PAPA FRANJO EKONOMISTIMA U ASIZU: NAJVAŽNIJI JE DUHOVNI KAPITAL
Sposobnost propitivanja aktualnog modela razvoja: papa Franjo ne očekuje ništa manje od mladih ekonomista, poduzetnika i nositelja pozitivnih promjena koji su se okupili u Asizu iz više od 100 zemalja na prvom susretu uživo „Franjine ekonomije“ (Economy of Francesco). Aktualna svjetska situacija zahtijeva nove ekonomske paradigme koje u središte stavljaju siromašne, okoliš i rad. Vaši ideali i vrijednosti moraju biti konkretni i „utjeloviti“ se, preporučuje papa Franjo na susretu s mladima.
Susret pape Franje i mladih dugo je iščekivan. Naime, prošle su tri godine otkako je Sveti Otac poslao pismo mladim ekonomistima i poduzetnicima pozivajući ih na sudjelovanje u projektu „Franjina ekonomija“. Bilo je to 1. svibnja 2019.
Sada su se mnogi mladi stručnjaci, sa svih kontinenata, okupili s istim ciljem, dajući život zajednici koja čini „velike stvari mogućima“, kako je rekao Papa.
„Kada mlada osoba u drugoj mladoj osobi prepoznaje isti poziv, i to iskustvo se ponovi sa stotinama, čak i tisućama drugih mladih ljudi, tada velike stvari postaju moguće, čak i nada da se promijeni ogroman i složen sustav poput svjetske ekonomije. Vi mladi, uz Božju pomoć, znate što vam je činiti, vi to možete; mladi su to radili i prije u povijesti.“
Ekonomija mira i prijateljska prema zemlji
Papa je priznao kako nove generacije danas žive u teškim vremenima usred ekoloških kriza, pandemija, ratova, a mi odrasli, kazao je, „nismo bili u stanju zaštititi planet i ne čuvamo mir“.
„Pozvani ste postati obrtnici i graditelji zajedničkog doma, zajednički je to dom koji „propada“. Mi to kažemo i tako je. Nova ekonomija, nadahnuta Franjom Asiškim, danas može i mora biti prijateljska ekonomija prema zemlji i ekonomija mira.“
Proroštvo i mladi
Takva ekonomija u sebi može nositi vrijednost proroštva te je Papa primijetio kako je čitavi „život Franje Asiškog, nakon njegova obraćenja, bilo proroštvo“. U Bibliji, kazao je Papa, proročanstvo ima mnogo veza s mladima: Samuel, Jeremija, Ezekijel, Danijel. Mladi su u Svetom pismu „nositelji duha znanosti i inteligencije“.
„Naime, kada civilnoj zajednici i gospodarstvu nedostaje vještina mladih ljudi, cijelo društvo vene, svačiji se život gasi. Nedostaje kreativnosti, nedostaje optimizma, nedostaje entuzijazma, nedostaje hrabrosti za rizike. Društvo i ekonomija bez mladih su tužni, pesimistični, cinični (…). No, Bogu hvala da ste vi ovdje: ne samo da ćete biti ovdje sutra, već ste ovdje i danas; vi niste samo „ne još“; vi ste ujedno i „već“, vi ste sadašnjost.“
Opljačkali smo zemlju, nužna je promjena smjera
Papa Franjo očekuje od mladih ljudi da napuste ekonomsku paradigmu 1900-ih vođeni „novom vizijom okoliša i zemlje“. Trenutna situacija, napominje, to hitno zahtijeva. Prisjetio se i kako je „Franjina ekonomija“ u posljednjoj godini bila posvećena pitanju ekonomije biljnoga svijeta. „Vidjeli ste da paradigma biljaka sadrži drugačiji pristup zemlji i okolišu. Biljke surađuju sa cijelim svojim okruženjem, a čak i kada se natječu, one zapravo surađuju za dobrobit ekosustava. Učimo od krotkosti biljaka: njihova poniznost i šutnja mogu nam ponuditi drugačiji pristup, koji nam je prijeko potreban“.
„Biblija je puna drveća i biljaka, od drveta života do zrna gorušice. A sveti Franjo nam pomaže svojim univerzalnim bratstvom sa svim živim stvorenjima. Mi ljudi, u posljednja dva stoljeća, rasli smo na račun zemlje. Ona je bila ta koja je platila račun. Često smo ju pljačkali kako bismo povećali svoje blagostanje, a čak ni svačije blagostanje. Ovo je vrijeme za novu hrabrost u napuštanju fosilnih izvora energije, kako bi se ubrzao razvoj izvora s nultim ili pozitivnim učincima.“
Nejednakost također zagađuje svijet
„Potrebna nam je brza i odlučna promjena. Mislim ovo ozbiljno: računam na vas!“, naglasio je papa Franjo, upozoravajući da je ponekad potrebno i junaštvo, kao što je u slučaju jednoga mladića koji je odustao od posla koji je našao jer je bilo riječ o tvornici oružja.
Papa je potom podsjetio da je održivost okoliša isprepletena s društvenom, odnosnom i duhovnom održivošću. Ponovio je i riječi iz enciklike Laudato si’, odnosno da su vapaj zemlje i onaj siromaha jedno te isti vapaj.
