Author

FMteam

Browsing

SVETAC DANA – SV. AGATA

Danas slavimo svetu Agatu, mučenicu sa Sicilije. Rodila se oko 231. u Cataniji ili Palermu na Siciliji. O njezinom životu i smrti raširene su mnoge, često prijeporne legende. Potjecala je iz bogate i plemenite obitelji. Lijepu kršćanku rimski upravitelj Kvintijan prisiljavao je u vrijeme Decijeva progona da se odrekne Isusa Krista ili da postane njegova ljubavnica. Nije pristala, pa je mučena tako da su joj odrezane grudi i bačene u vatru. Čudom se spasila, ali je ponovno zatvorena i stavljena na žeravicu. Tog trenutka odjeknuo je snažan zemljotres, Agatini mučitelji su poginuli pod ruševinama, a Kvintijan je pobjegao u strahu. Agata je zahvalila dragom Bogu jer je prekinuo njezine patnje i preminula na današnji dan, 5. veljače 251. u Cataniji.

Nakon godinu dana njezinim zagovorom spašen je grad Catania od erupcije vulkana Etne, a Maltežani joj zahvaljuju jer ih je 1551. spasila od turske invazije. Njezino ime ušlo je u rimski kanon mise. Svojim djelima proslavili su je mnogi kršćanski pisci. Zazivaju je kod bolesti grudi, neplodnosti, potresa, vatre, prirodnih nepogoda, vulkanskih erupcija, a zaštitnica je Malte, Malteškoga viteškog reda, San Marina, Sicilije, Catanije, Molisea, mučenika, ljevača zvona, pekara, draguljara, žrtava silovanja i mučenja, dojilja, neudatih žena te brojnih naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Kanfanar, Novigrad u Istri). Sretan imendan želimo našim Agatama, Jagodama i Dobrilama!

Preuzeto s zupajastrebarsko.hr

MISNA ČITANJA – 5. VELJAČE 2024.

Koji bi ga se dotakli, ozdravljali bi.

V. tjedan kroz godinu

Ponedjeljak, 5. 02. 2024.

Sv. Agata, djevica i mučenica

Spomendan

ČITANJA:
od dana: 1Kr 8,1-7.9-13; Ps 132,6-10: Mk 6,53-56

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
crvena

IMENDANI:
Agata, Dobrila, Modest, Jagoda

Prvo čitanje:

1Kr 8,1-7.9-13

Donesoše Kovčeg saveza u Svetinju nad svetinjama, i oblak ispuni Dom Gospodnji.

Čitanje Prve knjige o Kraljevima

U one dane: Salomon sazva u Jeruzalem sve starješine Izraelove, sve knezove plemenske i glavare obitelji, da se prenese Kovčeg saveza Gospodnjeg iz grada, Davidova grada, to jest sa Siona. Svi se ljudi Izraelovi sabraše pred kraljem Salomonom na blagdan u mjesecu Etanimu (to je sedmi mjesec). I kad su došle Izraelove starješine, svećenici ponesoše Kovčeg. Prenesoše Kovčeg Gospodnji i Šator sastanka sa svim posvećenim priborom što bješe u Šatoru. Prenosili su ih svećenici i leviti. Kralj Salomon i sva zajednica Izraelova koja se sabrala oko njega žrtvovali su pred Kovčegom toliko ovaca i goveda da se ne mogahu prebrojiti ni procijeniti. Svećenici donesoše Kovčeg saveza Gospodnjeg na njegovo mjesto, u Debir Doma, to jest u Svetinju nad svetinjama, pod krila keruba. Kerubi su, naime, imali raširena krila nad mjestom gdje stajaše Kovčeg, i zaklanjahu odozgor Kovčeg i njegove motke.

U Kovčegu nije bilo ništa osim dviju kamenih ploča koje metnu Mojsije na Horebu, gdje Gospodin sklopi Savez s Izraelcima pošto iziđoše iz Egipta.

