Feel Medjugorje
Author

FMteam

Browsing
In Vijesti iz Crkve

Papa doputovao u Mongoliju

Papa doputovao u Mongoliju

Papa Franjo doputovao je u petak, 1. rujna u glavni grad Mongolije, Ulaanbaatar, čime je započeo svoje 43. međunarodno apostolsko putovanje na kojem će boraviti do 4. rujna.

Let ITA Airwaysa kojim je Papa putovao u Mongoliju sletio je u zračnu luku glavnoga grada Mongolije nešto prije 10 sati ujutro po lokalnom vremenu.

Papu su u međunarodnoj zračnoj luci Džingis-kan u Ulaanbaataru dočekali apostolski prefekt Ulaanbaatara kardinal Giorgio Marengo, zatim mons. Fernando Duarte Barros Reis, otpravnik poslova u mongolskoj Apostolskoj nuncijaturi, veleposlanica Mongolije pri Svetoj Stolici Davaasuren Gerelmaa, te crkvena i vladina izaslanstva predvođeno ministricom vanjskih poslova Batmunkhom Battsetseg, U Mongoliji, naime, strane državnike uvijek dočekuje ministar vanjskih poslova.

Tijekom kratke svečanosti dobrodošlice u zračnoj luci mlada je Mongolka, odjevena u tradicionalnu crkvenu mongolsku nošnju od svile i pamuka, ponudila Papi šalicu „Aaruula“ – kuhanog suhog jogurta koji se pravi od jakovog i devinjeg mlijeka, a simbolizira nomadsku kulturu mongolskog naroda. Papu je dočekala počasna garda s vojnicima odjevenim u tradicionalnu crvenu, plavu i žutu odoru (boje mongolske zastave). Na svečanosti dobrodošlice nije bilo govora već samo pozdravi dotičnih izaslanstava. Nazočan je bio i mons. José Luis Mumbiela Sierra, biskup Biskupije Presvetog Trojstva u Almatyju, kao predsjednik Biskupske konferencije srednje Azije.

Nakon svečanosti u zračnoj luci Papa je automobilom prebačen u Apostolsku prefekturu Ulaanbaatara, gdje će boraviti sve dane svog apostolskog pohoda. Službena svečanost dočeka održat će se u subotu ujutro, 2. rujna, na Sükhbaatarovom trgu gdje će se održati susret s građanskim vlastima, prvi službeni događaj na apostolskom putovanju pape Franje u Mongoliju koje se održava pod geslom “Zajedno se nadati”. Papu je po dolasku u Prefekturu dočekala skupina starijih i bolesnih ljudi, zatim su ga na ulazu dočekala neka djeca i darovala cvijeće.

Papa bi se u petak trebao odmarati nakon dugog leta.

Tijekom leta koji je trajao oko 9 i pol sati, papa Franjo je, osim brzojava upućenoga predsjedniku Talijanske Republike Sergiu Mattarelli, poslao brzojave i ostalim zemljama koje je preletio tijekom putovanja. U poruci upućenoj hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću spomenuo se njegova posjeta Vatikanu (2021. godine) zazivajući na narod obilni blagoslov, kao i darove mira i radosti.

Predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Komšiću Papa je zajamčio molitve i zazvao na narod svemogući blagoslov jedinstva, bratstva i sloge. U brzojavu upućenom srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću zajamčene su i molitve za mir i jedinstvo nacije, a mir i blagostanje poželio je i predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću.

U brzojavu bugarskom predsjedniku Rumenu Radevu, Papa je, uz papinski blagoslov, poželio darove jedinstva, radosti i mira. U poruci turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu i cijelom narodu, papa Franjo je zajamčio svoje molitve, zazivajući na tu zemlju božanske blagoslove bratske sloge i mira.

U poruci gruzijskoj predsjednici Salome Zourabichvili Sveti je Otac zazvao Božji blagoslov na njezinu zemlju te molitvu da svima udijeli svoje darove jedinstva i sloge. Blagoslov bratstva i mira za cijeli narod Papa je zazvao u brzojavu azerbajdžanskom predsjedniku Ilhamu Aliyevu. Leteći iznad Kazahstana, predsjedniku Kassym-Jomartu Tokayevu rimski je biskup zajamčio svoje molitve da Svemogući obilno blagoslovi njegov narod.

Na kraju, kineskom predsjedniku Xi Jinpingu papa Franjo je uputio najbolje želje dok – kako stoji u brzojavu – prolazim kroz zračni prostor vaše zemlje na putu za Mongoliju. Jamčeći vam svoje molitve za dobrobit nacije zazivam na sve vas božanski blagoslov jedinstva i mira – napisao je Papa u brzojavu kineskom Predsjedniku.

Istočnoazijska zemlja koju je Papa odabrao posjetiti tijekom svog 43. apostolskog putovanja u inozemstvo, druga je najveća zemlja bez izlaza na more (nakon Kazahstana). Njezino malobrojno, tradicionalno nomadsko stanovništvo, broji manje od 3,5 milijuna ljudi; manje od 2 posto su kršćani. Mladu Crkvu vodi najmlađi kardinal Kardinalskog zbora, Giorgio Marengo, kojeg je papa Franjo imenovao kardinalom tijekom konzistorija u kolovozu 2022. godine.

Vatican News
Nastavi čitati
By
In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. SALOMON LECLERCQ

SVETAC DANA – SV. SALOMON LECLERCQ

Salomon Leclercql, svećenik reda Školske braće, ubijen je 2. rujna 1792. u samostanu zajedno s još 190 osoba jer je odbio izdati Vatikan i papu i potpisati vjernost Francuskoj državi.

Današnji zaštitnik, sveti Salomon Leclercq, rođen je 14. studenog 1745. kao Guillaume-Nicolas-Louis Leclercq u gradu Boulogne-sur-Mer (departman Pas-de-Calais, sjeverna Francuska). Sin bogatog trgovca vinom, protivno očevoj želji odlučio je postati svećenikom i 25. ožujka 1767. stupio kao novak u družbu Braće kršćanskih škola (lasalijanci), uzevši ime Salomon. Pobožni redovnik, često uronjen u molitvu i omiljeni učitelj, predavao je u mnogim francuskim školama. U svojem redu obavljao je dužnosti poglavara novaka, ekonoma i tajnika generala družbe, brata Agathona (Joseph Gonlieu).

Nije htio položiti prisegu na građanski ustav i krio se u Parizu pred bezbožnim vlastima. Iz toga razdoblja sačuvana su mnoga njegova pisma obitelji. Uhićen je 15. kolovoza 1792., uz mnoge druge svećenike, redovnike i redovnice. Žrtva krvave francuske revolucije, mučen je i pogubljen mačem na današnji dan, 2. rujna 1792., u vrtu karmelićanskog samostana u Parizu, nakon što je Narodna skupština sredinom kolovoza te godine zatvorila sve katoličke škole u Parizu i zabranila nošenje redovničke i svećeničke odjeće.

