Molitve bl. Augustinu Kažotiću da se isprose milosti
Na današnji spomendan blaženog Augustina Kažotića donosimo molitvu da blaženik bude proglašen svetim i molitvu blaženiku da se isprose milosti.
Molitva da blaženi Augustin Kažotić bude proglašen svetim
Bože, izvore svega dobra, koji nam po životima svetaca pružaš primjer, po njihovu zagovoru i darom svoje milosti, potakni srca hrvatskih biskupa, svećenika, redovnika i redovnica te svega naroda Božjeg i svih ljudi dobre volje, da svaki od nas, kao pripadnik Crkve ili kao građanin domovine, učini sve što je dužan učiniti da velikan naše domovinske i crkvene povijesti, blaženi Augustin Kažotić, bude proglašen svetim.
Svojim svjetlom, Gospodine, rasvijetli nam pameti, da u njegovu apostolskom, učiteljskom, prosvjetiteljskom, obnoviteljskom, prognaničkom i mučeničkom životu, prepoznamo uzor za osobnu duhovnu obnovu i putokaz autentične evanđeoske zauzetosti u obnovi duhovno i materijalno opustošene nam domovine.
Pred očima sveopće Crkve i cijeloga svijeta, obraduj, svemogući Bože, napaćeni hrvatski narod i Crkvu u Hrvata te okruni svetačkom krunom još jednoga među mnogobrojnim našim plemenitim sinovima, a svima nama udijeli istinsku vjeru da po njegovu zagovoru osjetimo pomoć u svojim duhovnim, duševnim i tjelesnim potrebama. To Te molimo, dobri Oče, po Kristu našem Gospodinu. Amen.
Molitve blaženom Augustinu Kažotiću da se isprose milosti
O, blaženi Augustine, biseru katoličkog episkopata i dominikanskog reda, oče siromaha i bijednika, isprosi od Boga svojim moćnim zagovorom dar kršćanskog jedinstva među svim narodima, a meni, što se s pouzdanjem tebi utječem, isprosi na Božju slavu i moj vječni spas, živu vjeru, nepokolebljivu vjernost svetoj majci Crkvi i milost koja mi je potrebna. Tako budi.
O, blaženi Augustine, zaštitniče Trogira, diko hrvatskog naroda, oče siromaha, tješitelju bolesnika, bijednika i nevoljnika, k tebi se pouzdano utječemo. Ti si mnoge u svom životu i poslije svoje smrti utješio, ozdravio i razne im milosti od Boga isprosio, pa meni isprosi milost za koju te vruće molim (spomeni što želiš) ako to hoće Bog, koji neka je blagoslovljen u vijeke vijekova. Amen.
Bože, koji si nam u blaženom Augustinu, svome priznavaocu i biskupu zagrebačkom, dao primjer dobra pastira, daj, molimo Te, da po njegovu zagovoru zadobijemo Tvoju milost i pomoć u svojim duhovnim i tjelesnim potrebama. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
Zašto je mjesec kolovoz posvećen Bezgrješnom Srcu Marijinu?
Mjesec kolovoz izvorno je slavio Djevicu Mariju kao odgovor na Drugi svjetski rat i ukazanjâ u Fatimi.
U Katoličkoj Crkvi s vremena na vrijeme pojave se nove pobožnosti. Neke od njih uspiju se proširiti na čitav mjesec. Tako je, primjerice, mjesec lipanj posvećen Presvetom Srcu Isusovu jer ta svetkovina uvijek pada u lipnju.
Kad je započeo Drugi svjetski rat, papa Pio XII. odgovorio je na ‘zahtjev’ Gospe Fatimske pa je 31. listopada 1942. godine posvetio cijeli svijet njenom Bezgrešnom Srcu. Kako je rat nastavio, papa Pio XII. odlučio je uspostaviti blagdan Bezgrešnog Srca Marijina na datum 22. kolovoza, na zadnji dan osmine Velike Gospe.
Nakon Drugog vatikanskog sabora i liturgijskih reformi papa Pavao VI. odlučio je pomaknuti blagdan Bezgrešnog Srca Marijina i ‘ujediniti’ ga sa slavljem Presvetog Srca Isusova. Tako se danas taj Marijin blagdan slavi dan nakon blagdana Presvetog Srca Isusova, koji je u lipnju.
Premda je Crkva pomakla datum blagdana, mnogi katolici nastavili su slaviti Bezgrešno Srce Marijino u kolovozu, u dobroj vjeri da se njena poruka u Fatimi proširi po svem svijetu. Tako nije riječ o službenoj odredbi crkve već o povijesnom razvoju koji je proistekao iz Drugog svjetskog rata i poruke u Fatimi.
Danas se spominjemo bl. Augustina Kažotića, zagrebačkog biskupa i prvog hrvatskog blaženika.
Starodrevni grad Trogir na jadranskoj obali darovao je Crkvi i hrvatskome narodu dječaka koji je u Splitu ušao u Red sv. Dominika i studirao filozofiju i teologiju u istome gradu. Na putovanju za Pariz jedva je izbjegao smrti (njegov suputnik je ubijen) i nakon oporavka započeo je 1287. g. Studij na Sorbonni. Nakon završetka studija, radio je s fra Nikolom Bocassijem, generalom reda koji je kasnije postao kardinalom i papom pod imenom Benedikt XI. On će Augustina 1303. g. imenovati biskupom u gradu Zagrebu.
Kao zagrebački biskup pokazao je izvanrednu snagu duha. Bio je teološki pisac i propovjednik. Obilazio je biskupiju i poticao svećenike na duhovni život i pastoralni rad. Reformirao je liturgiju i uveo originalni “zagrebački obred”. Uveo je u katedrali zajedničko moljenje časoslova, utemeljio katedralnu školu ne samo za svećenike pripravnike, nego i za laike. Održao je bar dvije biskupijske sinode (1307. i 1314.) i sudjelovao na općem koncilu u Vienni (Francuska).
Bio je vrlo zauzeti član Hrvatskog sabora i 1318. g. predvodio je izaslanstvo episkopata u Avignon, gdje je Papi iznio probleme i poteškoće, koje je stvarao kralj Karlo Robert Anžuvinac. Kako mu kralj nije dopustio da se vrati u svoju biskupiju, Papa ga je imenovao biskupom Lucere, maloga grada u južnoj Italiji, koji je upravo bio oslobođen od Saracena. Nakon samo godinu dana biskupovanja umro je u gradu Luceri. Tijelo mu se čuva u gradskoj katedrali, a dio moći u njegovoj kapeli u zagrebačkoj katedrali.
Narod ga je odmah štovao kao sveca. Karlo, nadvojvoda kalabrijski, 1325. g. moli papu da Augustina proglasi svetim, a zagrebački misal u to doba već ima tekstove mise njemu u čast. Blaženim ga je proglasio Papa Klement XI. 1702. godine.
Uz osobito pastoralno djelovanje i vrlo skromni i siromašni osobni život, Augustin se posebno brinuo za siromahe. Tako je kanoniku upravitelju katedralne škole osigurao redovita materijalna primanja, ali mu je zabranio da od siromašnih učenika traži novac, ili bilo koje usluge. Od svojih biskupskih prihoda redovito je veći dio dijelio siromasima.
Osobitu pažnju je posvećivao zdravstvu i higijeni naroda. Iz Bamberga je naručio priručnik o zdravlju, a po selima je dao kopati bunare i saditi ljekovito bilje. Povjesničar Baltazar Krčelić, kanonik, piše da je 1312. godine u doba gradnje katedrale bila velika suša i da je po zagovoru svetog Biskupa na današnjem Trgu bana Jelačića provreo izvor vode, koji je u posljednje vrijeme vrlo lijepo uređen. To je svima poznati “Manduševac”.
U devetstoljetnom nizu zagrebačkih biskupa Augustin je – uz kardinala Stepinca – uzdignut na čast oltara, a vodi se postupak za njegovo proglašenje svetim.
MOLITVA BLAŽENOM AUGUSTINU KAŽOTIĆU
O, blaženi Augustine, koji si, pun revnosti za spas neumrlih duša, riječju i djelom poticao svakoga na dobro, a svojim neumornim propovijedanjem branio i širio Kristovu vjeru, isprosi nam milost, da kao prava djeca Katoličke crkve, vjerujemo sve ono što je Bog objavio i vršimo sve što nam je zapovijeđeno, da sačuvamo svoju vjeru od zabluda i dušu od grijeha te tako postignemo spas svoje duše. Amen
ČITANJA: Jr 26,11-16.24; Ps 69,15-16.30-31.33-34; Mt 14,1-12
BOJA LITURGIJSKOG RUHA: zelena
IMENDANI: Augustin, Martin, Salvator, Spaso
NAPOMENA: ▪ Prva subota u mjesecu: Molitva za svećenička i redovnička zvanja.
Prvo čitanje:
Jr 26, 11-16.24
Zaista, Gospodin me posla k vama da vam govorim sve ove riječi.