A kad su svećenici izašli iz Svetišta, oblak ispuni Dom Gospodnji, i svećenici ne mogoše od oblaka nastaviti službe: slava Gospodnja ispuni Dom Božji! Tada reče Salomon:

»Gospodine, ti odluči prebivati u tmastu oblaku, a ja ti sagradih uzvišen Dom, da u njemu prebivaš zauvijek.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 132,6-10

Pripjev:

Ustani, Gospodine, pođi k svom počivalištu!

Eto, čusmo za nj u Efrati,
nađosmo ga u Poljima jaarskim.
Uđimo u stan njegov,
pred podnožje mu padnimo!

»Ustani, Gospodine, pođi k svom počivalištu,
ti i Kovčeg sile tvoje.
Svećenici tvoji nek se obuku u pravednost,
pobožnici tvoji nek radosno kliču!
Poradi Davida, sluge svojega,
ne odbij lica pomazanika svoga!«

Evanđelje:

Mk 6,53-56

Koji bi ga se dotakli, ozdravljali bi.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Pošto Isus i njegovi učenici doploviše na kraj, dođu u Genezaret i pristanu. Kad iziđu iz lađe, ljudi ga odmah prepoznaju pa oblete sav onaj kraj. I počnu donositi na nosilima bolesnike onamo gdje bi čuli da se on nalazi. I kamo bi god ulazio — u sela, u gradove, u zaseoke — po trgovima bi stavljali bolesnike i molili ga da se dotaknu makar skuta njegove haljine. I koji bi ga se god dotakli, ozdravljali bi.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

SVETAC DANA – SV. ANDRIJA CORSINI

Današnji sveti zaštitnik je Andrija (Andrea) Corsini, talijanski karmelićanin i biskup, „apostol Firence“. Rodio se u 30. studenoga 1302. u Firenci kao potomak glasovite plemićke obitelji. Nakon lakoumnog i razuzdanog života u mladosti, stupio je 1317. u firentinski karmelićanski samostan. Za svećenika je zaređen 1328, a studirao je u Parizu i Avignonu. Vratio se 1332. u zavičaj i proslavio se kao „apostol Firence“. Kad je Europom 1348. harala strašna kuga, koja je pohodila i Firencu, karmelićanski samostan ostao je bez gotovo svih svojih redovnika. Prior Andrea Corsini oživio je svoju provinciju nalaženjem novih zvanja, a posebno se isticao nastojanjem da se njegovi redovnici strogo drže redovničkih pravila i zavjeta siromaštva.

Godine 1360. izabran je za biskupa Fiesolea nedaleko Firence. Marljivo je obilazio svoje župe, osnovao bratovštinu svećenika u čast Presvetom Trojstvu, obnovio katedralu i brojne crkve. Glasoviti mirotvorac, mnogo je učinio oko pomirenja zavađenih plemićkih obitelji. Papa Urban V. poslao ga je kao svoga legata da smiri uznemirene duhove u Bologni, gdje je izbio sukob između plemića i pučana. Taj zadatak obavio je na svestrano zadovoljstvo. Bio je na glasu kao prorok i čudotvorac. Umro je u Fiesoleu 6. siječnja 1373. Blaženim ga je proglasio 1440. papa Eugen IV, a svetim 1629. papa Urban VIII. Zazivaju ga pri građanskim nemirima i neredima. Zaštitnik je Firence i brojnih naselja, župa i crkava.

Preuzeto s zupajastrebarsko.com

MISNA ČITANJA – 4. VELJAČE 2024.

Isus ozdravi mnoge koje su mučile razne bolesti.

V. tjedan kroz godinu

Nedjelja, 4. 02. 2024.

PETA NEDJELJA KROZ GODINU

ČITANJA:
Job 7,1-4.6-7; Ps 147,1-6; 1Kor 9,16-19.22-23; Mk 1,29-39

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Eutih, Diodor, Raban, Gilbert, Andrija, Veronika, Izidor

NAPOMENA:
DAN ŽIVOTA. Po odredbi Hrvatske biskupske konferencije prva nedjelja u veljači se slavi kao “Dan života”. Misni obrazac uzima se od nedjelje, a barem dio propovijedi neka se posveti temi o promicanju kulture života, odnosno poštivanju ljudskog života od začeća do prirodne smrti.

