Papa Ivan Pavao II. proglasio je sv. Marka svetim 2. srpnja 1995. u Košicama. Markovo proglašenje svetim svečano je obilježeno i u njegovu rodnom gradu.
MOLITVE SVETOM MARKU KRIŽEVČANINU
Bože, Oče naš, tvoji su mučenici sv. Marko Križevčanin, Stjepan Pongrácz i Melhior Grodziecki podnijeli mučeništvo kao svjedočanstvo svoje vjere u Isusa Krista i vjernosti Svetome Ocu. Molimo te i mi Hrvati, sunarodnjaci svetoga Marka Križevčanina, udijeli nam milost da svoju vjeru dublje razumijemo i snagom Duha Svetoga u njoj živimo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Sveti Marko Križevčanine, koji si ostao vjeran i dosljedan svojoj Crkvi, zagovaraj Crkvu Kristovu na putu da mi njezini suvremeni članovi vjerni Isusu Kristu u čitavom čovječanstvu, svakom narodu, svakoj obitelji i svakom čovjeku ukorijenimo nadu u vječnu vrijednost i konačnu pobjedu ljubavi, pravde, dobrote i istine. Sveti Marko Križevčanine, mučeniče hrvatskoga roda, koji si život izgubio kao žrtva nasilja, zagovaraj suvremeno čovječanstvo, sve narode, sve pripadnike svih vjera i sve ljude da svaki spor rješavamo u dogovoru, bez nasilja, izgrađujući mir i povjerenje u sebi, u obiteljima, među raznim skupinama, narodima i u čitavom svijetu.
Sveti Marko Križevčanine, svjedoče junački, koji si više cijenio svoje uvjerenje od svakoga imetka, zagovaraj nas da se u borbi za bolji i čovjeka dostojan život nikad ne damo zarobiti ni od kakvih materijalnih dobara, nego da uvijek promičemo ljudsko dostojanstvo i sve one duhovne vrijednosti koje nas osposobljavaju za zajedništvo u vječnoj Božjoj ljubavi. Amen.
LITANIJE SVETOM MARKU KRIŽEVČANINU
Donosimo vam litanije upućene sv. Marku Križevčaninu s portala RadioMarija.
Oče, nebeski Bože, smiluj nam se! Sine, Otkupitelju svijeta Bože, smiluj nam se! Duše, Sveti Bože, smiluj nam se! Sveto Trojstvo jedan Bože, smiluj nam se!
Sveta Marijo, moli za nas! Sveta Bogorodice, moli za nas! Majko Kristova, moli za nas! Majko trpećega Gospodina, moli za nas! Majko Crkve, moli za nas!
Sveti Marko Križevčanine, moli za nas! Sveti Marko Križevčanine ti koji si revno služio u Kristovoj Crkvi, moli za nas! Sveti Marko Križevčanine, ti koji si bio urešen darovima mudrosti i razuma, moli za nas! Sveti Marko Križevčanine, ti koji si bio otvoren Duhu savjeta i jakosti, moli za nas! Sveti Marko Križevčanine, ti koji si se trudio rasti u pobožnosti i znanju, moli za nas! Sveti Marko Križevčanine, ti koji si se dao voditi svetim strahom Božjim, moli za nas! Sveti Marko Križevčanine, ti koji si bio ispunjen božanskom ljubavlju, moli za nas! Sveti Marko Križevčanine, ti koji si živio s pouzdanjem u Gospodina, moli za nas! Sveti Marko Križevčanine, ti koji si se po molitvi ustrajno Gospodinu predavao, moli za nas! Sveti Marko, učitelju u vjeri, moli za nas! Sveti Marko, čuvaru božanskoga nauka, moli za nas! Sveti Marko, hrabri navjestitelju istine, moli za nas! Sveti Marko, odgajatelju mladih u kršćanskome životu, moli za nas! Sveti Marko, ponizni slugo Kristov, moli za nas! Sveti Marko, uzore poslušnosti, moli za nas! Sveti Marko, putokazu svetosti, moli za nas! Sveti Marko, učitelju poniznosti, moli za nas! Sveti Marko, odani sine Kristove Crkve, moli za nas! Sveti Marko, graditelju zajedništva Crkve, moli za nas! Sveti Marko, hrabri svjedoče vjere, moli za nas! Sveti Marko, ustrajni branitelju vjere, moli za nas! Sveti Marko, mučeniče za katoličku vjeru, moli za nas! Sveti Marko, mučeniče Kristov, moli za nas! Sveti Marko, zagovorniče naš na nebesima, moli za nas!
Milostiv budi, oprosti nam, Gospodine! Od svakoga zla, oslobodi nas, Gospodine! Od svakoga grijeha, oslobodi nas, Gospodine! Od smrti vječne, oslobodi nas, Gospodine! Da se dostojiš svoju sveti Crkvu uvijek u pravoj vjeri čuvati, tebe molimo usliši nas! Da se dostojiš u svojoj Crkvi dar svetosti krijepiti, tebe molimo usliši nas! Da se dostojiš u svojoj Crkvi snagu ljubavi umnožiti, tebemolimo usliši nas! Da svoju Crkvu obdariš vodstvom mudrih pastira, tebe molimo usliši nas! Da svoju Crkvu resiš životom svetih svećenika, tebe molimo usliši nas! Da sve koji su zbog vjere progonjeni okrijepiš pouzdanjem u tebe, tebe molimo usliši nas! Da u svome narodu probudiš hrabrost svjedočenja vjere, tebe molimo usliši nas! Da u svim krštenicima obnoviš radost pripadnosti tvojoj Crkvi, tebe molimo usliši nas! Da po tvojim vjernicima svijet zasja ljepotom tvoje ljubavi, tebe molimo usliši nas! Da po našem svjedočanstvu vjere ovaj grad bude dostojan imena Kristova križa, tebe molimo usliši nas! Isuse, Sine Boga živoga, tebe molimo usliši nas!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine! Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine! Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!
R. Moli za nas sveti Marko Križevčanine! O. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!
Pomolimo se: Svemogući Bože, ti si htio da svi ljudi budu spašeni po snazi ljubavi koju si nam očitovao u slavnome križu svoga ljubljenoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista. Okrijepi nam, molimo, snagu vjere i nadahni nas na djela svjedočanske ljubavi, da po zaslugama tvoga Sina i po nebeskome zagovoru svetoga Marka Križevčanina budemo dostojni dara vječnoga zajedništva s tobom u slavi. Po Kristu Gospodinu našemu. R. Amen
Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.
6. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi
1. Zaziv Duha Svetoga
O dođi, Stvorče, Duše Svet, pohodi duše vjernika, poteci višnjom milosti, u grudi štono stvori ih.
Ti nazivaš se Tješitelj, blagodat Boga Svevišnjeg, studenac živi, ljubav, plam i pomazanje duhovno!
Darova sedam razdaješ, Ti, prste desne Očeve, od vječnog Oca obećan, Ti puniš usta besjedom!
Zapali svjetlo u srcu, zadahni dušu ljubavlju, u nemoćima tjelesnim potkrepljuj nas bez prestanka!