Čitanje Knjige proroka Jeremije
U one dane: Svećenici i proroci rekoše starješinama i svemu narodu: »Ovaj je čovjek zaslužio smrt, jer je prorokovao protiv ovoga grada, kao što ste čuli na svoje uši.« Tada Jeremija reče svim starješinama i svemu narodu: »Gospodin me posla da prorokujem protiv ovoga Doma i protiv ovoga grada sve ono što ste čuli. Popravite, dakle, putove svoje i djela svoja, i slušajte glas Gospodina, Boga svoga: i pokajat će se za zlo kojim vam se zaprijetio. Ja sam, evo, u vašim rukama. Učinite sa mnom što vam se čini dobro i pravo. Ali dobro znajte: ako me pogubite, krv nedužnu navalit ćete na sebe, na ovaj grad i na njegove stanovnike. Jer, zaista, Gospodin me posla k vama da u vaše uši govorim sve ove riječi.«
Tada rekoše starješine i sav narod svećenicima i prorocima: »Ovaj čovjek nipošto ne zaslužuje smrt, jer nam je govorio u ime Gospodina, Boga našega.«
I Ahikam, sin Šafanov, zaštiti Jeremiju, te ga ne predaše u ruke narodu da ga pogube.
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Ps 69, 15-16.30-31.33-34
Pripjev:
U vrijeme milosti, usliši me, Gospodine!
Izvuci me iz blata da ne potonem, od onih koji me mrze, izbavi me — iz voda dubokih. Nek me ne pokriju valovi, nek me ne proguta dubina, nek bezdan ne zatvori usta nada mnom!
Ja sam jadnik i bolnik — nek me štiti tvoja pomoć, o Bože! Božje ću ime hvaliti popijevkom, hvalit ću ga zahvalnicom.
Gledajte, ubogi, i radujte se, nek vam oživi srce, svima koji Boga tražite. Jer siromahe Gospodin čuje, on ne prezire sužanja svojih.
U ono vrijeme doču Herod tetrarh za Isusa pa reče svojim slugama: »To je Ivan Krstitelj! On uskrsnu od mrtvih i zato čudesne sile djeluju u njemu.« Herod doista bijaše uhitio Ivana te ga svezana bacio u tamnicu zbog Herodijade, žene brata svoga Filipa. Jer Ivan mu govoraše: »Ne smiješ je imati!« Htjede ga ubiti, ali se bojao naroda jer su ga smatrali prorokom.
Na Herodov rođendan zaplesa kći Herodijadina pred svima i svidje se Herodu. Zato se zakle dati joj što god zaište. A ona nagovorena od matere: »Daj mi, reče, ovdje na pladnju glavu Ivana Krstitelja.« Ražalosti se kralj, ali zbog zakletve i sustolnika zapovjedi da se dade. Posla odrubiti glavu Ivanu u tamnici. I doniješe glavu njegovu na pladnju, dadoše djevojci, a ona je odnije materi.
A učenici njegovi dođu, uzmu njegovo tijelo i pokopaju ga pa odu i jave Isusu.
U vrijeme moljenja Devetnice, skrušeno se ispovijedi i barem jednom pričesti, te učini neko djelo milosrđa prema bližnjemu, na čast Svete Filomene.
SVE DANE devetnice se moli ovim redosljedom: 1.Uvodna molitva 2.Svakodnevna molitva 3..(Razmatranje i molitva) 4.Mala Krunica (na dnu teksta) 5.Litanije (na dnu teksta)
Sve molitve i razmatranja su navedene ispod nakana.
*****
NAKANE: 1.OSOBNE NAKANE I POTREBE KOJE IMATE 2.U ZAHVALU PRESVETOM TROJSTVU ZA DAR ŽIVOTA I SVE ŠTO NAM JE DAO BOG 3.ZA JEDNU OBITELJ DA JU PROŽME BOŽJE MILOSRĐE,MIR I PROVIDNOST TE ŽIVI U MIRU. 4.ZA MILOST POTPUNOG PREDANJA BOGU,DA NAM SRCE GORI OD ČEŽNJE ZA BOGOM TE DA ISPUNIMO VOLJU BOŽJU.
*****
1.UVODNA MOLITVA(Svaki dan)
-Dođi Duše Sveti, ispuni srca svojih vjernih! I zapali u nama oganj svoje ljubavi! Gospodine, molimo Te, upravljaj našim djelima i prati nas svojom pomoću, da svaka naša molitva i radnja s Tobom uvijek započne, a započeta, da se s Tobom dovrši. Amen. -Bože, u pomoć mi priteci! Gospodine, pohiti da mi pomogneš! Slava Ocu…
2.SVAKODNEVNA MOLITVA U DEVETNICI:
Čista djevice i nepobjediva Kristova mučenice, Sveta Filomeno, klečim s potpunom predanošću pred Bogom i pred Tobom. Izabirem Te za svoju posrednicu i zaštitnicu, da me usliši po Tvom zagovoru Tvoj Božanski Zaručnik Isus Krist i Njegova Presveta Majka. Znam da Ti oni ništa neće uskratiti i zato Te molim iz dubine srca da me pogledaš kao jedno od svoje djece i da me zaštitiš od mojih neprijatelja. Izmoli milost mojoj duši da do kraja života budem očuvana od svake ljage i da bude ukrašena svim krepostima. Posebno predano molim milost da podnesem sve tegobe, koje mi Bog u svojoj Providnosti šalje, da se tako pročisti moja duša i da pokorom dam zadovoljštinu za mnoge grijehe koje sam učinio u životu. Zbog Tvoje velike ljubavi, molim Te, izmoli mi željenu milost, po Tvojim izvanrednim zaslugama, (sada preporuči svoju potrebu). To od Tebe ponizno očekujem, ako je prema Božjoj volji i za moj Vječni spas. Također molim, da mi izmoliš veću vjeru, ufanje i ljubav, te pravo kajanje za moje grijehe. Sveta Filomeno, moli za me Isusa i Mariju! Amen. (Oče naš,Zdravo Marijo,Slava Ocu.)
PRVI DAN
RAZMATRANJE: Sveta Filomena je živjela u kušnjama i pogibeljima svijeta. U tome sam joj sličan, ali ja sam već dugo okovan zakonima svijeta, nečistim i nekršćanskim običajima. Nisam li vezan grešnim sklonostima koje Evanđelje osuđuje? Ne trudim li se svidjeti svijetu da bih bio cijenjen u njemu? Promatraj kako je Sveta Filomena očuvala djevičanstvo usred svijeta, uza sve progone. Očuvala je netaknut lijepi ljiljan čistoće do svoje smrti. Pomisli kako si se ti odnosio prema ovoj anđeoskoj kreposti. Ponizi se i skruši dok razmatraš djevičansku čistoću Svete Filomene, koja je bila izložena svijetu i njegovim privlačnostima.
MOLITVA: Plemenita djevice i vjerna učenice Evanđelja, nepobjediva mučenice Isusa Krista! Bila si usred nevjernog i pokvarenog svijeta ukrašena mnogim milostima i velikom čistoćom, te prožeta živom vjerom i hrabrošću. Sveta Filomeno, dok je Rim bio poganski i pokvaren, Ti si imala nepokolebljivu vjeru u svog nebeskog Zaručnika i očuvala si netaknutu čistoću, a svoj život žrtvovala si u najstrašnijim mukama. Molim Te, izmoli mi pred Prijestoljem Milosrđa, po Tvojim plemenitim zaslugama, milost čistoće duše i tijela i milost sretne smrti u Isusu Kristu. Amen. (Oče naš+ Zdravo Marijo+Slava Ocu+Mala krunica+litanije)
DRUGI DAN
RAZMATRANJE: Razmisli kako Sveta Filomena nije ni na trenutak odstupila od izabranog puta djevičanstva, kako je znala krotiti neuredne tjelesne sklonosti, kako je neprestano i u svakoj prilici promatrala čednost Isusa Krista i bdjela nad pogibeljima. Kako se ti u takvim prilikama ponašaš? Da li nasljeduješ u čistoći Svetu Filomenu? Koji su uzroci tvojih kušnji, slabosti, padova? Nastoj im se ukloniti. Izbjegavaj sve što škodi tvojoj duši i tijelu. Brižno se trudi da postaneš čedan.