Prvo čitanje:

Job 7,1-4.6-7

Kinjim se dok se ne smrkne.

Čitanje Knjige o Jobu

Job progovori:

»Nije li vojnikovanje život čovjekov na zemlji

i dani mu kao dani nadničara?

Kao što trudan rob za hladom žudi

i kao nadničar štono plaću čeka,

mjeseci jada tako me zapadoše

i noći su mučne meni dosuđene.

Liježuć pomišljam: ’Kad li ću ustati?’

A dižuć se: ’Kad ću večer dočekati!’

I tako se kinjim sve dok se ne smrkne.

Dani moji brže od čunka prođoše,

promakoše hitro bez ikakve nade.

Spomeni se: život moj samo je lahor

i oči mi neće više vidjeti sreće!«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 147,1-6

Pripjev:

Hvalite Gospodina: on liječi one koji su srca skršena!

Hvalite Gospodina jer je dobar,
pjevajte Bogu našem jer je sladak;
svake hvale on je dostojan!
Gospodin gradi Jeruzalem,
sabire raspršene Izraelce.

On liječi one koji su srca skršena
i povija rane njihove.
On određuje broj zvijezda,
svaku njezinim imenom naziva.

Velik je naš Gospodin i svesilan,
nema mjere mudrosti njegovoj.
Gospodin pridiže ponizne,
zlotvore do zemlje snizuje.

Drugo čitanje:

1Kor 9,16-19.22-23

Jao meni ako evanđelja ne navješćujem.

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima

Braćo: Što navješćujem evanđelje, nije mi na hvalu, tà dužnost mi je. Doista, jao meni ako evanđelja ne navješćujem. Jer ako to činim iz vlastite pobude, ide me plaća; ako li ne iz vlastite pobude – služba je to koja mi je povjerena. Koja mi je dakle plaća? Da propovijedajući pružam evanđelje besplatno ne služeći se svojim pravom u evanđelju.

Jer premda slobodan od sviju, sām sebe svima učinih slugom da ih što više steknem. Bijah nejakima nejak da nejake steknem. Svima bijah sve da pošto-poto neke spasim. A sve činim poradi evanđelja da bih i ja bio suzajedničar u njemu.

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Mk 1,29-39

Ozdravi mnoge koje su mučile razne bolesti.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Pošto Isus iziđe iz sinagoge, uđe s Jakovom i Ivanom u kuću Šimunovu i Andrijinu. A punica Šimunova ležala u ognjici. I odmah mu kažu za nju. On pristupi, prihvati je za ruku i podiže. I pusti je ognjica. I posluživaše im.

Uvečer, kad sunce zađe, donošahu preda nj sve bolesne i opsjednute. I sav je grad nagrnuo k vratima. I on ozdravi bolesnike – a bijahu mnogi i razne im bolesti – i zloduhe mnoge izagna. I ne dopusti zlodusima govoriti jer su ga znali.

Rano ujutro, još za mraka, ustane, iziđe i povuče se na samotno mjesto i ondje se moljaše. Potražiše ga Šimun i njegovi drugovi. Kad ga nađoše, rekoše mu: »Svi te traže.« Kaže im: »Hajdemo drugamo, u obližnja mjesta, da i ondje propovijedam! Ta zato sam došao.« I prođe svom Galilejom: propovijedao je u njihovim sinagogama i zloduhe izgonio.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Molitva svetom Blažu

Gospodine Isuse Kriste, koji si kazao da se molitvom i postom tjeraju zlodusi i vjerom ozdravljaju bolesnici, dopusti, molimo te, da po zagovoru svetoga Blaža, mučenika tvoga, ista ona vjera koja je njega učinila slavodobitnikom nad vlašću tmina i ljudskim bolestima, i nas uvijek očuva na spasenje.