Dušmana od nas otjeraj i postojani mir nam daj, ispred nas idi, vodi nas, da svakog zla se klonimo!
Daj Oca da upoznamo, i Krista, Sina njegova, i u Te Duha njihova, da vjerujemo sveudilj!
Sva slava Ocu vječnomu, i uskrslome Sinu mu, sa Tješiteljem presvetim nek bude sada i uvijeke. Amen.
– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja) – I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)
Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
2. Radosna otajstva Gospine krunice
1. Koga si Djevice, po Duhu Svetom začela.
U prvom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je arkanđeo Gabrijel navijestio Mariji da će začeti po Duhu Svetom i roditi Sina Božjega.
2. Koga si Djevice, Elizabeti u pohode nosila.
U drugom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija posjetila svoju rođakinju Elizabetu i s njom ostala tri mjeseca.
3. Koga si Djevice, rodila.
U trećem radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija rodila Gospodina našega Isusa Krista u betlehemskoj špilji te ga je postavila u jasle.
4. Koga si Djevice, u hramu prikazala.
U četvrtom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija četrdeseti dan poslije poroda prikazala u hramu Ocu nebeskom svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, kojega je primio u naručje starac Šimun.
5. Koga si Djevice u hramu našla.
U petom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija našla svoga dvanaestogodišnjeg Sina, Gospodina našega Isusa Krista, u hramu među učiteljima.
3. Evanđelje dana
Evanđelje:Lk 6,1-5
Jedne subote prolazio je Isus kroz usjeve. Učenici su njegovi trgali klasje, trli ga rukama i jeli. A neki farizeji rekoše: »Zašto činite što subotom nije dopušteno?« Odgovori im Isus: »Zar niste čitali što učini David kad ogladnje on i njegovi pratioci? Kako uđe u Dom Božji, uze, pojede i svojim pratiocima dade prinesene kruhove kojih ne smije jesti nitko, nego samo svećenici?« I govoraše im: »Sin Čovječji gospodar je subote!«
4. Kratki poticaj za razmišljanje
“Uđite u božanski svijet presv. Euharistije koja kruži cijelim svijetom i zato je među nama da se Bog proslavljuje i duše spasavaju. Ne gledajte na svoje interese, nego na Božje. Presveta je Euharistija kao ljupka oaza Elim usred pustinje gdje se palme uvis dižu, izvori žubore, gdje se ostvaruju riječi: „Venite ad me omnes, qui onerati estis, et ego refitiat vos“, ili, „Isus u euharistiji je (taj) prijatelj nad prijateljima. On jedini ima dovoljno duha i srca, jedini On dovoljno je lijep i bogat, moćan i dobrostiv.“ Zadivljujući je taj živi, iskustveni govor o. Antića o Isusu u Presvetom oltarskom sakramentu. Iz iskustva je govorio da u euharistijskom Isusu valja naći temeljno duhovno uporište. Jednom je svećeniku poručio: „A gdje sada imaš lsusa živa, stvarna? U presvetoj Euharistiji. Eto tvoje posebne pobožnosti koju ćeš vazda živom vjerom i duhovnom poniznošću vršiti. Što više, što češće presvetoj Euharistiji duhom i srcem trebaš nazočiti. U teškoćama, u dvojbi, napasti, u sumnji, u žalosti, u radosti, u uspjehu i veselju – u svemu odmah k euharistijskom božanskom Srcu. Sve Njemu prikazati, darovati, žrtvovati s Njime, od svega odcijepljen, čist ostati.””
(fra Petar Ljubičić)
5. Molitve
Molitva Bezgrešnom Srcu Marijinu
Presveta Djevice Marijo, Majko i kraljice moja, Tvojemu bezgrešnom Srcu posvećujem i predajem čitavo svoje biće: svoje misli, riječi i djela. Raspolaži sa mnom i sa svim što mi pripada sada i u vječnosti, na hvalu i slavu Presvetog Trojstva, za posvećenje Crkve i spasenje svega svijeta.Bezgrešna moja Majko, pomozi mi živjeti dostojno moga krsnog posvećenja da neopozivo pripadam svome Otkupitelju. Daj da poput Tebe slušam poticaje Duha Svetoga. Neka se u meni, i po meni, uvijek i u svemu vrši volja Božja. Amen.
Zdravo, Marijo…
***
Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla
Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.
Oče naš…
***
Pod obranu se Tvoju utječemo
Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.
7. rujna Crkva u Hrvata slavi spomendan sv. Marka Križevčanina, svećenika i mučenika vjere iz 17. st., koji je kao žrtva tridesetogodišnjeg rata između katolika i protestanata, zajedno s još dvojicom svećenika, podnio mučeničku smrt u Košicama, odlučno braneći vlastitim životom svoju katoličku vjeru.
Marko Stjepan Krizin rođen je 1588. godine u Križevcima. Filozofiju je studirao u Grazu, gdje je stupio u Marijinu kongregaciju. Ondje je bio učenik Petra Pázmánya, kasnijega kardinala i ugarskog primasa. Odlučio je postati svećenik, pa je kao kandidat Zagrebačke biskupije bio poslan u Rim, kao pitomac Njemačko-ugarskog kolegija (Germanicum et Hungaricum), da studira teologiju. Svojom je rukom ondje zapisao da je Hrvat, kako se to do danas sačuvalo u arhivu zavoda. Studirao je na Sveučilištu Gregorijani od 1611. do 1615., te se odlikovao bistrinom uma i krepošću. Bio je zaređen za svećenika te se je vratio u svoju Zagrebačku biskupiju, gdje djeluje u pastvi. Ubrzo ga ostrogonski primas i kardinal Petar Pázmány poziva u Ugarsku.
Od 1616. godine djeluje kao profesor i ravnatelj sjemeništa u Trnavi, a imenovao ga je i ostrogonskim kanonikom. Kasnije mu je povjerio i upravu benediktinske opatije i Szepluku, kod Košica, koja je tada bila vlasništvo Ostrogonskoga kaptola. Sva ta područja nekoć su spadala pod Ostrogonsku nadbiskupiju, dok je to danas područje Republike Slovačke.
Košice u ono doba bijahu tvrđa ugarskoga kalvinizma. Da se pomogne malobrojnim katolicima, koji su bili lišeni čak i svojih crkava, pozvana su dvojica isusovaca, Mađar Stjepan Pongrácz i Poljak Melkior Grodziecki, da se brinu za vjernike madžarskoga i slovačkoga jezika. S njima je 1619. godine radio kao misionar u Košicama i Hrvat, Marko Križevčanin. Za vrijeme pobune sedmogradskog (erdeljskog) kneza Gábora Bethlena, kalvinistički zapovjednik Juraj Rákóczy 3. rujna 1619. ušao je s vojskom u Košice i odmah dao zatvoriti trojicu svećenika. Zbog odbijanja da postanu kalvini, podvrgli su ih mukama. Prisiljavaju ih da se odreknu vjere i Petrova nasljednika pape u Rimu, ali oni su ostali postojani.
