Feel Medjugorje
Author

FMteam

Browsing
In Vjera

7 citata majke Male Terezije kojima ohrabruje današnje majke

7 citata majke Male Terezije kojima ohrabruje današnje majke

Sveta Zelie Martin, majka sv. Male Terezije dijelila je radosti i probleme devetero djece. Mnogim majkama i danas poručuje mnogo toga.

Unatoč preranoj smrti četvero djece, suočavanju s ponekad neposlušnom Terezijom i borbi s vlastitom neizlječivom bolešću, Zélie je uspjela pronaći utjehu u Bogu i zajedno sa svojim svetim suprugom, Louisom, uspjela odgojiti svojih pet preživjelih kćeri. Citate prenosi Aleteia.

1. Dobri Gospodin ne radi stvari polovično; On uvijek daje ono što nam treba. Hodimo stoga hrabro dalje.

2. Kada smo dobili djecu, naše su se ideje ponešto promijenile. Živjeli smo samo za njih. Svi su oni bili naša sreća. Ukratko, ništa nije bilo teško i svijet nam više nije bio teret. Za mene su naša djeca bila velika kompenzacija, pa sam ih željela imati puno kako bih ih odgajali za Nebo.”

3. Želim postati svetica, ali znam da neće biti nimalo lako.

4. Najviše brinem oko sitnica. Ali ipak, kada se god dogodi neka nesreća s pouzdanjem iščekujem Božju pomoć.

5. Potrebno je da herojsko postane svakodnevno i da svakodnevno postane herojsko.

6. Želim odmora. Nemam čak ni hrabrosti boriti se dalje, ali ne odustajem.

7. Današnji dan mi je pretežak, a tek je podne. Ako se ovako nastavi, bit ću mrtava do večeras! Vidite, trenutno mi se život čini tako težak za podnijeti, a nemam hrabrosti jer mi sve izgleda crno. Ipak, ne odustajem.

Nastavi čitati
By
In Crkva u Hrvata

‘Kiša ružinih latica’, palij…, pogledajte kako je izgledala 25. obljetnica proglašenja blaženim kard. Alojzija Stepinca

‘Kiša ružinih latica’, palij…, pogledajte kako je izgledala 25. obljetnica proglašenja blaženim kard. Alojzija Stepinca

25 godina je prošlo otkad je papa Ivan Pavao II. proglasio kard. Alojzija Stepinca blaženim. Dogodilo se to u Mariji Bistrici gdje je jučer obilježena svečana 25. godišnjica.

”Kiša ružinih latica” padala je s neba

Neposredno prije misne svečanosti iz zraka su, kao zavjet Majci Božjoj i znak zahvale za Stepinčevu beatifikaciju s neba, iz helikoptera prosute latice od 10 tisuća ruža na prostor crkve na otvorenom.

U organizaciji Glasa Koncila, koji slavi 60. obljetnicu postojanja, i Zaklade ”Sv. Maravillas od Isusa”, koja u Hrvatskoj promiče karmelsku duhovnost, velika je želja bila da se taj zavjetni čin ispuni upravo uoči blagdana ”svetice ruža” – crkvene naručiteljice i bosonoge karmelićanke sv. Terezije od Djeteta Isusa, čijemu se zagovoru naš blaženik za života na poseban način utjecao. Providnosno je i to što se zavjet izvršava upravo na godišnjicu kada se sv. Mala Terezija preselila u vječnost (30. rujna 1897.).

Euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. U ulaznoj procesiji je postulator kauze za proglašenje bl. Alojzija Stepinca svetim mons. Juraj Batelja položio blaženikove relikvije ispred slike koja je otkrivena u bistričkom svetištu u trenutku proglašenja blaženim kardinala Stepinca 3. listopada 1998. godine.

Palij kao znak službe metropolita

Na početku misnoga slavlja apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua nadbiskupu Kutleši stavio je na ramena palij, znak službe metropolita. „Palij, koji će papinski predstavnik staviti na ramena preuzvišenom nadbiskupu mons. Draženu Kutleši, simbol je posebnog zajedništva s vrhovnim poglavarom Katoličke Crkve. Papa Franjo želio je da se palij na ramena nadbiskupima stavlja u njihovim nadbiskupijama kako bi se potaknulo biskupe sufragane i Božji narod na sudjelovanje u liturgijskoj svečanosti da bi se pokazalo kako je cijela zajednica ta koja mora obnoviti svoje jedinstvo misli i života s rimskim biskupom“, kazao je nuncij Lingua prije samog čina stavljanja palija.