Od svećenika je zatraženo da daju zakletvu državnoj organizaciji za svećenike koja je htjela kontrolirati svećenički rad, kao i biskupska imenovanja i to bez miješanja Vatikana i pape. Tom je prilikom 25 000 svećenika odlučilo napustiti zemlju.

Salomon Leclercq izabrao je ostati, međutim ubrzo je uhićen, zatvoren te su ga revolucionari naoružani mačevima ubili. On je jedan od oko 1300 ljudi ubijenih u tzv. “Rujanskom masakru”.

Njega i 190 osoba koje su također mučene u karmelićanskom samostanu, papa Pio XI. proglasio je blaženima 1926. Nakon toga njegov slučaj je odvojen od ostalih te se proces kanonizacije vodio zasebno. Svetim ga je proglasio papa Franjo 16. listopada 2016.

Sveti Salomon zaštitnik je progonjenih kršćana.

Izvor: Narod.hr

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 2. RUJNA 2023.

MISNA ČITANJA – 2. RUJNA 2023.

U malome si bio vjeran, uđi u radost gospodara svoga.

XXI. tjedan kroz godinu

Subota, 2. 09. 2023.

Svagdan

ČITANJA:
1Sol 4,9-11; Ps 98,1.7-9; Mt 25,14-30

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Prosper, Just, Ingrid

Prvo čitanje:

1Sol 4, 9-11

Sami ste od Boga naučili ljubiti jedni druge.

Čitanje Prve Poslanice svetoga Pavla apostola Solunjanima

Braćo!

O bratoljublju vam nije potrebno pisati. Ta i sami ste od Boga naučili ljubiti jedni druge, a to doista i činite prema svoj braći u cijeloj Makedoniji. Samo vas, braćo, potičemo da u tom još više uznapredujete i trsite se mirno živjeti, svoje činiti i raditi svojim rukama, kako smo vam zapovjedili.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 98, 1.7-9

Pripjev:

Gospodin dolazi suditi pucima po pravici.

Pjevajte Gospodinu pjesmu novu,
jer učini djela čudesna.
Pobjedu mu pribavi desnica njegova
i sveta mišica njegova.

Neka huči more i što je u njemu,
krug zemaljski i stanovnici njegovi!
Rijeke nek plješću rukama,
zajedno s njima neka se brda raduju.

Jer Gospodin dolazi,
dolazi suditi zemlji.
Sudit će krugu zemaljskom po pravdi
i pucima po pravici.

Evanđelje:

Mt 25, 14-30

U malome si bio vjeran, uđi u radost gospodara svoga.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima ovu prispodobu: »Čovjek, polazeći na put, dozva sluge i dade im svoj imetak. Jednomu dade pet talenata, drugomu dva, a trećemu jedan — svakomu po njegovoj sposobnosti. I otputova. Onaj koji je primio pet talenata odmah ode, upotrijebi ih i stekne drugih pet. Isto tako i onaj sa dva stekne druga dva. Onaj naprotiv koji je primio jedan ode, otkopa zemlju i sakri novac gospodarov.«

»Nakon dugo vremena dođe gospodar tih slugu i zatraži od njih račun. Pristupi mu onaj što je primio pet talenata i donese drugih pet govoreći: ‘Gospodaru! Pet si mi talenata predao. Evo, drugih sam pet talenata stekao!’ Reče mu gospodar: ‘Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga!’«

»Pristupi i onaj sa dva talenta te reče: ‘Gospodaru! Dva si mi talenta predao. Evo, druga sam dva talenta stekao!’ Reče mu gospodar: ‘Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga!’«

»A pristupi i onaj koji je primio jedan talenat te reče: ‘Gospodaru! Znadoh te: čovjek si strog, žanješ gdje nisi sijao i kupiš gdje nisi vijao. Pobojah se stoga, odoh i sakrih talenat tvoj u zemlju. Evo ti tvoje!’ A gospodar mu reče: ‘Slugo zli i lijeni! Znao si da žanjem gdje nisam sijao i kupim gdje nisam vijao! Trebalo je dakle da uložiš moj novac kod novčara i ja bih po povratku izvadio svoje s dobitkom.’«

»Uzmite stoga od njega talenat i podajte onomu koji ih ima deset. Doista, onomu koji ima još će se dati, neka ima u izobilju, a od onoga koji nema oduzet će se i ono što ima. A beskorisnoga slugu izbacite van u tamu: ondje će biti plač i škrgut zubi.’«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Vjera

PRIPREMA ZA SVETU ISPOVIJED (sastavio don Josip Radić)

PRIPREMA ZA SVETU ISPOVIJED (sastavio don Josip Radić)

Kako bismo se dobro ispovijedili, trebamo valjano obaviti svih pet dijelova sakramenta svete ispovijedi, a to su:

1. Ispit savjesti

2. Iskreno pokajanje

3. Odluka da više nećemo griješiti

4. Sam čin svete ispovijedi

5. Pokora

ISPIT SAVJESTI

Prije svega trebamo zahvaliti Gospodinu na sakramentu svete ispovijedi. Dobro je moliti Duha Svetoga da nam prosvijetli savjest i svijest kako bismo mogli učiniti savjesnu ispovijed te za svećenika koji će nas ispovijediti. Sve svoje grijehe trebamo iskreno očitovati pred svećenikom. Stoga je dobro prije svete ispovijedi temeljito ispitati svoju savjest kako bismo se prisjetili počinjenih grijeha.

Iskreno se pitaj: pristupam li sakramentu sv. ispovijedi s iskrenom željom da očistim dušu i zadobijem nov život, da se obratim, da produbim prijateljstvo s Bogom ili se ispovijedam iz običaja, bez prave želje da se popravim? Kajem li se iskreno za svoje grijehe, žalim li i plačem li nad njima zato što sam uvrijedio Boga, bližnjega i sebe te što mi grijesi upropaštavaju život? Odričem li se iskreno svakoga grijeha i odlučujem li doista da više neću griješiti ili mislim nastaviti griješiti i poslije svete ispovijedi? Ako nema iskrenoga kajanja i odluke da više nećemo griješiti, te ako svojevoljno zatajimo neki teški grijeh, ispovijed nije valjana i ne opraštaju nam se grijesi. Tako činimo još jedan novi veliki grijeh, to jest svetogrdno se ispovijedamo i bez prave nakane primamo Kristove svetinje – sakramente. Sveta ispovijed je obraćenje i odricanje od svakoga, pa i najmanjega grijeha te potpuno opredjeljenje za Krista i život u njegovoj ljubavi i milosti.