Marku su obećali dati crkveno imanje, samo da se odrekne katoličke vjeroispovijesti i pape rimskoga. Mučili su ih različitim mukama, sve dok ih nisu ubili. Marka su na kraju palili bakljom i odrubili mu glavu, 7. rujna 1619. Isti dan je ubijen i isusovac Grodziecki, a drugi dan i Pongrácz. Knez Bethlen nije dopustio da mučenici budu dostojno i s počastima sahranjeni. Popustit će tek šest mjeseci kasnije, na molbu palatinove žene Katarine Pálffy, koja je pristala s njime zaplesati na svečanom ručku u palači, gdje su mučenici bili mučeni, ali uz uvjet da trojici katoličkih svećenika mučenika može iskazati najviše počasti. Kardinal Pázmany, ugarski primas, izvršio je kanonsku istragu o mučeništvu, a zatim u ime cijelog episkopata kraljevstva zamolio papu Urbana VIII. da se tim mučenicima može iskazivati javno štovanje. Lijes s posmrtnim ostacima mučenika premješten je 1635. godine u uršulinsku crkvu, u Trnavi, gdje se razvilo njihovo štovanje.
Prigodom 100. obljetnice Markove mučeničke smrti, 1718. godine, isusovački su đaci u Zagrebu u svojem veliku kazalištu priredili igrokaz Marko Križevčanin ovjenčan lovorom mučeničkim. Proces za njihovo proglašenje blaženima počeo je 1859. godine. Sveti papa Pio X. proglasio ih je blaženima 15. siječnja 1905. Za što veće štovanje hrvatskih blaženika silno se zauzimao zagrebački nadbiskup dr. Alojzije Stepinac, uz pomoć urednika HKD-a sv. Jeronima dr. Josipa Andrića i drugih. Nadbiskup je i novu župu na Selskoj cesti u Zagrebu 1937. godine posvetio blaženomu Marku Križevčaninu.
U Križevcima nije bilo nikakva spomena bl. Marku. Veće gibanje i štovanje bl. Marka počelo je u vrijeme župnika Vida Cipriša, koji je ishodio da crkva i sv. Ladislava u križevačkome Gornjem gradu dobije kao suzaštitnika bl. Marka te je počeo izdavati župni list Krizinus, a 1969. godine organizirao veliku svečanost u prigodi 450. obljetnice mučeništva bl. Marka, koju je s našim biskupima, svećenicima i Božjim narodom predvodio pročelnik Kongregacije za nauk vjere u Rimu kardinal Franjo Šeper. Otad počinju i godišnja proštenja Markova blagdana u njegovu rodnom gradu Križevcima, kod njegove crkve. Papa Ivan Pavao II. proglasio je ovu trojicu mučenika za vjeru svetima 2. srpnja 1995. u Košicama. Markovo proglašenje svetim svečano je obilježeno i u njegovu rodnom gradu.
NAPOMENA: ▪ Prva subota u mjesecu: Molitva za svećenička i redovnička zvanja.
Prvo čitanje:
1Kor 4,6b-15
I gladujemo, i žeđamo, i goli smo.
Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima
Braćo! Na meni i na Apolonu naučite onu »Ne preko onoga što je pisano« te se ne nadimate jednim protiv drugoga. Ta tko tebi daje prednost? Što imaš da nisi primio? Ako si pak primio, što se hvastaš kao da nisi primio? Već ste siti, već se obogatiste, bez nas se zakraljiste! Kamo sreće da se zakraljiste da i mi s vama zajedno kraljujemo! Jer Bog je, čini mi se, nas apostole prikazao posljednje, kao na smrt osuđene, jer postali smo prizor svijetu, i anđelima, i ljudima — mi ludi poradi Krista, vi mudri u Kristu; mi slabi, vi jaki; vi čašćeni, mi prezreni; sve do ovoga časa i gladujemo, i žeđamo, i goli smo, i pljuskaju nas, i beskućnici smo, i patimo se radeći svojim rukama. Proklinjani blagoslivljamo, proganjani ustrajemo, pogrđivani tješimo. Kao smeće svijeta postasmo, svačiji izmet sve do sada.
Ne pišem ovoga da vas postidim, nego da vas kao ljubljenu svoju djecu urazumim. Jer da imate u Kristu i deset tisuća učitelja, ipak ne biste imali više otaca. Ta u Kristu Isusu po evanđelju ja vas rodih.
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Ps 145,17-21
Pripjev:
Blizu je Gospodin svima koji ga prizivlju.
Pravedan si, Gospodine, na svim putovima svojim i svet u svim svojim djelima, Blizu je Gospodin svima koji ga prizivlju, svima koji ga zazivaju iskreno.
On ispunja želje štovatelja svojih, sluša njihove vapaje i spasava ih. Gospodin štiti one koji njega ljube, a zlotvore sve će zatrti.
Nek usta moja kazuju hvalu Gospodnju, i svako tijelo nek slavi sveto ime njegovo uvijek i dovijeka.
Evanđelje:
Lk 6,1-5
Zašto činite što subotom nije dopušteno?
Čitanje svetog Evanđelja po Luki
Jedne subote prolazio je Isus kroz usjeve. Učenici su njegovi trgali klasje, trli ga rukama i jeli. A neki farizeji rekoše: »Zašto činite što subotom nije dopušteno?« Odgovori im Isus: »Zar niste čitali što učini David kad ogladnje on i njegovi pratioci? Kako uđe u Dom Božji, uze, pojede i svojim pratiocima dade prinesene kruhove kojih ne smije jesti nitko, nego samo svećenici?« I govoraše im: »Sin Čovječji gospodar je subote!«
15. rujna Crkva slavi spomendan Blažene Djevice Marije Žalosne ili, kako se u narodu obično naziva, Gospu Žalosnu. Kao pripravu za ovaj blagdan, tijekom devet dana mole se sljedeće molitve…
Dan nakon blagdana Uzvišenja Svetoga Križa Crkva slavi spomendan Marijina sudjelovanja u otajstvu Kristove muke, Žalosnu Gospu. Drugi Vatikanski koncil jasno o tome govori: Tako je i Marija napredovala na putu vjere i vjerno sačuvala svoje sjedinjenje sa Sinom sve do Križa, gdje je, ne bez Božjeg nacrta, stajala, sa svojim Jedinorođencem mnogo trpjela i s materinskim se srcem pridružila njegovoj žrtvi, pristajući s ljubavlju na žrtvovanje žrtve koju je sama rodila: i napokon ju je sam Isus Krist, dok je na križu umirao, kao Majku dao učeniku ovim riječima: Ženo evo ti sina (LG 58)
POBOŽNOST – KROZ DEVET DANA
Presveta Majko Božja, preslavna Kraljice neba i zemlje, Marijo!
Ja, premda nedostojan i grešan, Tebe danas za Majku svoju preljubeću i Zaštitnicu nada sve vjernu izabirem i ištem, i sebe Ti zavjetujem; i vječnomu se služenju Tebi i svetoj ljubavi prema Tebi sav posvećujem.
Udostoj se molim Te usrdno, za takva me primiti, da Te se tako mognem odvažiti kao svoju Majku zazivati.