MOLITVA: Plemenita djevice i vjerna učenice Evanđelja, nepobjediva mučenice Isusa Krista! Bila si usred nevjernog i pokvarenog svijeta ukrašena mnogim milostima i velikom čistoćom, te prožeta živom vjerom i hrabrošću. Sveta Filomeno, dok je Rim bio poganski i pokvaren, Ti si imala nepokolebljivu vjeru u svog nebeskog Zaručnika i očuvala si netaknutu čistoću, a svoj život žrtvovala si u najstrašnijim mukama. Molim Te, izmoli mi pred Prijestoljem Milosrđa, po Tvojim plemenitim zaslugama, milost čistoće duše i tijela i milost sretne smrti u Isusu Kristu. Amen. (Oče naš+ Zdravo Marijo+Slava Ocu+Mala krunica+litanije)
TREĆI DAN
RAZMATRANJE: Promatraj kako je Sveta Filomena kroz molitvu rasla i jačala u ljubavi prema čistoći. Molitva je nepresušni izvor bez kojega duša ne može živjeti. Isusova Presveta Krv pere dušu, a Presveto Tijelo ju hrani. Sve je to potrebno da bi se moglo očuvati dušu, usaditi sjeme jakosti, a iz njega se razvija nepobjediva, sveta kršćanska čistoća. Ista ova sredstva, kojima se služila Sveta Filomena, sredstva potrebna za osobno posvećenje, jednako stoje i tebi na raspolaganju… Kako ti pristupaš svetim sakramentima? Kada i kako se ispovijedaš? Da li u poniznoj ljubavi i poštovanju primaš često svetu Pričest sa željom da ti Milosrdni Isus potpuno očisti dušu od svega što se Njemu ne sviđa i da se nastani u njoj? Neka ti ispovijed bude češća i redovita, uvijek skrušena, s ljubavlju učinjena, sa što više pouzdanja i poniznosti, a nadjeljom i blagdanom, te u tjednu, ako ti je moguće, dnevna sveta Misa i Pričest.
MOLITVA; Hrabra sveta mučenice i vjerna Kristova zaručnice, koja si u Bogu očuvala blago vjere i svete čistoće! Pretrpjela si da te sa sidrom svezanim oko vrata bace u valove Tibera. Iz ove pogibelji oslobodio Te nebeski Zaručnik po svetim Anđelima, da se ne utopiš u mutnim valovima rijeke. Žarko molim Tvoj sveti zagovor, da se usred gorčina, strahova i žalosti, koje neprestano lebde nad mojom glavom, opremljen jakošću očuvam od grijeha i vječne smrti duše, te da ne padnem u napast. Amen. (Oče naš+ Zdravo Marijo+Slava Ocu+Mala krunica+litanije)
ČETVRTI DAN
RAZMATRANJE: Razmotri kako je bila mučena Sveta Filomena; o množini, težini i različitosti muka koje je podnijela do svoje smrti, kako je zli duh raspaljivao bijes mučitelja. Misli na to kako je ona uza sve te muke bila nepokolebljiva i strpljiva. Jesu li kod tebe povezani nerazdvojno bol i strpljivost? Trpio si rijetko, možda i malo, a ipak nisi uslijed svojih trpljenja morao umrijeti! Odakle dolaze tako velike slabosti? Možda odatle, što nisi htio upotrijebiti ni jedno sredstvo spasenja? Koje sredstvo u toj borbi koristiš? Budi ubuduće strpljiv i pre¬dan u bolima i protivštinama koje ti šalje Gospodin.
MOLITVA; Hrabra sveta mučenice i vjerna Kristova zaručnice, koja si u Bogu očuvala blago vjere i svete čistoće! Pretrpjela si da te sa sidrom svezanim oko vrata bace u valove Tibera. Iz ove pogibelji oslobodio Te nebeski Zaručnik po svetim Anđelima, da se ne utopiš u mutnim valovima rijeke. Žarko molim Tvoj sveti zagovor, da se usred gorčina, strahova i žalosti, koje neprestano lebde nad mojom glavom, opremljen jakošću očuvam od grijeha i vječne smrti duše, te da ne padnem u napast. Amen. (Oče naš+ Zdravo Marijo+Slava Ocu+Mala krunica+litanije)
PETI DAN
RAZMATRANJE: Promisli kako je trpjela Sveta Filomena za Isusa. Htjeli su joj oteti vjeru, prisiliti je da se odrekne krsnog zavjeta. Što hoće u mnogim prigodama đavao, svijet i tijelo od tebe, pa i samo tvoje srce, ako ne slične nevjernosti i uvrede Bogu? Ne vodi li te lažni strah i slabost da zanemaruješ svoje staleške dužnosti, da zaniječeš svoju vjeru? O, Bože, kakva sramotna kukavština! Konačno se ohrabri, pobijedi strah pred ljudima i reci jasno i iskreno samome sebi: »Zar nije bolje da se svidim Bogu nego ljudima!«
MOLITVA: Ljubljena zaručnice i neustrašiva mučenice Isusa Krista, Sveta Filomeno! Ti si, da bi očuvala svoju čistoću, junačkom vjerom na ulicama poganskog Rima ustrajno trpjela pogrde uz koje su te nastojali ubiti. I više od toga, odrekla si se radosti i slave svijeta i prezrela tjelesna zadovoljstva, zbog nauka Evanđelja i na slavu djevičanstva. Ti si se odrekla života svog djevičanskog tijela, pretrpjela bičevanje remenjem sa željeznim prstenjem, i pod smrto-nosnim udarcima bila pokrivena ranama kao Tvoj Spasitelj, koji Te tako žarko ljubio. Priznajući da sam grešnik, žarko Te molim, Sveta Filomeno, izmoli mi potrebnu jakost; da živim slobodan od nečistoće grijeha, da imam čvrstu vjeru i da umrem vjeran svetoj Crkvi Katoličkoj. Amen. (Oče naš+ Zdravo Marijo+Slava Ocu+Mala krunica+litanije)
ŠESTI DAN
RAZMATRANJE: Promotri kako je Sveta Filomena žrtvujući svoj život za Isusa primijenila na sebe Spasiteljeve riječi: »Tko ne ostavi oca i majku i ne zamrzi svoj život na ovome svijetu, ne može biti moj učenik«. Ona nije oklijevala da sve žrtvuje. Pokaži u malim kušnjama jesi li dostojan svoga Spasitelja. Kome daješ prednost kada trebaš birati između Boga i stvorenja, između vjernosti i ljubavi prema Bogu i ljudskih obzira? Potrudi se da se svidiš jedino Bogu, a stvorovima samo u okviru Božje volje, jer od tebe i tvog lošeg izbora dolaze tvoje neuredne sklonosti.
MOLITVA: Ljubljena zaručnice i neustrašiva mučenice Isusa Krista, Sveta Filomeno! Ti si, da bi očuvala svoju čistoću, junačkom vjerom na ulicama poganskog Rima ustrajno trpjela pogrde uz koje su te nastojali ubiti. I više od toga, odrekla si se radosti i slave svijeta i prezrela tjelesna zadovoljstva, zbog nauka Evanđelja i na slavu djevičanstva. Ti si se odrekla života svog djevičanskog tijela, pretrpjela bičevanje remenjem sa željeznim prstenjem, i pod smrto-nosnim udarcima bila pokrivena ranama kao Tvoj Spasitelj, koji Te tako žarko ljubio. Priznajući da sam grešnik, žarko Te molim, Sveta Filomeno, izmoli mi potrebnu jakost; da živim slobodan od nečistoće grijeha, da imam čvrstu vjeru i da umrem vjeran svetoj Crkvi Katoličkoj. Amen. (Oče naš+ Zdravo Marijo+Slava Ocu+Mala krunica+litanije)
SEDMI DAN
RAZMATRANJE: Razmisli kako je Sveta Filomena podnosila sramotu, pogrde, klevete i ruganja, vrijeđanja i zlostavljanja od svojih progonitelja i od velikog dijela promatrača. Nepokolebljiva u vjeri, ona je trpjela muke i nije zbog svega toga bila manje hrabra i jaka, niti manje radosna kada je svjedočila svoju vjeru. Jesi li ti dovolj¬no jak, kada te svijet kleveće, grdi ili progoni, dovoljno strpljiv? Koliko držiš do progona svijeta i kušnji koje dolaze od njega? Može li biti nečastan onaj koji časti Boga, nečastan zbog toga što časti Boga? Ne boj se! Idi svojim putem, onim koji te vodi u vječno Blaženstvo. Ne uznemiruj se kada čuješ grube ili nepravedne riječi, uvrede, surovost ili prostotu protiv sebe!
MOLITVA: Velikodušna djevice, koja si u nadnaravnoj radosti i s nepobjedivom jakošću budno branila svoje djevičanstvo! Ti si tu radosti i jakost pokazala time što si žrtvovala tri puta svoje djevičansko tijelo, da bude okrutno izranjeno za svoj nebeskog Zaručnika. Moli za mene, koji se tako malo brinem za Božji Zakon, te mi izmoli posebnu jakost po kojoj ću postići vječni spas, a ujedno i svetu predanost u podnošenju boli i muka ovoga života, kao i odlučnost u opiranju napadima pakla. Amen. (Oče naš+ Zdravo Marijo+Slava Ocu+Mala krunica+litanije)
OSMI DAN
RAZMATRANJE: Razmotri, kako se Sveta Filomena svega odrekla iz ljubavi prema Isusu i tako ušla u vječnu radost u Nebu. Mogla je reći svom srcu: »Da, sigurna sam, vječni Sudac mi je pripravio krunu pravednosti i slave, jer sam žrtvovala sva prolazna dobra iz ljubavi prema Njemu«. – Gledaj je sada u Nebu!! Pitaj se, jesu li i same misli kojima se Ti baviš takve kada se nađeš pred odrađenom žrtvom. Kako sve to utječe na tebe? »Ah«, govorili su sveci: »Dopustio si, Bože, da sve izgubim, da bih sve dobio«. Sto kažem ja na to? Hitro i radosno prinesi sve žrtve koje susrećeš u svojoj djelatnosti, samo ako time tvoja dužnost u vršenju dobra i obaveze ne trpi štetu.