Pitaj se: kada sam se posljednji put ispovijedio, jesam li zaboravio ili možda namjerno prešutio teške grijehe na prošlim ispovijedima, jesam li prešutio nepravde koje sam počinio, jesam li ispunio zadanu pokoru, jesam li zlo koje sam počinio bližnjemu ispravio, ispovijedam li se suviše rijetko, živim li duže vrijeme u teškom grijehu pa sam zato opterećen i bezvoljan? Bilo bi dobro ići na ispovijed što češće, barem jednom mjesečno i svake se nedjelje i na blagdan pričestiti.

Potom ispitajmo svoju savjest prema Božjim zapovijedima.

1. Božja zapovijed: Nemaj drugih bogova uz mene

Je li meni Bog na prvome mjestu u životu? Imam li nekih drugih bogova uz njega, kao što su novac, materijalno bogatstvo,  karijera, ugled, čast, vlast, dobar glas, da svi moraju imati dobro mišljenje o meni, tijelo i tjelesnost, odjeća i vanjski izgled, prestiž u društvu i među prijateljima, sebeljublje? Jesu li mi neke osobe, primjerice sportaši, političari, glumci, popularne osobe ili neke stvari kao što su automobil, televizor, kompjutor, kuća i drugo moji idoli? Jesam li ja sam sebi najveći idol? Možda zbog ovih idola imam površnu savjest i lako kršim zakon Božji. Jesam li praznovjeran? Vjerujem li da mi crna mačka ili broj 13 donose nesreću, kucam li tri puta u drvo da neki događaji ne pođu loše po mene? Vjerujem li da mi neki simboli i predmeti donose sreću, primjerice djetelina s četiri lista, potkova, bubamara, roščić, grbavac, crvena vrpca i slično? Jesam li se odao igrama na sreću, poker-aparatima, lotu, sportskoj prognozi i slično? Jesam li išao nadriliječnicima, bioenergetičarima, vudu i drugim samozvanim prorocima, radiestezistima i slično? Mnogi se kiropraktičari zapravo bave bioenergijom i neke vrste akupunkture magijskog su podrijetla. Jesam li išao na tečajeve transcendentalne meditacije, joge, sudjelovao u obredima istočnjačkih i drugih sekti, Hare Krišne, sudjelovao u Sai Babinom pokretu ili religije Bahai ili sličnim istočnjačkim vjerskim pokretima? Jesam li pripadao nekoj sekti? Jesam li sam i je li mi netko drugi čitao iz dlana, gatao iz šalice i karata? Čitam li horoskop, vjerujem li u zvijezde? Jesam li nazočio ili sudjelovao u spiritističkim seansama? Jesam li bio član neke liberalne stranke koja relativizira istinu i moral ili komunističke partije koja niječe Boga? Jesam li prihvaćao ili podupirao sekte te učenja ili ideologije koje Crkva osuđuje, a koje podržavaju ateizam? Jesam li čitao literaturu magijskog podrijetla ili onu koja promiče mržnju prema Bogu i čovjeku? Jesam li se družio s onima koji izruguju vjeru i vjerske istine ili koji su protuvjerski raspoloženi? Jesam li sumnjao o vjeri, jesam li namjerno negirao ili sumnjao u istine vjere, primjerice u raj, čistilište i pakao? Jesam li možda zatajio svoju vjeru iz koristoljublja, obzira ili straha? Jesam li dao obećanje ili zavjete, a da ih nisam održao? Prije no što daš zavjet, obrati se svećeniku da čuješ njegov savjet. Dajem li Bogu dostatno svoga vremena? Molim li redovito ili kroz dulja razdoblja zapuštam molitvu? Čitam li Sveto pismo, vjerske knjige i časopise ili sam lijen i nezainteresiran? Tražim li Boga, pravu istinu i pravu radost iskrenim srcem? Ljubim li Boga, hvalim li ga i slavim, zahvaljujem li mu? Kome ili čemu pripada prvo mjesto u mome životu? Tko je ili što je moj Bog?

2. Božja zapovijed: Ne izusti imena Boga svoga uzalud

Jesam li psovao Boga, presvetu Djevicu Mariju, svece? Jesam li njihova imena spominjao u ljutnji, bez poštovanja, uzalud? Jesam li izgovarao pogrdne i vulgarne riječi i time vrijeđao Boga, bližnjega i svoju dušu te sablaznio nekoga? Jesam li slušao razgovore i viceve i slično te gledao TV-emisije u kojima se psovalo i govorilo vulgarne i besramne riječi? Jesam li često i nepotrebno spominjao vraga? Jesam li nekoga poticao i naveo na grijeh psovke? Jesam li nekoga ili nešto proklinjao, bio bahat, ironičan i ciničan? Pripisujem li možda Bogu ona zla i loše stvari što se događaju u mome životu pa ga optužujem?

3.  Božja zapovijed: Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji

Jesam li propustio svetu misu u nedjelju i zapovjedane blagdane zbog svoje mlakosti, nebrige i lijenosti? Jesam li kasnio na misu ili se nedolično ponašao na misi? Vjerujem li da je u euharistiji prisutan živi Isus pod prilikama kruha i vina? Jesam li izbjegavao ići na crkvene pobožnosti kao što su križni put, krunica, pučke pobožnosti? Jesam li radio, osim onoga što je najnužnije, nedjeljom i blagdanom? Jesam li ostavljao za nedjelju i blagdane učenje i domaće zadaće? S kime sam i kako provodio nedjelju i blagdane? Koliko vremena nedjeljom i blagdanom posvećujem obitelji, roditeljima, rođacima i prijateljima?

4. Božja zapovijed: Poštuj oca i majku da dugo živiš i da ti dobro bude na zemlji

Kako se ponašam u obitelji? Trudim li se oko dobra i sreće svoje obitelji? Razgovaram li s članovima svoje obitelji? Izbivam li mnogo iz svoga doma? Jesam li uvijek slušao i poštivao svoje roditelje? Jesam li im uskratio pomoć, razumijevanje i utjehu? Jesam li ih uvrijedio, prijetio im ili ih udario? Jesam li ih zanemarivao ili napustio? Molim li za pokojne članove svoje obitelji? Jesam li zanemarivao kršćanski odgoj vlastite djece? Jesam li pružio ljubav, nježnost i zaštitu svojoj djeci, jesam li ih propustio nadzirati i ohrabrivati? Molim li i prikazujem li žrtve za njih? Jesam li loš primjer i sablazan svojoj djeci? Jesam li nepomiren i u mržnji s rođacima i susjedima? Jesam li slušao i poštivao crkvene velikodostojnike, papu, biskupe, svećenike? Jesam li ih izrugivao, prezirao ili klevetao? Jesam li sudjelovao na nekim predavanjima na kojima se govorilo protiv života u vjeri i protiv  istina naše vjere?