Jer, premda sam toga nedostojan, mila neka Ti ipak bude oporučna volja Tvoga Raspetoga Sina a moga Spasitelja; on me na žrtveniku Križa umirući, preporučio Tebi za sina onim preslatkim riječima: Evo Ti sina.
A Ti si tako, stojeći žalosna pod Križem, postala mojom Majkom.
Neka dakle ne priječi moja nedostojnost da Te smijem s ljubavlju zazivati kao svoju Majku i da pun ufanja pohrlim u zaklon Tvoje majčinske zaštite.
Od sada odlučujem i čvrsto namjeravam sinovski Te ljubiti, pobožno štovati i svim srcem častiti.
Ti pak pokaži da si Mati, i daj da ja ustrajem biti Tvoj vjerni sin.
Zapali me ognjem prave ljubavi prema Tebi. Daj da uživam Tvoju majčinsku blagost. Ravnaj mnome u svim mojim djelima. Budi mi na pomoć u svim mojim potrebama. Zaštiti me u svim pogiblima duše i tijela, poglavito mi u mojim smrtnim mukama pritekni u pomoć svojim svetim bolima. Slušaj i usliši me sada dok Te molim za onda, o blaga, o zdušna, o slatka Majko Marijo! Amen.
SPOMEN NA PRVU ŽALOST
Tvojih Sedam žalosti, Sad Marijo, dok promišljam,
S Tobom trpjet napore, S Tobom mrijeti željkujem.
Ani starost uzdiše A bol obara Šimuna,
Mač jer boli Srce Ti Gle, s kraja na kraj probada
MOLITVA
Prežalosna Djevice Marijo, koja si probodena mačem neizmjerne boli kada je Šimun prorekao trpljenje Tvoga Sina, izmoli mi, da zbog počinjenih grijeha i moje srce probode bol duboke i iskrene skrušenosti. Amen.
Zdravo Marijo…
SPOMEN NA DRUGU ŽALOST
Bježiš, Majko s djetetom Na ruci, dragim bremenom,
I Sjaj toli sunčani Sad noću hoćeš sakriti.
Utok ti je Egipat, Za tvoje zaklon ljubljene;
Nilu sad na žalima, Gle, nestaješ u bolima.
MOLITVA
Prežalosna Majko Marijo, koja si zbog okrutnosti silnika Heroda s ljubljenim Isusom bježala u nepoznatu i tuđinsku zemlju Egipat, izmoli mi da ozbiljno popravim svoj život te da se klonim i da pobjegnem od svih grijeha. Amen.
Zdravo Marijo…
SPOMEN NA TREĆU ŽALOST
U stvarima Očevim Da Sinu bit je ne znajuć,
Tri se dana vidjelo Gdje bljediš poput ljiljana.
Zov Tvoj tijesnim putima: Sine!- zrakom je jecao.
Boli Tebi navala Reć ostalo ne davaše.
MOLITVA
Prežalosna Djevice Marijo, koja si s najvećim strahom i boli Sina što je bio ostao u Hramu tražila kao izgubljena, izmoli mi da Ga i ja tražim s neprestanom brigom srca, pa da ga i sretno nađem i da zaslužim od Njega zadobiti svu utjehu. Amen.
Zdravo Marijo…
SPOMEN NA ČETVRTU ŽALOST
Nosi gredu drvenu Gle, Isus, bičem biju Ga.
Majko, eto znamena Kom potom će protivit se.
Križ ON, jao dok nosi, Sve tijelo krv mu oblijeva.
A srce Ti Majko sad Potaplja se u bolima.
MOLITVA
Prežalosna Majko Marijo, koja si susrela svog LJUBLJENOG Sina što se pod težinom Križa i obliven krvlju uspinjao na brdo Kalvariju, izmoli mi da radosno noseći križ poteškoća idem Njegovim stopama, te naposljetku po Njemu vječnu sreću steknem. Amen.
Zdravo Marijo…
SPOMEN NA PETU ŽALOST
Kalvarija ljubavi I žalosti je vinograd.
Gle tjesci vinogradski, Gle čavli, kruna trnova.
ISUS tu dok pribit je, Dok Križa tjesak pritište,
Ljubav bolju ranjena Mariji tišti srdašce.
MOLITVA Prežalosna Majko Marijo, koja si gledajući boli svoga Raspetoga Sina, pretrpjela najveće mučeništvo srca, izmoli mi da se po nepresušnoj ljubavi i iskrenoj boli duše sav u srce usiječe Onaj koji je radi mene sav bio na križ pribit. Amen.
Zdravo Marijo…
SPOMEN NA ŠESTU ŽALOST
Marijo, dok stjena je, Bol osjetiv, raspuknuta,
A dan ko noćca crna Tuži, srce Ti cjepa se.
Ude s drva skinute, No ude već beživotne,
Krilom nježno topliš Mu I rijekom pereš žalosti.
MOLITVA Prežalosna Majko Marijo , koja si od prevelike boli zapala u gotovo smrtnu muku primivši u majčino krilo predragoga svoga Isusa neizbrojivim mukama smrti predana, izmoli mi da ga i ja uvijek pobožno primam i da ga neugasivim žarom ljubavi mognem zadržati. Amen.
Zdravo Marijo…
SPOMEN NA SEDMU ŽALOST
Sinu dok pokopanom Kamen na grob navaljen je,
Marijo od premnoge Boli- život Ti zamire.
Šapćeš tužnim šapatom Do spilje sjedeć pogerbne.
Ječiš poput grlice, Plačeš poput golubice.
MOLITVA
Prežalosna Majko Marijo, koja si os svoga preslatkoga Sina, oduzeta Tvomu pogledu i s Tvog krila te u grob položena, suzama najdublje boli i plačem popratila: izmoli mi, da se u sutrpnoj tuzi Tebi pobožno pridružim na zemlji, te na koncu zavrijedim s Tobom se suradovati na nebu. Amen.
Oče nebeski, Bože, smiluj nam se! Sine, Otkupitelju svijeta Bože, smiluj nam se! Duše Sveti, Bože, smiluj nam se! Sveto Trojstvo jedan Bože, smiluj nam se!