MOLITVA: Velikodušna djevice, koja si u nadnaravnoj radosti i s nepobjedivom jakošću budno branila svoje djevičanstvo! Ti si tu radosti i jakost pokazala time što si žrtvovala tri puta svoje djevičansko tijelo, da bude okrutno izranjeno za svoj nebeskog Zaručnika. Moli za mene, koji se tako malo brinem za Božji Zakon, te mi izmoli posebnu jakost po kojoj ću postići vječni spas, a ujedno i svetu predanost u podnošenju boli i muka ovoga života, kao i odlučnost u opiranju napadima pakla. Amen. (Oče naš+ Zdravo Marijo+Slava Ocu+Mala krunica+litanije)
DEVETI DAN
RAZMATRANJE: Misli o tome kako je Sveta Filomena podnosila sve patnje za Isusa i već u ovom životu sve primila stostruko natrag. Kolika slava i kakva moć joj je dana! Kako veliki broj hodočasnika traži Njezina svetišta! Koliki broj blagdana je na njenu čast! Koliki darovi su joj prineseni! S kakvom revnošću se traže Njene relikvije! Tako Bog ispunjava svoja obećanja. A to je tek ono što se vidi na ovome svijetu. O, kad bismo mi naša obećanja tako ispunjavali! Budi, dakle, vjeran Bogu, da bi Bog, također, bio dobar prema tebi, jer Bog se ne da nadvisiti u velikodušnosti, iako je uvijek i pravedan i milosrdan u savršenom skladu.
ZAKLJUČNA MOLITVA(samo deveti dan se moli) Slavna Kristova mučenice i zaručnice! Bog Ti je pripravio neprolaznu krunu slave. On nije bio zadovoljan žestinom boli koje si pretrpjela i nije htio da u njima brzo podlegneš, nego je produljio Tvoj život množeći Tvoje boli, rane i muke, da bi tako povećao Tvoju pobjedu i vječnu slavu. Tako Te učinio čudesnijom pred nebeskim duhovima, uzvišenijom pred slavnim mučenicima. Po Božjoj Promisli, bila si ponovo okovana lancima i dovedena pred sudačku stolicu tiranina. Tvoja anđeoska čistoća i vjera iznova su bile izložene kušnjama. Dovodila si do očaja svoje neljudske neprijatelje, kada nisu mogli pobijediti Tvoju herojsku postojanost. U svojoj nemoći oni su te osudili na glavosijek. To je bila posljednja muka koja je okrunila Tvoje zasluge i koja Te u slavnom trijumfu uvela u Kraljevstvo nebeskog Zaručnika. Molim Te, spusti svoj ljubazni pogled na mene. Udostoj se pokazati jedan znak svoje dobrote, da su Ti moje molitve bile ugodne. Izmoli mi milosti potrebne za spas i sve stoje potrebno da izbjegnem vječnu smrt, a posebno Te molim da mi izmoliš milost sretne smrti. Učini da svi ljudi strpljivo i s nadom podnose sadašnje nevolje, te da tako budemo uvijek osvježeni i utješeni po Tvojoj slatkoj ljubavi, da bismo u najvećem straho¬poštovanju častili Presveto Trojstvo, Boga, koji Te pratio s tako mnogo blagoslova, koji Te podigao na tako visoki stupanj svetosti, koji je uza Te bio usred Tvojih neprijatelja i pomogao Ti kod Tvoje strašne smrti i koji Te slavodobitno uveo u vječnu slavu. Tisuću puta hvala Presvetoj Djevici Mariji, Majci Božjoj, Kraljici mučenika, koja Ti je u Tvojim mukama pomagala svojom moćnom zaštitom, kao Majka puna ljubavi. Sveta mučenice, vjerujem da ćeš me odsada štititi, jer štujem Tvoje zasluge i slavnu pobjedu. Amen. (Oče naš+ Zdravo Marijo+Slava Ocu+Mala krunica+litanije)
KRUNICA U ČAST SVETE FILOMENE
Vjerovanje, 3 Očenaša, 13 Zdravo Marijo sa zazivom “Sveta Filomeno moli za nas” Slava Ocu
LITANIJE U ČAST SVETE FILOMENE
Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se! Gospodine, smiluj se! Kriste, čuj nas! Oče nebeski, Bože, smiluj nam se! Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se! Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveta Marijo, Kraljice Mučenika, moli za nas! Sveta Marijo, Kraljice djevica, moli za nas!
Sveta Filomeno, nagrado za vjeru svojih roditelja, moli za nas! Sveta Filomeno, dijete blagoslova, moli za nas! Sveta Filomeno, kćeri svjetla, moli za nas! Sveta Filomeno, Bogu ugodna zbog svoje vjernosti od najranije mladosti, moli za nas! Sveta Filomeno, čista zaručnice Kristova, moli za nas! Sveta Filomeno, ljubljena kćeri blažene Djevice Marije, moli za nas! Sveta Filomeno, vjerno ogledalo Marijinih kreposti, moli za nas! Sveta Filomeno, sestro anđela, moli za nas! Sveta Filomeno, čista kao golubica, moli za nas! Sveta Filomeno, nježna obožavateljica Krista, moli za nas! Sveta Filomeno, prijateljice usamljenosti i povučenosti od svijeta, moli za nas! Sveta Filomeno, tiha Ružo mučeništva, moli za nas! Sveta Filomeno, Bogu ugodna žrtvo klanice, moli za nas! Sveta Filomeno, predana bijesu tiranina, moli za nas! Sveta Filomeno, nepokolebljiva u svakoj boli, moli za nas! Sveta Filomeno, utješena u tamnici od Božje Majke, moli za nas! Sveta Filomeno, vezana za stup, moli za nas! Sveta Filomeno, bičevana kao Tvoj božanski Zaručnik, moli za nas! Sveta Filomeno, prostrijeljena od roja strijela, moli za nas! Sveta Filomeno, čudesno iscijeljena, moli za nas! Sveta Filomeno, koju su anđeli čudesno oslobodili od sidra i prenijeli po vodi, moli za nas! Sveta Filomeno, Božjom moći čudesno zaštićena od usijanih strijela,moli za nas! Sveta Filomeno, koja si dragovoljno sagnula glavu pred krvničkim mačem, moli za nas! Sveta Filomeno, moćna na nebu, moli za nas! Sveta Filomeno, urešena krunom djevičanstva i palmom mučeništva, moli za nas! Sveta Filomeno, uresu slavne i vojujuće Crkve, moli za nas! Sveta Filomeno, slavna po mnogim čudesima, moli za nas! Sveta Filomeno, koja daješ vid slijepima i hod hromima, moli za nas! Sveta Filomeno, zdravlje bezizlazno bolesnima, moli za nas! Sveta Filomeno, tješiteljice žalosnih, moli za nas! Sveta Filomeno, zaštitnice udovica i siročadi, moli za nas! Sveta Filomeno, pomoćnice i utočište siromasima, moli za nas! Sveta Filomeno, osloboditeljice zarobljenicima, moli za nas! Sveta Filomeno, voditeljice putnicima, moli za nas! Sveta Filomeno, ljubazna zaštitnice mladih, moli za nas! Sveta Filomeno, strahu zlih duhova, moli za nas! Sveta Filomeno, gospodarice nad moćima ove zemlje, moli za nas! Sveta Filomeno, vjerno utočište svima koji mole tvoj zagovor, moli za nas!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine! Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine! Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine!
U svim našim žalostima i tjeskobama: sada i na času smrti naše, pohiti nam u pomoć, slavna djevice i mučenice, sveta Filomeno!
Pomolimo se: Slavna djevice, nepobjediva mučenice, sveta Filomeno, Ti si iz ljubavi prema Isusu, svom Zaručniku, pretrpjela tolike muke, prolila svoju krv da posvjedočiš svetu vjeru. Sretan sam da mogu spoznati i priznati veličinu Tvoje žrtve. Izmoli mi živu vjeru, čvrsto ufanje i goruću ljubav, te milost koju tražim od Gospodina u Tvoje ime, a iznad svega da kroz cijeli svoj život vjerno služim našem Gospodinu Isusu Kristu i da Ga mogu nakon smrti posjedovati. Amen.