5. Božja zapovijed: Ne ubij

Jesam li nekoga vrijeđao, proklinjao, tukao ili maltretirao? Jesam li sklon stalno ponižavati svoga bližnjega, govoriti loše o njemu? Jesam li nekome bio zavidan ili želio zlo, radovao se tuđoj nesreći? Jesam li bio ljubomoran, mrzim li koga, jesam li se kome osvećivao, odbio oprostiti drugome? Jesam li bio mrzovoljan, ljutit, srdit i gnjevan prema sebi i bližnjima? Jesam li bio zavidan, sebičan, škrt? Jesam li nekome dao loš primjer ili loš savjet? Jesam li odobrio, savjetovao, zagovarao ili počinio abortus? Jesam li pokušao ubojstvo ili samoubojstvo? Jesam li počinio ubojstvo? Jesam li narušavao svoje tjelesno i duhovno zdravlje zlouporabom droge, alkohola, cigareta, neumjerenim uzimanjem hrane, nepotrebnim dijetama zbog sebeljublja i samodopadnosti? Jesam li gubio noći u zadimljenim gostionicama i diskoklubovima u raskalašenim zabavama, a onda dane provodio spavajući? Jesam li sate i sate provodio uz televiziju i internet? Jesam li neprestano upravljao vozilom ne držeći se prometnih pravila i tako dovodio u opasnost svoj i tuđi život? Jesam li propustio pomoći bližnjima u potrebi? Jesam li zanemario dobrim postupcima popraviti onoga koji psuje, govori proste riječi ili čini druge teške grijehe? Jesam li zanemarivao obveze i pomoć ili pretjerano izbivao iz obitelji? Jesam li zapostavio stegu i red u svome životu i u životu svoje obitelji?

6. Božja zapovijed: Ne sagriješi bludno i  9. Božja zapovijed: Ne poželi tuđeg ženidbenog druga

 Jesam li namjerno podržavao bludne misli, poglede, želje? Jesam li naveo druge na grijeh bludnosti pogledima, riječima, lošim primjerom, izazovnim oblačenjem? Jesam li griješio bludno? Jesam li počinio grijeh samozadovoljavanja? Jesam li sagriješio bludno s osobama drugoga spola koje nisu u braku ili s osobama koje su u braku, s osobama istoga spola? Jesam li čitao besramne knjige i časopise, gledao takve filmove i drugima ih preporučivao? Jesam li se gledao pornografske filmove, internetske ili TV-programe koji sablažnjavaju? Jesam li se  provodio s lošim društvom i odlazio u raskalašene provode, posjećivao javne kuće, bavio se prostitucijom? Jesam li bio nevjeran svome bračnom drugu te činom, riječju, željom počinio preljub? Jesam li u bračnom životu propustio držati se moralnoga zakona te sprječavao začeće djeteta bacanjem sjemena, raznim kontracepcijskim sredstvima, spiralom koja je abortivno sredstvo? Jesam li se u intimnim odnosima egoistično ponašao prema svome bračnome drugu?

7. Božja zapovijed: Ne ukradi i 8. Božja zapovijed: Ne poželi nikakve tuđe stvari

 Jesam li nekome nešto ukrao, ako jesam, što sam ukrao i kolika je bila vrijednost toga? Jesam li zadržavao ukradenu stvar? Jesam li koga prevario u prodaji i kupnji ili bilo kakvu poslu? Jesam li učinio neku štetu bližnjemu te jesam li propustio nadoknaditi štetu? Jesam li zanemario vratiti dug? Jesam li pravodobno vratio dugove? Jesam li oštetio podređenoga nepravednom plaćom, jesam li primao mito? Jesam li učinio štetu poslodavcu? Jesam li neopravdano izostao s posla? Jesam li se bavio lihvarstvom, jesam li zavidio drugima i poželio tuđa dobra? Jesam li drugima otkrio koju povjerenu tajnu ili skriveni grijeh bližnjeg, prenosio loše stvari iz nečijega života? Jesam li loše pričao i sudio o nekome, i to samo na temelju toga što sam tako čuo od drugih?

10. Božja zapovijed: Ne reci lažno svjedočanstvo

Jesam li lagao, je li moja laž učinila štetu bližnjemu? Jesam li se krivo zakleo, krivo svjedočio, jesam li nekoga krivo i nepravedno optužio, oklevetao? Jesam li odavao tajne, kritizirao, sumnjao, prenaglo donosio sudove? Jesam li bio neiskren i hvalisao se? Jesam li bio lažno ponizan, prikazivao se boljim no što jesam? Jesam li davao lažna obećanja? Jesam li nekome oduzeo dobar glas ili ga sebi prisvajao na tuđim zaslugama? Jesam li drugoga kritizirao te tako ranjavao i sebe i bližnjega, a druge stavljao u priliku da sude?

SAKRAMENTI:

Jesam li se ispovijedio i pričestio kako je zapovijeđeno o uskrsnom vremenu? Jesam li pristupio svetoj pričesti dok sam bio u teškom grijehu? Jesam li na prošlim ispovijedima namjerno prešutio neki teški grijeh? Rastavljene i nevjenčane osobe koje ne žive u čistoći, čine teški grijeh i stoga ne mogu dobiti sakramente svete ispovijedi i svete pričesti. Jesam li zanemarivao sakramente i olako sebe opravdavao?

LJUBI BLIŽNJEGA KAO SAMOGA SEBE

Ljubim li svoje bližnje bez obzira na njihov položaj, privlačnost, različitosti, onakve kakvi jesu, a ne po onome što imaju, čine ili kako izgledaju? Trudim li se oko zajedništva u ljubavi s njima? Jesam li bio solidaran sa svima, osobito sa siromašnima, bolesnima, starima, neznatnima, slabima, nemoćnima? Jesam li strpljiv, dobrostiv, blag, graditelj mira sa svima? Jesam li nastojao odmah oprostiti i zaboraviti podnesenu uvredu? Jesam li sa svojom braćom i sestrama bio onaj koji služi ili onaj koji čeka da bude poslužen? Jesam li nastojao darovati svoje vrijeme potrebnima, poniznima, neznatnima? Jesam li se istinski brinuo za slobodu i pravdu tako da podijelim svoja dobra s potrebnima i da se u evanđeoskome duhu borim protiv svake nepravde? Jesam li lako posumnjao u svoga bližnjega umjesto da sve opravdam, u sve vjerujem, svemu se nadam, sve podnosim? Jesam li nastojao zaboraviti sebe kako bih tražio Krista u bližnjima ili stalno zadovoljavam svoj poriv da egoistično ljubim i budem ljubljen?

GLAVNI GRIJESI:

OHOLOST

Jesam li tražio divljenje i pohvalu, a nisam podnosio kritike i primjedbe ili opomene? Jesam li samoga sebe držao pravednikom, mislio kako su drugi gori od mene, a nisam htio priznati da sam grješan? Jesam li žudio za prvim mjestima, za ugledom, moći, vodstvom, vlasti? Jesam li sebi i drugome davao važnost nedopuštenim sredstvima i načinima? Jesam li uzdizao ili ponižavao druge? Jesam li se radovao tuđoj zapostavljenosti, a nikada nisam nastojao zaboraviti na sebe kako bih dao važnost drugima?