Po Gospodinu našem Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.

Blagoslov grla
O blagdanu sv. Blaža svake se godine po crkvama dijeli blagoslov grla. Svećenik s dvjema svijećama pristupi vjerniku i moli: „Po zagovoru sv. Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakog drugog zla!“ Taj je blagoslov takozvana blagoslovina u Katoličkoj Crkvi. On se temelji na prastaroj predaji po kojoj je sv. Blaž svojim blagoslovom spasio dječaka kome je u grlu zapela riblja kost. Kod blagoslovina Crkva moli Božju pomoć u raznim potrebama, a po zaslugama Isusa Krista i zagovoru svetaca.

SVETAC DANA – SV. BLAŽ (VLAHO)

Današnji zaštitnik je sveti Blaž ili Vlaho (grčki Blasios i Vlasios, latinski Blasius, engleski i francuski Blaise, talijanski Biagio, španjolski Blas, portugalski Brás), biskup i mučenik, jedan od četrnaest svetih pomoćnika. Rodio se u III. stoljeću u Armeniji. Potječe iz grada Sebaste u Armeniji (danas Sivas u Turskoj). Od ranog djetinjstva i mladosti krenuo je za Kristom i napustio sve radosti i užitke ovoga svijeta. Ugledan i obrazovan čovjek, liječnik, pomagao je s radošću u srcu siromasima i nevoljnicima, u kojima je gledao i susretao Isusa. Prema legendama čudima je ozdravljivao i ljude i divlje životinje, koje su same dolazile po pomoć u njegov samotnu spilju na planini Argaeos (Erciyes). Slušali su ga i donosili mu hranu vukovi, lavovi i medvjedi. Svojim dobročinstvima postao je omiljen među narodom pa su ga izabrali za biskupa Sebaste. Za vrijeme cara Licinija buknuo je na Istoku strašan progon kršćana, kojeg je predvodio Agrikolaus, rimski upravitelj Kapadokije. Prvi su na udaru bili duhovni pastiri. Blaž je svoje vjernike bodrio da ustraju u vjeri. Svećenici i vjernici nagovorili su ga da se pred zlotvorima skloni u goru, ali ipak je 308. pronađen, uhićen i podvrgnut strašnim mukama. Tukli su ga, pokušali ga utopiti, čupali mu kožu željeznim grebenalima za ovčju vunu, ali se on se nije odrekao vjere u Krista. I u tamnici je ozdravljivao druge zatvorenike. Prema predaji svojim je blagoslovom spasio dječaka kojem je u grlu zapela riblja kost. Oko godine 316. odrubili su mu glavu.
Po zagovoru svetoga Blaža na današnji dan se po crkvama dijeli blagoslov grla. Zaštitnik je našeg Dubrovnika, „Republike svetoga Vlaha“. Njegove relikvije donesene su prema predaji u Dubrovnik 972, a na njegov dan već 1191. pribjeglice su dobivale azil (Sloboda svetog Vlaha). Blagdan svetog Vlaha službeno se svetkuje od XIII. stoljeća, a prvi sačuvani opis službenih svečanosti toga dana dao je pedagog i humanist Filip de Diversis (XV. stoljeće). Festa svetog Vlaha očuvala se do danas, njegov lik s Dubrovnikom u ruci utisnut je u gradske zidine, a pozlaćeni kip iz XV. stoljeća čuva se u crkvi svetog Vlaha, prekrasnoj baroknoj građevini iz XVIII. stoljeća. Našim dragim Dubrovčanima čestitamo njihov veliki blagdan! Svetog Blaža zazivaju kod bolesti grla, kašljanja, guše, hripavca, gušenja, opasnosti od divljih životinja, a zaštitnik je životinja, veterinara, graditelja, građevinskih radnika, rezbara, kamenorezaca, grebenalaca vune, tkalaca, ovčara, trgovaca vunom, male djece, Italije, Sicilije, Paragvaja, Dalmacije te mnogih biskupija, naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Centar, Baćin Dol kod Cernika, Vodnjan, Sveti Lovreč, Rakotule kod Karojbe, Komiža na Visu, Dubrovnik, Babino Polje na Mljetu, Janjina na Pelješcu, Veliki Ston na Pelješcu, Slano u Dubrovačkom primorju, Gradnići kod Čitluka, Washington, D.C.). Sretan imendan želimo svim našim Blaženkama, Blažima i Vlahima!