Samo dvije godine nakon njezine smrti, 1255., papa Aleksandar IV. proglasio ju je svetom. Štuje se kao zaštitnica očnih bolesnika, lijepog vremena, televizije, a spomendan joj se slavi na dan smrti – 11. kolovoza
Sveta Klara utemeljiteljica je Reda klarisa – jednog od najstrožih redova u Katoličkoj Crkvi. Samo dvije godine nakon njezine smrti, 1255., papa Aleksandar IV. proglasio ju je svetom. Štuje se kao zaštitnica očnih bolesnika, lijepog vremena, zlatara, televizije, a spomendan joj se slavi na dan smrti – 11. kolovoza.
Prvi dan (2. kolovoza)
“Uvijek nastojte slijediti put svete jednostavnosti, poniznosti, siromaštva i časnog svetog ponašanja, da se širi miomiris dobra glasa” (usp. OKl 56. 58).
Molitva: Sveta Klaro, ti si poniznošću, snagom vjere i mišicama siromaštva pronašla dragocjeni biser sakriven u njivi svijeta i ljudskih srdaca, a to je sam Isus Krist po kojemu je i za kojega sve stvoreno.
Daj da i mi u svom životu pronađemo taj dragocjeni biser te shvatimo što to znači ostaviti sve poradi Krista i njegova Kraljevstva, koji živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen. (usp. 3PA 7)
R. Blagoslivljajmo Gospodina Boga živoga i pravoga: iskazujmo mu uvijek hvalu, slavu, čast, blagoslov i sva dobra.
O. Amen. Amen.
Drugi dan (3. kolovoza)
“Nastojte iznad svega imati Duha Gospodnjega i njegovo sveto djelovanje i da mu se uvijek molite čistim srcem” (usp. PKl X, 9-10).
Molitva: Sveta Klaro, ti si bila za svoje sestre žar ljubavi, slatkoća dobrote, posrednica mira i zajedništvo prijateljstva. Izmoli i nama milost Duha Svetoga i njegovo sveto djelovanje, kako bismo u svom srcu nosili sve ljude i hranili ovaj svijet molitvom koja preobražava i obnavlja. Amen.
Treći dan (4. kolovoza)
“Postavi svoj duh pred zrcalo vječnosti, uroni svoju dušu u sjaj slave, postavi svoje srce u lik božanske biti i sva se preobrazi…” (3PA 12. 13).
Molitva: Sveta Klaro, ti si pogled svoga duha imala uvijek upravljen iznad nestalnosti ovoga svijeta, širom otvoren kišama milosti (usp. 4Čel 19). Ti, koja si bila neumorna u Teoviziji (promatranju Boga), u ovom našem vremenu proglašena si zaštitnicom televizije. Ti, koja si spoznala Boga kao jedino bogatstvo svoje duše, pomozi i nama koji smo putnici i stranci na ovom svijetu, da sve više želimo spoznati Boga, širinu njegovih dobročinstava, duljinu njegovih obećanja, visinu njegova veličanstva i dubinu njegovih sudova i da nas ne udaljuju od Gospodina stvari ovoga svijeta, već da znamo zrelo i promišljeno odabrati ono što nam pomaže da i mi rastemo u gledanju Boga. (usp. ON 3) Amen.
R. Blagoslivljajmo Gospodina Boga živoga i pravoga: iskazujmo mu uvijek hvalu, slavu, čast, blagoslov i sva dobra.
O. Amen. Amen.
Četvrti dan (5. kolovoza)
“Priljubi se uz njegovu presvetu Majku” (3PA 18).
Molitva:Sveta Klaro, ti si nam pokazala najizvrsniji put kojim ćemo slijediti Isusa, a to je njegova presveta Majka, koja je u malom klaustru svoje djevičanske utrobe nosila Onoga koga cijeli svemir ne može obuhvatiti. Pomozi nam da budemo vjerni Božjoj milosti i da slijedimo Marijine stope siromaštva i poniznosti, kako bi naša duša postala stan i sjedište Boga-Ljubavi. (usp. 3PA 19-23) Povedi nas u Betlehem pred siromašne jaslice Sina Božjega i njegove Majke; povedi nas s Marijom podno Isusova križa i pomozi nam da velikodušno stojimo podno križa svakog našeg brata i sestre. Amen.
R. Blagoslivljajmo Gospodina Boga živoga i pravoga: iskazujmo mu uvijek hvalu, slavu, čast, blagoslov i sva dobra.
O. Amen. Amen.
Peti dan (6. kolovoza)
“Preobrazi se sva motrenjem u sliku njegova božanstva, da i sama osjetiš skrivenu slatkoću koju je sam Bog od početka čuvao za one koji ga ljube” (3PA 14).
Molitva: Sveta Klaro, svojim životom poučila si nas kako trpjeti i umirati s Kristom donosi vječnu radost i slavu. Pomozi nam da svakog dana uzmemo svoj križ, da se odričemo sebe te slijedimo Sina Božjega koji nam je postao Put (usp. OKl 5). Neka Isus bude zrcalo u kojem ćemo se neprestano ogledati i u kojem ćemo promatrati ovaj svijet. On, čiji miomiris mrtve uskrisuje i od čijeg su gledanja blaženi svi građani višnjeg Jeruzalema, neka nas uvede u svoju slavu. (usp. 4PA 11-13) Amen.
R. Blagoslivljajmo Gospodina Boga živoga i pravoga: iskazujmo mu uvijek hvalu, slavu, čast, blagoslov i sva dobra.
O. Amen. Amen.
Šesti dan (7. kolovoza)
“Ja, Klara, službenica Kristova i biljčica svetog oca Franje, sestra i majka vaša, blagoslivljam vas svakim blagoslovom…” (usp. BlKl)
Molitva:Sveta Klaro, ti si istrošila svoj život u ljubavi prema Isusu, osvježavajući i podržavajući klonule udove njegova mističnog Tijela. Pomozi i nama da postanemo izvori Božje snage i blagoslova, uvijek na raspolaganju žednima. Daj da neutaživo žeđamo za dobrim izvorima života i svetosti koje nam Otac nebeski daje u Kristu Isusu. Amen.
R. Blagoslivljajmo Gospodina Boga živoga i pravoga: iskazujmo mu uvijek hvalu, slavu, čast, blagoslov i sva dobra.
O. Amen. Amen.
Sedmi dan (8. kolovoza)
“Pođi u miru, dušo moja blagoslovljena, jer imaš dobru pratnju na putu, jer onaj koji te stvorio i posvetio, uvijek te je čuvao kao majka svoje čedo i ljubio nježnom ljubavlju” (4Čel 46).
Molitva: Sveta Klaro, sav je tvoj život bio sama zahvalnost i pjesma Ocu milosrđa kojeg si proslavila u cijeloj Crkvi. (usp. OKl 2.14) Daj nam svoga duha jednostavnosti, zanosa i radosti, da doživimo sebe kao ljubljena bića i da zahvaljujemo Bogu za svoj život, slaveći ga svojim postojanjem. Amen.
R. Blagoslivljajmo Gospodina Boga živoga i pravoga: iskazujmo mu uvijek hvalu, slavu, čast, blagoslov i sva dobra.
O. Amen. Amen.
Osmi dan (9. kolovoza)
“Sin je Božji postao za nas Put” (OKl 5).
Molitva: Sveta Klaro, Isus je bio tvoje pravilo, tvoj program života, tvoj uzor, tvoj put. Daj da i mi, poput tebe, jednostavno i ponizno poslušamo riječ Evanđelja te svojim životom budemo drugima ogledalo i primjer. (OKl 19) Neka tvoje svjetlo, koje je odraz Sunca Pravde, grije naša srca, obasja naše misli i ispuni nas željom živjeti Evanđelje u današnjem svijetu. Amen.
R. Blagoslivljajmo Gospodina Boga živoga i pravoga: iskazujmo mu uvijek hvalu, slavu, čast, blagoslov i sva dobra.
O. Amen. Amen.
Deveti dan (10. kolovoza)
“Blagoslovljen budi, Gospodine, koji si me stvorio!” (4Čel 46).
Molitva: Sveta Klaro, stoljeća su prošla otkako si zapjevala Gospodinu pjesmu hvale, najuzvišenijeg siromaštva, bratske ljubavi i duboke molitve. Nauči nas ljubiti Isusa kako si ga ti ljubila, da ga prepoznajemo u njegovoj Crkvi i Euharistiji. Izmoli nam milost da ne mislimo na sebe, nego da mislimo na svu našu braću i sestre koji ne vide kako je lijepo živjeti za Boga. Amen.
R. Blagoslivljajmo Gospodina Boga živoga i pravoga: iskazujmo mu uvijek hvalu, slavu, čast, blagoslov i sva dobra.
Vidjelica Mirjana Dragičević-Soldo: 2. kolovoz je značajan datum
Dana 2. kolovoza 1981, Djevica Marija je dopustila mještanima nazočnim na Ukazanju da ju mogu dodirnuti i objavila je zašto je došla. 2. kolovoz 1987.