Stepinac je prokazao gubitak kršćanskog identiteta Europe

U homiliji je nadbiskup Kutleša istaknuo da je „blaženi Alojzije, čovjek poput nas, volio život, poštovao je svačiji život, neovisno o nacionalnoj, ideološkoj, rasnoj ili klasnoj pripadnosti, ali je znao da vrijednost života nije vezana samo uz horizonte ove zemlje. Znao je – Bog je temelj života, po njemu jesmo, On nas je stvorio i htio. Pa iz toga temelja proizlazi nepovrjedivo dostojanstvo svakoga ljudskog bića“, poručio je.

„Prije više od osamdeset godina, blaženi Alojzije prokazao je najveću slabost suvremene Europe – gubitak njezina kršćanskog identiteta, njezinih duhovnih korijena, baštine, običaja, povijesne istine i kršćanskih simbola u javnome prostoru. Europa pokušava živjeti humanizam bez Boga, zaboravljajući da su društvene vrline, socijalna pravednost i solidarnost, briga za bližnjega, skrb o prirodi i ekologija duboko kršćanske vrijednosti“, kazao je zagrebački nadbiskup.

Nakon popričesne molitve nadbiskup Kutleša izmolio je pred relikvijama bl. Alojzija Stepinca molitvu za njegovo proglašenje svetim.

Vlado Košić je uputio čestitku mons.Kutleši

Prije samoga kraja slavlja, čestitku mons. Kutleši na primanju palija, u ime biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, uputio je sisački biskup Vlado Košić. „Palij je znak pastirske službe nadbiskupa, stoga Ti želim da tu službu vršiš na radost svećenika, redovnika, redovnica i Božjeg naroda te na vlastito posvećenje. Neka Te nadahnjuje i vodi svojim primjerom i zagovorom naš sveti blaženik Alojzije Stepinac čiju smo danas 25. obljetnicu beatifikacije upravo proslavili. On je bio čovjek savjesti i pouzdanja u Boga, kako ga je nedavno opisao naš kardinal Josip Bozanić. Neka i Tebe, koji si uzeo isti moto svoje biskupske službe, a to je: ‘U tebe se, Gospodine, uzdam!’, vodi čista savjest i pouzdanje u Boga koji svojih ne ostavlja“, poručio je biskup Košić.

Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski zahvalio je u ime Zagrebačke nadbiskupije svima na sudjelovanju u slavlju 25. obljetnice beatifikacije Alojzija Stepinca. „On je bio zagrebački nadbiskup, ali je blaženik cijeloga hrvatskog naroda i vjernika drugih naroda, što se neprestano potvrđuje širenjem štovanja i traženjem njegovih relikvija. Danas smo doživjeli ljepotu zajedništva koje samo vjera može omogućiti. Sabrani iz raznih krajeva, država i naroda, naš se glas kao jedan digao prema Bogu u znak zahvalnosti za predivan dan, za dar našeg blaženika Alojzija, divnog uzora i zagovaratelja“, istaknuo je biskup Gorski.

Koncelebrirali su brojni biskupi i svećenici

Na misnom slavlju, uz nuncija Linguu, koncelebrirali su zagrebački umirovljeni nadbiskup kardinal Josip Bozanić, biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine, nad/biskupi Hrvatske biskupske konferencije, nad/biskupi iz Bosne i Hercegovine i Slovenije, redovnički provincijali te više stotina okupljenih svećenika. Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor Župe sv. Nikole Tavelića, Zagreb-Kustošija.

Na poseban način u misnom slavlju i molitvenom programu sudjelovali su vjernici župa Zagrebačke nadbiskupije posvećenih bl. Alojziju Stepincu. Vjernici iz župe u Velikoj Gorici čitali su postaje križnoga puta, a zborovi iz Bestovja-Novaka-Rakitja predvodili su pjevanje tijekom pobožnosti. Molitvu krunice prije misnoga slavlja predvodili su župljani iz Duge Rese, dok su misna čitanja pročitali župljani s Trnjanske Savice, prenosi IKA.

Nastavi čitati
By
In Vijesti iz Međugorja

Župne obavijesti – 1. listopada 2023.

Župne obavijesti – 1. listopada 2023.

Danas na Podbrdu molimo krunicu u 14 sati, a u petak je križni put na Križevcu u isto vrijeme.