Preuzeto s zupajastrebarsko.hr

MISNA ČITANJA – 3. VELJAČE 2024.

Bijahu kao ovce bez pastira.

IV. tjedan kroz godinu

Subota, 3. 02. 2024.

Svagdan ili: sv. Blaž, biskup i mučenik; sv. Oskar, biskup

ČITANJA:
1Kr 3,4-13; Ps 119,9-14; Mk 6,30-34

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Blaž, Oskar, Vlaho, Tripun, Tripo, Šimun i Ana

Prvo čitanje:

1Kr 3,4-13

Podaj svome sluzi srce pronicavo da može suditi tvom narodu.

Čitanje Prve knjige o Kraljevima

U one dane: Salomon ode u Gibeon da ondje prinese žrtvu, jer to bijaše najveća uzvišica. Salomon prinese tisuću paljenica na tom žrtveniku. U Gibeonu se Gospodin javi Salomonu noću u snu. Bog reče: »Traži što da ti dadem.« Salomon odgovori: »Veoma si naklon bio svome sluzi Davidu, mome ocu, jer je hodio pred tobom u vjernosti, pravednosti i poštenju srca svoga; i sačuvao si mu tu veliku milost i dao si da jedan od njegovih sinova sjedi na njegovu prijestolju. Sada, Gospodine, Bože moj, ti si učinio kraljem slugu svoga na mjesto moga oca Davida, a ja sam još sasvim mlad, te još ne znam vladati. Tvoj je sluga usred naroda koji si izabrao; naroda brojnog, koji se ne da izbrojiti ni popisati. Podaj svome sluzi pronicavo srce da može suditi tvom narodu, razlikovati dobro od zla, jer tko bi mogao upravljati tvojim narodom koji je tako velik!«

Bijaše milo Gospodinu što je Salomon to zamolio. Zato mu Gospodin reče: »Jer si to tražio, a nisi iskao ni duga života, ni bogatstva, ni smrti svojih neprijatelja, nego pronicavosti u prosuđivanju pravice, evo ću učiniti po riječima tvojim: dajem ti srce mudro i razumno, kakvo nije imao nitko prije tebe niti će ga imati itko poslije tebe, ali ti dajem i što nisi tražio: bogatstvo i slavu kakve nema nitko među kraljevima.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 119,9-14

Pripjev:

Nauči me, Gospodine, svojim pravilima!

Kako će mladić čistim sačuvati put svoj?
Čuvajući riječi tvoje.

Svim srcem svojim tebe tražim;
ne daj da zastranim od zapovijedi tvojih.

U srcu pohranih riječ tvoju,
da protiv tebe ne sagriješim.

Blagoslovljen si, Gospodine,
nauči me svojim pravilima.

Usnama svojim navješćujem
sudove usta tvojih.

Putu se propisa tvojih radujem
više no svemu bogatstvu.

Evanđelje:

Mk 6,30-34

Bijahu kao ovce bez pastira.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Apostoli se skupiše oko Isusa i izvijestiše ga o svemu što su činili i naučavali. I reče im: »Hajdete i vi u osamu, na samotno mjesto, i otpočinite malo.« Jer mnogo je svijeta dolazilo i odlazilo pa nisu imali kada ni jesti. Otploviše dakle lađom na samotno mjesto, u osamu. No kad su odlazili, mnogi ih vidješe i prepoznaše te se pješice iz svih gradova strčaše onamo i pretekoše ih.

