Author

FMteam

Browsing

Osam godina bez prof. Tomislava Ivančića

Točno na današnji dan prije osam godina u krilo Očevo vratio se svećenik Zagrebačke nadbiskupije prof. dr. Tomislav Ivančić.


Život i djelo

Tomislav Ivančić rođen je u Davoru 1938. godine. Nakon filozofskog i teološkog studija u Zagrebu i Rimu, za svećenika je zaređen 1966. godine u Rimu. Postigavši magisterij iz filozofije i doktorat iz teologije na Papinskom sveučilištu Gregoriana, vraća se 1971. u Zagreb i postaje profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a uskoro i pročelnik Katedre fundamentalne teologije. Od 1998. do 2001. godine bio je dekan Fakulteta, a u rujnu 2001. izabran je za rektora Sveučilišta u Zagrebu. Papa Ivan Pavao II. izabrao ga je 2004. godine za člana Međunarodne teološke komisije, a papa Benedikt XVI. ga je ponovno – u ožujku 2009. godine – imenovao članom Komisije na još jedan petogodišnji mandat. Godine 2011. prof. Ivančić imenovan je kapelanom Njegove svetosti s titulom monsignor.

Početak evangelizacije i otkriće hagioterapije

Od 1971. godine prof. Ivančić je, uz rad na Fakultetu, inicijator molitvenog pokreta unutar Crkve u Hrvata i voditelj brojnih seminara za duhovnu obnovu i evangelizaciju kod nas i u inozemstvu. Osobito područje njegova zanimanja je istraživanje čovjekove egzistencijalno-duhovne dimenzije. U tom radu otkrio je način suvremene evangelizacije te nužnost razvoja duhovne medicine. Ta je medicina, uz somatsku i psihičku, nezaobilazna u cjelovitom liječenju čovjeka, osobito u liječenju njegovih duhovnih bolesti i ovisnosti. U tu je svrhu razvio i metodu hagioterapije te 1990. godine u Zagrebu osnovao Centar za duhovnu pomoć, od kojega su se potom raširili i drugi koji djeluju širom Hrvatske i Europe.

Frankopanska i ljeto 1975. u Davoru

Nakon završetka studija i znanstvenog doktorata iz fundamentalne teologije na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu prof. Ivančić je 1971. godine, na molbu poglavarice samostana Sestara Milosrdnica u Zagrebu, započeo držati vjeronauk najprije srednjoškolcima, a od 1972. i studentima. Tijekom tri-četiri godine najprije su proučavali Sveto Pismo i o pročitanom diskutirali. Učili su i moliti i temeljito postiti te liturgijski oblikovati svete mise, no nitko se pritom nije mijenjao.

Na svetkovinu Duhova 1975. načinili su dvodnevno hodočašće od Zagreba do Marije Bistrice. U ljeto iste godine odlučili su provesti u Davoru kako bi u zajedništvu molitve i euharistijskih slavlja tražili snagu koju je Crkva primila na dan Pedesetnice. Tako su dvadesetak studenata i profesor tri tjedna danonoćno molili i tražili silu Duha Svetoga koju su primili i živjeli apostoli.

I doista, prvi je prof. Ivančić u noći 3. kolovoza 1975., dok je klečeći molio, doživio duboko iskustvo susreta sa živim Bogom.

Sila Duha Svetoga najprije je preobrazila njega, a potom i sve okupljene sudionike. Tako se rodila Zajednica Molitva i Riječ.

Molitvom do iskustva Duha Svetoga

Tijekom jeseni 1975. godine broj članova Zajednice naglo se povećavao, a svi koji su dolazili na susrete vrlo su brzo dolazili do istog iskustva Duha Svetoga. Postupno su postali uvjereni u Božje djelovanje, okupljali su se na molitvu i pouku, postili i organizirali noćna euharistijska klanjanja. Molilo se u skupinama i pojedinačno, ali i danonoćno u kapelicama, domovima i drugdje – da bi svi primili iskustvo Duha i darove Duha!

Počeli su izdavati i časopis Koraci u kojem su opisivali sve bogatstvo Duha koje su primili, a ljudi su se mijenjali već čitajući njihove obraćeničke tekstove. Tijekom ljetnih mjeseci odlazili su u neki samostan ili slobodnu kuću na moru te proučavali Sveto Pismo, slavili euharistiju, molili, živjeli zajedništvo i tražili uvijek nova iskustva milosti. Bila je to priprema na poslanje koje su duboko naslućivali.

Potvrda crkvenih vlasti

Prof. dr. Tomislav Ivančić izvijestio je o svim tim događajima tadašnjeg nadbiskupa Franju Kuharića koji ga je podržao, rekavši da je to od Duha Svetoga. Zato je nadbiskup u rujnu 1979. godine pozvao prof. Ivančića da održi Seminar za osnovno kršćansko iskustvo za svećenike, redovnice i laike, a na kojemu je sudjelovao i sam nadbiskup. Uslijedili su brojni Seminari iste godine u Šibeniku, Splitu, Zagrebu, a kasnije i po svim gradovima Hrvatske te u Sloveniji, Srbiji, Makedoniji i BiH. Studenti su Profesora pratili i svjedočili svima svoje iskustvo Duha. Uskoro su počeli i samostalno voditi Seminare za evangelizaciju Crkve, a članove skupina uvodili u iskustvo molitve, vjere i Duha Svetoga.

Model prvokršćanskog katekumenata

Zajedno s dr. Heribertom Mühlenom, profesorom dogmatike iz Paderborna u Njemačkoj i vrhunskim stručnjakom u poznavanju teologije o Duhu Svetom, prof. Ivančić je 1981. godine istraživao koji bi model bio najprikladniji za “evangelizaciju Crkve”, kako je to nazvao papa Pavao VI. u dokumentu “Evangelii nuntiandi”. Otkrili su da bi najefikasniji model bio prvokršćanski katekumenat koji je u Crkvi prakticiran sve do šestog stoljeća. Taj je model otisnut u obredniku Inicijacija – Red pristupa odraslih u kršćanstvo (RPOK) i na temelju kojeg je profesor Ivančić napisao 1983. godine knjigu “Susret sa živim Bogom”.

U njoj je praktički, katehetski i metodički predstavio buduće vođenje Seminara za evangelizaciju Crkve. Knjiga je ubrzo prevedena na brojne strane jezike, a na hrvatskom je jeziku dosad doživjela petnaest izdanja. Nakon toga prof. Ivančić držao je oko dvadeset seminara godišnje, a broj ljudi neprestano je rastao. Profesor Ivančić prvi je put 1985. godine pozvan u inozemstvo održati trodnevni seminar u Austriji, a zatim je više puta bio pozivan i u Njemačku, Italiju, Belgiju, Nizozemsku, Švicarsku, Ukrajinu, Slovačku, Poljsku i Češku, kao i više puta u SAD i Kanadu.

Rast i djelatnost Zajednice

Da bi seminari uspjeli, Profesorovi su suradnici puno molili i postili. U mjestu održavanja seminara organizirali su klanjanje pred Presvetim, svjesni da je plod seminara dar Duha Svetoga, a ne ljudskih napora. Bilo je to novo razdoblje molitve, iz čega najprije nastaju male zajednice u raznim mjestima Hrvatske, a zatim i potreba za institucionalnim djelovanjem molitvene zajednice. Ispočetka se zvala Molitvena zajednica MiR, a potom Zajednica Molitva i Riječ. Naime, molitva je izvor njezina djelovanja u Crkvi i društvu, a iz tog nastaju nadahnuća te tako članovi postaju sposobni drugima pomagati evangelizacijski i terapijski. Sve informacije o povijesti i djelovanju Zajednice dostupne su na internetskoj stranici www.zmr.hr.

Tih je godina Zajednica dobila odobrenje i potvrdu svojeg Statuta od Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu, potom su i drugi biskupi davali odobrenje za djelovanje u svojim biskupijama, a također i Hrvatska biskupska konferencija. Iako se tih godina događa i razvoj karizmatskih pokreta, ovaj je način evangelizacije bio prihvaćen u cijelom svijetu jer je bio trijezan i duboko je mijenjao živote ljudi.