ŠKRTOST

Jesam li sebično brinuo za sebe i svoj osobni probitak kao cilj života? Jesam li nastojao nadići svoju sebičnost prijateljstvom i otvaranjem srca prema svima? Jesam li zlorabio darove koji su mi dani, rasipao ih, držao svojima? Jesam li pomogao bližnjima u oskudici, a ako jesam, je li to bilo samo od onoga što mi je ionako suvišno? Jesam li se stalno jadao na svoj život, odnose, posao? Vjerujem li u veliku Božju ljubav i providnost?

BLUDNOST

Jesam li se ponašao dostojanstveno u seksualnosti ili sam usvajao mentalitet po kojemu je sve dopušteno? Jesam li zanemarivao istinu da je moje tijelo hram Duha Svetoga i ne pripada meni te da svako moje nečisto djelo kalja tijelo Kristovo i zajednicu? Jesam li zanemarivao milosrđe, ljubav, istinsku svrhu moga života i zaboravljao kako će mi po njoj biti suđeno?

ZAVIST

Jesam li bio ogorčen zbog dobara i uspjeha drugih, uživao u zlu bližnjega? Jesam li bio ljubomoran, zavidan ili u suparništvu s braćom, rođacima, prijateljima, susjedima, kolegama na poslu? Jesam li odbijao prihvatiti da se posao radi s poniznim i stalnim naporima i da je trud potreban za istinsku molitvu? Jesam li bio dvoličan sa samim sobom i s drugima hineći ljubav i tako prikrivao svoje interese i koristoljublje?

NEUMJERENOST U JELU I PIĆU

Jesam li neuredno jeo nanoseći štetu svome i tuđem zdravlju? Jesam li uzimao droge, neumjereno pio alkohol i pušio, nanoseći štetu svome zdravlju? Jesu li mi jelo i piće toliko važni da su mi zbog njih na sporednom mjestu u životu Bog, molitva i sveta misa?

SRDITOST

Jesam li gubio strpljenje u obitelji, s prijateljima, kolegama? Jesam li propustio svojim ukućanima, prijateljima, kolegama iskazati poštovanje? Jesam li koga prokleo u obitelji, na poslu, na ulici želeći mu zlo? Jesam li se svetio čak i za najmanju podnesenu nepravdu? Jesam li se ljutio? Jesam li se ljutio na Gospodina zbog onoga što mi se događa?

LIJENOST

Jesam li zbog vlastite lijenosti zanemarivao svoje dužnosti kao muža, oca, brata, žene, majke, kćeri, sestre, prijatelja, prijateljice, radnika, građanina, itd.? Jesam li se zadovoljio da živim u lijenosti i zanemario ljubav prema istini? Jesam li ravnodušno zanemarivao vrjednote evanđelja i propustio ih širiti i braniti? Jesam li zanemarivao molitvu i sakramente, propustio hraniti svoj duhovni život, jer za to nisam imao volje? Jesam li zanemario brigu za opću Crkvu i župnu zajednicu kojoj pripadam? Završi ispit savjesti, pomisli koliko si uvrijedio dobroga Boga, koliko si osobno odgovoran za trpljenje Isusa Krista te zatim traži oprost djelom kajanja.

KAJANJE

Bol zbog uvrede koju sam nanio Bogu, bližnjemu i sebi. Bol zbog počinjenih grijeha sastoji se u kajanju zbog njih, jer smo uvrijedili Boga, učinili da Isus trpi i pati do smrti na križu, uvrijedili i zlo učinili bližnjemu i samome sebi, zaslužili pakao. Bol zbog počinjenih grijeha vrlo je važan dio svete ispovijedi, jer ako nje nema, ispovijed je ništavna ili svetogrdna.

ODLUKA

Odluka se sastoji u čvrstoj želji da više nećemo griješiti. Ako ona nedostaje, to znači da nema kajanja, nema boli zbog grijeha, stoga oni ne mogu biti oprošteni, naprotiv,  još se više povećavaju, jer loša ispovijed te potom nedostojna pričest preteški su grijesi ili svetogrđe.

PRIPREMA ZA SVETU ISPOVIJED!

Ako poslije obećanja Gospodinu da ga više nećemo vrijeđati, poslije nekog vremena ponovno padnemo u grijeh, ponovo idemo na svetu ispovijed i obavimo je kako valja.

ČIN SVETE ISPOVIJEDI

Priznanje i osuda grijeha pred svećenikom. Osuda grijeha sastoji se u prikazivanju grijeha ispovjedniku kako bi nam dao odrješenje. Ako tko zbog srama ili površnosti prešuti na ispovijedi ijedan smrtni grijeh i ne ispovijedi ga, učinit će lošu ispovijed i još jedan vrlo teški grijeh svetogrđa. Ako tko zbog zaborava nije ispovijedio teški grijeh, njegova je ispovijed valjana; bit će mu oprošteni svi grijesi uključujući i onaj zaboravljeni, ali mu ostaje obveza da ga valjano ispovijedi na sljedećoj ispovijedi.

POKORA

Pokora se sastoji u dobrom djelu koje naloži ispovjednik za okajanje grijeha što smo ih ispovjedili. Pokoru treba što prije valjano obaviti. Zanemarivanje duhovne dimenzije vodi nas u grijeh propusta, a zatim u sve teže grijehe mišlju, riječju i djelom. A naš Gospodin Isus Krist rekao je: „Ne živi čovjek samo o kruhu, nego i o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.  Tražite najprije Božje kraljevstvo, a sve će vam se ostalo nadodati.“

Izvor: Karmel Božjeg Milosrđa

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. EGIDIJE

SVETAC DANA – SV. EGIDIJE

Zaštitnik je dojilja, streličara i trgovaca konjima te zagovornik u duševnim tjeskobama

Kao potomak plemenite atenske obitelji, Egidije je rano napustio Grčku, kao i slavu ovoga svijeta, da bi u Francuskoj živio kao pustinjak, usred šume. Za uzglavlje je odabrao kamen, za ležaj golo tlo, a za hranu korijenje i divlje plodove. Sretan je slavio Boga. Za vrijeme šumskog lova, Flavije, gotski kralj, upoznao je svetoga pustinjaka, pa su ga se njegove riječi dojmile. Kako Egidije nije htio doći živjeti u dvoru, kralj Flavije je oko 680. dao sagraditi samostan u šumi nazvan Saint-Gilles gdje je pustinjak mogao zainteresirane poučavati monaškom životu prema pravilu svetog Benedikta. Sveti je Egidije, u francuskom Gilles, veoma popularan svetac u Francuskoj, gdje petnaestak općina nosi njegovo ime, te u Belgiji, gdje u Bruxellesu jedna gradska četvrt nosi njegovo ime, a ubrojen je i u broj svetih pomoćnika, što mu je proširilo štovanje i izvan granica Francuske. Središte je njegova štovanja jedna opatija u okružju grada Nîmesa, gdje mu se nalazi grob. Iz toga su groba njegove relikvije po srednjovjekovnom običaju dijeljene i prenašane po Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj. Najveći se dio svečeva tijela čuva u Toulouseu, u crkvi Saint Sernin.