Kad iziđe, vidje silan svijet i sažali mu se jer bijahu kao ovce bez pastira pa ih stane poučavati mnogočemu.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Blagdan Prikazanja Gospodinova u Hramu – Svijećnica u Međugorju

Danas, 2. veljače, te 40. dan nakon Božića, Crkva slavi blagdan Prikazanja Gospodinova u Hramu, odnosno Svijećnicu. Spomen je to na događaj kada su Josip i Marija, prema Mojsijevu zakonu prikazali Isusa u Jeruzalemskom Hramu, a taj događaj je opisan u Evanđelju po Luki. U hramu se nalazio i starac Šimun koji je Isusa nazvao Svjetlom, rekavši riječi “svjetlost na prosvjetljenje naroda”, pa se tako u narodu današnji blagdan zove i Svijećnicom. Također, danas se na svetim misama održava i obred blagoslova svijeća. Tako se danas u Međugorju na blagdan Svijećnice slave svete mise u 8, 11 i 18 sati. Svečanu svetu misu u 11 sati u župnoj crkvi sv. Jakova u Međugorju predslavio je međugorski župni vikar fra Dragan Ružić. Fra Dragan je na početku svete mise blagoslovio svijeće, te se u propovijedi osvrnuo na današnji ulomak iz Evanđelja, te je kazao kako današnji blagdan Prikazanja Gospodinova u Hramu ili Svijećnica potječe još iz 4. stoljeća. Najprije se taj blagdan počeo slaviti u Jeruzalemu, a potom se proširio i po cijelom kršćanskom svijetu.

„I Marija i Josip trebali su iskusiti ove iste osjećaje kako su bili navikli u školi božanske riječi. U ovom slučaju ipak radost vjere i nade dobivala je, u nazočnosti u Hramu pravoga i jedinoga osloboditelja Prvorođenca Spasitelja, osnovni i glavni razlog za sve druge radosti. Tu radost iskusili su najprije Šimun, starac, pobožan čovjek koji je služio tolike godine u Hramu, u susretu s Isusom. Isti osjećaj radosti doživjela je i ova starica Ana koja je svoj život proživjela kao udovica već od 20-ih godina svoga života, pa do 84. bila je udovica, ali je ostala vjerna Hramu. I mi, draga braćo i sestre, poput Šimuna trebamo poći u susret Gospodinu koji je došao da oslobodi svoj narod. Nije li to smisao procesija koje su nekada postojale za ovo liturgijsko slavlje? Nije li to smisao svijeća koje blagoslivljamo i nosimo upaljene u ruci idući u susret Gospodinu? To je simbolička potvrda središnjeg događaja povijesti”, kazao je fra Dragan Ružić te naglasio kako je Krist postao Svjetlo svijeta kako bi raspršio njegove tmine.

“Smisao blagoslovljenih i upaljenih svijeća jest poput Šimuna, recimo i poput Marije, da mi idemo u susret Kristu mašući plamićkom svoje vjere u njega uvjereni da samo idući prema Kristu mi smo našli krajnje odredište svojih želja i svojih nadanja. Ako se naš put ne susreće s onim po kojem Krist prolazi i osvjetljava ga, osuđeni smo zauvijek tapkati u tami bez cilja i zanosa, u opasnosti da postanemo žrtve vlastitih tlapnji i iluzija. Draga braćo i sestre, spasenje treba tražiti, treba željeti, čekati ga s ljubavlju, požurivati ga svojim životom kao što su to učinili starci Šimun i Ana. Potrebno se uključiti u Isusov usud kao što je to učinila Marija koja je dan za danom rastući u svom teškom prijanjanju vjere uz Sina, od Majke postala njegova najvjernija i najsavršenija učenica. Što učiniti kako bi se išlo u susret Kristu? Kako bismo ga pratili u njegovoj žrtvi? Najprije treba oživjeti snagu i zahtjev Evanđelja u svome životu, potom staviti Krista na svijećnjak svojega života vadeći ga ispod posude svojih interesa, svojih strasti i svoje rastresenosti. Nadalje, odlučivati se za istinsko dobro čovječanstva pod svaku cijenu. Zasnivati i čistiti u Isusu svoj život kako bismo svijetu donosili Duha Svetoga”, kazao je fra Dragan te dodao kako se Isus u otajstvu prikazanja objavljuje kao onaj koji pripada Bogu, Jedinorođenac Božji, Prvorođenac mnoge braće.

