključio je svoju propovijed na misi Večere Gospodnje nadbiskup Aldo Cavalli.

Znate li kako možete dobiti potpuni oprost grijeha u Velikom tjednu?

U Katekizmu Katoličke Crkve piše da je oprost usko povezan sa sakramentom pokore. Oprost u nauku Crkve predstavlja „otpuštenje pred Bogom vremenite kazne za grijehe kojih je krivica već izbrisana; to otpuštenje vjernik, pravo raspoložen i uz određene uvjete, dobiva posredovanjem Crkve koja, kao poslužiteljica otkupljenja, svojom vlašću dijeli i primjenjuje blago zasluga Krista i svetaca“.

U Velikom tjednu, točnije za svaki dan Vazmenog trodnevlja, moguće je dobiti potpuni oprost grijeha.

Na Veliki četvrtak – 6. travnja 2023.

  1. Ako tijekom svečane pohrane Presvetog Sakramenta (obično na bočnom oltaru), nakon mise Večernje Gospodnje, pobožno recitirate ili pjevate euharistijski hvalospjev „Tantum ergo“ (Divnoj, dakle tajni ovoj).
  2. Ako se klanjate Presvetom oltarskom Sakramentu pola sata.

Na Veliki petak – 7. travnja 2023.

  1. Ako tijekom obreda Velikog petka pobožno sudjelujete u klanjanju križu.
  2. Ako obavite pobožnost križnoga puta ili se pobožno pridružite dok ga moli Sveti Otac, prateći ga putem televizije ili radija.

Na Veliku subotu – 8. travnja 2023.

  1. Ako dvije ili više osoba mole svetu krunicu.
  2. Ako prisustvujete noćnom slavlju Vazmenog bdijenja i obnovite svoja krsna obećanja, što je dio liturgije Vazmenog bdijenja.

UVJETI ZA POTPUNI OPROST GRIJEHA

Kao što je redovito slučaj, da bi se zadobio potpuni oprost, nužno je, osim da nema nikakve privrženosti bilo kojemu, pa i lakomu grijehu, ispuniti i tri uvjetabiti ispovjeđen, primiti euharistijsku pričest i izmoliti molitvu na nakanu Svetoga Oca.

Papa: Toliko je tuge u svijetu, činiti dobro pomaže imati nade

„Raspeti, izvor nade“, tema je kateheze na općoj audijenciji Velike srijede. Papa Franjo je govorio o Isusu koji na križu pretvara bol u ljubav: potrebna nam je jednostavnost, potrebno nam je ponovno otkriti vrijednost jednostavnosti, lišavajući dušu suvišnoga koje ju opterećuje, prenosi Vatican News.


„Krist je trpio za vas (…); on koji na uvredu nije uvredom uzvraćao i mučen nije prijetio, …; on koji u tijelu svom grijehe naše ponese na drvo da umrijevši grijesima pravednosti živimo; on čijom se modricom izliječiste.“ (1 Pt 2, 21-24)

Čitanje je kojim je započela opća audijencija na Veliku srijedu, 5. travnja. U središtu smo Velikoga tjedna i bliži se čas Isusove smrti. Na njegov grob, kako smo čuli u liturgiji prošle nedjelje, bit će stavljen kamen. Čini se da je sve gotovo; za Isusove učenike ta kamena gromada označava kraj svake nade – rekao je papa Franjo na samom početku kateheze. Sve govori o neuspjehu. Obeshrabrenost koja je tištala učenike nije nepoznata ni nama danas – rekao je te dodao:

I u nama se skupljaju turobne misli i osjećaji frustracije: zašto takva ravnodušnost prema Bogu? Zanimljivo je to: zašto je toliko ravnodušja prema Bogu? Zašto je toliko zla u svijetu? Pogledajte, ima zla u svijetu!  Zašto nejednakosti nastavljaju rasti a željeni mir ne dolazi? Zašto smo toliko vezani za rat, za ranjavanje jedni drugih? I u srcu svakog pojedinca, koliko je izgubljenih očekivanja, koliko razočaranja! K tomu, onaj osjećaj da su prošla vremena bila bolja i da u svijetu, a možda čak i u Crkvi, nije kao što je nekad bilo… Ukratko, kao da je i danas nada zapečaćena pod kamenom nepovjerenja.