Prof. Ivančić kao suradnik HKR-a

Prof. Tomislav Ivančić od prvih je dana bio i suradnik Hrvatskoga katoličkog radija, gdje je od 2003. godine svakoga utorka vodio emisiju ‘Gospodine, nauči nas moliti’, koju je kasnije preimenovao u ‘Gospodine, nauči nas vjerovati’ . Uz desetke knjiga koje je ostavio za sobom, njegove misli često nas prate i na društvenim mrežama. Ali najsnažniji trag ostavio je u srcima ljudi koji su sudjelovali na seminarima nove evangelizacije koje je vodio širom Hrvatske i po cijelom svijetu, a koji su mijenjali svoje živote u prijateljstvu s Isusom iz Nazareta. Pamte ga – i pamtit će ga – i ljudi kojima je pomogao otkrićem hagioterapije, pa su svestrano ozdravljali i liječili svoje brakove, obitelji i društvo. Mnogo je svemu tome doprinijela rečenica koju je često izgovarao i sve nas na nju podsjećao: LIJEPO JE ŠTO POSTOJIŠ!

Recimo na kraju da sve navedeno, iako impresivno, ne pokazuje dovoljno snagu utjecaja koju je na Crkvu u Hrvatskoj i hrvatsko društvo imao ovaj teolog, profesor i svećenik ali ponajprije, kako je i sam volio govoriti, prijatelj Isusa iz Nazareta.

Dragi Profesore, hvala Vam na svemu i neka Vam dobri Bog bude nagrada!

Izvor: hkm.hr

Tridesetodnevna pobožnost svetom Josipu

Danas započinje tridesetodnevna pobožnost svetom Josipu. Molitva svetom Zaštitniku kroz 30 dana posebna je pobožnost na čast sv. Josipa, kojom tražimo zagovor sveca u nekoj velikoj potrebi. Molimo zajedno!

Sve se te molitve obavljaju svakodnevno tijekom 30 dana u sjećanje na 30 godina što ih je sv. Josip proživio s Isusom, Božjim Sinom i s njegovom djevičanskom majkom Marijom u Nazaretu. Budemo li se s pouzdanjem obraćali sv. Josipu, bit će nam darovane izvanredne i brojne milosti. Sveta Terezija Avilska rekla je sljedeće: „Tko to ne želi posve vjerovati, neka jednom pokuša i potpuno će se u to uvjeriti.“ Sv. Josip može za nas izmoliti više milosti ako najprije u dobroj ispovijedi očistimo svoju vlastitu dušu i primanjem pričesti je iznova ukrasimo. Tu 30-dnevnu pobožnost možemo isto tako učiniti plodonosnijom ako istodobno spremno pomažemo siromasima. Možemo mirno moliti za neku veliku milost, ali je preporučivo da se ta pobožnost sv. Josipu požrtvovno posveti umirućima i pokojnima. Pokušamo li obrisati suze siromašnih i nevoljnih i umirućih, tada će sv. Josip i nama pomoći i utješiti nas sada i na smrtnom času. S ljubavlju će nas zakriliti svojim ogrtačem. Sv. Josip nije hranio i štitio samo svetu obitelj, već voli i blagoslivlje sve nas i želi nas dobro i sigurno dovesti do vječnog spasenja.


Preporuka za svakodnevnu molitvu (i poslije ove pobožnosti):

„O sv. Josipe, hranitelju Isusa Krista i zaručniče djevičanske Majke Božje Marije, moli za nas i za umiruće ovoga dana (ili ove noći).“

Tridesetodnevna pobožnost na čast svetog Josipa

+ U ime Oca + i Sina + i Duha Svetoga. Amen.

Isuse, Marijo i Josipe, prosvijetlite nas, pomozite nam, spasite nas. Amen.

Slava Ocu… (3x, u zahvalu presvetom Trojstvu za uzdizanje sv. Josipa na njegov izvanredno visok položaj).

Predanje

Gledaj, tu sam pred tobom u poniznom predanju, o sv. Josipe. U velikom štovanju prema tebi posvećujem ti ovu pobožnost i molim čitav nebeski dvor da me pri tome prati. Istodobno bih želio rasti u čašćenju tebe i poticati ga u drugima. Pomozi mi, sv. Josipe, da ti čitav svoj život ostanem odanim u pobožnosti i ljubavi. A tada mi osobito pomozi u smrtnom času, onako kao što su tebi pomogli Marija i Isus pri tvom umiranju, kako bih te jednom mogao vječno častiti u nebeskoj radosti. Amen. O, časni sv. Josipe, u pobožnom predanju i radosnog srca polažem pred tvoje noge to dragocjeno blago molitve i mislim na brojne vrline koje su krasile tvoj sveti lik. I u tebi se ispunio san egipatskog Josipa, tvog prethodnika. Ti nisi bio obasjan samo divnim zrakama božanskog Sunca, već i blagom svjetlošću mističnog mjeseca, Marije. Jakov je pošao na put u Egipat da čestita svom sinu Josipu koji je sjedio na kraljevskom prijestolju. Njegov su primjer slijedili svi njegovi sinovi. Neopisivo je ljepši bio međutim primjer Isusa i Marije koji su te okružili svojim velikim poštovanjem i svojom odanošću. To me potiče da ti se hrabro utečem ovom pobožnošću, moj sveti moćni žaštitniče, da po tebi postanem Bogu mio. Kao što egipatski Josip nije odgurnuo svoju grešnu braću, već ih je primio pun ljubavi, štitio i spasio od gladi i smrti, tako nećeš ni ti, o sveti Josipe, odbiti mene s mojom molbom. Priskrbi mi nadalje milost da me Bog na tvoj zagovor nikada ne napusti u toj dolini suza i da me uvijek ubraja među one koji su u životu i umiranju sigurni pod zaštitom tvoga ogrtača.

Molitve

Pozdravljam te, o sv. Josipe, kao upravitelja nedostizivih blaga neba i zemlje i kao hranitelja onoga koji hrani sve stvorove svemira. Ti si poslije Marije svetac koji je najdostojniji da ga volimo i štujemo. Ti si među svim svecima onaj koji je imao veliku čast da odgaja, vodi, hrani i grli Mesiju, njega za kojim su čeznuli da ga vide toliki proroci i kraljevi. Sv. Josipe, spasi moju dušu, priskrbi mi od milosrdnog Boga milost za koju ponizno molim (…)

Ishodi i za duše pokojnika da se ublaže njihove patnje. Amen. Slava…(3x)

O sv. Josipe, ti si širom svijeta određen za zaštitnika i pokrovitelja svete Crkve. Između svih svetaca zazivam tebe, najsnažnijeg zaštitnika slabih i potrebitih pomoći i želim tisuću puta častiti ljubaznost tvoga srca koje je spremno pomoći uvijek i u svakoj nevolji.

Tebi se, o sv. Josipe, obraćaju udovice i siročad, napušteni, potišteni i potrebiti svake vrste. Nema boli, jada i nevolje na koje se ti ne bi obazirao. Daj stoga i meni ona pomoćna sredstva što ih je sam Bog položio u tvoje ruke, kako bih primio milost za koju molim.

A vi, sve duše u čistilištu, molite se usrdno sv. Josipu za mene. Amen. Slava… (3x)

Već su nebrojeni ljudi prije mene molili i iskusili tvoju pomoć. O, sv. Josipe, koji pun si ljubavi, ti poznaješ moje nevolje i moju želju da ih se oslobodim. Nijedan čovjek, pa ni onaj najbolji, ne bi mogao razumjeti moj problem i doista mi pomoći. S mnogo pouzdanja utječem se tebi. Ta u rukopisima velike svete Terezije piše: „Svaka milost koja se moli od sv. Josipa, bit će sigurno dobivena.“

O, sv. Josipe, tješitelju potištenih, pomozi mi u mojoj nevolji, a moje molitve usmjeri i k dušama pokojnika, kako bi uskoro osjetili radost i blaženstvo. Amen. Slava…(3x)

O, ti uzvišeni sveče, u svojoj potpunoj pokornosti Bogu imaj samilosti prema meni. Ti, sa svojim svetim i zaslužnim životom, podupri moju usrdnu molbu. Pomozi mi svojim premilim imenom. Štiti me blagošću i moći svoga srca. Osnaži me svojim svetim suzama. Zagovaraj me snagom svojih sedam žalosti. Utješi moje srce melemom svojih sedam radosti. Oslobodi me od svakog zla tijela i duše. Spasi me od svake nevolje, svakog jada. Milostivo izmoli za me ono nužno, milost Božju.