Sveta Marijo, moli za nas! Sveta Bogorodice, moli za nas! Sveta Djevo Djevica, moli za nas! Majko Raspetoga Kralja, moli za nas! Majko prežalosna, moli za nas! Majko prestrpljiva, moli za nas! Kraljice mučenika, moli za nas! Žrtvo ljubavi, moli za nas! Ogledalo strpljivosti, moli za nas! Čudo ustrajnosti, moli za nas! Utjeho žalosnih, moli za nas! Utočište grešnika, moli za nas! Nado siromašnih, moli za nas! Utvrdo nemoćnih, moli za nas! Spasiteljice posrnulih, moli za nas! Marijo, more boli neizmjerne, moli za nas! Stručku gorka pelina, moli za nas! Ružo od Kristove Krvi grimizna, moli za nas! Ljiljane sred trnja nevolja, moli za nas! Marijo, golubice prežalosna, moli za nas! Marijo, grlice tužeća, moli za nas! Marijo, po proročanstvu Šimunovu mačem boli probodena, moli za nas! Marijo, sa Sinom bježati u Egipat prisiljena, moli za nas! Marijo, koja si tri dana izgubljena Sina hoteć tražila, moli za nas! Marijo, koja si čuvši da Ti Sina Židovi uhitiše, prežalosno uzdisala, moli za nas! Marijo, koja si se saznavši da Ti Sina bičuju, kao mrtva srušila, moli za nas! Marijo, koja si pokraj Isusova križa u dubokoj boli stajala, moli za nas! Marijo koja si Isusa žuči i octom pojiti vidjela, moli za nas! Marijo, koja si gdje se na Sina Ti pogrdama i psovkama nabacuju slušala, moli za nas! Marijo, koja si mrtvu Sina kopljem bok probadati vidjela,moli za nas! Marijo, koja si Sina s križa skinuta u prežalosno si krilo primila, moli za nas! Marijo, koja si s najdubljom boli i plačem pokop svoga Sina pratila, moli za nas! Marijo, koja si u duši svojoj dionicom Kristovih muka postala, moli za nas! Marijo, srcem i dušom s Kristom na križ suraspeta, moli za nas! Marijo, koja si na spas svijeta više nego li na muke Sina svoga gledala, moli za nas! Marijo, koja si svojim sutrpljenjem u otkupljenju svijeta sudjelovala, moli za nas! Marijo, od Krista na križu nama za Majku preporučena, moli za nas! Marijo, svijetu za Zaštitnicu i Zagovarateljicu namijenjena, moli za nas! Marijo, štićenika svojih preslatka utjeho, moli za nas!
Od svakoga grijeha, oslobodi nas Djevice žalosna! Od zle smrti, oslobodi nas Djevice žalosna! Od vječne kazne, oslobodi nas Djevice žalosna! Po svome sutrpljenju, oslobodi nas Djevice žalosna! Po maču boli, koji Ti dušu probode, oslobodi nas Djevice žalosna! Po ranama, mukama i smrti Sina svoga ljubljenoga, oslobodi nas Djevice žalosna! Po preblagome osjećaju svoga milosrđa, oslobodi nas Djevice žalosna!
O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo, Zagovaraj nas!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine! Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine! Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!
– U svakoj nevolji i tjeskobi našoj – Priteci nam u pomoć, Preblaga Djevice, Marijo, Majko Kristova!
Pomolimo se:
Svemogući i milosrdni Bože, ponizno Te molimo, da mi moji u molitvama spominjemo sutrpljenje i probadanje preslatke duše Blažene Djevice Marije, po njezinu preblagome zagovoru i po zaslugama smrti Tvoga ljubljenoga Sina, postignemo dar svete smrti i nagradu vječnog blaženstva. Po istom Gospodinu našem Isusu Kristu.
PLAČ BLAŽENE DJEVICE MARIJE
Stala plačuć tužna Mati, Gledala je kako pati Sin joj na križ uzdignut.
Dušom njenom razboljenom, Rastužrnom, ražaljenom, Prolazio mač je ljut.
O, koliko ucviljena, Bješe ona uzvišena, Majka Sina jedinog!
Bol bolova sve to ljući, Blaga Mati gledajući, Muke slavnog Čeda svog.
Koji čovjek ne bi plako, Majku Božju videć tako, U tjeskobi tolikoj?
Tko protužit neće s Čistom, Kada vidi gdje za Kristom, Razdire se srce njoj? Zarad grijeha svoga puka, Gleda njega usred muka I gdje bičem bijen bi.
Gleda svoga milog Sina, Ostavljenog sred gorčina, Gdje se s dušom podijeli.
Daj mi stoga blaga Mati, Bol tu gorku osjećati, Daj da s Tobom procvilim.
Neka ljubav srca moga, Gori sveđ za Krista boga, Da mu u svem omilim.
Rane drage, Majko sveta, Spasa za me razapeta, Tisni usred srca mog.
Neka dođu i na mene, Patnje za me podnesene, Sina Tvoga ranjenog.
Daj mi s Tobom suze livat, Raspetoga oplakivat, Dok na svijetu budem ja.
U Tvom društvu uz križ stati, S Tobom jade jadovati, Želja mi je jedina.
Kruno djeva, Djevo jedina, Budi meni milostvna, Daj mi s Tobom dijelit plač.
Daj mi nosit po sve dane, Isusovu smrt i rane, Osjećati muke mač.
Neka rane izrane me, Neka svega opoje me, Sina Tvoga križ i krv.
Ti na sudu za me zbori, Djevo sveta, da ne mori, Pakleni me vječni crv.
Kada dođu smrtni časi, Kriste Bože, nek me spasi Majke Tvoje zagovor
Kad mi zemlja tijelo primi, Dušu onda uzmi Ti mi, U nebeski blažen dvor. Amen.
Moli za nas, Djevice prežalosna , Da dostojni postanemo obećanje Kristovih.
Pomolimo se:
Bože, kod čije je muke, prema Šimunovu proročanstvu, mač boli probo preslatku dušu slavne Djevice i Majke Marije, podaj nam milostivo, da mi koji se sa štovanjem sjećamo da je ona trpjela i bila probodena za nas, po slavnim zaslugama i molitvama svih svetaca koji su vjerno stajali pod križem, zadobijemo sretni učinak Tvoje muke. Koji živiš i kraljuješ s Bogom Ocem, u jedinstvu uha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.
Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.
5. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi
1. Zaziv Duha Svetoga
O dođi, Stvorče, Duše Svet, pohodi duše vjernika, poteci višnjom milosti, u grudi štono stvori ih.
Ti nazivaš se Tješitelj, blagodat Boga Svevišnjeg, studenac živi, ljubav, plam i pomazanje duhovno!
Darova sedam razdaješ, Ti, prste desne Očeve, od vječnog Oca obećan, Ti puniš usta besjedom!
Zapali svjetlo u srcu, zadahni dušu ljubavlju, u nemoćima tjelesnim potkrepljuj nas bez prestanka!
Dušmana od nas otjeraj i postojani mir nam daj, ispred nas idi, vodi nas, da svakog zla se klonimo!
Daj Oca da upoznamo, i Krista, Sina njegova, i u Te Duha njihova, da vjerujemo sveudilj!
Sva slava Ocu vječnomu, i uskrslome Sinu mu, sa Tješiteljem presvetim nek bude sada i uvijeke. Amen.
– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja) – I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)
Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
2. Žalosna otajstva Gospine krunice
1. Koji se za nas krvlju znojio.
U prvom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako se Gospodin naš Isus Krist u vrtu na Maslinskoj gori molio svome Ocu nebeskom te se znojio krvavim znojem.
2. Koji je za nas bičevan bio.
U drugom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio u dvoru Pilatovu privezan za stup i nemilo bičevan.
3. Koji je za nas trnjem okrunjen bio.
U trećem žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio okrunjen trnovom krunom.
4. Koji je za nas teški križ nosio.
U četvrtom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist, osuđen na smrt nosio na Kalvariju preteški drveni križ.
5. Koji je za nas raspet bio.
U petom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio raspet na križu između dva razbojnika pred očima svoje žalosne majke Marije.