Iz križa klija nada

Gdje je danas vaša nada? – ustrajno pita Papa. Pred očima učenika slika je križa, ali ubrzo će shvatiti da se upravo iz toga križa rađa nov početak. Sveti je Otac istaknuo tu prividnu proturječnost te kazao da se Božja nada rađa upravo u „crnim rupama naših iznevjerenih očekivanja“. Iz križa, iz te užasne sprave za mučenje, Bog je izvukao najveći znak ljubavi – rekao je te nastavio:

To drvo smrti, koje je postalo stablo života, podsjeća nas da Božji početci često počinju od naših svršetaka: tako On voli činiti čuda. Uprimo, dakle, danas svoj pogled u stablo križa kako bi u nama proklijala nada; kako bismo ozdravili od tuge; koliko je tužnih ljudi… Kad sam mogao ići ulicama – sada ne mogu jer mi ne dopuštaju – ali, kada sam mogao šetati ulicama druge biskupije, volio sam motriti pogled ljudi. Koliko je tužnih pogleda! (…) Treba nam malo nade, da ozdravimo od tuge od koje bolujemo, od ogorčenosti kojom trujemo Crkvu i svijet.

Isus svučen na križu kaže nam da pogledamo istinu o sebi

Sveti je Otac stoga potaknuo vjernike da pogledaju raspelo na kojemu je Isus svučen, ranjen, mučen. Svučen; On koji je Bog dopušta da ga liše svega. Mi, koji smo toliko vezani za izgled, koji uvijek želimo drugima pokazati svoje uljepšano lice, koji mislimo da je važno pokazivati se, tako da drugi govore dobro o nama i koji se punimo suvišnim stvarima, ne nalazimo mir. Isus, lišen svega podsjeća nas da se nada ponovno rađa tako da pogledamo istinu o sebi samima – napomenuo je Papa te objasnio:

To je potrebno: vratiti se srcu, onom bitnom, jednostavnom životu, lišenom mnogih beskorisnih stvari, koje su nadomjesci nade. Danas, kad je sve slojevito i postoji opasnost da se izgubimo, potrebna nam je jednostavnost, potrebno nam je ponovno otkriti vrijednost jednostavnosti, odricanja, očistiti se od onoga što onečišćuje srce i čini nas tužnima. Svatko se od nas može sjetiti neke beskorisne stvari koje se može osloboditi kako bi ponovno pronašao sebe samoga.

Lijepa vježba

Kako bi prešao na konkretno, Papa je dao ideju, „lijepu vježbu“ koju svatko od nas može učiniti. Ispričao je kako se prije petnaestak dana u Domu svete Marte, u kojemu živi, proširio glas da bi za Veliki tjedan bilo lijepo pregledati garderobu i razodjenuti se, riješiti se stvari koje imamo, a koje ne rabimo… Ne možete zamisliti koliko je takvih stvari! – istaknuo je te dodao:

Lijepo je lišiti se nepotrebnih stvari. To je otišlo siromašnima, ljudima u potrebi. I mi također imamo toliko beskorisnih stvari u srcu, ali i vani. Pogledajte svoju garderobu (…) Pogledajte garderobu svoje duše: koliko beskorisnih stvari imate, koliko glupih iluzija.

S Isusom je moguće bol pretvoriti u „otvore svjetla“

Isus je ranjen, u tijelu i u duši – istaknuo je rimski biskup. Isus je sâm: izdan, predan i zanijekan od svojih. Rugaju mu se, narodu je Baraba draži od njega. Kako sve to pomaže našoj nadi? – upitao je Papa.

I mi smo ranjeni: tko nije povrijeđen u životu? Tko ne nosi ožiljke prijašnjih odluka, nerazumijevanja, boli koje ostaju u srcu i koje je teško prevladati? Ali i ožiljke pretrpljenih nepravdi, oštrih riječi, nemilosrdnih osuda? Bog ne skriva od naših očiju rane koje su mu probole tijelo i dušu. Pokazuje ih kako bi nam pokazao da se na Uskrs može otvoriti novi prolaz, da naše rane mogu postati otvori svjetla.

Što činimo sa svojim ranama?

Sve ovisi o tomu što činimo sa svojim ranama – primijetio je Papa. Vidimo da Isus na križu nastavlja ljubiti i oprašta onima koji ga ranjavaju pobjeđujući tako zlo. A mi, što mi od njih činimo? Dopuštamo li da nas obuzmu zlopamćenje i tuga ili ih sjedinjujemo s Isusovima?