Gospa se počela ponovno ukazivati vidjelici Mirjani (svakog drugog u mjesecu). Istoga datuma mnogi su vidjeli neobične pojave na Suncu. Vidjelica Mirjana kaže da sve ukazuje na naredne događaje vezane za taj datum.Međugorje i datum 2. kolovoz su povezani na poseban način koji će biti više u potpunosti poznat u budućnosti, riječi su citirane u knjizi “Međugorje, Zadnje ukazanje”, autora Wayne Weible-a.
U knjizi, Weible pita vidjelicu je li slučajno da su ponovni susreti s Djevicom Marijom počeli iznova na 2. kolovoz 1987.g., nakon stanke od gotovo pet godina.
“Mnoge lijepe stvari su se dogodile na ovaj dan. Shvatit ćete kasnije zašto je taj dan Gospa izabrala da mi se ponovno ukaže”,- kaže Mirjana
Također, 2. kolovoza 1981.g. Djevica Marija je objasnila zašto se počela ukazivati u Međugorju, s porukom “Glavna borba je između moga Sina i Sotone. Ljudske duše su u pitanju.” I 2. kolovoza 2009.g. se procjenjuje da je 50.000 ljudi svjedočilo čudesnim pojavama na Suncu i Nebu tijekom Ukazanja Mirjani.
Katolička Crkva 2. kolovoza slavi marijanski blagdan Gospe od Anđela. Međugorje je franjevačka župa, 2. kolovoza je jedan od najvažnijih dana u godini u franjevačkim analima koji se slavi kao rođendan franjevačkog reda.
Kao što je Mirjana često govorila da nije slučajno zašto Ukazanja ima svakog drugog u mjesecu i da će razlog biti poznat kada se otkrije i 10 tajni, prvi put javno izdvaja 2. kolovoz kao datum od posebnog značaja. Mirjana je rekla da isto vrijedi i za 18. ožujka, kada joj je rođendan i kada ona također ima Ukazanje.
Dr. fra Tomislav Pervan: Što je Porcijunkula i smisao potpunog oprosta?
Sveti Franjo svetac je cijeloga svijeta. Pa ipak je on ponajprije svim svojim žiljem ukorijenjen, ‘uzemljen’ u svoju Umbriju te okolna područja. Isus Krist je nezamisliv bez Svete zemlje. Ondje sve o njemu govori, svako mjesto, svaki kamen svjedoči jednu veliku, slavnu biografiju i prošlost. Gotovo se isto dade primijeniti na sv. Franju. Kao što je Isus nezamisliv bez palestinskog ozemlja, tako je i Franjo nezamisliv i nepredočiv bez umbrijskih krajolika, mjesta koja su njime obilježena, kojima je on utisnuo zauvijek svoj neizbrisivi biljeg. Sva su ona rana franjevačka mjesta s Franjom ‘egzistencijalno’ opečaćena, do dana današnjega. Od Asiza do La Verne i doline Rieti…
Što bi bilo od Asiza da nije Franje? Franjo mu je dao vječni pečat, utisnuo svoju osobu u njega, i taj grad i danas od Franje živi. Kad se prilazi Asizu s južne strane, na prostranoj ravnici, u podnožju grada izdiže se velebna bazilika Svete Marije Anđeoske, sagrađena u 16. i 17. stoljeću, s klasicističkim pročeljem i velikim kipom Blažene Djevice Marije. Tu je i veliki franjevački samostan s popratnim sadržajima za hodočasnike. Makar se građevina doima velebno, ipak ona po sebi odudara od Franjina poimanja siromaštva te samoga Franjina lika, njegove jednostavnosti i siromaštva, poniznosti i krajnje otvorenosti za sve što je maleno. Vanjsko se zdanje ne uklapa u Franjin duh i stil.
Porciunkula – mjesto objave
Kad se stupi u baziliku, negdje na njezinoj sredini otkrit ćemo ono za čime nam srce žudi, gdje je Franjo doista Franjo, gdje je ostavio sebe i svoje srce, gdje je preminuo gol golcat na goloj zemlji. Mala je to srednjovjekovna crkvica prepuna freski iz povijesti spasenja i Franjina života. Čuvena je to Porciunkula. U toj polutamnoj kapelici sve zbori, sve ima svoj rječnik i jezik, sve svjedoči o onome što je tu Franjo doživljavao i kamo se uvijek iznova navraćao. Tu bijahu njegove Jakovljeve ljestve, tu su anđeli silazili i uzlazili, tu je primao svoje objave. Uvijek je znao govoriti kako ga nitko nije poučio načinu života, nego mu je sam Svevišnji objavljivao kako mu je živjeti, naime, prema svetom Evanđelju. Ta je crkvica mjesto tolikih Franjinih duhovnih iskustava, ozbiljenih snova.
Tu čovjek i nehotice doživljava zahvaćenost, sabranost, tu kao da je stalo vrijeme. U onisku, polumračnu prostoru ćuti se strahopoštovanje pred minulim stoljećima i naraštajima koji su tu molili, tu se okupljali. To je franjevački Betlehem, tu se rodio Red male braće. Odatle su polazili u svijet, tu su se nakon svih odašiljanja vraćali po novu snagu.
U Franjino vrijeme cijela je nizina bila močvarna i nenastanjena, a naokolo su bile prostrane šume. Treće godine od svoga obraćenja Franjo se namjerio na tu malu crkvicu, trošnu. Pripadala je benediktincima iz opatije Monte Subasio. Prethodno je Franjo popravljao okolne ruševne crkvice Sv. Damjana i Sv. Petra te se sada dao na posao popraviti crkvicu Marije od Anđela. Franjo je posebno štovao Djevicu Mariju, štovao je u njoj Majku svake dobrote i ljepote.
Te ruševne crkve u asiškoj okolici bijahu nešto kao vidljivi žalosni znamen za stanje Kristove Crkve u to doba. Franjo nije ni slutio da će se tvarnom obnovom tih trošnih crkvica doskora dati na stvarnu obnovu Kristove Crkve u svakome pogledu. Upravo će u crkvici Marije Anđeoske Franjo iskusiti svoj konačni poziv, svoje poslanje, tu će položiti temelje novoga obnoviteljskog reda u Crkvi. Zapravo u početku on nije ni mislio na nekakav čvrsti ustroj, nego je svoje poslanje više poimao u evangelizacijskom smislu. Pokret evangelizacije, ponovnoga oživljavanja Evanđelja, okupljanje Božjega naroda oko doživljene Isusove riječi. Jednom riječju, smatrao je svojom zadaćom ponovno oživjeti Isusov lik u svome vremenu.
Mjesto odašiljanja i povrataka
Franjo je u crkvi čuo glas za vrijeme čitanja misnoga evanđelja. Sluša Franjo kako Gospodin odašilje apostole bez igdje išta, bez ikakve ljudske sigurnosti. Svećenik je morao protumačiti Franji smisao odlomka iz Matejeva 10. poglavlja. Nakon toga Franjo je samo u zanosu uzviknuo: ‘To hoću, to želim činiti. To je moja zadaća.’ Odložio je sve, obukao običnu haljinu, opasao se pojasom i pošao bosonog svijetom. Govorio je o kraljevstvu Božjem, propovijedao pokoru i obraćenje. Doskora su mu se pridružili prvi drugovi, a kad je broj narastao do apostolskoga broja, tražio je od samoga Pape da smije živjeti životom pokore i obraćenja.
Porciunkula bijaše za Franju mjesto gdje je konačno shvatio smisao Evanđelja, bez ikakve teorije i suvišnih tumačenja. Htio je živjeti Evanđelje doslovce, bez odbitaka i dodataka. Iskusio je kako je Isusova riječ živa sadašnjost, ne mrtva prošlost, ne davno minulo vrijeme. Isusova je riječ upućena upravo danas i ovdje, njemu osobno, u njegov stvarni život. U toj je crkvici primio i sv. Klaru, obukao je u redovničko odijelo te utemeljio red klarisa. Njihova zadaća bijaše da molitvom potpomažu evangelizacijska nastojanja braće, upravo prema onoj iz Djela apostolskih, kako se apostoli trebaju posvetiti službi Riječi i molitvi. Prije svoje smrti zamolio je braću da ga upravo tu, u Porciunkulu, donesu te je tu i preminuo, gol na goloj zemlji.
Sama riječ Porciunkula znači mali komad, mala ‘porcija’, komad imanja. Naime, od benediktinaca nije htio Franjo steći nikakva vlasništva, nije je htio otkupiti, nego je htio uzeti to u najam za sebe i svoju braću. Ništa nije htio posjedovati na ovome svijetu kao ni Gospodin Isus i time je htio izraziti novinu svoga pokreta i života prema primjeru svetoga Evanđelja. Htio je biti doslovce kao leviti u Starom zavjetu kojima nije dopala u baštinu zemlja, nego je Gospodin bio njihova svojina i baština. Gospodin mi je baština i čaša, ti u ruci držiš moju sudbinu – kako mi je dragocjena moja baština!” (Ps 16).