“Obnovimo svoju pravu vjeru u njega, ne dopustimo da se utrne svijeća užažena na našem krštenju. Po zakonu Prvorođenci pripadaju Bogu sjećajući se otkupa djece u Egiptu i obreda prvina. Odlučimo i mi smatrati svoju djecu kao Božju djecu pozorni na njihov božanski poziv. Naša djeca ne rađaju se da budu u službi nama, nego u službi Bogu. Ako pravedno, kako se činilo u drugim vremenima i kulturama sada nadiđenima, nema više očišćenja rodilje, uvijek je lijepa i potrebna stvar blagoslov Božji zazvati za svako rođenje jer od Boga dolazi svako očinstvo i svako majčinstvo. Na kraju Krist ulazi u Hram kako bi od svoga života načinio prinos spasenja. Ujedinimo se s Marijom Kristu s njegovim evanđeljem ljubavi, posebno prema posljednjima, prema onima koji su siromašni i odbačeni. Draga braćo i sestre, pojavilo se Svjetlo pravde, Krist Bog naš. Odlučimo izaći iz tmine kršćanstva ugašenog neznanjem, bezvoljnošću i sebičnošću. Odlučimo hoditi u svjetlu Evanđelja ljubavi Božje prema čovjeku”, kazao je fra Dragan te svoju propovijed zaključio riječima:

„Danas na ovaj blagdan Svijećnice ili Kalandore slavi se dan posvećenog života, dakle redovničkog života. Postoje osobe kao što smo mi franjevci koji svjedoče svijetu ljepotu nasljedovanja Krista po evanđeoskim zavjetima siromaštva, čistoće i poslušnosti. Molimo za sve redovnike kako bi mogli probuditi svijet molitvom, proročkim svjedočenjem i nazočnošću među siromašnima i odbačenima kako bi po njima zasjao u Crkvi i osvijetlio svijet Krist Gospodin, Svjetlo svih ljudi. Amen”, kazao je fra Dragan Ružić, prenosi Radiopostaja Mir Međugorje.

Devetnica Majci Božjoj Lurdskoj

Gospa Lurdska slavi se 11. veljače, devetnica se moli od 2. do 10. veljače. Cijeli se tekst moli svakoga dana devetnice


U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

O neoskvrnjena Djevice Marijo i Majko Božja Lurdska, za Tvog ukazanja u Lurdu zavapila si: Pokora, Pokora, Pokora! Isprosi nam, molimo, pravi duh pokore i oproštenje svih naših grijeha. Ti si utočište grješnika, pa se s velikim pouzdanjem utječemo Tebi, moleći te da nas izmiriš sa  svojim Sinom i isprosiš milost našem narodu, koju smo grijesima izgubili. Amen.
Zdravo Marijo…

O neoskvrnjena Djevice i Majko Božja Lurdska, okruženi smo velikim nevoljama: tjelesnim  bolestima, neimaštinom, zamkama Zloga… budi uz nas u svim pogibeljima i pomozi nam  pobijediti grijehe duše i tijela i dovedi nas u vječnu slavu. Amen.
Zdravo Marijo…

O neoskvrnjena Djevice i Majko Božja Lurdska, Ti si po primjeru Tvoga Sina pozvala na molitvu za grešnike. Obraćamo se Tebi, koja si moćna kod Boga, prinesi naše molitve pred  prijestolje milosrđa Božjega, da postignemo iskreno obraćenje i obraćenje svega svijeta i svoj  vječni spas. Amen.
Zdravo Marijo …

O neoskvrnjena Djevice i Majko Božja Lurdska, priteci u pomoć sv. Crkvi, sv. Ocu Papi i katoličkom narodu: isprosi nam svjetlo Duha Svetoga i sačuvaj nas od svih zabluda i načela ovoga svijeta, da tako združeni u vjeri, nadi i ljubavi Božjoj, živimo istine naše vjere koje nam je Tvoj Sin darovao. Amen.
Zdravo Marijo…