3. Evanđelje dana
Evanđelje:Lk 5,33-39
U ono vrijeme: Rekoše Isusu farizeji i pismoznanci: »Učenici Ivanovi, a tako i farizejski, počesto poste i obavljaju molitve, tvoji pak jedu i piju.« Reče im Isus: »Ne možete svatove prisiliti da poste dok je zaručnik s njima. Doći će već dani: kad im se ugrabi zaručnik, tada će postiti, u one dane!«
A kazivao im je i prispodobu: »Nitko neće otparati krpe s novog odijela da je stavi na staro odijelo. Inače će i novo rasparati, a starom neće pristajati krpa s novoga.«
»I nitko ne ulijeva novo vino u stare mješine. Inače će novo vino proderati mješine pa će se i ono proliti i mješine će propasti. Nego, novo vino neka se ulijeva u nove mješine!«
»I nitko pijuć staro, ne zaželi novoga. Ta veli se: ‘Valja staro!’«
4. Kratki poticaj za razmišljanje
“Isusov je život do kraja život savršene sinteze, suglasja, suzvučja, Neba i Zemlja, Boga i čovjeka. Ukorijenjen u Bogu, došao među nas pokazati nam kako se živi, ništa i nikoga ne prezirući. Sve njegove riječi i slike samo su ponuda da ne zamišljamo Boga negdje izvan vlastitoga života, onkraj svijeta, nego upravo ovdje i danas, u svakodnevnim oblikovanjima. Zato je život život pirovanja, svadbene svetkovine, poziv na jedinstvo Boga i čovjeka. U Isusovoj blizini čovjek osjeća puninu, zato nema posta, odricanja. U njemu živi sakramentalnost svega stvorenja.
Isus veli: Da bi novo vino prošlo proces vrenja i sazrijevanja, ne smije se stavljati u stare spremnike. Nemoguće je novo stavljati u stare stezulje. Neka ostane staro pri starome, haljina koja se odbacuje, mijeh koji je odsada neuporabiv. Novo treba nove haljine, nove mjehove, nove ljude. Farizeji pak i pismoznanci ostaju fiksirani na staro, strah ih je novoga jer ovo novo u Isusu stavlja veliki upitnik pod njihovu praksu. Oni kategorički tvrde: Staro je dobro! Ne dirajmo u predaje. Time ostaju pri starome i podižu veliki zid naspram novoga u Isusu – pa i poslije, za rađanja mlade Crkve.
Isus naprotiv kaže: Staro, zastarjelo, treba skinuti, ono može postati ugroza. Mora ga se ostaviti iza sebe, spaliti kao i stare haljine koje su možda zaražene kojekakvim bacilima ili bakterijama. Dakle, ponovno imamo u Isusovim ustima jasnu alternativu: Ili staro ili novo! Nemoguće je ostati kod oboga. Isus je htio osloboditi ljude od farizejske prisile, pružiti im dašak novoga daha, slobode. S Isusom započinje novi život, incipit vita nova – o kome su pjesnici i filozofi mislili i sanjali te pjevali. Doći će vrijeme posta, kad se ugrabi zaručnik, doći će vrijeme tugovanja, kad Isusa zadesi sudbina svih proroka, naime, nasilna smrt na križu.”
(fra Tomislav Pervan)
5. Molitve
Molitva Srcu Isusovu
Posvećujem i žrtvujem Tebi, o Srce Isusovo, sebe i sav svoj život, svoj rad, brigu i trpljenje. Želim se cijelim svojim bićem posvetiti Tvojoj ljubavi, slavi i veličanstvu. Najveća moja težnja je učiniti sve da potpuno budem Tvoja i odbaciti sve što se tebi ne sviđa. O, Srce Isusovo, u Tebe se potpuno pouzdajem. Uništi u meni sve ono što Ti se protivi. Daj da se Tvoja čista ljubav nastani duboko u mom srcu, da se više nikada od Tebe ne odijelim. Molim Te, po Tvojoj velikoj dobroti, da moj život bude zapisan u Tvome Srcu, a moja sreća da bude u umiranju Tebi. Amen.
(Sv. Margareta Marija Alacocque)
***
Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla
Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.
Oče naš…
***
Pod obranu se Tvoju utječemo
Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.
Danas se prisjećamo starozavjetnog proroka Zaharije, pretposljednjeg, jedanaestog, od takozvanih malih proroka. Pretpostavlja se da je osim proročke obavljao i svećeničku službu, a djelovao je za vladavine perzijskog kralja Darija, krajem VI. stoljeća prije Krista.
Prorok Zaharija je pretposljednji od takozvanih malih proroka. Zaharijino ime na hebrejskom znači “Jahve opominje”. On sam u svojoj knjizi kaže, da je sin Berekijin, a ovaj opet Idonov. Inače o njegovu životu znamo malo. Raspravlja se da li je osim proročke obavljao i svećeničku službu.
Prema sv. Augustinu, Epifaniju, Izidoru Seviljskom, Zaharija je obavljao svoju proročku službu sve do pod svoje staračke dane u Babiloniji, a onda se vratio u domovinu iz babilonskog sužanjstva. Bio je suvremenik Hagajev i zato je kao i on, u doba sveopće obnove poslije babilonskog sužanjstva, sav usredotočen na obnovu hrama, vjere i ćudoređa, u očekivanju velikih mesijanskih nada. Nas ga bibličar u uvodu i napomenama naše Biblije naprosto naziva “prorokom mesijanskih nada”.
Bibličar franjevac Bonaventura Mariani kaže, da je prorok Zaharija u svome narodu uživao veliko poštovanje, te da je imao veliki utjecaj na rješenje tadašnjih društvenih problema u Izraelu. Iz svojih se proroštava pokazuje kao čovjek koga u životu vodi velika ljubav prema domovini pa nam u tome može služiti kao uzor zdravog rodoljublja. Prorok je isto tako pun revniteljske ljubavi prema hramu i Gospodnjem zakonu. Za njega je Gospodinov zakon izvor svake sreće i napretka, svakog blagostanja. On nikad ne govori o žrtvama, ali mnogo govori o potrebi socijalne pravde, i u tom je pogledu veoma suvremen.
Prorok veoma žestoko žigoše one koji gaze socijalnu pravdu, koji varaju one priproste, osobito ako to čine loši pastiri i lažni proroci. Za njega ni hvalevrijedno djelo nema vrijednosti, ako nije povezan s konkretnim dobrim djelima.
Prorok Zaharija ima veoma uzvišene, plemenite i jasne pojmove o Bogu. Prema njemu, “ovako govori Jahve nad vojskama: Ljubavlju ljubomornom gorim za Jeruzalemom i za Sion” (Zah 1,14). Bog je vjeran prijatelj, a svetost mora biti značajka religiozne i građanske vlasti i svega izabranoga naroda. Bog sam je Onaj koji čisti, oslobađa, daje milost pokajanja i duh molitve.
Prorokova noćna viđenja, i obilje mesijanskih proroštava svjedoče da je bio u najužem mističnom sjedinjenju s Bogom. Njegova velika ljubav prema vlastitom narodu nije ga priječila u zdravoj otvorenosti prema svim drugim narodima. To pak, njegovo rodoljublje čini još ljepšim. Uravnoteženost je također jedna od lijepih značajki proroka Zaharije. On nikad ne naviješta prijetnje i kazne, a da ne bi naviještao oproštenje, sreću i blagostanje.