Svete mise u iduću nedjelju u 7, 8, 9:30, 11 i 18 sati. U područnim crkvama, u Miletini, Vionici i Šurmancima u 9 sati.

Od prvog listopada klanjanje subotom bit će odmah nakon večernje mise.

LISTOPAD – Gospin mjesec
Dragi župljani, u listopadu smo na poseban način pozvani na pobožnost Blaženoj Djevici Mariji. Molite stoga krunicu u svojim obiteljima, sudjelujte u večernjem molitvenom programu, nedjeljom u molitvi na Podbrdu, molite Gospine litanije i pjevajte pjesme u čast Blažene Djevice Marije i tako zazivajte njezin majčinski zagovor.

SV. FRANJO ASIŠKI
U utorak 3.10. nakon večernje mise bit će Obred preminuća svetog Franje, a u srijedu 4.10. je svetkovina svetoga Franje Asiškoga. Mise su taj dan u 8 i u 18 sati.

U četvrtak 5.10. na spomendan sv. Faustine Kowalske slavit ćemo sv. misu u 8 sati u Šurmancima.

OBAVIJEST ZA PRVOPRIČESNIKE
U petak, 6. listopada započinjemo sa sastancima za prvopričesnike u vjeronaučnoj dvorani u 12 sati. Pričesnici koji ne idu u Oš Bijakovići neka dođu u subotu 7. listopada u 13 sati.

Idući petak i subota prvi su u mjesecu i dani su pomirenja. Sveta misa u Miletini je u petak u 6:45 sati, a na Vionici u subotu u 6:45 sati.

Nastavi čitati
By
In Molitve

Molitve sv. Male Terezije u raznim životnim potrebama

Molitve sv. Male Terezije u raznim životnim potrebama

Na blagdan sv. Male Terezije donosimo molitve koje možete moliti u raznim životnim situacijama.

Molitva za krepost vjere

Sveta Terezijo od Djeteta Isusa, tvoja vjera u Boga bila je tako velika da je postala temelj tvoga života i prebrodila sve oluje. Ti si živjela u jakoj vjeri da je Bog nazočan, da je posvuda, u svim događanjima i da je sve u Njemu. U naše vrijeme nestalo je te vjere koja pobjeđuje svijet. Vanjske i nutarnje tjeskobe zamračile su naš pogled i više ne vidimo Boga koji sve drži u svojim rukama. Sveta Terezijo, izmoli nam živu vjeru koja će se očitovati u cijelom našem životu, govoru i djelovanju. Neka Bog bude početak i cilj svega što činimo te da tako u čvrstoj vjeri budemo dorasli iskušenjima života. Amen.

Molitva za krepost nade

Terezijo, svetice velikog pouzdanja! Tvoja nepokolebljiva nada u vječni život nadahnula te je tako vedrim pouzdanjem da si u Bogu našla mir i radost, unatoč svega što te je bolno pogodilo. Uči nas da se kao djeca pouzdajemo u Gospodina i Njegovu Providnost u svim prilikama života. Ti si i u tami znala da nebeski Otac pozna tvoj put i da te On vodi. Pomozi nam da živo vjerujemo da je On i naš Otac koji će i nas voditi iz tame u svjetlo, iz kušnje u mir. Kada nam se čini da kušnje prelaze naše sile, pomozi nam da se uzdamo u Boga čija vjernost nikada ne zataji. Amen.

Molitva za krepost ljubavi

Sveta Terezijo, ljubav je bila tvoj život i tvoj je život bio ljubav. Izmoli nam goruću ljubav prema Bogu. Neka nam sveti plamen te ljubavi svijetli da istinski spoznajemo Boga: Njega u svemu i sve u Njemu. Žar toga plamena neka nas pročisti i učini sposobnima da se predamo Njegovoj volji. Uči nas kako da Bogu pokažemo svoju ljubav na tvoj jednostavan način čistom nakanom u svim mislima, riječima i djelima. Moli za nas da naučimo ljubiti Boga radi Njega samoga i da čitavo naše biće bude zahvaćeno svetom ljubavlju prema Njemu. Amen.

