SVETAC DANA – SV. FAUSTINA KOWALSKA
Životopis svete Marije Faustine
Ulomak iz “Apostola Božjeg milosrđa” , biografije koju je objavio Vatikan.
Sveta Marija Faustina Kowalska, apostolica Božjeg milosrđa, danas pripada skupini najpopularnijih i najpoznatijih svetica Crkve.
Po njoj Gospodin Isus saopćava svijetu veliku poruku Božjeg milosrđa i otkriva obrazac kršćanske savršenosti utemeljene na pouzdanju u Boga i na milosrdnom odnosu prema bližnjima.
Sestra Faustina rođena je 25. kolovoza 1905. u Glogowiecu u Poljskoj u siromašnoj i religioznoj obitelji seljaka, kao treće od 10 djece. Krštena je imenom Helena u župnoj crkvi Swinice Warckie. Od malih nogu isticala se ljubavlju prema molitvi, radu, poslušnosti, ali i osjetljivošću za siromahe. U dobi od sedam godina već je osjetila prve poticaje redovničkog poziva. Helen je pristupila svojoj prvoj svetoj pričesti u dobi od devet godina, što je bio vrlo dubok trenutak u njezinoj svijesti o prisutnosti Božanskog gosta u njezinoj duši. Školu je pohađala samo tri semestra. Nakon završene škole htjela je ući u samostan, ali joj roditelji nisu dali dopuštenje. Sa 16 godina Helen je napustila dom i otišla raditi kao domaćica u Aleksandrów, Lodi.
Helen se pridružuje Sestrama Naše Gospe od Milosrđa
Helen nikada nije izgubila želju za redovničkim pozivom. Nakon što je pozvana u viđenju Trpećeg Krista, 1. kolovoza 1925. ulazi u Družbu sestara Naše Gospe od Milosrđa i uzima ime s. Marija Faustina od Presvetog Sakramenta. U Družbi je živjela trinaest godina u nekoliko redovničkih kuća. Boravila je u Krakowu, Plocku i Vilniusu, gdje je radila kao kuharica, vrtlarica i nosač.
Izvana ništa nije otkrivalo njezin bogati mistični unutarnji život. Revno je vršila svoje zadaće i vjerno obdržavala pravila redovničkog života. Bila je prisebna i ujedno vrlo prirodna, spokojna i puna dobrote i nezainteresovane ljubavi prema bližnjemu. Iako je njezin život bio naizgled beznačajan, jednoličan i dosadan, u sebi je skrivala izvanredno jedinstvo s Bogom.
Upravo je otajstvo Božjeg milosrđa koje je razmatrala u Božjoj riječi kao iu svakodnevnim životnim aktivnostima temelj njezine duhovnosti. Proces razmatranja i upoznavanja otajstva Božjeg milosrđa pomogao je u s. Mariji Faustini razviti stav dječjeg povjerenja u Boga kao i milosrđa prema bližnjima.
Sestra Faustina bila je vjerna kći Crkve koju je voljela kao Majku i otajstveno tijelo Isusa Krista. Svjesna svoje uloge u Crkvi, surađivala je s Božjim milosrđem u zadaći spašavanja izgubljenih duša. Na izričit zahtjev i po uzoru na Gospodina Isusa, žrtvovala je vlastiti život za taj cilj. I u svom duhovnom životu isticala se ljubavlju prema euharistiji i dubokom pobožnošću prema Majci od milosrđa.
Tajnik Božjeg milosrđa
Gospodin Isus je odabrao s. Mariju Faustinu za apostolicu i “tajnicu” svoga milosrđa, kako bi mogla svijetu govoriti o Njegovoj velikoj poruci koju je s. Faustina zapisala u dnevniku koji je naslovila Božansko milosrđe u mojoj duši . U Starom zavjetu rekao joj je:
“Poslao sam proroke koji vitlaju gromovima svom narodu. Danas te šaljem sa svojim milosrđem ljudima cijelog svijeta. Ne želim kazniti bolno čovječanstvo, već ga želim izliječiti, pritišćući ga na Moje milosrdno srce.” ( Dnevnik , 1588.)
Djelo s. Marije Faustine na izniman način rasvjetljava otajstvo Božanskog milosrđa. Oduševljava ne samo jednostavne i neobrazovane ljude, već i znanstvenike koji u njoj gledaju kao na dodatni izvor teoloških istraživanja. Dnevnik je preveden na više od 20 jezika, uključujući engleski, njemački, talijanski, španjolski, francuski, portugalski, arapski, ruski, mađarski, češki, slovački, poljski, kastiljski, brazilski, vijetnamski, korejski, kineski, švedski, ukrajinski , nizozemski i japanski.
Sestra Marija Faustina, izjedana tuberkulozom i nebrojenim patnjama koje je prihvatila kao dobrovoljnu žrtvu za grješnike, umrla je u Krakowu u dobi od samo 33 godine 5. listopada 1938., s glasom duhovne zrelosti i mističnog sjedinjenja s Bogom. Glas o svetosti njezina života rastao je, kult Božanskog milosrđa i milosti koje je po zagovoru dobila od Boga. U godinama 1965.-67. u Krakowu je pokrenut Istražni postupak o njezinu životu i herojskim vrlinama, a 1968. u Rimu je pokrenut Proces beatifikacije. Potonji je okončan u prosincu 1992. godine.
Dana 18. travnja 1993. naš Sveti Otac Ivan Pavao II. podigao je svetu Faustinu u slavu oltara. Proglašena je svetom 30. travnja 2000. Posmrtni ostaci svete Marije Faustine počivaju u svetištu Božjeg milosrđa u Krakow-Lagiewniki.
***
“O moj Isuse, svaki od Tvojih svetaca odražava jednu od Tvojih vrlina; Želim odražavati Tvoje suosjećajno srce, puno milosrđa; Želim to veličati. Neka Tvoje milosrđe, o Isuse, bude kao pečat utisnuto u moje srce i dušu i to će biti moj znak u ovom i budućem životu.”
(Dnevnik, 1242.)