Priskrbi za pokojne u čistilištu brzo izbavljenje iz njihovih muka. Amen. Slava…(3x)

O slavni sv. Josipe, bezbrojni su dokazi milosti koju ti izmoliš za nevoljnike. Bolesni svake vrste, potišteni, odbačeni, izdani, neutješeni, gladni i potrebiti pomoći, svi oni dolaze k tebi sa svojim teškoćama i nalaze uslišanje svojih molbi. Molim te, ne dopusti, predragi sv. Josipe, da budem jedina osoba među svima njima koja u svojoj molbi ne bi bila uslišana.

Pokaži i meni svoju milostivu i moćnu pomoć. Bit ću ti za to zahvalan i uvijek ću te častiti, o slavni sv. Josipe, moj zaštitniče i osloboditelju nevoljnih duša u čistilištu. Amen. Slava…(3x)

O, vječni Bože i Oče na nebu, po zaslugama tvoga Sina i njegove presvete Majke Marije usrdno te molim za osobitu milost. U Isusovo i Marijino ime bacam se na koljena pred tobom i iskazujem štovanje tvojoj čudesnoj nazočnosti. Molim te, prihvati moju spremnost i moju čvrstu odluku da uvijek ostanem među onima koji žele živjeti pod zaštitom hranitelja svete obitelji i po njemu se obraćati tebi svojim molitvama.

Blagoslovi u svojoj dobroti ovu svetu pobožnost, saslušaj i usliši moju molbu. Amen. Slava…(3x)

Sveti Oče, brani svetu Crkvu od svake neugodnosti i svakog neprijateljstva i ogrni sve nas svojim zaštitničkim ogrtačem.

Povjerljiva prizivanja u spomen na skrovit život svetog Josipa s Isusom i Marijom

Sveti Josipe, moli Isusa da posveti moju dušu.
Sveti Josipe, moli Isusa da prosvijetli moj razum.
Sveti Josipe, moli Isusa da razbukta ljubav u mome srcu.
Sveti Josipe, moli Isusa da osnaži moju volju.
Sveti Josipe, moli Isusa da pročisti moje misli.
Sveti Josipe, moli Isusa da On upravlja mojim osjećajima.
Sveti Josipe, moli Isusa da On vodi moje želje.
Sveti Josipe, moli Isusa da blagoslovi moja djela.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa milost da nasljedujem tvoje vrline.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa milost poniznog srca i duha.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa milost blagosti i dobrote srca.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa mira u mome srcu.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa milost krotkosti i strahopoštovanja prema Bogu.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa milost rastanka poslije svršetka mog zemaljskog života.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa milost čistoće srca.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa milost strpljivosti u kušnji i patnji.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa milost blagog karaktera.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa milost spoznaje vječnih istina.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa milost razlikovanja duhova.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa milost ustrajnosti u činjenju dobra.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa hrabrosti u nošenju križa.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa milost oslobođenja od svjetovnih vezanosti.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa milost čežnje za nebom.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa milost snage da izbjegavam grješne prigode.
Sveti Josipe, izmoli mi od Isusa milost dobrog smrtnog časa.
Sveti Josipe, ne daj da ikada budem udaljen od tebe.
Sveti Josipe, pomozi mi da se moje srce nikada ne umori voljeti te i hvaliti.

Sveti Josipe, prihvati me kao svoje posvojče.
Sveti Josipe, pomozi mi da volim Isusa kao što si ga ti volio.
Sveti Josipe, nikada me ne napuštaj, osobito ne u smrtnom času.
Isuse, Marijo i Josipe, predajem vam svoje srce i dušu.
Isuse, Marijo i Josipe, prosvijetlite me, pomozite mi, spasite me.
Amen. Slava…(3x)

Zazivanje svetog Josipa

O najčišći zaručniče Majke Božje Marije i moj najdraži zaštitniče, sveti Josipe: još se nikada nije čulo da nisi uslišao i utješio nekoga tko te je molio za zaštitu i pomoć. Znajući to dolazim i ja k tebi s pouzdanjem. Sveti Josipe, saslušaj me i usliši moju molbu. Amen. Slavni sveti Josipe, zaručniče Marijin i djevičanski Isusov poočime, misli na mene i bdij nad mnom. Nauči me koračati putem svetosti. Primi sve moje usrdne molbe na svoju svetu brigu i pod svoju očinsku zaštitu. Odstrani sve zapreke i teškoće koje smetaju mome moljenju i daj da uslišanje moje molbe još poveća slavu Božju i bude spas moje duše.

Neka ti kao znak moje velike zahvalnosti služi moje obećanje da ću se prema svojim mogućnostima posvuda zauzimati za tvoje visoko štovanje. S radošću hvalim Boga koji ti je dao toliku posredničku moć na nebu i na zemlji. Amen.

Litanije svetom Josipu

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine. smiluj se.

Kriste, čuj nas.
Kriste, usliši nas.

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se.
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se.
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se.
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se.

Sveta Marijo, moli za nas.
Sveti Josipe, moli za nas.
Slavni porode Davidov, moli za nas.
Svjetlosti patrijarha, moli za nas.
Zaručniče Bogorodice, moli za nas.
Stidljivi čuvaru Djevice, moli za nas.
Hranitelju Sina Božjega, moli za nas.
Brižni branitelju Kristov, moli za nas.
Glavaru slavne obitelji, moli za nas.
Josipe pravedni, moli za nas.
Josipe prečisti, moli za nas.
Josipe premudri, moli za nas.
Josipe jaki, moli za nas.
Josipe pokorni, moli za nas.
Josipe vjerni, moli za nas.
Ogledalo strpljivosti, moli za nas.
Ljubitelju siromaštva, moli za nas.
Uzore radnika, moli za nas.
Uresu domaćega života, moli za nas.
Čuvaru djevica, moli za nas.
Potporo obitelji, moli za nas.
Utjeho bijednih, moli za nas.
Ufanje bolesnih, moli za nas.
Zaštitniče umirućih, moli za nas.
Strahu zlih duhova, moli za nas.
Pokrovitelju svete Crkve, moli za nas.

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj se nama.

Postavio ga je gospodarom doma svojega.
I upraviteljem svega imanja svojega.

Pomolimo se:

Bože, koji si se neiskazivom providnošću dostojao izabrati blaženoga Josipa za zaručnika presvetoj Majci svojoj, daj molimo da koga kao pokrovitelja častimo na zemlji, zavrijedimo imati zagovornikom na nebu. Koji živiš i kraljuješ u sve vijeke vjekova. Amen.

Završetak molbe

O, slavni sv. Josipe, Bog te je izabrao za glavu i zaštitnika najsvetije od svih obitelji; budi i s neba moj najmoćniji zaštitnik. Usrdno te molim, zadrži me uvijek pod okriljem svog svetog ogrtača. Danas te izabirem za oca, zagovornika, pratioca i zaštitnika. Predajem ti sve: svoje tijelo i svoju dušu; sve što jesam i što imam, čitav svoj život, pa i svoje umiranje. Čuvaj me kao svoje dijete i brani od vidljivih i nevidljivih neprijatelja. Pomozi mi u svakoj nevolji.

Utješi me u teškim trenucima, a osobito u smrtnoj borbi. Kaži samo riječ za mene premilom Spasitelju, koga si kao dijete smio držati u svome naručju, i presvetoj Djevici Mariji čiji si smio biti voljeni zaručnik. Priskrbi mi one milosti koje će me odvesti vječnom spasenju. Želim poslušati i tvoj savjet i slijediti tvoj primjer i uvijek ti biti zahvalan.