Molitva za dobra svećenička i redovnička zvanja

Sveta Terezijo od Djeteta Isusa, ti si kod svog svečanog redovničkog zavjetovanja rekla da si ušla u Karmel kako bi spašavala duše, a osobito da bi molila za svećenike. Izmoli nam od Boga dobrih, svetih svećenika, jer oni su pozvani da duše vode k Bogu. Po tvome zagovoru neka Bog privede sve, koji su odlučili postati svećenici ili se Njemu posvetiti u svetom redovničkom staležu, k njihovu uzvišenom cilju, da spasavaju duše koje će Njega kroz svu vječnost ljubiti, hvaliti i slaviti. Amen.

Molitva za bolesnike

Sveta Terezijo od Djeteta Isusa, ti si toliko trpjela na tijelu i na duši. Pogledaj bolesnike, pritisnute teretom i tjeskobom njihovih patnja. Izmoli svim bolesnicima Božju snagu i pomoć Njegove milosti da s potpunim predanjem prihvate svoje trpljenje. Moli da svaka patnja bude kao pšenično zrno koje donosi stostruki rod. Nauči ih da se sjedinjuju s Kristovom mukom. Neka to bude na slavu Božju i spas duša, a neka njima donese onu korist zbog koje Očinska Božja Providnost pripušta tu patnju. Amen.

Molitva za milost duhovnog djetinjstva

Sveta Terezijo, svojim životom učiš nas svoj „mali put“ duhovnog djetinjstva, put savršenog pouzdanja i predanja Bogu. U ovom svijetu koji nas iskušava da budemo veliki i ostavimo uzak put Kristova Križa, ti moli za nas da naša srca postanu malena iz ljubavi prema Bogu. Vodi nas putem vjernosti u svakidašnjim dužnostima kako bismo postigli savršenu ljubav prema Bogu. Izmoli nam milost da životom djetinjeg pouzdanja i savršenog predanja nađemo put u Božje Srce. Amen.

Molitva za ljubav prema bližnjima

Sveta Terezijo od Djeteta Isusa, tvoja ljubav prema bližnjima bila je sveobuhvatna i spremna na žrtvu. U svojoj živoj vjeri u svakoj si osobi gledala samoga Gospodina. Iz te žive vjere crpila si snagu da neprestano činiš djela ljubavi. Tvoj uzor bio je raspeti Isus koji je za sve nas umro na Kalvariji. Tu si naučila ljubiti. Do kraja života bila si obzirna prema bližnjima i znala si u tišini trajno se odricati same sebe. Sa smiješkom na licu podnosila si dnevne teškoće zajedničkog života i strpljivo si pomagala bližnjima u svakoj potrebi. Žrtvovala si se u tihom i nečujnom izgaranju za spas duša. Ovo tvoje neprekidno i radosno predanje bližnjima sve do odreknuća od tvojih najdubljih vlastitih želja bio je tvoj put ljubavi. Neka to bude i naš put. Izmoli našim srcima mirotvorni duh prave sveobuhvatne ljubavi, koja sve podnosi, svima pomaže, sve razumije i sve prašta. Amen.

Molitva za sretnu smrt

Sveta Mala Terezijo, ti si sav život očuvala neokaljanom krsnu nevinost, plamtila si od ljubavi prema Bogu i čeznula za Nebom. Zato je tvoja smrt tebi bila dobitak i radost. Po njoj si ušla u savršeno uživanje Boga i postala našom dobročiniteljkom. Molim te, isprosi mi, osim ostalih milosti i sretnu smrt: da se u času prelaska u vječnost moja duša nađe čista i raskajana te s upaljenom svjetiljkom milosti i Božje ljubavi dođe k Isusu, svom nebeskom Zaručniku. Amen.

Molitva za poniznost

Isuse, usrdno Te molim da mi pošalješ poniženje svaki put kad se pokušam uzdići iznad drugih. Ti poznaješ moje slabosti. Svakog jutra odlučujem biti ponizna, ali uvečer shvaćam da sam često puna krivice zbog oholosti. Tada sam u napasti da postanem malodušna, ali znam da je i malodušnost oholost. O moj Bože, zato stavljam sve svoje pouzdanje samo u Tebe! Pošto Ti sve možeš, udostoj se u moju dušu usaditi krepost koju molim. Da postignem ovu milost od Tvojega beskrajnoga milosrđa, često ću ponavljati pred Tobom: „Isuse, blaga i ponizna Srca, učini srce moje po Srcu svome!“ Amen.