„Nemaju sva ekološka rješenja jednake učinke na najsiromašnije, pa bi stoga trebalo dati prednost onima koja smanjuju bijedu i nejednakosti. Dok pokušavamo spasiti planet, ne možemo zanemariti muškarca i ženu koji pate. Onečišćenje koje ubija nije samo ugljični dioksid, već i nejednakost smrtonosno zagađuje naš planet.“
Postoji glad za srećom
Bitno je i pitanje međuljudskih odnosa, koji posebno na Zapadu postaju sve siromašniji – sve je više rascjepkanih zajednica i obitelji. „Usamljenost je velika stvar u naše vrijeme“, naglasio je Papa, upozoravajući da konzumerizam nastoji ispuniti svojim dobrima i nastoji izbrisati duhovnu dimenziju svojstvenu ljudskom biću. Ipak, bez duhovnog naslijeđa akumuliranog tijekom stoljeća religijama, mudrim tradicijama, pučkom pobožnošću, ljudi, osobito mladi, pate od nedostatka smisla:
„Suočeni s boli i neizvjesnostima života, često otkrivaju da im u duši nedostaje duhovnih izvora potrebnih za razradu patnje, frustracije, razočaranja i tuge. Krhkost mnogih mladih ljudi dolazi od nedostatka tog dragocjenog duhovnog kapitala – nevidljivog, ali stvarnijeg kapitala od financijskog ili tehnološkog kapitala. Moramo hitno obnoviti ovu bitnu duhovnu baštinu. Tehnologija može učiniti mnogo: ona nas uči “što” i “kako”: ali nam ne govori “zašto”; i tako naše djelovanje postaje sterilno i ne donosi ispunjenje životu, čak ni ekonomskom životu.“
Siromasi su protagonisti promjene
Papa Franjo se prisjetio nadahnuća „Franjine ekonomije“: izbor siromaštva i siromaha koje je odabrao asiški svetac. Polazeći od siromašnih trebamo gledati na gospodarstvo i svijet, kazao je.
No nije dovoljno „raditi za ili sa siromašnima“, važno je moći „otvoriti nove putove kako bi sami siromasi postali protagonisti promjena“. Sveti Franjo, istaknuo je Papa, ljubio je siromahe i nije prezirao njihovo siromaštvo:
„Naš kapitalizam, pak, želi pomoći siromasima, ali ih ne cijeni, ne razumije paradoksalno blaženstvo: “blago siromasima”. Ne smijemo voljeti bijedu, naprotiv moramo se boriti protiv nje, prije svega stvaranjem radnih mjesta, vrijednog rada. Ali Evanđelje nam govori da se bez cijenjenja siromaha ne može boriti protiv bijede. Odavde moramo početi, čak i vi poduzetnici i ekonomisti: nastaniti ove Franjine evanđeoske paradokse.“
Tri upute pape Franje
Tri su, dakle, upute koje Sveti Otac želi ostaviti mladima pred sobom. Najprije je to „gledanje na svijet očima najsiromašnijih“, zauzimanje „perspektive žrtava i odbačenih“.
„Ali da biste imali oči siromaha i žrtava, treba ih poznavati, treba im biti prijatelj. I vjerujte mi, ako se sprijateljite sa siromasima, ako dijelite njihov život, dijelit ćete i nešto od Kraljevstva Božjeg, jer je Isus rekao da je njihovo Kraljevstvo nebesko i zato su blaženi. I ponavljam: da vaši svakodnevni izbori ne proizvode otpad.“
Ideali se moraju utjeloviti
Druga je uputa da se ne zaboravi „stvarati radna mjesta, dobra radna mjesta”, i da se ne zaborave radnici. Treća je uputa utjelovljenje. Ideale, želje i vrijednosti potrebno je pretočiti u konkretna djela, uz srce i glavu potrebno je koristiti i ruke.
„Ideje su potrebne, one nas jako privlače posebno kao mlade ljude, ali se mogu pretvoriti u zamke ako se ne „utjelove“, to jest konkretnost, svakodnevni angažman. Same ideje obolijevaju. (…) Crkva je oduvijek odbacivala gnostičku kušnju, koja misli da može promijeniti svijet samo drukčijom spoznajom, bez umora tijela.“
Papina molitva: blagoslovi ih u njihovim pothvatima
Svoj govor mladim ekonomistima i poduzetnicima koje je danas susreo u Asizu, Papa završava molitvom kojom zaziva Gospodinov blagoslov na njih i njihove projekte.
(slobodan prijevod)
Oče, molimo te za oproštenje što smo ozbiljno ranili zemlju, što nismo poštovali autohtone kulture, što nismo cijenili i ljubili najsiromašnije, što smo stvarali bogatstvo bez zajedništva. Živi Bože, koji si svojim Duhom nadahnuo srca, ruke i umove ovih mladih ljudi i poslao ih u obećanu zemlju, pogledaj s dobrotom na njihovu velikodušnost, njihovu ljubav, njihovu želju da potroše svoje živote za veliki ideal. Blagoslovi ih u njihovim pothvatima, u njihovim studijama, u njihovim snovima; prati ih u teškoćama i patnjama, pomozi im da ih preobraze u krepost i mudrost. Podrži njihove želje za dobrom i životom, podrži ih u njihovim razočaranjima pred lošim primjerima, ne daj da se obeshrabre i neka nastave na putu. Ti, čiji je Sin Jedinorođenac postao tesar, daj im radost preobrazbe svijeta ljubavlju, domišljatošću i rukama. Amen.
Preuzeto s Vatican News