Sveti Josipe, ponizan i čist, daj da budem tvoje posvojče. Dušu mi i tijelo drži čistima, da mogu ostati u milosti Božjoj. Sveti Josipe, hranitelju, zaručniče Djevice čiste, vođa mi i savjetnik budi, pomozi mi, Bože, da odan budem. Amen.

Oče naš…
Zdravo Marijo…
Slava Ocu…

+ U ime Oca + i Sina + i Duha Svetoga. Amen.
Hvaljen Isus Krist. Dovijeka. Amen.

O sv. Josipe, hranitelju Isusa Krista i zaručniče djevičanske Majke Božje Marije, moli za nas i za umiruće ovoga dana (ili ove noći).

Izvor: Tekst je izvadak iz knjižice “30-dnevna pobožnost na čast svetog Josipa”.

7. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Neka vam je blagoslovljen i radostan današnji dan i spomendan Sedam svetih osnivača Reda slugu Blažene Djevice Marije. Sedmorica su utemeljitelja živjeli u samoći na gori Senario, zajedno se posvećujući te crpeći svjetlo i snagu iz topline marijanske pobožnosti. Bili su to: Bonfiglio Monaldi, Manetto dell’Antella, Giovnni di Buonagiunta, Bartolomeo degli Amidei, Ricoverino degli Uguccioni, Gherardino di Sostegno i Alessio Falconieri. Pripadali su ujedno i skupini „lauda“ – pobožnika koji su se okupljali pred slikom naslikanom na gradskim zidinama, kako bi pjevali: „hvale Majci Božjoj“. Sva sedmorica svetih Utemeljitelja po zanimanju su bili trgovci i pripadali su moćnom cehu koji je vršio veliki utjecaj na život grada Firenze. Oni su svojim životom obogatili život Crkve, navodeći je da što više bude u skladu s Evanđeljem. Svetima ih je proglasio 15. siječnja 1888. g. papa Leon XIII. , iako im se uspomena i štovanje počelo širiti već u XIV. st. Na Veliku Gospu 1933. kosti su im skupljene u jedan relikvijar te prenesene u kapelu njima posvećenu, sagrađenu prigodom 700. obljetnice ove družbe.

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.


7. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Radosna otajstva Gospine krunice

1. Koga si Djevice, po Duhu Svetom začela.

U prvom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je arkanđeo Gabrijel navijestio Mariji da će začeti po Duhu Svetom i roditi Sina Božjega.

2. Koga si Djevice, Elizabeti u pohode nosila.

U drugom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija posjetila svoju rođakinju Elizabetu i s njom ostala tri mjeseca.

3. Koga si Djevice, rodila.

U trećem radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija rodila Gospodina našega Isusa Krista u betlehemskoj špilji te ga je postavila u jasle.

4. Koga si Djevice, u hramu prikazala.

U četvrtom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija četrdeseti dan poslije poroda prikazala u hramu Ocu nebeskom svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, kojega je primio u naručje starac Šimun.

5. Koga si Djevice u hramu našla.

U petom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija našla svoga dvanaestogodišnjeg Sina, Gospodina našega Isusa Krista, u hramu među učiteljima.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Mk 8,11-13

U ono vrijeme: Istupiše farizeji i počeše raspravljati s Isusom. Iskušavajući ga, zatraže od njega znak s neba. On uzdahnu iz sve duše i reče: »Zašto ovaj naraštaj traži znak? Zaista, kažem vam, ovome se naraštaju neće dati znak.« Tada ih ostavi, ponovno uđe u lađu pa otiđe prijeko.

4. Kratki poticaj za razmišljanje

„Draga djeco! Molite i obnovite vaše srce da bi dobro koje ste posijali rodilo plodom radosti i jedinstva s Bogom. Kukolj je zahvatio mnoga srca i postala su neplodna, zato vi, dječice, budite svjetlo, ljubav i moje ispružene ruke u ovom svijetu koji žudi za Bogom koji je ljubav. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.“

(Gospina poruka, 25. veljače 3024.)

5. Molitve

Molitva Majci Božjoj Žalosnoj

Blažena Djevice Marijo,Presveta Majko Spasiteljeva i Majko naša,

Riznico milosti i utjeheu svim bolima i žalostima.

Tebi je dana snaga sućutikojom majčinski pritječeš u pomoćsvima koji te ponizno zazivajuu trenutcima kušnje i u traženju nade.

Ti, Majko Ožalošćena,koja si u srcu proživljavala patnjena tijelu i duši svoga božanskog Djeteta od trenutka začeća po Duhu Svetomei njegova utjelovljenja u tvome blaženom krilu.

Čula si proroštvo starca Šimunada će ti mač boli probosti dušu.

Sa svojom si Obitelji bila izložena progonstvu,da bi sačuvala Život za život svijeta.

Osjetila si tjeskobu zbog nestanka Sinakoji je poučavao u Očevu domu.

Srela si ga s križem i pod križem, izmučena,dok je u muku ponio sve naše grijehe.

Bila si s njime u smrtnome časudok je duh predao Ocu, a tebe nama za Majku.

Primila si njegovo tijelo u svoje krilo,da bi iz krila zemlje bilo vraćeno u krilo Očevoi nama pripravilo mjesto u krilu Abrahamovu.

Susrela si se s tamom Kristova groba,da bi nam uskrsnom vjerom podarila svjetlo.

Milosti i milosrđa puna,pogledaj rane svih koji trpe;ne uskrati nam svoga zagovora,da svjedočimo radost spasenja,pridruženi otajstvu Križa.

Tvoj nas majčinski pogledgleda s naših oltara;njega susrećemo na trgovima i ulicama,na raskrižjima i putovima,u našim obiteljima i domovima.

Toliko si puta bol hrvatskih vjernikadržala u svome krilui blažila svojim srcem.

Pružala si ruke prihvaćanja ii vraćala nas u milosni zagrljajGospodina koji traži zalutalei raduje se raskajanima.

Na rane hrvatskoga pukaspuštala si melem istoga Duhakoji je osjenio Tvoju vjernosti anđele si svjetla prizvala u tamu,da jasnije čujemo Radosnu vijest,da dodirnu nam srce i obrišu suze,da osjetimo nježnost ruke koja vodi,da slavimo Boga patnjama svojimu Kristovoj patnji otkupljenja svijeta.

Majko spasonosne boli,pridruži nas otajstvu Križaradi našega obraćenja i spasenja;radi posvećenja naših obiteljii cijeloga nam naroda.

Izmoli nam utjehu i snaguu izgrađivanju Božjega kraljevstvau kojemu će svaka suza biti otrta,u kojemu ni plač ni bol ne postoje.

Pomozi nam, Majko,da po otajstvu bolipostanemo sudionicima slaveTvoga Sina, Isusa Krista, Raspetoga,koji kao uskrsli živi u vijeke vjekova.

Amen.

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Sedam svetih osnivača Reda slugu Blažene Djevice Marije

Onaj tko makar i površno poznaje povijest Crkve, može uočiti stalnu izmjenu svjetla i sjena, odnosno s jedne strane primjećuje se kako s vremena na vrijeme dolazi do opće uspavanosti u duhovnom smislu, štoviše i do zapadanja u moralnu i duhovnu zapuštenost, ali onda redovito Duh Sveti potakne nekoga pojedinca ili skupine ljudi, a koji svojim nastojanjem oko svetosti života postanu poticaj i mnogima drugima u nasljedovanju. Primjera je bezbroj, ali oni najuočljiviji mogu se povezati uz prosjačke i pustinjačke redove, a u tom smislu najviše uz svetoga Franju Asiškoga i svetoga Dominika Guzmana.

Njihovo je vrijeme iznjedrilo mnoštvo muškaraca i žena koji su ideal kršćanstva pronašli u siromaštvu i intimnoj priljubljenosti uz Krista raspetoga i uskrsnuloga, ali zapravo, još više, može se reći da one milosti koje su ta dvojica svetaca zadobila na svoj način poticajno djeluju i na mnoge današnje ljude. To je ta posebna Božja ljubav koja se prelijeva u pojedince, a po njima osnažuje u duhovnom smislu cijelu Crkvu, pa stoga nije dobro nikada ni jedno povijesno razdoblje gledati s malodušnošću, kako su danas mnogi spremni, nego naprotiv gledati svaki oblik eventualne zapuštenosti i raskoraka s pravovjerjem kao temelj iz kojega će Duh Sveti podići neke nove Franje i neke nove Dominike, koji će opet pridonijeti da Kristova Zaručnica zablista u svoj svojoj ljepoti.