Izvor: Karmelbsi

Nastavi čitati
By
In Molitve

Molitva svetoj Tereziji od Djeteta Isusa

Molitva svetoj Tereziji od Djeteta Isusa

O mila sv. Terezijo, evo me pred tobom da tražim utjehe i svjetla svojoj bijednoj duši. De pogledaj, mala Svetice, na moju dušu.

Osamljenost je straši, pustoš je opkoljuje, napasti je progone: nalazi se u duhovnoj tami i zapuštenosti. Ti znadeš i sama koliko duša trpi u ovakvome stanju jer si i ti, iako premila zaručnica Kristova, kadikad uzdisala da je Isus zadrijemao na dnu lađice tvojega srca. Pomozi mi, mila zagovornice, u ovoj duševnoj tjeskobi. Ako je volja Isusova da ovo i nadalje trpim, neka se vrši njegova sveta volja, ali onda se još usrdnijim molbama obraćam tebi da me ne zapustiš.

Budi ti uza me; potiči me na ustrajnost; šapći mi o svjetlu i miru što dolaze nakon tamne noći. Ti mi budi pratilica i tješiteljica. Amen. Oče naš…

Nastavi čitati
By
In Vjera

Danas se može dobiti potpuni oprost od grijeha po karmelskom škapularu

Danas se može dobiti potpuni oprost od grijeha po karmelskom škapularu

Svaki član škapularske bratovštine dionik je duhovnih dobara (sv. Mise, molitve i ostalih) cijelog karmelskog Reda. Uz škapular je također vezano i podjeljivanje oprosta. ”Oprost je otpuštenje pred Bogom vremenite kazne za grijehe kojih je krivica već izbrisana, to otpuštenje vjernik, pravo raspoložen i uz određene uvjete, dobiva posredovanje Crkve koja, kao poslužiteljica otkupljenja, svojom vlašću dijeli i primjenjuje blago zasluga Krista i svetaca.” (KKC 1471).

Svaki član, može, uz uobičajene uvjete, dobiti potpune oproste za sebe ili za svoje pokojne u slijedeće dane:

16. srpnja – na svetkovinu Gospe Karmelske,

20. srpnja – na blagdan sv. Ilije proroka,

1. listopada – na blagdan sv. Male Terezije,

15. listopada – na svetkovinu sv. Majke Terezije Avilske,

14. studenoga – na blagdan Svih Svetih Karmelskog Reda,

15. studenoga – na Dušni dan Karmelskog Reda,

14. prosinca – na svetkovinu sv. Ivana od Križa.

Na dan ulaska u bratovštinu

Uobičajeni uvjeti za primanje potpunog oprosta su: ispovjediti se, pričestiti, izmoliti Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu i Vjerovanje na nakanu Svetog oca.

Iz svega navedenog jasno je da škapular ne možemo promatrati samo pod vidom “posljednjih stvari” i subotnje povlastice, nego da cijeli naš život treba biti u znaku škapulara, odnosno oblikovan u duhu Marijinu. Škapular nije amajlija koja automatski pomaže, nije sam po sebi jamac spasenja ili olakšica od zauzetog kršćanskog življenja, nego znak vjere i odnosa koji se pod tim znakom utemeljuje i živi. Posveta Mariji je jedan poseban odnos, jedna vrsta saveza iz kojeg proizlaze i određene odgovornosti i obaveze na život vjere u skladu s evanđeljem.

Sve milosti dobivene po Mariji dolaze od Krista.

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 1. LISTOPADA 2023.

MISNA ČITANJA – 1. LISTOPADA 2023.

Predomisli se i ode. Carinici i bludnice pretekoše vas u Kraljevstvo Božje.

XXVI. tjedan kroz godinu

Nedjelja, 1. 10. 2023.

DVADESET I ŠESTA NEDJELJA KROZ GODINU

ČITANJA:
Ez 18,25-28; Ps 25,4b-6.7b-9; Fil 2,1-11; Mt 21,28-32

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Terezija, Tereza, Terza, Zita

NAPOMENA:
▪ Izostavlja se slavlje sv. Terezije od Djeteta Isusa.

Prvo čitanje:

Ez 18, 25-28

Ako se bezbožnik odvrati od svoje bezbožnosti, živjet će i neće umrijeti.