Porciunkula – otvarenje Duha
Kao što, dakle, vidimo, Porciunkula je najprije mjesto, a onda zbiljnost i zgusnutost duha i vjere koja se tako reći utjelovljuje u tvarnim, osjetnim mjestima, vjera koja postaje mjesto u koje se može fizički stupiti. Mjesto gdje se osjeća i odvija povijest vjere i njezina djelotvornost kroz duge naraštaje. Porciunkula nije samo podsjetnik na davnu veliku povijest jednoga Franje, njegovo obraćenje, njegove kapitule koje je održavao upravo tu u ozračju Gospe Anđeoske, pod njezinim majčinskim plaštem. Ona je trajna nazočnost i poziv.
Ime ‘Porciunkula’ danas se veže uz tzv. Porciunkulski oprost. Nije ona samo mjesto davne prošlosti, obraćenja. Što se pod tim misli? Često veoma pogrješno i iskrivljeno. Prema predaji Franjo je zamolio papu Honorija III. da podijeli potpuni oprost od vremenite krivnje i kazne za dosadašnji grješni život svima koji pohode malu crkvu Gospe Anđeoske nakon što ispovjede i okaju svoje grijehe.
Pokora – posvemašnji životni zaokret
Današnji se vjernici pitaju što bi trebao značiti pojam ‘oprosta’, kad su ionako preduvjet i pretpostavka pokajanje i ispovijed. Trebamo imati na umu da je u Franjino vrijeme još uvijek bilo odjeka starocrkvene pokorničke prakse kad je vladalo uvjerenje da je oprost grijeha nakon krštenja bio vezan ne samo uz čin odrješenja od grijeha, nego i uz promjenu života, nutarnje raspoloženje koje je moralo pratiti pokornika da se odvrati od zla. Sakramentalni čin pretpostavljao je i povlačio za sobom egzistencijalni čin gdje se svatko morao suočiti sa svojim grijehom, krivnjom, pokorom. Čovjek je morao potvrditi u svome životu egzistencijalni zaokret od grijeha prema Bogu i dobru. Oprost ne znači da je taj egzistencijalni čin suvišan, nego da ga treba životom potvrđivati i u životu ozbiljivati.
U Franjino je doba bila u Crkvi uvriježena praksa da se u sklopu potpunoga oprosta od grijeha redovito tražilo od pokornika i neko dobro djelo ili pak hodočašće. Bila su znana tri hodočasnička odredišta, Santiago da Compostela na krajnjem zapadu Španjolske, Rim i Jeruzalem. Onodobno to bijaše nerijetko dalek i često rizičan put, ali i san gotovo svih svjesnih kršćana. Hodočašćenje je imalo i svoju duhovnu protežnicu, i čisto praktični učinak. Kršćanska su naime mjesta u Svetoj zemlji živjela su uglavnom od milodara. S jedne strane pokora za grijehe, čišćenje od grijeha, a na drugoj strani i djelo milosrđa, uzdržavanje siromašnih kršćana. Pokora je imala i karitativnu, socijalnu sastavnicu.
Oprost za vremenite kazne
Kako nije bilo svima moguće putovati u daleke krajeve, Franjo je izmolio od Pape da siromašni molitelji dobiju iste učinke oprosta kakve bi dobili za hodočašćenja u Rimu ili Jeruzalemu također i u maloj Porciunkuli. To mu je uspjelo. Da se ipak ne bi smanjio prihod primjerice jeruzalemskoj crkvenoj zajednici, porciunkulski je oprost ograničen na samo jedan dan u godini, dan posvete crkve Marije Anđeoske, 2. kolovoza. Proseći tu milost od Pape Franjo je – siromašan kakav je bio i iz sućuti prema siromasima – mislio prvenstveno na siromahe, jednostavne, opterećene koji nisu imali sredstava za daleko hodočašće, koji nisu ništa drugo imali osim svoje jednostavne vjere, molitve, svoje spremnosti živjeti prema Kristovu Evanđelju.
U tome smislu Porciunkulski je oprost oblik pokore za malene i potrebite, pokora za one kojima je već sam život bio teška nevolja i pokora, kojima je život bio teret i križ. Time je jasno i sami pojam pokore dobio duhovnu dimenziju, ali je istodobno bio vezan i uz hodočašćenje u Porciunkulu, susret s krajnjom siromaštinom Franje i prvih drugova, zapućivanje u Isusovu i Franjinu školu. Jasno, taj oblik pokorničkih djela bio je povezan i sa zloporabama, čega je bilo kroz povijest. Ne treba smetnuti s uma prvotnu, iskonsku nakanu, i sve zloporabe ne mogu zamagliti izvorni sjaj čiste zamisli. Jer kao i uvijek, daleko se lakše vidi nisko, pokvareno, grubo nego ono što je lijepo, čisto i veliko.
Vjera i spasenje nisu nikada privatna stvar
Nadalje, doskora se rodila misao: Ako mogu dobiti oprost i od vremenitih kazna za osobne grijehe i vremenite kazne za grijeh, nije li moguće isprositi to i za one s kojima sam vezan? Ne mogu li dijeliti s drugima duhovne plodove kao što dijelim i materijalne? Misao bi redovito letjela prema dušama u čistilištu, dušama najbližih preminulih rođaka i prijatelja. Čovjeku nije svejedno što je s njegovima, napose zna li se za njihove životne promašaje i grijehe. Zašto ne pokušati i preko groba biti povezan s njima, činiti im dobro, priteći im u pomoć, pomoći da im se izbave iz čistilišnih muka? Dakle, u konačnici solidarnost s pokojnima, zajedništvo i preko groba. Pavao će jasno reći: “Živimo li ili umiremo, Gospodinovi smo” (Rim 14,8).
To će reći: Smrt nije granica, ona nije razlučnica, nego je razlučnica i u životu i smrti pripadati ili ne pripadati Gospodinu Isusu. Biti ili ne biti s Isusom. Ako smo s Gospodinom, onda nas ni smrt ne razdvaja, onda smo svi u njemu jedno i zajedno. Zato postoji ljubav i preko groba, i tu treba sagledavati i snagu zagovorne molitve. Crkva je oduvijek molila za pokojnike, a poziv moliti za oprost za pokojnike bijaše poziv da se životno uključimo u zajedništvo svetih. Milost je biti u zajedništvu vjernika, milost je moći moliti. I tu se onda događa razmjena dobara između nas ovdje te njih s onu stranu groba.
Čovjek nije jedinka, monada, dostatan sam sebi. Svi smo upućeni jedni na druge, u dobru i zlu. Postoje pojedinci koji razaraju ne samo sebe, nego i druge povlače za sobom u propast, koji iza sebe ostavljaju razorne, rušiteljske energije. Sjetimo se samo minula stoljeća i koliko su zla iza sebe ostavili i posijali veliki zavodnici čovječanstva. Njihova negativna energija postade zarazna bolest koja je i druge povukla za sobom.
Ako je tako s negativcima, onda bi se moglo reći da je slično i s pozitivcima, sa svecima, uzornim likovima. Ima ljudi kojih se ljubav prelijeva, zahvaća druge, koji iza sebe ostavljaju čisti i svijetli trag, večernje rumenilo koje još dugo svjedoči o zašlom suncu, pojedinci koji druge svojim primjerom nose. Upravo kao što je Krist to činio. Pavao će reći kako u svome tijelu dopunjuje ono što nedostaje Kristovim patnjama, a u Knjizi Otkrivenja govori se o ‘pravednim djelima svetih’ (19,8). Život svetaca je svijetla tkanina otkana od svetih djela za vječnost.
Nema ‘privatnoga’ spasenja
Dakle, u duhovnom svijetu sve je zajedničko. Nema tu privatnog vlasništva. Tuđe dobro je i moje dobro, njegovo postaje moje, sveopće. Sve dolazi od Krista. Moliti za oprost znači stupiti u zajedništvo svetih, stupiti u veliku riznicu Crkve, zahvaćati iz obilja i drugima dijeliti. Ne misliti samo na svoj vlastiti spas, nego biti zabrinut za druge. Upravo tu individualističku crtu naše privatne vjere napada Papa u svojoj enciklici U nadi spašeni. I on se u čudu pita: “Kako je došlo do toga da se ‘spasenje duše’ i, kao posljedica toga, program kršćanstva shvaća kao sebično traženje spasenja u kojem se odbija služiti drugima?“ (br.16). Odgovor daje u br. 28: “S Bogom stupamo u odnos po zajedništvu s Isusom – sami i vlastitim silama to ne možemo postići. Biti povezan s Isusom, pak, znači, uspostaviti odnos s Onim koji je dao samoga sebe kao otkupninu za mnoge (usp.1 Tim 2.6). To zajedništvo s Isusom Kristom za sobom povlači zajedništvo s drugima, sa svima. On nas obvezuje da živimo za druge“, molimo za druge.