O neoskvrnjena Djevice i Majko Božja Lurdska, daj da se svijet obnovi u Isusu Kristu i da se vrate istinske vrijednosti u naše obitelji, među mlade i sav naš hrvatski narod te zagovorom svete Bernardice poraste broj svećeničkih i redovničkih zvanja. Amen!
Zdravo Marijo …

O neoskvrnjena Djevice i Majko Božja Lurdska, koja si se ukazala Bernardici s krunicom u ruci i pokazala svima nama da je krunica snažno oruđe u svladavanju neprijatelje vjere i u  zadobivanju sreće i blagoslova. Ojačaj nas u svakodnevnom životu i utješi svojim pohodom u  času smrti. Amen.
Zdravo Marijo…

R. Moli za nas Majko Božja Lurdska!
O. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se: Bože, koji si po Bezgrešnom začeću Djevice Marije pripravio dostojno  prebivalište svome Sinu, molimo te, da slaveći ukazanje iste Djevice, postignemo vječno  spasenje. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen!

Dan posvećenog života

Blagdan Prikazanja Gospodinova, Svijećnica, još od 1997. godine slavi se u Crkvi širom svijeta kao Dan posvećenog života. Svi su Isusovi učenici u krštenju pozvani na savršenstvo i svetost života. Ipak, nekima Bog daje posebnu milost da Krista i Evanđelje izbliza slijede i žive.

Tom pozivu čovjek se odaziva po nadahnuću Duha Svetoga, a po evanđeoskim savjetima siromaštva, čistoće i poslušnosti ulazi u poseban, od Crkve priznat stalež, redovništvo ili posvećeni život.

Bogu posvećene osobe naglašavaju zajednički život, sudioništvo, opraštanje, uzajamno prihvaćanje, vedrinu i unutarnji mir. Sve redovničke zajednice – ovisno o svojoj karizmi – u Crkvi i svijetu vrše njima vlastito poslanje. Njihov život i djelovanje postaju svijetu znak i svjetlo vječnoga života, navještaj budućega svijeta.

Papa Ivan Pavao II. uvođenjem ovog Dana želio je potaknuti više vrednovanje svjedočanstva muškaraca i žena koji su se životno angažirali do kraja nasljedovati iz blizine Krista prihvaćanjem evanđeoskih savjeta. Odrekli su se posjedovanja i odlučili na život u siromaštvu, odrekli su se moći i zavjetovali se na poslušnost, odrekli su se braka i odlučili na doživotno djevičanstvo.

Danas Bogu posvećeni život doživljava mnoge izazove i teškoće, što dokazuje i smanjenje broja zvanja. Uvijek je bilo teško sve ostaviti i slijediti Isusa, pa su i svetci morali svladavati mnoge teškoće. Danas obitelji ne prihvaćaju zvanja, teško je ostati vjeran zvanju. Veliki je izazov sekularizam i sloboda, raspolaganje novcem. Zaboravljene su dimenzije duha. Zvanja više gotovo da i nema, jer na Zapadu se više ne rađaju djeca, vlada egoizam, nema otvorenosti Božjem i ljudskom životu, što je dovelo do smanjenja broja zvanja. Danas je potrebno veće junaštvo da se prihvati Bogu posvećeni život upravo zbog takvog konteksta.

Zvanje je danas teže ostvariti nego u prošlosti. Nekada je kršćanski životni kontekst poticao redovnička zvanja. Sada se živi u posve drugačijem, sekulariziranom svijetu i mladima je za odluku potrebno mnogo veće junaštvo.

Bogu hvala na svima koji su svoj život posvetili Gospodinu, za njihovu prisutnost, molitve, rad i svjedočanstvo Božje prisutnosti u životima ljudi!

Molimo za Bogu posvećene osobe i nova duhovna zvanja!

Pin It