Čitanje Knjige proroka Ezekiela

Ovo govori Gospodin:

»Vi velite: ‘Put Gospodnji nije pravedan!’ Čuj, dome Izraelov: Moj put da nije pravedan? Nisu li vaši putovi nepravedni? Ako li se pravednik odvrati od svoje pravednosti i stane činiti nepravdu, pa zbog toga umre, umrijet će zbog nepravde što je počini. A ako se bezbožnik odvrati od svoje bezbožnosti što je bijaše činio, pa stane vršiti moje pravo i pravicu, živjet će i neće umrijeti. Jer je uvidio i odvratio se od svojih nedjela što ih bijaše počinio, živjet će i neće umrijeti.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 25, 4b-6.7b-9

Pripjev:

Spomeni se, Gospodine, svoje nježnosti!

Pokaži mi, Gospodine, putove svoje,
nauči me svojim stazama!
Istinom me svojom vodi i pouči me
jer ti si Bog, moj Spasitelj.

Spomeni se, Gospodine, svoje nježnosti
i ljubavi svoje dovijeka.
Spomeni me se po svojoj ljubavi –
– radi dobrote svoje, Gospodine!

Gospodin je sama dobrota i pravednost:
grešnike on na put privodi.
On ponizne u pravdi vodi
i uči malene putu svome.

Drugo čitanje:

Fil 2, 1-11

Neka u vama bude isto mišljenje kao i u Kristu Isusu.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Filipljanima

Braćo: Ima li u Kristu kakve utjehe, ima li kakva ljubazna bodrenja, ima li kakva zajedništva Duha, ima li kakva srca i samilosti, ispunite me radošću: složni budite, istu ljubav njegujte, jednodušni, jedne misli budite; nikakvo suparništvo ni umišljenost, nego-u poniznosti jedni druge smatrajte višima od sebe; ne starajte se samo svaki za svoje, nego i za ono što se tiče drugih! Neka u vama bude isto mišljenje kao i u Kristu Isusu:

On, trajni lik Božji,

nije se kao plijena držao svoje jednakosti s Bogom,

nego sam sebe „oplijeni“ uzevši lik sluge,

postavši ljudima sličan;

obličjem čovjeku nalik,

ponizi sam sebe, poslušan do smrti,

smrti na križu.

Zato Bog njega preuzvisi

i darova mu ime,

ime nad svakim imenom,

da se na ime Isusovo prigne svako koljeno

nebesnika, zemnika i podzemnika.

I svaki će jezik priznati:

»Isus Krist jest Gospodin!«-

na slavu Boga Oca.

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Mt 21, 28-32

Predomisli se i ode. Carinici i bludnice pretekoše vas u Kraljevstvo Božje.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Reče Isus glavarima svećeničkim i starješinama narodnim: »Što vam se čini? Čovjek neki imao dva sina. Priđe prvomu i reče: ‘Sinko, hajde danas na posao u vinograd!’ On odgovori: ‘Neću!’ No poslije se predomisli i ode. Priđe i drugomu pa mu reče isto tako. A on odgovori: ‘Evo me, gospodaru!’ i ne ode. Koji od te dvojice izvrši volju očevu?« Kažu: »Onaj prvi.« Nato će im Isus: »Zaista, kažem vam, carinici i bludnice pretekoše vas u kraljevstvo Božje! Doista, Ivan dođe k vama putem pravednosti i vi mu ne povjerovaste, a carinici mu i bludnice povjerovaše. Vi pak, makar to vidjeste, ni kasnije se ne predomisliste da mu povjerujete.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Vjera

Najljepši dar koji je sv. Jeronim darovao svojem Isusu

Najljepši dar koji je sv. Jeronim darovao svojem Isusu

Pripovijeda se da je Isus pitao svetog Jeronima dok se on pred njim propetim molio: „Jeronime, bi li ti meni nešto darovao?”

„Da, moj Gospodine, darivam ti svoje pokore koje sam u ovoj pustinji učinio iz ljubavi prema tebi. Jesi li zadovoljan?”

„Htio bih nešto više!” odvrati mu Isus.

„Pa, dobro, darivam ti sva svoja djela koja sam napisao da širim istinu i ljubav prema tebi. Jesi li zadovoljan, Isuse?”

“A zar ti ne bi imao koji ljepši dar da mi pokloniš?”, pitao je Isus dalje.

„A što ti mogu drugo darovati, o Isuse, ja, koji sam pun nevolja i grijeha?”, govorio je Jeronim već u neprilici.

“Dobro“, prihvati Isus, „daruj mi svoje grijehe da ih još jednom mogu oprati svojom krvlju i da još jednom mogu osjetiti veselje da ti ih oprostim.”