Kao jedan od lijepih primjera posvete vlastitih života, života drugih ljudi i života cijele Crkve, može se spomenuti životni put sedmorice svetih osnivača Reda slugu Blažene Djevice Marije, a čiji se spomendan slavi 17. veljače. Nema sumnje kako su za njihovu svetost velikim, ako i ne najvećim dijelom, zaslužni sveti Franjo i sveti Dominik, koji su potaknuli na ideal siromaštva, istinske pokore i prave duhovnosti, tako da je 13. st. cvalo konkretnim duhovnim plodovima. Nastalo je tako, uz franjevce i dominikance, još nekoliko redova koji su to svojim karizmama svakako potvrđivali. Među najpoznatije treba spomenuti karmelićane, augustince i servite, a za ovaj posljednji zaslužni su upravo sedmorica naznačenih muškaraca.

Riječ je o sljedećim uglednim firentinskim građanima: Buonfiglio dei Monaldi, Giovanni di Buonagiunta, Amadeus degli Amidei, Ricovero dei Lippi-Ugguccioni, Benedetto dell’ Antella, Gherardino di Sostegno i Alessio de’ Falconieri, ili, kako se češće u narodu nazivaju: sveti Bonfilije, sveti Bonajunkto, sveti Manet, sveti Amadije, sveti Ugučo, sveti Sosten i sveti Aleksije. Svi su oni po zanimanju bili trgovci, odnosno pripadali su staležu koji je u 13. st. bio iznimno cijenjen, kako poradi ugleda koji su uživali u narodu, tako i poradi svoga bogatstva. S druge strane, trgovci su češće bili probitačni ljudi koji nisu pazili na potrebe maloga čovjeka, nego su uglavnom svoja nastojanja usmjeravali na stjecanje vlastitih materijalnih dobara, a time su bili daleko od evanđeoskih poticaja.

Upravo je takva gramzivost, koju su se imali priliku nagledati radeći svoj posao, bacila sedmoricu muškaraca u promišljanje o izopačenosti materijalističkoga pogleda na svijet, pa su se međusobno povezali i odlučili živjeti sasvim drugačijim životima. U to je vrijeme bilo više različitih družbi koje su nastojale slijediti evanđeoske ideale, pa je tako i u Firenzi postojala Velika družba naše Gospe, a njoj su pripadali i naznačeni muževi. Ipak, prema predaji, odlučujuće u njihovoj promjeni života bilo je jedno viđenje, a nakon kojega su se odlučili povući na brdo Monte Senario, udaljeno od Firenze kojih 20-tak kilometara. Svojim su obiteljima ostavili onoliko koliko im je potrebno za dostojan život, a ostalo su prodali i porazdijelili siromasima, kako bi se nenavezani na materijalna dobra mogli posvetiti služenju Blaženoj Djevici Mariji, a preko nje i svojim bližnjima. Upravo su se iz toga razloga nazvali Red slugu Blažene Djevice Marije ili Red servita (prema lat. glagolu služiti). 

O njima više saznajemo iz Legende o nastanku Reda slugu Blažene Djevice Marije, koju je sastavio jedan od članova Reda servita, a čiji odlomak čitamo u Časoslovu ovako:

Bilo je sedam muževa, dostojnih mnogog štovanja i časti, koje naša Gospa poveza kao sedam zvijezda i ujedinivši ih dušom i tijelom udari početke Redu svome i slugu svojih.

Kad uđoh u naš Red, nisam zatekao na životu nikoga od njih osim jednoga, koji se zvao brat Aleksije. Htjela je naša Gospa toga brata Aleksija sve do naših dana sačuvati od tjelesne smrti kako bismo iz njegova pripovijedanja doznali o nastanku našega Reda. A život spomenutog brata Aleksija bijaše takav – što sam iz iskustva doživio i očima vidio – da je ne samo poticao prisutne svojim primjerom nego je potvrđivao i stalež redovništva i savršenosti svoje i sudrugova.

Njihov je položaj, prije nego se tjelesno povezaše, bio četverostruk.

Prvo, gledom na Crkvu: jer, neki od njih odlučivši čuvati djevičanstvo ili čistoću doživotno još se ne bjehu vezali ženidbom, drugi bjehu već združeni brakom, a treći zbog smrti žena upravo slobodni od ženidbe.

Drugo, gledom na korist gradu. Bili su postavljeni da u skladu s trgovačkom vještinom trguju i uzajamno razmjenjuju zemaljska dobra. No, čim nađoše dragocjeni biser, to jest naš Red, ne samo da su sav svoj posjed počeli dijeliti siromasima, već su i same sebe drage volje posvetili Bogu i Gospi da im što vjernije služe.

Treće, gledom na štovanje i čašćenje naše Gospe. U Firenci je naime postojala neka u davno doba osnovana družba u čast Djevice Marije. Ta je družba, sa svoje starine i množine i svetosti muževa i žena, bila stekla
veće ime od ostalih, tako da se nazivala osobito Velika družba naše Gospe. U njoj, prije nego se tjelesno povezaše, nikoše spomenuta sedmorica muževa, kao poglaviti ljubitelj i naše Gospe.

Četvrto, gledom na savršenost njihove duše. Boga su ljubili nadasve, njemu su, kako je red i dužnost, upravljali sve što su činili, njega častili u svim mislima, riječima i djelima.

A pošto su pod Božjim nadahnućem i čvrstom odlukom, a na osobit poticaj naše Gospe, bili odredili da će se uzajamno tjelesno povezati, rasporedili su svoje kuće i porodice: obiteljima ostaviše nužno, a ostalo podijeliše siromasima. Naposljetku potražiše ljude dobra mišljenja, života i primjera te im izložiše svoj naum.

Pa uziđoše na brdo Senar i ondje na vrhu podigoše jednu skladnu kućicu te se onamo stvarno i preseliše. Tu počeše misliti kako nisu ondje samo da stječu svetost nego i da sebi pridruže druge i tako povećaju novi Red što ga po njima pokrenu naša Gospa. I zato se raspodijeliše da sebi pridruže braću: neke su od njih primili i tako ustanovili naš Red. On je bio podignut poglavito od naše Gospe, zasnovan na poniznosti naše braće, njihovom slogom izgrađen, a siromaštvom podržan. (Časoslov rimskog obreda, II, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1997., str. 1182-1183.)

S obzirom da su serviti posebno bili usmjereni na razmatranje o ulozi Blažene Djevice Marije u povijesti spasenja, razumljivo je da su pri tome svoje razmatranje usmjerili i prema Marijinoj strpljivosti u podnošenju onih patnji koje je Mariji još navijestio sveti Šimun starac – da će joj mač boli probosti dušu. Na temelju toga i na njihov poticaj, oblikovala se pobožnost Gospi Žalosnoj, a kasnije je ustanovljen i blagdan Gospe Žalosne, koji se danas slavi 15. rujna.

Serviti su prepoznatljivi po crnom habitu, a žive po Pravilu svetoga Augustina, hiponskoga biskupa. Red je odobrilo više papa, a na poseban je to način učinio Benedikt XI. 1304. god., dok je još bio živ jedan od osnivača – sveti Aleksije. Svaki je od utemeljitelja Reda servita bio pokopan u prvoj crkvi na brdu Monte Senario, a 700 godina poslije utemeljenja reda, tj. 1933. god., sve su im kosti skupljene zajedno i prenesene u jednu raku, u tada izgrađenu kapelicu. Kojih 50-tak godina prije, točnije 15. siječnja 1888. god., papa Lav XIII. proglasio ih je svetima. Spomendan im se slavi na dan nebeskoga rođendana sv. Aleksija.