Da, naše rane mogu postati izvori nade kad, umjesto da sažalijevamo same sebe, brišemo suze drugima; kad se, umjesto da gajimo ogorčenost zbog onoga što nam je oduzeto, pobrinemo za ono što nedostaje drugima; kad se, umjesto da smo zaokupljeni mislima o nama samima, priginjemo nad one koji pate; kad umjesto žeđi za ljubavlju prema nama, gasimo žeđ za ljubavlju onih koji nas trebaju. Jer tek kad prestanemo misliti na sebe, ponovno se pronalazimo. I tako će – kaže se u Svetome pismu – naša rana brzo zacijeliti (usp. Iz 58, 8) a nada ponovno procvasti.

Molitva na Veliki četvrtak

Noćas ja, Kriste, mislim na tebe ovu noć ja sjećam se dok ćutim vapaj čovjeka u tebi srce mi zamire noćas se sjećam muke tvoje što zbog mene si trpio srce razdire velika bol u trenu kad si usnuo kao da je sve, baš sve zastalo…

Noćas mi prosti sve moje grijehe zbog kojih si patio, božansku ljubav što krije se u tebi tek sam sada shvatio noćas mi prosti, dobri moj Kriste što zbog mene si trpio nestalo je svijetla u mojemu danu u trenu kad si usnuo, kao da je sve, baš sve zastalo…

MISNA ČITANJA – 6. TRAVNJA 2023.

Do kraja ih je ljubio.

Vazmeno trodnevlje

Četvrtak, 6. 04. 2023.

ČETVRTAK VEČERE GOSPODNJE. VELIKI ČETVRTAK

Svagdan

ČITANJA:
Izl 12,1-8.11-14; Ps 116,12-13.15.16b-18; 1Kor 11,23-26; Iv 13,1-15

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Martin, Hermenegildo, Ida

NAPOMENA:
▪ Priliči da se manje vjerničke i redovničke zajednice, bilo kleričke bilo nekleričke, pridruže slavljima vazmenoga trodnevlja u župnoj crkvi ili ondje gdje se okuplja veći broj vjernika. Prikladno je stoga da vjernici manjih župa koje su povjerene jednom svećeniku sudjeluju na zajedničkim slavljima vazmenoga trodnevlja. ▪ Danas je dopušteno slaviti samo Misu posvete ulja i Misu Večere Gospodnje. Zabranjene su sve mise bez naroda. Pričest se vjernicima može dijeliti samo u misi. Bolesnici se mogu pričesti i izvan mise. ▪ Na početku večernje službe na Veliki Četvrtak svetohranište je prazno. Kruh za pričest vjernika mora se posvetiti u samome slavlju Mise Večere Gospodnje. U nekoj obližnjoj crkvi, kapeli ili pokrajnjoj lađi uredi se mjesto gdje će se nakon mise pohraniti Presv. Sakrament. Mjesto pohrane neka nipošto ne bude u obliku groba. Neka se izbjegava i sam izraz »grob« jer se kapela za pohranu ne pripravlja da bi označila Gospodinov ukop nego kao mjesto čuvanja euharistijskoga kruha za pričest vjernika u liturgiji Velikoga Petka. Narav vazmenoga trodnevlja ne dopušta izlaganje Presvetoga u pokaznici nakon Mise Večere Gospodnje nego samo njegovo pohranjivanje. Neka se vjernici pozovu da nakon večernjeg bogoslužja dio noći provedu u molitvi i klanjanju u kapeli s Presv. Sakramentom. ▪ Budući da se Presv. Sakrament pohranjuje radi pričesti vjernika u bogoslužju Velikoga Petka, prijenos Svetootajstva ne vrši se u crkvama u kojima se neće slaviti bogoslužje Muke Gospodnje na Veliki Petak. ▪ Darovi za siromahe, sabrani osobito u korizmi kao plod pokore, mogu se donijeti i predstaviti u misnoj procesiji s darovima, dok narod pjeva »Gdje je ljubav, prijateljstvo«.

Prvo čitanje:

Izl 12, 1-8.11-14

Naredbe o pashalnoj večeri.