Nastavi čitati
By
In Vijesti iz Crkve

Crkva dobila 21 novog kardinala

Crkva dobila 21 novog kardinala

Na Trgu Sv. Petra u Vatikanu papa Franjo je, u subotu 30. rujna, predvodio svoj deveti redovni konzistorij na kojemu je imenovao 21 novog kardinala, od kojih je 18 izbornika, a trojica su starija od 80 godina, objavio je portal Katoličkog tjednika Nedjelja.

U svojoj homiliji tijekom konzistorija Sveti Otac razmišljao je o jedinstvu i različitosti u Katoličkoj Crkvi ističući važnost sinodalnosti pod vodstvom Duha Svetoga, “gospodara zajedničkog hoda”.

“Zbor kardinala pozvan je nalikovati simfonijskom orkestru, predstavljajući sklad i sinodalnost Crkve“, kazao je te se osvrnuo na čitanje iz Djela apostolskih o priči o Pedesetnici, u kojoj su apostoli bili ispunjeni Duhom i iskusili dar jezika dok su propovijedali različitim narodima (Dj 2,1-11). Skrenuo je pozornost na sličnost između svih ljudi različitih nacionalnosti i jezika koji su slušali apostole i biskupa i kardinala današnjeg vremena koji potječu “sa svih strana svijeta, iz najrazličitijih naroda”.

Stoga je istaknuo da prije nego što budu „apostoli“, prije nego što budu svećenici, biskupi, kardinali, pastiri trebaju zapamtiti da su „Parćani, Medijci, Elamiti itd.“ poput onih obraćenih Židova, te trebaju biti zahvalni „što su primili milost sv. evanđelje na svom jeziku preko svojih djedova, baka i roditelja, kateheta, svećenika i redovnika“.

“Zaista, mi smo evangelizatori u onoj mjeri u kojoj u svojim srcima njegujemo divljenje i zahvalnost što smo bili evangelizirani, što se mora neprestano obnavljati u našim sjećanjima i u vjeri“, dodao je napominjući da „Duhovi nisu prošlost“, već „stvarateljski čin koji Bog neprestano obnavlja“, te da „Crkva, i svaki kršteni član, živi Božju današnjicu, po djelovanju Duha Svetoga“, javlja Vatican News.

Podsjetivši na sliku o dobro uštimanom orkestru naglasio je kako je dirigent pozvan pomoći “svakoj osobi i cijelom orkestru da razviju najveću kreativnu vjernost”. Zato je pozvao Kardinalski zbor da radi za “sve skladniju i sinodalnu Crkvu” koja se pouzdaje u Duha Svetoga koji “stvara raznolikost i jedinstvo i “sam je sklad”.

S novim kardinalima, Kardinalski će zbor brojati 137 prelata koji imaju pravo glasa na sljedećim konklavama, a tri četvrtine njih izabrao je papa Franjo. To je za 17 više od tradicionalne granice 120 – koju je postavio papa Pavao VI., a koja je već „kršena“. Evo imena novih kardinala:

1. mons. Robert Francis Prevost, OSA, (1955.) prefekt Dikasterija za biskupe, SAD;

2. mons. Claudio Gugerotti, (1955.) prefekt Dikasterija za Istočne Crkve, Italija;

3. mons. Víctor Manuel Fernández, (1962.) prefekt Dikasterija za nauk vjere, Argentina;

4. mons. Emil Paul Tscherrig, (1947.) apostolski nuncij, Švicarska;

5. mons. Christophe Louis Yves Georges Pierre, (1946.) apostolski nuncij, Francuska;

6. mons. Pierbattista Pizzaballa, OFM, (1965.) jeruzalemski latinski patrijarh, Italija/Sveta zemlja;

7. mons. Stephen Brislin, (1956.) nadbiskup Cape Towna (Kaapstad); Južnoafrička Republika;

8. mons. Ángel Sixto Rossi, S.J., (1958.) nadbiskup Córdobe, Argentina;

9. mons. Luis José Rueda Aparicio, (1962.) nadbiskup Bogote, Kolumbija;

10. mons. Grzegorz Ryś, (1964.) nadbiskup Łódźa, Poljska;

11. mons. Stephen Ameyu Martin Mulla, (1964.) nadbiskup Jube, Južni Sudan;

12. mons. José Cobo Cano, (1965.) nadbiskup Madrida, Španjolska;

13. mons. Protase Rugambwa, (1960.) nadbiskup koadjutor Tabora, Tanzanija;

14. mons. Sebastian Francis, (1951.) biskup Penanga, Malezija;

15. mons. Stephen Chow Sau-Yan, SJ, (1959.) biskup Hong Konga, Hong Kong;

16. mons. François-Xavier Bustillo, OFM Conv., (1968.) biskup Ajaccia, Španjolska/Francuska;

17. mons. Américo Manuel Alves Aguiar, (1973.) pomoćni lisabonski biskup, Portugal;

18. don Ángel Fernández Artime, SDB, (1960.) vrhovni poglavar Salezijanske družbe, Španjolska.