Serviti su se ubrzo iz Italije proširili po cijeloj Europi, a potom i diljem svijeta, a danas oko 1000 servita djeluje u 28 zemalja. Posebno su poznati po tome što u Rimu vode papinsko učilište Marianum.

Sve nam to pokazuje koliku su važnu ulogu u svoje vrijeme odigrali ne samo franjevci i dominikanci, nego i drugi manje poznati redovi, pa tako i serviti, te time potvrdili da Duh Sveti puše kad hoće i gdje hoće. To nam uvijek može biti poticaj da nikada ne malakšemo i ne padnemo u malodušnost gledajući određene nepoželjne pojave ne samo u društvu, nego i u Crkvi, jer nas povijest i Sveto Pismo uče da je milost Božja osobito velika ondje gdje se umnožio grijeh.

Ipak, na kraju valja primijetiti da su neki od osnivača Reda servita bili neoženjeni, drugi su bili udovci, ali neki su od njih bili već oženjeni, a da bi se posvetili Bogu napustili su svoje obitelji. Iako to možda može biti razumljivo iz negdašnje perspektive, kada se redovnički i svećenički život vrjednovao daleko važnijim od obiteljskoga, danas ćemo ipak, čini nam se s pravom, primijetiti da je možda bilo i pogrješno ostaviti supruge i djecu da se snalaze bez muške zaštitničke ruke, pa makar da se i sve svoje snage i sav svoj život posveti Bogu. Tako ćemo danas reći da je svaki stalež vrijedan i da svatko može postići svetost živeći upravo u tom staležu, a jednako će se tako istaknuti i obveze koje iz njega proizlaze. U tom su smislu sasvim razumljive crkvene odredbe po kojima nitko, kao oženjen ili kao udana, pogotovu ako su tu i djeca, pa makar i uz pristanak druge strane, ne može olako napustiti svoj bračni život da bi započeo redovnički. To može učiniti tek kao udovac ili udovica, ili pak kao rezultat zajedničke odluke, na način da oboje njih započnu redovnički život, ali i tada pod uvjetom da su djeca odrasla i ne zahtijevaju nikakvu roditeljsku skrb.

Preuzeto s vjeraidjela.com

MISNA ČITANJA – 17. VELJAČE 2025.

MISAO IZ EVANĐELJA DANA
Zašto ovaj naraštaj traži znak?

VI. tjedan kroz godinu
Ponedjeljak, 17. 2. 2025.

Svagdan ili: Sedam svetih osnivača Reda slugu Bl. Dj. Marije

ČITANJA:
Post 4,1-15.25; Ps 50,1.8.16bc-17.20-21; Mk 8,11-13

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Bartol, Benedikt, Flavije, Teodor, Darko, Donat

Prvo čitanje: Post 4,1-15.25

Kajin skoči na brata Abela te ga ubi.

Čitanje Knjige Postanka
Čovjek pozna svoju ženu Evu, a ona žace i rodi Kajina, pa reče: »Čovjeka stekoh pomoću Gospodnjom!« Poslije rodi Abela, brata Kajinova; Abel postane stočar, a Kajin zemljoradnik.
I jednog dana Kajin prinese Gospodinu žrtvu od zemaljskih plodova. A prinese i Abel od prvine svoje stoke, sve poizbor pretilinu. Gospodin milostivo pogleda na Abela i njegovu žrtvu, a na Kajina i žrtvu njegovu i ne pogleda. Stoga se Kajin veoma razljuti, i lice mu se namrgodi. I Gospodin reče Kajinu: »Zašto si ljut? Zašto ti je lice namrgođeno? Jer ako pravo radiš, vedrinom odsijevaš. A ne radiš li pravo, grijeh ti je kao zvijer na pragu: na te vreba, ali mu se možeš oduprijeti.« Kajin pak reče svome bratu Abelu: »Hajdemo u polje!« I našavši se na polju, Kajin skoči na brata Abela te ga ubi.
Potom Gospodin zapita Kajina: »Gdje ti je brat Abel?« On odgovori: »Ne znam. Zar sam ja čuvar brata svoga?« Gospodin nastavi: »Što si učinio? Slušaj! Krv tvoga brata iz zemlje k meni viče. Stoga budi proklet na zemlji koja je rastvorila usta da s ruke tvoje proguta krv brata tvoga! Obrađivat ćeš zemlju, ali ti više neće davati svoga roda. Bit ćeš lutalac i skitalica na zemlji!«
A Kajin reče Gospodinu: »Kazna je moja odviše teška da se snosi. Evo me tjeraš danas sa plodnog tla; moram se skrivati od tvoga lica i biti lutalac i skitalica na zemlji – tko me god nađe, može me ubiti.«
A Gospodin mu reče: »Ne! Nego tko ubije Kajina, sedmerostruka osveta na njemu će se izvršiti!« I Gospodin stavi znak na Kajina, da ga tko, našavši ga, ne ubije.
Adam opet pozna svoju ženu, te ona rodi sina i nadjenu mu ime Set. Reče ona: »Bog mi dade drugo dijete mjesto Abela, koga ubi Kajin.«
Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam: Ps 50,1.8.16bc-17.20-21

Pripjev: Prinesi Bogu žrtvu zahvalnu!

Bog nad bogovima, Gospodin,
govori i zove zemlju
od izlaza sunčeva do zalaza.
»Ne korim te zbog žrtava tvojih –
paljenice su tvoje svagda preda mnom.«

»Što nabrajaš naredbe moje,
što mećeš u usta Savez moj?
Ti, komu stega ne prija,
te riječi moje za leđa bacaš?«

»U društvu na brata govoriš
i kaljaš sina matere svoje.
Sve si to činio, a ja da šutim?
Zar misliš da sam ja tebi sličan?
Pokarat ću te i stavit ću ti sve to pred oči.«

Evanđelje: Mk 8,11-13

Zašto ovaj naraštaj traži znak?

Čitanje svetog Evanđelja po Marku
U ono vrijeme: Istupiše farizeji i počeše raspravljati s Isusom. Iskušavajući ga, zatraže od njega znak s neba. On uzdahnu iz sve duše i reče: »Zašto ovaj naraštaj traži znak? Zaista, kažem vam, ovome se naraštaju neće dati znak.« Tada ih ostavi, ponovno uđe u lađu pa otiđe prijeko.
Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

6. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Blagoslovljena vam sveta nedjelja, Dan Gospodnji.

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.


6. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Slavna otajstva Gospine krunice

1. Koji je od mrtvih uskrsnuo.

U prvom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist treći dan po smrti slavno uskrsnuo od mrtvih.

2. Koji je na nebo uzašao.

U drugom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist četrdeset dana poslije svog uskrsnuća uzašao na nebo i sjeo o desnu svoga nebeskog Oca.

3. Koji je Duha Svetog poslao.

U trećem slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je naš Gospodin Isus Krist poslao Duha Svetoga nad apostole u prilici ognjenih jezika.

4. Koji je Tebe, Djevice na nebo uzeo.

U četvrtom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je bila Blažena Djevica Marija, uznesena na nebo.

5. Koji je Tebe, Djevice, na nebu okrunio.

U petom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je bila Blažena Djevica Marija okrunjena kao kraljica neba i zemlje.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Lk 6,17.20-26

U ono vrijeme:
Isus siđe s dvanaestoricom i zaustavi se na ravnu. Podigne oči prema učenicima i govoraše:
»Blago vama, siromasi: vaše je kraljevstvo Božje!
Blago vama koji sada gladujete: vi ćete se nasititi!
Blago vama koji sada plačete: vi ćete se smijati!
Blago vama kad vas zamrze ljudi i kad vas izopće i pogrde te izbace ime vaše kao zločinačko zbog Sina Čovječjega!
Radujte se u dan onaj i poskakujte: evo, plaća vaša velika je na nebu.
Ta jednako su činili prorocima oci njihovi!«
»Ali jao vama, bogataši: imate svoju utjehu!
Jao vama koji ste sada siti: gladovat ćete!
Jao vama koji se sada smijete: jadikovat ćete i plakati!
Jao vama kad vas svi budu hvalili!
Ta tako su činili lažnim prorocima oci njihovi.«

4. Kratki poticaj za razmišljanje

„Draga djeco! U ovom milosnom vremenu želim vidjeti vaša lica preobražena u molitvi. Vi ste tako preplavljeni zemaljskim brigama i ne osjećate da je proljeće na pragu. Pozvani ste, dječice, na pokoru i molitvu. Kao što se priroda bori u šutnji za novi život i vi ste pozvani da se u molitvi otvorite Bogu u kojem ćete naći mir i toplinu proljetnog sunca u vašim srcima. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.“

(Gospina poruka, 25. veljače2020.)