Čitanje Knjige Izlaska

U one dane: Gospodin reče Mojsiju i Aronu u zemlji egipatskoj: »Ovaj mjesec neka vam bude početak mjesecima; neka vam bude prvi mjesec u godini. Ovo objavite svoj zajednici izraelskoj i recite: Desetog dana ovoga mjeseca neka svatko po porodici pribavi jedno živinče. Tako, jedno na kuću. Ako je porodica premalena da ga potroši, neka se ona priključi svome susjedu, najbližoj kući, prema broju osoba. Podijelite živinče prema tome koliko koja osoba može pojesti. Živinče neka bude bez mane, od jedne godine i muško. Možete izabrati bilo janje bilo kozle. Čuvajte ga do četrnaestoga dana ovoga mjeseca. A onda neka ga sva izraelska zajednica zakolje između dva sutona. Neka uzmu krvi i poškrope oba dovratnika i nadvratnik kuće u kojoj se bude blagovalo. Meso, pečeno na vatri, neka se pojede te iste noći s beskvasnim kruhom i gorkim zeljem. A ovako ga blagujte: opasanih bokova, s obućom na nogama i sa štapom u ruci. Jedite ga žurno: to je pasha Gospodnja.

Jer te ću noći ja proći egipatskom zemljom i pobiti sve prvorođence u zemlji egipatskoj, i čovjeka i životinju. Ja, Gospodin, kaznit ću i sva egipatska božanstva. Krv neka bude znak na kućama u kojima vi budete. Gdje god spazim krv, prijeći ću vas; tako ćete izbjeći pokolju zatornomu kad se oborim na zemlju egipatsku. Taj dan neka vam bude spomendan. Slavite ga u čast Gospodinu po trajnoj uredbi od koljena do koljena.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 116, 12-13.15.16b-18

Pripjev:

Čaša blagoslovna zajedništvo je krvi Kristove!

Što da uzvratim Gospodinu
za sve što mi je učinio?
Uzet ću čašu spasenja
i zazvati ime Gospodnje.

Dragocjena je u očima Gospodnjim
smrt pobožnika njegovih.
Gospodine, tvoj sam sluga, sin službenice tvoje:
ti si razriješio okove moje.

Tebi ću prinijeti žrtve zahvalne,
zazvat ću ime Gospodnje.
Izvršit ću Gospodinu zavjete svoje
pred svim pukom njegovim.

Drugo čitanje:

1Kor 11, 23-26

Kad god jedete i pijete, smrt Gospodnju navješćujete.

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima

Braćo: Ja od Gospodina primih što vama predadoh: Gospodin Isus one noći kad bijaše predan uze kruh, zahvalivši razlomi i reče: »Ovo je tijelo moje – za vas. Ovo činite meni na spomen.« Tako i čašu po večeri govoreći: »Ova čaša novi je Savez u mojoj krvi. Ovo činite kad god pijete, meni na spomen.« Doista, kad god jedete ovaj kruh i pijete čašu, smrt Gospodnju navješćujete dok on ne dođe.

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Iv 13, 1-15

Do kraja ih je ljubio.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

Bijaše pred blagdan Pashe. Isus je znao da je došao njegov čas da prijeđe s ovoga svijeta Ocu, budući da je ljubio svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio. I za večerom je đavao već bio ubacio u srce Judi Šimuna Iškariotskoga da ga izda. A Isus je znao da mu je Otac sve predao u ruke i da je od Boga izišao te da k Bogu ide pa usta od večere, odloži haljine, uze ubrus i opasa se. Nalije zatim vodu u praonik i počne učenicima prati noge i otirati ih ubrusom kojim je bio opasan.

Dođe tako do Šimuna Petra. A on će mu: »Gospodine! Zar ti da meni pereš noge?« Odgovori mu Isus: »Što ja činim, ti sada ne znaš, ali shvatit ćeš poslije.« Reče mu Petar: »Nećeš mi prati nogu nikada!« Isus mu odvrati: »Ako te ne operem, nećeš imati dijela sa mnom.« Nato će mu Šimun Petar: »Gospodine, onda ne samo noge, nego i ruke i glavu!« Kaže mu Isus: »Tko je okupan, ne treba drugo da opere nego noge – i sav je čist! I vi ste čisti, ali ne svi!« Jer znao je tko će ga izdati. Stoga je i rekao: »Niste svi čisti.«

Kad im dakle opra noge, uze svoje haljine, opet sjede i reče im: »Razumijete li što sam vam učinio? Vi me zovete Učiteljem i Gospodinom. Pravo velite jer to i jesam! Ako dakle ja – Gospodin i Učitelj – vama oprah noge, treba da i vi jedni drugima perete noge. Primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Pin It