Sveti je Egidije živio kao pustinjak u Provanci. Oko g. 680., najvjerojatnije uz pomoć zapadnogotskog kralja Wambe, sagradio je na ušću Rhone samostan, u kojem je kao opat vodio skupine redovnika. Taj je samostan po njegovu imenu kasnije nazvan Saint Gilles. Umro je na glasu velike svetosti, a grob mu je bio jedna od omiljenih postaja na hodočasničkom putu što je vodio u Compostelu. Hodočasnici svetom Jakovu neminovno su se s velikom pobožnošću zaustavljali i molili i na grobu sv. Egidija. Danas, kad se polako opet budi smisao za pučku pobožnost, njezino bolje razumijevanje i vrednovanje, lakše ćemo razumjeti tu srednjovjekovnu odanost svecima i hodočašćenje na svetačke grobove.

Svetog su Egidija kao pomoćnika zazivali u pomoć protiv straha i duševnih bolesti. Blagdan mu je upisan u Rimski martirologij prvi rujna. Svecu su u Francuskoj podignute brojne crkve, tako u Parizu, Bourg-le-Reineu, Thiaisu. Koji put ga na slikama prikazuju skupa s biskupom Sensa sv. Lupusom. U divnoj katedrali u Chartresu, remek-djelu kršćanske umjetnosti, sveti je Egidije prikazan na pročelju – tamo je njegov kip – i u samoj crkvi na dva prozora.

Pius Parsch, pišući o sv. Egidiju, kaže: “Sveca zazivaju u pomoć kao jednoga od 14 pomoćnika u bolesti i pošasti. Sveci nam žele olakšati i naš zemaljski udes, a kad je to podređeno našem vječnom spasenju, žele nas osloboditi i od bolesti i patnje. Ako je pak koja bol ili bolest potrebna za naše spasenje, tada nam u tom slučaju sveci ne mogu pomoći. Samo u tom smislu – u vidu našega vječnoga spasenja – smijemo zazivati svece pomoćnike u nevolji.” Sve, dakle, mora biti podređeno volji Božjoj i našem vječnom udesu.

Izvor: Bitno.net

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 1. RUJNA 2023.

MISNA ČITANJA – 1. RUJNA 2023.

Evo zaručnika! Iziđite mu u susret!

XXI. tjedan kroz godinu

Petak, 1. 09. 2023.

Svagdan

ČITANJA:
1Sol 4,1-8; Ps 97,1-2b.5-6.10-12; Mt 25,1-13

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Jošua, Siksto, Terencije, Verena, Viktor, Egidije, Vuk, Julijana

Prvo čitanje:

1Sol 4, 1-8

Ovo je volja Božja: vaše posvećenje.

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Solunjanima

Braćo, molimo vas i zaklinjemo u Gospodinu Isusu: primili ste od nas kako treba da živite da biste ugodili Bogu. Vi tako i živite pa sve više napredujte! Ta znate koje smo vam zapovijedi dali u Gospodinu Isusu. Doista, ovo je volja Božja: vaše posvećenje — da se uzdržavate od bludnosti, da svatko od vas zna svoje tijelo posjedovati u svetosti i poštovanju, a ne u pohotnoj strasti kao pogani koji ne poznaju Boga, pa time ne prikraćivati i varati svoga brata. Jer Gospodin je osvetnik za sve to, kao što vam već rekosmo i posvjedočismo. Bog nas, doista, nije pozvao na nečistoću, nego na svetost. Prema tome, tko to odbacuje, ne odbacuje čovjeka nego Boga koji svoga Duha Svetoga udahnjuje u vas.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 97, 1-2b.5-6.10-12

Pripjev:

Radujte se, pravednici, u Gospodinu!

Gospodin kraljuje: neka kliče zemlja,
nek se vesele otoci mnogi!
Pravda i pravo
temelj su prijestolja njegova.

Brda se tope pred Gospodinom ko vosak,
pred vladarom sve zemlje.
Nebesa navješćuju pravednost njegovu,
svi narodi gledaju mu slavu.

Gospodin ljubi one koji mrze na zlo,
on čuva duše pobožnika svojih,
izbavlja ih iz ruku opakih.

Svjetlost sviće pravedniku
i radost čestitima u srcu.
Radujte se, pravednici, u Gospodinu,
slavite sveto ime njegovo!

Evanđelje:

Mt 25, 1-13

Evo zaručnika! Iziđite mu u susret!

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Reče Isus svojini učenicima ovu prispodobu: »Kraljevstvo će nebesko biti kao kad deset djevica uzeše svoje svjetiljke i iziđoše u susret zaručniku. Pet ih bijaše ludih, a pet mudrih. Lude uzeše svjetiljke, ali ne uzeše sa sobom ulja. Mudre pak zajedno sa svjetiljkama uzeše u posudama ulja.«

»Budući da je zaručnik okasnio, sve one zadrijemaše i pozaspaše. O ponoći nasta vika: ‘Evo zaručnika! Iziđite mu u susret!’ Tada ustadoše sve one djevice i urediše svoje svjetiljke. Lude tada rekoše mudrima: ‘Dajte nam od svoga ulja, gase nam se svjetiljke!’ Mudre im odgovore: ‘Nipošto! Ne bi doteklo nama i vama. Pođite radije k prodavačima i kupite!’

»Dok one odoše kupiti, dođe zaručnik: koje bijahu pripravne, uđoše s njim na svadbu i zatvore se vrata. Poslije dođu i ostale djevice pa stanu dozivati: ‘Gospodine! Gospodine! Otvori nam!’ A on im odgovori: ‘Zaista, kažem vam, ne poznam vas!’ Bdijte dakle jer ne znate dana ni časa!«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Molitve

Krunica Gospi od Suza

Krunica Gospi od Suza

Početna molitva:

Raspeti Isuse! Prostrti do Tvojih nogu, prikazuje­mo Ti suze One koja je žarkom ljubav­lju supatila s Tobom na Tvojem prebolnom križnom putu. Učini, o, dobri Učitelju, da zahvaljujući pouci suza Tvoje Presvete Majke i dokraja vršeći Tvoju svetu volju na zemlji, postanemo dostojni slaviti Te svu vječnost na nebu. Amen.

Na središnja zrna:

O, Isuse, pogledaj na suze One koja Te najviše ljubila na zemlji

– i s najvećim Te žarom ljubi na nebu!

Na sedam zrna, u sedam nizova:

O, Isuse, usliši nam usrdne molbe

– po suzama svoje Presvete Majke!

Na tri zadnja zrna:

O, Isuse, pogledaj na suze One koja Te najviše ljubila na zemlji

– i s najvećim Te žarom ljubi na nebu!