Knjiga se proroka Zaharije dijeli u dva dijela. U prvom dijelu (1-8 gl.) u 8 noćnih viđenja pokazuje se Božja briga prema teokraciji kod Židova nakon babilonskog sužanjstva. U drugom dijelu, veoma tamnim i upravo apokaliptičkim proroštvima pretkazuje se događaj mesijanske teokracije. Prvi dio se izričito pripisuje proroku, dok se u drugom raspravlja da li zaista potječe od njega ili je zbirka različitih tekstova, sabranih negdje u IV. st. i dometnutih njegovoj knjizi. U tom se dijelu nalaze tekstovi bogati mesijanskim idejama o obnovi doma Davidova, o Knezu mira, o dobrom Pastiru, što će kasnije i novozavjetnim nadahnutim piscima poslužiti da orišu lik Isusa Mesije.
Iz drugog je dijela najznačajniji ovaj tekst:
“Klikni iz sveg grla, Kćeri sionska! Viči od radosti, Kćeri jeruzalemska! Tvoj Kralj se evo tebi vraća: pravičan je i pobjedonosan, ponizan jaše na magarcu, na magaretu, mladetu magaričinu. On ce istrijebit kola iz Efrajima i konje iz Jeruzalema; on će istrijebit luk ubojni. On će navijestiti mir narodima; vlast će mu se proširiti od mora do mora od Rijeka do rubova zemlje” (Zah 9,9-10).
Knjiga Sirahova, govoreći o posljednjim kraljevima i prorocima, kaže: “A što se tiče dvanaest proroka, procvale im kosti iz rake njihove, jer su utješili Jakova i izbavili vjerom i nadom” (Sir 49,10). Tim je riječima sažeta misija svih 12 malih proroka: Amosa, proroka pravde; Hošee, proroka Božje ljubavi; Miheja, proroka navjestitelja Mesijina dolaska; Sefanije, navjestitelja Jahvina dolaska; Habakuka, navjestitelja Božje tajnovitosti; Hagaja, proroka obnove; Zaharije, Malahije, proroka novog bogoštovlja; Obadije, apokaliptičkog proroka; Joela, proroka Duha Božjega; Jone, proroka sveopćeg spasenja i Nahuma, proroka Božje pobjede.
Slaveći danas spomendan proroka Zaharije, dobro je da se sa zahvalnošću sjetimo sve dvanaestorice malih proroka, te da ih rado čitamo, kako bismo se i sami njima utješili i izbavili se iz svih naših problema, vjerom i nadom.
Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima
Braćo! Neka nas svatko smatra službenicima Kristovim i upraviteljima otajstava Božjih. A od upravitelja iziskuje se napokon da budu vjerni. Meni pak nije nimalo do toga da me sudite vi ili bilo koji ljudski sud; a ni ja sam sebe ne sudim. Doista, ničega sebi nisam svjestan, no time nisam opravdan: sudac je moj Gospodin. Zato ne sudite ništa prije vremena dok ne dođe Gospodin koji će i iznijeti na vidjelo što je sakriveno u tami i razotkriti nakane srdaca. I tada će svatko primiti pohvalu od Boga.
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Ps 37,3-6.27-28.39-40
Pripjev:
Od Gospodina dolazi spas pravednicima.
U Gospodina se uzdaj i čini dobro, da smiješ stanovati u zemlji i živjeti u miru. Sva radost tvoja neka bude Gospodin: on će ispuniti želje tvoga srca!
Prepusti Gospodinu putove svoje, u njega se uzdaj, i on će sve voditi: pravda će tvoja zasjati ko svjetlost i tvoje pravo ko sunce podnevno.
Zla se kloni i čini dobro, i ostat ćeš dovijeka. Jer Gospodin ljubi pravdu i pobožnika svojih ne ostavlja. Zauvijek će biti zatrti zlikovci, istrijebit će se potomstvo bezbožnika.
Od Gospodina dolazi spas pravednicima, on im je zaklon u vrijeme nevolje. Gospodin im pomaže, on ih izbavlja: on će ih izbaviti od zlotvora i spasiti, jer u njemu traže okrilje.
Evanđelje:
Lk 5,33-39
Kad im se ugrabi zaručnik, tada će postiti.
Čitanje svetog Evanđelja po Luki
U ono vrijeme: Rekoše Isusu farizeji i pismoznanci: »Učenici Ivanovi, a tako i farizejski, počesto poste i obavljaju molitve, tvoji pak jedu i piju.« Reče im Isus: »Ne možete svatove prisiliti da poste dok je zaručnik s njima. Doći će već dani: kad im se ugrabi zaručnik, tada će postiti, u one dane!«
A kazivao im je i prispodobu: »Nitko neće otparati krpe s novog odijela da je stavi na staro odijelo. Inače će i novo rasparati, a starom neće pristajati krpa s novoga.«
»I nitko ne ulijeva novo vino u stare mješine. Inače će novo vino proderati mješine pa će se i ono proliti i mješine će propasti. Nego, novo vino neka se ulijeva u nove mješine!«
»I nitko pijuć staro, ne zaželi novoga. Ta veli se: ‘Valja staro!’«
Blagdan Uzvišenja svetog Križa se liturgijski slavi 14. rujna, a u župi Međugorje tradicionalno se slavi prve nedjelje poslije Male Gospe. Ove godine to će biti 15. rujna, a misa na Križevcu taj dan bit će u 11 sati. Pripremimo se za proslavu Uzvišenja svetog Križa u našoj župi moleći devetnicu.
PRVI DAN DEVETNICE
Navješćujemo Mudrost Božju, u Otajstvu, sakrivenu; onu koju predodredi Bog prije vjekova za slavu našu, a koje nijedan od knezova ovoga svijeta nije upoznao. Jer da su je upoznali, ne bi gospodina slave razapeli. Nego, kako je pisano: Što oko ne vidje, i uho ne ču, i u srce čovječje ne uđe, to pripravi Bog onima koji ga ljube. A nama to Bog objavi po Duhu jer Duh sve proniče, i dubine Božje. 1 Kor 2, 7-10a
Bože, po tvojoj volji naš je Spasitelj podnio smrt na križu da otkupi sve ljude. Daj da u ludosti križa upoznamo tvoju mudrost i moć te u nebu postignemo vječno otkupljenje. Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim Križem svijet otkupio!
DRUGI DAN DEVETNICE: meditacija o križu i molitva!