Moliti za oprost znači pitati Boga, što mogu učiniti za druge da se drugi spase pa da bih onda i ja bio dionik njihove slave? Oprost nas upućuje u zajedništvo svetih, u tajnu zagovorne molitve, u molitvu kao jedinstvo s Kristom i njegovim Duhom. To je poziv da zajednički tkamo haljinu novoga čovječanstva, nešivanu. Oprost znači stupiti kroz veliku katedralu u malu crkvicu, svoje vlastito srce, i tu u zajedništvu svetih, tišini svoga srca, izlijevati Gospodinu svoje srce i dušu. I priječiti zlu da se širi svijetom.
Oče, nebeski Bože, smiluj nam se! Sine, Otkupitelju svijeta Bože, smiluj nam se! Duše Sveti, Bože, smiluj nam se! Sveto Trojstvo, Jedan Bože, smiluj nam se!
Kraljice Anđela, moli za nas! Kraljice Arhanđela, moli za nas! Kraljice Poglavarstava, moli za nas! Kraljice Moći, moli za nas! Kraljice Vlasti, moli za nas! Kraljice Gospodarstava, moli za nas! Kraljice Prijestolja, moli za nas! Kraljice Kerubina, moli za nas! Kraljice Serafina, moli za nas! Kraljice svih nebeskih zastupnika, moli za nas! Kraljice Anđela, bez grijeha istočnoga začeta, moli za nas! Kraljice Anđela, Majko Boga i ljudi, moli za nas! Kraljice Anđela, koja ozdravljaš bolesne, moli za nas! Kraljice Anđela, kojoj slava i čudesa se množe svaki dan, moli za nas! Kraljice Anđela, koja uskrisuješ umrle i obraćaš i najtvrđe grješnike, moli za nas! Kraljice Anđela, kojoj se dive sam Bog, anđeli i svetci, moli za nas! Kraljice Anđela, pomoćnice naša u svakoj potrebi, moli za nas! Kraljice Anđela, koja ne ostavljaš one koji se Tebi utječu, moli za nas! Kraljice Anđela, koja vraćaš vid slijepima i blažiš trpljenje, moli za nas! Kraljice Anđela, koja voliš kad Te tako nazivamo, moli za nas! Kraljice Anđela, koja daješ svaku milost onima koji Te prizivaju, moli za nas! Kraljice Anđela, koja uklanjaš svaku prepreku pred onima koji žele posvetiti se Tvojem Sinu, moli za nas! Kraljice Anđela, koja štitiš od pakla one što nose Tvoj škapular, moli za nas! Kraljice Anđela, koja si poučila tolike svete, moli za nas! Kraljice Anđela, koja raduješ Boga Oca kao Njegova ljubljena kći, moli za nas! Kraljice Anđela, koju Sin Božji časti kao svoju Bezgrješnu Majku, moli za nas! Kraljice Anđela, koju Duh Sveti ljubi kao vjernu Zaručnicu, moli za nas! Kraljice Anđela, koja vodiš vojsku neba, moli za nas! Kraljice Anđela, Živote i Radosti naša, moli za nas! Kraljice Anđela, Nado i Braniteljice naša kod Gospodina, moli za nas! Kraljice Anđela, koju nitko ne zove bez uslišanja, moli za nas! Kraljice Anđela, kojoj nakon Boga najviše zahvaljujemo, moli za nas! Kraljice Anđela, koja si učinila tolika velika čudesa, moli za nas! Kraljice Anđela, kojoj se klanjaju anđeli, moli za nas! Kraljice Anđela, moćna Srcem Tvoga Sina, izbavi nas iz prijetećeg zla, moli za nas! Kraljice Anđela, savršena svjedokinjo božanstva, isprosi nam ljubav Božju koju često ne zaslužujemo, moli za nas! Kraljice Anđela, najveće djelo Svetoga Duha, izmoli nam savršenu poslušnost Njegovu šaptu, moli za nas!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine! Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine! Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine!
Pomolimo se: Bože, koji si nam dao predostojnu Kraljicu Anđela, koja vlada na nebu i zemlji, učini da doživimo Njezinu divnu pomoć kad satrveni u nevolji zazovemo Nju tim slavnim zazivom, po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Predostojna Kraljice neba i Gospodarice anđela, Tebe, koja si od Boga primila moć i misiju da satreš glavu Sotone, ponizno molimo, pošalji nam vojsku nebesku da na Tvoju zapovijed potjera zle duhove, bori se svugdje s njima, pobijedi njihovu drskost i u ponor ih vječni strovali. Amen.
Poruka pape Franje sudionicima Festivala mladih u Međugorju
Papa Franjo i ove godine uputio je poruku sudionicima Festivala mladih, koju je prije večernje svete mise pročitao apostolski vizitator s posebnom ulogoma za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli. Poruku pape Franje prenosimo u cijelosti:
Radio Mir Međugorje
Dragi mladi,
radostan sam sto vam mogu uputiti ovu poruku prigodom 35. Festivala mladih, koji vas je okupio u velikome broju u Međugorju, kako bi susret s Gospodinom Isusom u zajedništvu s Djevicom Marijom mogao raspiriti plamen vaše vjere. U ovim intenzivnim danima razmišljat ćete o temi ”Marija je uistinu izabrala bolji dio…” (Lk 10,42). Polazeći upravo od ove Gospodinove rečenice, htio bih vam ponuditi nekoliko kratkih prijedloga za vaš duhovni rast te zalaganje u Crkvi i svijetu.
Isus nas, s onim što govori Marti, Lazarovoj i Marijinoj sestri, podsjeća da je pristup vjerodostojnog učenika staviti se u slušanje Gospodinove Riječi. Marija je shvatila da je Gospodin ušao u njenu kuću, no želio je također ući i u njezino srce. Ona je, zapravo, sjela do Njegovih nogu kako bi ga slušala, izabirući tako bolji dio koji ”Joj se neće oduzeti”.
Druga vjerodostojna učenica je Marija iz Nazareta. Bog je ušao u kuću ove mlade djevojke te joj je govorio, Ona je ugostila Riječ Božju u vlastito srce i sudjelovala je u Njegovom planu, stavljajući na raspolaganje cijelu sebe kada je, u punini vremenâ, Bog poslao svojega Sina. Bila je prisutna u tišini u podnožju križa kada je Isus, Sin Božji i njezin Sin, otkupio svijet; pratila je apostole na dan Pedesetnice, kada je u Duhu Svetome rođena Crkva. Dozvoljavajući Božjoj Riječi da ude u njezino srce, Djevica Marija je ostvarila svoje poslanje u vjernosti i pozornosti. I ona je odabrala bolji dio: Gospodina Isusa.
Jednako ste tako i vi, dragi prijatelji, pozvani da postanete vjerodostojni Kristovi učenici. Ostanite u Učiteljevoj prisutnosti kako biste meditirali Riječ Božju, puštajući da ona prosvijetli vaš um i srce, da otkrijete i surađujete na planu kojega Otac ima za svakoga od vas. Zato vas potičem da uspostavite blisku vezu s Evanđeljem te da ga imate sa sobom, kako bi vam bio poput kompasa koji pokazuje put kojega treba slijediti. Čitajući ga, naučit ćete upoznati Krista ”Sina Božjega koji je postao čovjekom, koji jest jedina, savršena i nenadmašiva Očeva Riječ. U njemu nam Otac kaže sve, i neće biti druge riječi do ove” (KKC, 65). kako potvrđuje i sveti Jeronim: ”Nepoznavanje Pisma, nepoznavanje je Krista” (PL 24,17). Krijepite se također snagom sakramentalne milosti pomirenja i euharistije, pohodite Gospodina u ovome susretu ”srca k srcu”, to jest u euharistijskom klanjanju.
Vjerodostojan učenik, k tome, postavši mudar i jak u Duhu, nužno prenosi drugima Kraljevstvo Božje, jer naviještati Njegovu Riječ nije obveza samo svećenicima i redovnicima, nego i vama, dragi mladi. Trebate imati hrabrosti govoriti o Kristu u vašim obiteljima, u vašem obrazovnom i radnom okruženju, u vašem slobodnom vremenu. Naviještajte ga iznad svega vašim životom, očitujući vidljivu Kristovu prisutnost u vlastitoj egzistenciji, svakidašnjem naporu te u dosljednosti s Evanđeljem u svakoj konkretnoj odluci. Gospodin vas želi kao neustrašive apostole svoje Radosne Vijesti te kao graditelje nove čovječnosti.
Predragi, neka vas prati moj blagoslov, a Majci Mariji, Majci Crkve, povjeravam svakoga od vas, kako bi vam izmolila snagu i mudrost da možete razgovarati s Bogom te govoriti o Bogu. Njezin primjer neka vas potakne da u svijetu budete navjestitelji nade, ljubavi i mira. Na kraju, ljubazno tražim od vas da se molite za mene.