Završna molitva:

O, Marijo, Majko ljubavi, boli i milosrđa! Molimo Te, sjedini svoje molitve s našima, da Isus, Tvoj božan­ski Sin, kojemu se obraćamo po Tvojim majčinskim suzama, usliši naše usrdne molbe te da nam zajedno s milostima za koje molimo, udijeli i krunu vječnoga života. Amen.

Zadnje molitve, ljubeći medaljicu:

Svojom božanskom blagošću, o, vezani Isuse, sačuvaj svijet od zabluda koje mu prijete! O, prežalosna Djevice, Tvoje suze uništavaju pakleno carstvo!

MOLITVA GOSPI OD SUZA

Gospo od Suza!

Majčinskom dobrotom pogledaj boli svijeta. Obriši suze svima onima koji trpe, zaboravljenima, očajnima, žrtvama svakovrsnog nasilja. Daj nam svima suze kajanja i novoga života da nam one otvore srca za preporoditeljski dar Božje ljubavi. Daj nam svima suze radosnice zbog velike nježnosti Tvoga Srca. Po Kristu Gospodinu našem.

Amen!

Nastavi čitati
By
In Vjera

Svetište Gospe od Suza u Pleternici

Svetište Gospe od Suza u Pleternici

Godine 1954. u župi Bučje blizu Pleternice održavale su se misije pod vodstvom misionara Stjepana Mullera, isusovca iz Zagreba. Dok je razgovarao sa svećenicima o čudesnim događajima koji su se u Crkvi događali, misionar je posebno spomenuo događaj suzenja lika Gospe u Sirakuzi prethodne godine. Tom razgovoru bio je prisutan i vlč. Ljudevit Petrak, župnik iz Pleternice. Nakon što je saslušao misionara, zamolio je sliku Gospe od Suza i s njom u ruci uputio se u crkvu te klečeći u molitvi zatražio prosvjetljenje od Gospodina.

Bilo je to teško vrijeme za pleterničku župu i njega osobno. Naime, 3. prosinca 1944. godine partizani su do temelja srušili župnu crkvu svetog Nikole. S noći od 11. na 12. svibnja 1945. godine pred njegovim očima ubijen je tadašnji pleternički župnik vlč. Franjo Radović. Nakon rušenja crkve komunističke su vlasti sprječavale ponovnu izgradnju župne crkve. Unatoč tome, župljani su se nedjeljom i blagdanom okupljali i slavili svetu misu na otvorenom.

Razmišljajući o svemu tome vlč. Petrak odlučio je uvesti pobožnosti Gospi od Suza kroz devet dana. Ono što je tada naumio, ostvario je naredne godine, te je 23. kolovoza 1955. započela devetnica na temeljima razorene župne crkve, a posljednje večeri 31. kolovoza, poslije svečanog euharistijskog slavlja, poveo je procesiju s upaljenim svijećama oko istih temelja crkve. Razlozi zbog kojih je vlč. Petrak započeo devetnicu Gospi od Suza, osim duboke predanosti Majci Božjoj, bili su: molitva za duhovnu obnovu župe, očuvanje vjere pred najezdom bezbožnog komunizma te dobivanje dozvole za ponovnu izgradnju župne crkve.

Pleternica danas

Godinu za godinom, sve veći broj vjernika iz svih dijelova Hrvatske počeo je dolaziti u Pleternicu, usprkos sustavnom sprječavanju ondašnjih vlasti. Vjera naroda i njegova ljubav prema Mariji učini su da ostaci razorene crkve postanu mjesto molitve, naviještanja Božje riječi, slavljenje svetih otajstava na kojem brojni hodočasnici postižu duhovno i tjelesno zdravlje po zagovoru Gospe od Suza.

Župnik Petrak brižno je i s ljubavlju 50 godina vodio župu, a 40 godina pobožnost Gospi od Suza, sve do 1994. kada odlazi u mirovinu. Njegovim nasljednikom imenova je vlč. Antun Čorković koji je s velikim marom nastavio promicati pobožnost, danas kao rektor svetišta u Pleternici.

Utemeljenjem Požeške biskupije 1997. godine i zauzimanjem biskupa dr. Antuna Škvorčevića hodočašće Gospi os Suza u Pleternici dobilo je novo značenje. Godine 2005. proslavlja se 50. obljetnica štovanja Gospe od Suza. Župu posjećuje nadbiskup Sirakuze mons. Giuseppe Costanzo 26. kolovoza 2005. i donosi dio originalnih moći Gospe iz Sirakuze koje trajno ostaju u vlasništvu Pleterničkog svetišta.

Dvije godine kasnije, zahvaljujući tadašnjem pleterničkom župniku, monsinjoru Ljudevitu Petraku, pobožnost Gospi od Suza počinje i na Brdu u Pleternici. Usprkos tadašnjoj vlasti koja čini sve da to zaustavi, u zavjetnoj se procesiji redovito slavi Gospa i iz godine u godinu sve je više hodočasnika. Sirakuški je biskup darovao Pleternici sliku Gospe, ali i relikviju s Gospinim suzama. Godine 2005., Pleternica je, odlukom požeškog biskupa monsinjora Škvorčevića, proglašena marijanskim prošteništem.

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 31. KOLOVOZA 2023.

MISNA ČITANJA – 31. KOLOVOZA 2023.

Budite pripravni!

XXI. tjedan kroz godinu

Četvrtak, 31. 08. 2023.

Svagdan

ČITANJA:
1Sol 3,7-13; Ps 90,3-4.12-14.17; Mt 24,42-51

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Josip iz Arimateje i Nikodem; Rajmund, Paulin, Paulina

Prvo čitanje:

1Sol 3, 7-13

Dao Gospodin te jedni prema drugima i prema svima obilovali ljubavlju!

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Solunjanima

Bili smo, braćo, utješeni nad vama, vašom vjerom,

uza svu svoju tjeskobu i nevolju.

Da, sada živimo

kada ste vi postojani u Gospodinu!

I kojom bismo zahvalom mogli Bogu uzvratiti za vas,

za svu radost kojom se zbog vas radujemo

pred Bogom svojim,

dok noću i danju najusrdnije molimo

da vidimo vaše lice

i nadoknadimo manjkavosti vaše vjere?

A sam Bog i Otac naš i Gospodin naš Isus

upravio naš put prema vama!

Vama pak Gospodin dao

te jedni prema drugima i prema svima

rasli i obilovali ljubavlju

kakva je i naša prema vama.

Učvrstio vam srca da budu besprijekorno sveta

pred Bogom i Ocem našim

o Dolasku Gospodina našega Isusa

i svih svetih njegovih s njime.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 90, 3-4.12-14.17

Pripjev:

Nasiti nas smilovanjem svojim da kličemo!

Smrtnike u prah vraćaš
i veliš: »Vratite se, sinovi ljudski!«
Jer je tisuću godina u očima tvojim
ko jučerašnji dan koji je minuo,
i kao straža noćna.

