SVETAC DANA – SV. KLIMENT OHRIDSKI
Sveti Klement Ohridski bio je srednjovjekovni teolog, porijeklom najvjerojatnije iz jugozapadne Makedonije. On je bio učenik poznatih osnivača slavenske pismenosti apostola svetog Ćirila i Metoda.
Još za života svetog Ćirila i Metoda njemački knezovi i biskupi su bili protiv slavenskog bogoslužja. Nakon Metodove smrti 885. njihovi učenici su u Velikoj Moravskoj izloženi napadima od njemačkog svećenstva, te su prognani iz Moravske. Sveti Klement je zajedno sa svojim drugovima Gorazdom, Naumom, Savom i Angelarijem preko Save i Dunava i dospio pod okrilje bugarskog cara Borisa I. kojega privodi na kršćanstvo.
Po nalogu bugarskog cara Borisa I. otišao je u Ohrid, te osnovao samostan 886. koji je bio poznat kao Prva slavenska univerza, iz koje je izašlo 3500 monaha osposobljenih pisati glagoljicu. Neki od monaha su dobili i svećenički red te postali gorljivi evangelizatori. Borisov drugi po redu nasljednik Šimun podupire misionarski rad te svetog Klementa imenuje 893. „prvim biskupom bugarskog jezika“, stavljajući ga na čelo biskupije Belike. No Klementove misli se često vraćaju na Ohrid, kojeg često posjećuje. Ostarjevši, želi se povući upravo ondje. No to nije bilo moguće, poglavarov ga glas i dalje želi za biskupa u Beliki.
Umro je u Ohridu 27. srpnja 916., a sahranjen je u crkvi koju je sam podigao u čast svetom Pantelejmonu. Klementov grob u Ohridu postao je mjestom pučkog čašćenja.
Iako nema vjerodostojne potvrde, neki smatraju da je sveti Klement sastavio ili barem razvio pismo ćirilicu, na osnovu grčke abecede prilagodivši ju slavenskim glasovima. Sveti Klement je za svog života napisao oko 42 djela vjerskog sadržaja, među kojima su najpoznatija Žitije sv. Metoda i Pohvala slavenskim učiteljima Ćirilu i Metodu.
Uz svetog Klementa se kao evangelizatore časte njegovi suradnici, također učenici svetog Ćirila i Metoda: sveti Naum, Sava, Gorazd i Angelarije.