5. Molitve

Molitva za zahvalu

O Isuse, vječni Bože, zahvaljujem Ti za Tvoje bezbrojne milosti i dobročinstva.

Neka svaki otkucaj moga srca bude hvalospjev zahvale Tebi, o Bože. Neka svaka kap moje krvi teče za Tebe, Gospodine. Moja je duša hvalospjev u veličanju Tvoga milosrđa. Ljubim Te, Bože, poradi Tebe samoga.

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

SVETAC DANA – SV. JULIJANA

Danas slavimo svetu Julijanu, mučenicu iz Nikomedije (danas İzmit, Turska), grada na sjeverozapadu Male Azije. O njoj kruže mnoge legende, često prijeporne. U svojoj obitelji bila je jedina kršćanka, dok je njezin otac Africanus bio gorljivi štovatelj rimskih bogova. Obećao ju je za ženu senatoru Eleuziju. Julijana je bila spremna za taj brak, ali je tražila da Eleuzije postane kršćanin. On se tada razbjesnio, izveo je pred sud i optužio je kao kršćanku. Hrabru djevojku nisu uspjele slomiti ni prijetnje ni grozne muke. Najprije su je bacili u vrelo ulje, a zatim joj odrubili glavu. Dogodilo se to godine 305, za vladavine cara Maksimijana.

Relikvije svete mučenice Julijane prenesene su iz Nikomedije u talijansku pokrajinu Campaniju, najprije u Puteoli (danas Pozzuoli), zatim u Cumu te 25. veljače 1207. u Napulj. Njezino štovanje osobito je rašireno u Napulju i okolici, a posvećene su joj brojne crkve širom Italije, Španjolske, Nizozemske i mnogih drugih zemalja. Umjetnici je često prikazuju u kotlu ili u borbi sa zmajem i krilatim vragom. Zaštitinica je rodilja i bolesnika, posebno onih koji pate od mučnine, zaraznih bolesti i groznice. Sretan imendan želimo našim dragim Julijama i Julijanama!

Preuzeto s zupajastrebarsko.hr

MISNA ČITANJA – 16. VELJAČE 2025.

MISAO IZ EVANĐELJA DANA
Blago vama siromasi! Jao vama bogataši!

VI. tjedan kroz godinu
Nedjelja, 16. 2. 2025.

ŠESTA NEDJELJA KROZ GODINU

ČITANJA:
Jr 17,5-8; Ps 1,1-4.6; 1Kor 15,12.16-20; Lk 6,17.20-26

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Julijana, Julka, Samuel, Daniel, Miljenko

Prvo čitanje: Jr 17,5-8

Proklet čovjek koji se uzda u čovjeka, a blagoslovljen koji se uzda u Gospodina.

Čitanje Knjige proroka Jeremije
Ovo govori Gospodin: »Proklet čovjek koji se uzda u čovjeka, i slabo tijelo smatra svojom mišicom, i srce svoje od Gospodina odvraća. Jer on je kao drač u pustinji: ne osjeća kad je sreća na domaku, tavori dane u usahloj pustinji, u zemlji slanoj, nenastanjenoj. Blagoslovljen čovjek koji se uzda u Gospodina i kome je Gospodin uzdanje. Nalik je stablu zasađenu uz vodu što korijenje pušta k potoku: ne mora se ničeg bojati kad dođe žega, na njemu uvijek zelenilo ostaje. U sušnoj godini brigu ne brine, ne prestaje donositi plod.«
Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam: Ps 1,1-4.6

Pripjev: Blago čovjeku koji se uzda u Gospodina.

Blago čovjeku koji ne slijedi savjeta opakih,
ne staje na putu grešničkom
i ne sjeda u zbor podrugljivaca,
već uživa u zakonu Gospodnjemu,
o zakonu njegovu misli dan i noć.

On je ko stablo zasađeno
pokraj voda tekućica
što u svoje vrijeme plod donosi;
lišće mu nikad ne vene,
sve što radi dobrim urodi.

Nisu takvi opaki, ne, nisu takvi!
Oni su ko pljeva što je vjetar raznosi.
Jer Gospodin zna put pravednih,
a propast će put opakih.

Drugo čitanje: 1Kor 15,12.16-20

Ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera vaša.

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima
Braćo:
Ako se propovijeda da je Krist od mrtvih uskrsnuo, kako neki među vama govore da nema uskrsnuća mrtvih? Jer ako mrtvi ne uskršavaju, ni Krist nije uskrsnuo.
A ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera vaša, još ste u grijesima. Onda i oni koji usnuše u Kristu, propadoše. Ako se samo u ovom životu u Krista ufamo, najbjedniji smo od svih ljudi. Ali sada: Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih!
Riječ Gospodnja.

Evanđelje: Lk 6,17.20-26

Blago vama, siromasi! Jao vama, bogataši!

Čitanje svetog Evanđelja po Luki
U ono vrijeme:
Isus siđe s dvanaestoricom i zaustavi se na ravnu. Podigne oči prema učenicima i govoraše:
»Blago vama, siromasi: vaše je kraljevstvo Božje!
Blago vama koji sada gladujete: vi ćete se nasititi!
Blago vama koji sada plačete: vi ćete se smijati!
Blago vama kad vas zamrze ljudi i kad vas izopće i pogrde te izbace ime vaše kao zločinačko zbog Sina Čovječjega!
Radujte se u dan onaj i poskakujte: evo, plaća vaša velika je na nebu.
Ta jednako su činili prorocima oci njihovi!«
»Ali jao vama, bogataši: imate svoju utjehu!
Jao vama koji ste sada siti: gladovat ćete!
Jao vama koji se sada smijete: jadikovat ćete i plakati!
Jao vama kad vas svi budu hvalili!
Ta tako su činili lažnim prorocima oci njihovi.«
Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

5. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Neka vam je blagoslovljen i radostan današnji dan i spomendan sv. Klaudija De la Colombière. Sveti Klaudije de la Colombière bio je francuski misionar, isusovac i veliki promicatelj Presvetog Srca Isusova.

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.


5. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Radosna otajstva Gospine krunice

1. Koga si Djevice, po Duhu Svetom začela.

U prvom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je arkanđeo Gabrijel navijestio Mariji da će začeti po Duhu Svetom i roditi Sina Božjega.

2. Koga si Djevice, Elizabeti u pohode nosila.

U drugom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija posjetila svoju rođakinju Elizabetu i s njom ostala tri mjeseca.

3. Koga si Djevice, rodila.

U trećem radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija rodila Gospodina našega Isusa Krista u betlehemskoj špilji te ga je postavila u jasle.

4. Koga si Djevice, u hramu prikazala.

U četvrtom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija četrdeseti dan poslije poroda prikazala u hramu Ocu nebeskom svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, kojega je primio u naručje starac Šimun.

5. Koga si Djevice u hramu našla.

U petom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija našla svoga dvanaestogodišnjeg Sina, Gospodina našega Isusa Krista, u hramu među učiteljima.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Mk 8,1-10

Onih se dana opet skupio silan svijet. Budući da nisu imali što jesti, dozva Isus učenike pa im reče: »Žao mi je naroda jer su već tri dana uza me i nemaju što jesti. Ako ih otpravim gladne njihovim kućama, klonut će putem. A neki su od njih došli iz daleka.« Učenici mu odgovore: »Otkuda bi ih tko ovdje u pustinji mogao nahraniti kruhom?« On ih zapita: »Koliko kruhova imate?« Oni odgovore: »Sedam.« Nato zapovjedi mnoštvu da posjeda po zemlji. I uze sedam kruhova, zahvali, razlomi i davaše svojim učenicima da posluže. I poslužiše mnoštvu. A imali su i malo ribica. Blagoslovi i njih te reče da i to posluže. I jeli su i nasitili se. A od preteklih ulomaka odniješe sedam košara. Bilo je oko četiri tisuće ljudi. Tada ih otpusti, a sam sa svojim učenicima odmah uđe u lađu i ode u kraj dalmanutski.