Nauči nas dane naše brojiti,
da steknemo mudro srce.
Vrati se k nama, Gospodine! Ta dokle ćeš?
Milostiv budi slugama svojim!

Jutrom nas nasiti smilovanjem svojim,
da kličemo i da se veselimo u sve dane!
Dobrota Gospodina, Boga našega, nek bude nad nama!
Daj da nam uspije djelo naših ruku,
djelo ruku naših nek uspije!

Evanđelje:

Mt 24, 42-51

Budite pripravni!

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: »Bdijte dakle jer ne znate u koji dan Gospodin vaš dolazi. A ovo znajte: kad bi domaćin znao o kojoj straži kradljivac dolazi, bdio bi i ne bi dopustio potkopati kuće. Zato i vi budite pripravni jer u čas kad i ne mislite Sin Čovječji dolazi.«

»Tko li je onaj vjerni i razumni sluga što ga gospodar postavi nad svojim ukućanima da im izda hranu u pravo vrijeme? Blago onome sluzi što ga gospodar kada dođe nađe da tako radi? Zaista, kažem vam, postavit će ga nad svim imanjem svojim.«

»No, rekne li taj zli sluga u srcu: ‘Okasnit će gospodar moj’ pa stane tući sudrugove, jesti i piti s pijanicama, doći će gospodar toga sluge u dan u koji mu se ne nada i u čas u koji i ne sluti; rasjeći će ga i dodijeliti mu udes među licemjerima. Ondje će biti plač i škrgut zubi.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Vijesti iz Crkve

Papina molitvena nakana za rujan: Molimo za ljude s ruba društva

Papina molitvena nakana za rujan: Molimo za ljude s ruba društva

U video poruci s molitvenom nakanom za rujan, koju je objavila Papina svjetska molitvena mreža, papa Franjo potiče na molitvu za osobe koje žive u neljudskim uvjetima, da im se dade krov nad glavom, pruži utočište, ljubav i ljudska toplina: “Da ih institucije ne zaboravljaju i da ih se nikada ne smatra otpadom”

Papa Franjo potiče da se u nakanama za rujan moli za osobe koje žive na rubu društva, u neljudskim životnim uvjetima, da ih institucije ne zaboravljaju i da ih se nikada ne smatra otpadom, piše Vatican News. U videu koji je objavila Svjetska molitvena mreža Papa sa žalošću primjećuje: “Beskućnik koji umre na ulici neće se nikada pojaviti na prvoj stranici internetskih tražilica ili vijesti“. I svima upućuje pitanje: “Kako smo mogli doseći tu razinu ravnodušnosti?”.

Beskućnici, djeca ulice i invalidi nisu otpad

Riječi pape Franje prate slike koje prikazuju beskućnike na pločnicima u Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama, Keniji, Kamerunu i Indiji, djecu s ulice koja dane provode perući prozore automobila zaustavljenima na semaforima u San Salvadoru, te osobe s invaliditetom u Španjolskoj, Filipinima i Srednjoj Americi. Tu su i barakaška naselja u blizini nebodera u Vancouveru, Buenos Airesu i Rio de Janeiru. Riječ je o različitim ljudima koji žive na rubu društva; prema izvještavanju Organizacije ujedinjenih naroda oni čine 10% svjetske populacije, odnosno ima ih više od 700 milijuna. Pred takvom stvarnošću Papa potiče na razmišljanje.

Kako možemo dopustiti da “kultura odbacivanja” – u kojoj su milijuni muškaraca i žena bezvrijedni u usporedbi s gospodarskim profitom – kako možemo dopustiti da ta kultura vlada našim životima, našim gradovima, našim načinom života? Vrat će nam se ukočiti od gledanja na drugu stranu kako ne bismo vidjeli tu situaciju.

Potrebna je kultura prihvaćanja

Podatci koje je objavila Organizacija ujedinjenih naroda odnose se na pojedince u uvjetima krajnjega siromaštva, koji se bore kako bi zadovoljili osnovne potrebe, poput zdravlja, obrazovanja te pristupa vodi i sanitarnim uvjetima, dok oko milijarda i 600 milijuna ljudi živi u neprimjerenim stambenim uvjetima.

Svjetska zdravstvena organizacija pak izvještava da jedna od osam osoba u svijetu pati od “mentalnog poremećaja” i da 16% svjetske populacije pati od “značajnog invaliditeta”. Odgovor na sve to jest prihvaćanje – ističe papa Franjo.

Molim vas, prestanimo činiti nevidljivima one koji su na marginama društva zbog siromaštva, ovisnosti, mentalnih bolesti ili invaliditeta. Usredotočimo se na prihvat. Na prihvaćanje svih ljudi u potrebi. „Kulturu prihvata“, gostoprimstva, davanja krova nad glavom, pružanja utočišta, ljubavi, ljudske topline.

Mobilizirati se molitvom

Papin je zahtjev mobilizirati se molitvom koja otkriva ono što je skriveno u srcu – ističe kardinal Michael Czerny, pročelnik Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja. Zbog toga oni koji žive na rubu, kao nevidljivi, trebaju naći mjesta u našim molitvama; oni su u srcu Crkve: srcu od mesa, a ne od kamena. Srce od kamena odbacuje; srce od mesa prihvaća.

Vezano uz Papin video za rujan, kardinal ističe kako papa Franjo poznaje odgojnu snagu molitve i preko nje nas poziva da razvijamo kulturu prihvata. Citirajući biblijski redak: „Kamen koji odbaciše graditelji, postade kamen zaglavni“, dodaje kako ta poruka ostaje snažna i vjerodostojna ako i danas damo riječ odbačenima, ako priznamo neizbrisivo dostojanstvo onih koji su razapeti nemilosrdnim gospodarstvom, arogancijom ili ravnodušjem. Kardinal Czerny osim toga ističe da je prihvat više od pomoći: to znači drugoga staviti na svoju razinu, pronaći sestru ili brata koje smo izgubili, te objašnjava da u molitvi postajemo udovi jednog Tijela.

Drugačiji pristup siromaštvu i isključenosti

Prema riječima oca Frédérica Fornosa, međunarodnog ravnatelja Papine svjetske molitvene mreže, kako bi se dalo opipljivo rješenje za milijune odbačenih ljudi koji često nailaze samo na ravnodušnost ili čak netrpeljivost, ono što traži Papa jest drugačiji pristup siromaštvu i isključenosti. To također znači moliti, jer molitva preobražava naša srca, mijenja naš pogled i otvara nas drugima, osobito najranjivijima. Stoga trebamo moliti, s papom Franjom, za ‘kulturu prihvata’ – zaključuje otac Fornos – sposobnu primiti sve koji su u potrebi, dati krov, dom, ljubav i ljudsku toplinu.

Vatican News
Nastavi čitati
By
Učitaj više
Pin It