PRIKAZANJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE
Danas Crkva slavi blagdan Prikazanja Blažene Djevice Marije u hramu. Prema predaji, Blaženu Djevicu Mariju u djetinjstvu svečano su prinijeli Bogu njezini roditelji, sveti Joakim i sveta Ana, te je u ispunjenju tog zavjeta prikazana u hramu u dobi od tri godine. Odatle, skrivena od svijeta, živjela je u svetoj mirovini, služeći u hramu, učeći Sveto pismo i rastući u krepostima i milostima, pripremajući se za svoju ulogu u spasenju čovječanstva.
U ovom svetom povlačenju, potpuno odvojena od svijeta, Bog Otac je u njezinu nježnu dušu udijelio najdragocjenije milosti koje pristaju njezinoj ulozi Majke Božje i čine je ‘milosti punom’. Njezina je svetost bila jedinstvena i Božjom milošću ostala je slobodna od svakog osobnog grijeha kroz cijeli svoj život. Prema Katekizmu Katoličke Crkve, „Otac je blagoslovio Mariju više nego bilo koju drugu stvorenu osobu „u Kristu svakim duhovnim blagoslovom u nebesima“ i izabrao ju je „u Kristu prije postanka svijeta, da bude sveta i besprijekorna. pred njim u ljubavi.” CCC 492
Prema Svetom pismu i tradiciji, među Židovima je postojala praksa da svoju djecu posvećuju Bogu u djetinjstvu. Takva posvećena djeca bila su prikazana u hramu i živjela su u hramu pod brigom starješina i svećenika. Pomagali su u svetoj službi svećenika, provodili vrijeme u učenju Svetoga pisma i rastu u svom unutarnjem životu. U Svetom pismu čitamo o mladom Samuelu (Knjiga o Samuelu) koji je bio posvećen Gospodinu i predstavljen u hramu u mladoj dobi te je živio da služi Gospodinu do svoje smrti.
Slično tome, sveti Joakim i sveta Ana godinama su bili par bez djece, a na rođenju svoje kćeri, Blažene Djevice Marije, obećali su da će je posvetiti Bogu. U ispunjenju ovog zavjeta, Blažena Djevica je predstavljena u hramu u dobi od tri godine. Odatle, skrivena od svijeta, ostala je u svetoj mirovini, učeći Sveto pismo, služeći u hramu, rastući u krepostima i milostima pripremajući se za svoju ulogu koju je Bog zamislio u spasenju čovječanstva. Kao što je sveti Ambrozije napisao: “Ona koja je imala dobro društvo svetih misli, nije željela razgovor drugih djevica; ali tada je bila najmanje sama, kada je bila sama: jer, kako se može reći da je bila sama koja je sa sobom imala toliko pobožnih knjiga, toliko arkanđela, toliko proroka.”
Povijest proslave blagdana:
Izvještaj o prikazanju Blažene Djevice Marije u Hramu uglavnom se temelji na Jakovljevom protoevanđelju, koje su povjesničari datirali prije 200. godine. Blagdan Prikazanja Blažene Djevice Marije počeo se slaviti od 543. godine posvetom bazilike Svete Marije Nove. Ta je bazilika uništena tijekom opsade Jeruzalema godine 614. Međutim, blagdan prikazanja nastavio se slaviti diljem Istoka i službeno ga je uveo papa Grgur XI. 1372. u Avignonu. Blagdan je uvršten u Rimski misal 1472. godine, ali ga je kasnije potisnuo papa Pio V. 1568. Ponovno ga je u Rimski kalendar 1585. uveo papa Siksto V.