4. Kratki poticaj za razmišljanje

„Draga djeco! Molite i obnovite vaše srce da bi dobro koje ste posijali rodilo plodom radosti i jedinstva s Bogom. Kukolj je zahvatio mnoga srca i postala su neplodna, zato vi, dječice, budite svjetlo, ljubav i moje ispružene ruke u ovom svijetu koji žudi za Bogom koji je ljubav. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.“

(Gospina poruka, 25. veljače 2024.)

5. Molitve

Molitve svetog Klaudija De la Colombière

Čin pouzdanja sv. Klaudija

Bože moj, osvjedočen sam da ti bdiješ nad svima onima koji se u te uzdaju, i da onome tko od tebe sve očekuje ne može ništa uzmanjkati, da sam odlučio živjeti ubuduće bez ikakvih briga i sve bojazni odložiti u tvoje krilo. Ljudi me mogu lišiti dobara i časti… Bolesti mi mogu oduzeti snagu i sredstva da ti služim… Štoviše, ja mogu i grijehom izgubiti tvoju milost, ali pouzdanja u te neću nikada izgubiti. Gojit ću ga dok je u meni i zadnja iskra života. Uzalud će se naprezati sve paklene sile da mi ga otmu.
Neka drugi traži svoju sreću u bogatstvu i naravnim darovima… Neka se oslanjaju na nevinost svoga života… Na svoje stroge pokore… na dobra djela i na svoje žarke molitve… Meni, Gospodine, koji sam bogat samo slaboćama, bit će u tom pouzdanju sve pouzdanje moje… To pouzdanje nije još nikoga prevarilo. Nitko još nije ostao postiđen koji je svu svoju nadu stavio u Boga.
Znam doduše i predobro da sam slab i nestalan. Znam što može učiniti napast i od najčvršće kreposti. Vidio sam kako su pale zvijezde s neba i stupovi svemira. Ali sve me to ne plaši. Dok se budem ufao, bit ću zaklonjen od svakoga zla. A ja sam siguran da ću se uvijek uzdati, jer se ufam da ću ustrajati u tom pouzdanju. Siguran sam napokon da se u tebe neću moći nikada previše uzdati, i da od tebe neću primiti manje nego što se ufam. Uzdam se stoga da ćeš mi biti u pomoći protiv mojim zlim nagnućima, da me nećeš ostaviti u teškim napastima i da ćeš mojoj slabosti dati pobjedu nad najljućim neprijateljima. Ufam se da ćeš me uvijek ljubiti i da ću i ja tebe ljubiti bez prestanka. Nada moja seže, štoviše, i tako daleko da se od tebe jedinoga nadam da ću te posjedovati sada i u vječnosti. Amen.

Čin prikazanja Presvetom Srcu Isusovu sv. Klaudija

Presveto Srce Isusovo, nauči me kako da savršeno zaboravim samog sebe, jer je to jedini put kojim se može ući u Tebe. Pouči me što da učinim da dođem do čistoće Tvoje ljubavi, jer si mi ti usadio u srce živu želju za njom. Htio bih učiniti sve što je Tebi drago, ali sam nemoćan da to postignem. Zato mi Ti sam moraš pružiti svjetlo i pomoć. Ispuni u meni svoju volju, Gospodine! Ja joj se, istina, opirem, ali to nije u mojoj vlasti, niti bih to htio. Na tebi je, o Presveto Srce, da sve samo učiniš! Jasno mi je kao dan da će jedinome tebi, Gospodine, pripasti sva slava ako ja postanem svet, i zato zbog tvoje veće slave želim svoje usavršenje. Amen.

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

SVETAC DANA – SV. KLAUDIJE DE LA COLOMBIÈRE

Crkva se 15. veljače spominje francuskog misionara, isusovca i velikog promicatelja Presvetog Srca Isusova.

Klaudije la Colombiere rođen je na Svijećnicu, 2. veljače 1641. u Saint Symphorien d’Ozonu u pokrajini Dauphine, u Francuskoj kao treći sin bilježnika Bertranda La Colombiera i Margarete rođ. Coindat. U gradu Vienne, gdje je tada živjela njegova obitelj, započeo je svoje školovanje, a nastavio ga je u Lyonu studijem retorike i filozofije. Bio je isusovački đak pa je kao takav vrlo rano osjetio da ga Gospodin zove u Družbu Isusovu. U Avignonu, također gradu bogate prošlosti u kojem je tijekom sedamdeset godina bila čak i rezidencija papa, stupio je u novicijat.

U istom je gradu, po završetku novicijata u tamošnjem Kolegiju, dovršio svoj filozofski studij položivši prve redovničke zavjete. Nakon toga, u istom Kolegiju, tijekom pet godina, obavlja službu profesora gramatike i literature. Potom je 1666. poslan u Pariz da ondje u slavnom Kolegiju Clermontu studira teologiju. U Parizu će Klaudiju, zbog njegove izuzetne naobrazbe i finoće, biti povjerena izuzetno časna i odgovorna služba odgoja sinova francuskog ministra financija u vladi Luja XIV. Bio je to poznati ministar Colbert.

Nakon završetka studija teologije i svećeničkog ređenja, Klaudije je poslan u Kolegij u Lionu. Jedno je vrijeme ondje bio profesor, a zatim propovjednik i upravitelj Marijine kongregacije. Na svoj rođendan na Svijećnicu 1675., Klaudije, nakon završene druge i svestrane formacije, polaže svečane zavjete u Družbi Isusovoj te u gradiću Paray le Monialu preuzima službu rektora tamošnjeg Kolegija.

Kako je taj gradić tada bio prilično nepoznat i zabačen, neki su se čudili kako je čovjek tako visokih kvaliteta određen za tako neznatno mjesto. Rješenje te zagonetke nalazimo u činjenici da su Klaudijevi poglavari znali da se upravo u Paray le Monialu nalazi ponizna redovnica a kasnije i svetica Margareta Alacoque, kojoj je Gospodin objavljivao blago svog Srca, a ona je bila u velikoj tjeskobi i nesigurnosti. Njoj je sam Gospodin obećao da će joj poslati svog „vjernog slugu“ i „savršenog prijatelja“. On će joj pružiti duhovnu pomoć, uliti sigurnost i pomoći u ostvarivanju zahtjeva Srca Isusova. Bili su to zahtjevi da se svijetu očituje nedokučivo blago ljubavi Kristova Srca.

Nakon godinu i pol boravka u Paray le Monialu, 1676., o. La Colombiere je po nalogu poglavara otputovao u London za propovjednika na dvoru vojvotkinje od Yorka. Bila je to, u vrijeme vjerskih razdora, teška misija. Osim propovijedi u kapeli i stalnog duhovnog vodstva, mnogim je osobama, što su se odvratile od Katoličke Crkve, davao solidne vjerske pouke te ih vratio Majci Crkvi. Naporan rad i nepovoljna klima narušili su njegovo ionako slabo zdravlje pa su se ubrzo počeli pokazivati znakovi sušice.

Krajem 1678. bio je nenadano uhićen i klevetnički optužen da je umiješan u papističku zavjeru protiv Engleske. Nakon dva dana premješten je u zloglasni zatvor Kong’s Bench gdje je u teškim okolnostima, lišen i najnužnijih stvari, proveo tri tjedna, a nakon toga protjeran iz Engleske. U ljeto 1681. Došao je ponovo u Paray le Monial, gdje je 15. veljače 1682. završio svoj kratki, ali vrlo intenzivan i plodan život.

Papa Pio XI. proglasio ga je blaženim 16. lipnja 1929., a 31. svibnja 1992. svetim ga je proglasio papa Ivan Pavao II.

Preuzeto s nedjelja.ba

Pin It