Zajedno s njima Papa je pridružio članovima Kardinalskog zbora dvojicu nadbiskupa i jednog redovnika koji su se istaknuli svojim služenjem Crkvi, a prešli su kanonsku dob kada mogu birati budućega papu (80 godina). To su:

– mons. Agostino Marchetto,(1940.), umirovljeni tajnik Papinskog vijeća za pastoral migranata i selilaca, Italija;

– mons. Diego Rafael Padrón Sánchez, nadbiskup u miru Cumaná (1939.), Venezuela; te

– fra Luis Pascual Dri, OFM Cap., (1927.) ispovjednik u svetištu Naše Gospe od Pompeja u Buenos Airesu, Argentina.

Znatno promijenjena struktura Zbora

Kada bi se konklava održala na 30. rujna, zemljopisni pregled 137 kardinala izbornika pokazao bi sljedeće:

Europa: 53 izbornika (uključujući 15 Talijana)

Sjeverna Amerika: 15 (SAD 11, Kanada 4)

Latinska Amerika: 24

Afrika: 19

Azija: 23

Oceanija: 3

Kad se to usporedi s konklavom koja je Jorgea Maria Bergoglia izabrala za papu 13. ožujka 2013., može se vidjeti koliko je Franjo dosta promijenio kolegij izbornika u proteklih 10 godina. Na konklavi 2013. bilo je nazočno 115 izbornika iz 48 zemalja i pet kontinenata: Europa je imala 60 izbornika (od toga 28 Talijana), Latinska Amerika 19, Sjeverna Amerika 14 (SAD 11, Kanada 3), Afrika 11, Azija 10 i Oceanija 1 (Australija).

Imenovavši 21 novog kardinala, kao što je to učinio i 2022., Franjo je očito uzeo u obzir da će od sada do kraja godine sedam izbornika navršiti 80 godina i tako izgubiti pravo glasa u biranju pape. Također, između 1. siječnja i 31. prosinca 2024. još 13 izbornika navršit će kanonsku dob te neće moći sudjelovati u konklavi. Te bi promjene, dakako, utjecale i na geografsku ravnotežu. Činjenica da će 20 izbornika izgubiti pravo sudjelovanja na konklavi od sada do kraja 2024. znači da bi papa Bergoglio mogao održati još jedan konzistorij krajem 2024.

Tijekom stoljeća bilo je samo 30 kardinala koji su birali pape. Potom je Siksto V., 1586., povećao taj broj na 70. Kardinalski zbor je postupno dozrijevao najviše tijekom 20. st.

Papa Pavao VI. imenovao je 143 kardinala, proširujući popis zemalja njihova porijekla, te je tako, primjerice, imenovan prvi kardinal s Novoga Zelanda, Madagaskara, Šri Lanke…

S papom Wojtyłom Kardinalski zbor je u potpunosti postao “globalan”. Tako je on imenovao 231 kardinala iz 70-ak zemalja u devet konzistorija.

Konzistorij 2001. bio je rekordan jer je tada imenovao njih 42.

I tijekom papinstva Benedikta XVI. u Kardinalski zbor je ušlo 90 kardinala u pet konzistorija.

Papa Franjo je, između ostalih, kreirao najmlađega kardinala Dieudonnéa Nzapalaingu, koji je tada, 2016. godine, imao 49 godina, a kao metropolit Banguija ujedno je bio prvi kardinal rođen u Srednjoafričkoj Republici.

Nastavi čitati
By
In Molitve

Molitva svetom Jeronimu

Molitva svetom Jeronimu

Bože, svetog prezbitera Jeronima obdario si nježnom i živom ljubavlju prema Svetom pismu. Daj svome narodu da se obilnije hrani tvojom riječju te u njoj nađe život. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.

Nastavi čitati
By
Učitaj više
Pin It