Meditacija o križu Kristov križ – most Jedna stara legenda prikazuje ljudski život kao nošenje velikog i teškog križa. Legenda upozorava da nije uputno kratiti i time olakšavati svoj križ, budući da se na kraju životnoga puta nalazi provalija preko koje valja prijeći da bi se ušlo u blaženstvo u kojem prebivaju pravedni. Skraćeni križ, naime, ne bi dostajao da se njime provalija premosti, te bi zbog toga blaženstvo pred koje je stigao, čovjeku ostalo nedohvatno… Kristov Križ naposljetku je most…
Koliko puta ostajemo zadivljeni umijećem graditelja zaustavljajući pogled na veličanstvenom vijaduktu koji nam omogućava da prijeđemo najkraćim putem preko duboke provalije. Ne plaši nas ni duboka, mutna rijeka preko koje danonoćno prelaze rijeke automobila i ne razmišljajući čije su vrijedne ruke i umovi sagradili te sigurne i prelijepe mostove. No, most o kojem govorimo na početku ovog razmišljanja “sagrađen” je na početku našeg života. Graditelj je dobro poznat. Primajući znamenje svetog krštenja, most nam je darovan na korištenje. Most je to u znaku križa. Koliko smo ga puta “kratili”? Koliko nam je puta postao pretežak? No naš nam je Darovatelj oprostio. Naš nam je Graditelj dao mogućnost dogradnje, uvijek iznova obnovu mosta kojeg smo često nepromišljeno gotovo porušili hodajući putem osobne udobnosti i lagodnosti. Počnemo li već danas svojim popravkom – već sutra će na svijetu biti jedan bolji čovjek više. Ako je za mene Božji Sin prolio svoju krv, ako ju je prolio za spas moje duše, koliko je vrijedna?! Koliko vrijedi moja duša kada ju je kupio za toliku cijenu?! Mogu li izbrojiti suze koje je prolio, udarce koje je primio, trnje koje Ga je izbolo, čavle koju su Ga proboli? To mora biti dovoljno da ne kratim svoga križa, ma kako težak bio. To mora biti dovoljno da na kraju puta uzmognem premostiti provaliju koja me od Njega dijeli. Za mene je dao život – koračam Njegovim putovima. Pružio mi je zaklon, počinak i hranu – zaboravljam zahvaliti. I moram se zapitati… činim li dosta za spas svoje duše, kao i za duše svojih rođaka i ostalih ljudi? Ne bi li možda trebalo učiniti više? Kad bi ljudi češće pomišljali koliko unosi sunčanog sjaja i istinske sreće jedna prijateljska, topla riječ, ne bi bili time tako štedljivi. Želim neodlučnima ruku Kristovu, ruku prijateljevu i čvrsti most da sigurno i sretno prijeđu na pravu stranu. O, kako je utješno da Bog mjeri križ prema našoj snazi i daje snagu prema Križu.
MOLITVA SVETOM KRIŽU:
O, sveti Križu,Na kojem je raspeta Ljubav srca mojega, Premilosrdni moj Gospodin! Uzdižem pogled Tebi i vapijem: Spasi me! Neka čavli što probodoše ruke i noge moga Spasitelja, razapnu sve grijehe i zloće što ih učinih protiv Ljubavi i protiv svoga bližnjeg. Raskajana srca i lica oblivena suzama, razapinjem svoju oholost da uskrsne na poniznost, svoju škrtost da uskrsne na sebedarje i dobrohotnost; razapinjem bludnost da uskrsne na čistoću srca, duše i tijela, neumjerenost da uskrsne na suzdržanost; razapinjem zavist i srditost da uskrsnu na ljubav, lijenost da uskrsne na gorljivost! O, sveti Križu, daj mi po Tebi zaslužiti Vječnost! Amen!
TREĆI DAN DEVETNICE
Prvi je petak, posvećen je Srcu Isusovu iz kojeg su potekle Krv i voda. U današnjem danu za ovu devetnicu izmolit ćemo deseticu: KOJI JE ZA NAS NA KRIŽU RASPET BIO i uz nju imamo kratko razmišljanje:
MEDITACIJA MUKE
Isus visi na Križu između dva lopova Jaki tresak prouzročen padom križa u rupu, utisnu još jače šiljke trnove krune u glavu našeg Spasitelja, jer ona još uvijek bijaše na njegovoj glavi. Krv poteče u potočićima iz glave, kao i iz ruku i nogu našeg Gospodina. Streličari tada postave ljestve sa strane križa, popeše se i odvezaše užad kojima su svezali našeg Gospodina na križ, prethodno ga podigavši, bojeći se da trzaj ne razdere rane na rukama i nogama. Krv mu postade, do nekog stupnja, zaustavljena zbog njegovog horizontalnog položaja i pritiska kordi. Ali kad skidoše korde, krv ponovo uspostavi svoj normalni tok i prouzroči takve boli kroz njegove bezbrojne rane, da je spustio glavu na prsa i ostao tako kao da je mrtav više od sedam minuta. Slijedila je pauza. Izvršitelji su bili zaokupljeni dijeljenjem njegove odjeće. Trube se iz hrama nisu više čule. Svi glumci u ovoj strašnoj tragediji kao da su se umorili, neki od žalosti, a neki od napora koje su poduzeli da sve dovedu do kraja. Osjećali su radost jer su konačno uspjeli dovesti do smrti onoga kome su tako zavidjeli. Pomiješanim osjećanjem utjehe i straha bacih pogled na Isusa – Isusa mog Otkupitelja – Otkupitelja svijeta. Gledala sam ga nepomična, skoro beživotna. Osjećala sam se kao da ja sama sve to ispaštam. Srce mi je bilo preplavljeno žalošću, ljubavlju i stravom. Bila sam polusvjesna, ruke i stopala su mi gorili u velikoj groznici. Svaka me je vena, živac, ud bolio neopisivom boli. Ništa nisam vidjela osim moga ljubljenog Zaručnika kako visi na križu. Razmatrala sam njegov izobličen lik, njegovu glavu obujmljenu strašnom trnovom krunom, koja je spriječavala uzdizanje njegove glave, čak i za tren, a da ne bi izazvala strašno trpljenje. Razmatrala sam njegove isušene usne i usta poluotvorena od iscrpljenosti, njegovu kosu i bradu okupane krvlju. Prsa su mu bila razderana masnicama i ranama od bičevanja, a laktovi, zglobovi i ramena tako jako rastegnuti da su bili potpuno dislocirani. Krv je neprestano tekla iz rupa na šakama. Meso je na rebrima bilo rastrgano tako da si ih skoro mogao prebrojati. Noge i bedra, kao i ruke rastegnite do potpunog dislociranja. Meso i mišići potpuno razderani, skoro otvoreni, tako da se svaka kost vidjela. Cijelo tijelo su mu prekrivale crno-plavkaste isparavajuće rane.
Krv koja je ispočetka tekla iz njegovih rana je bila crvena, ali je poslije postala rijetka i vodenasta. Cijelo mu je tijelo izgledalo kao leš spreman za ukop. Ali još, usprkos strašnim ranama koje su ga prekrivale, usprkos stanju sramote do kojeg je bio doveden, još uvijek je ostao onaj neopisivi pogled dostojanstva i božanstvenosti, koji je sve prisutne napunjao strahopoštovanjem. Ten je našeg Gospodina bio svijetao, kao u Marije, malko obojan ružičasto. Ali njegova stalna izloženost vremenu u zadnje tri godine dosta su mu potamnile ten. Prsa su mu bila široka, ali ne dlakava kao u svetog Ivana Krstitelja. Imao je široka ramena, a ruke i noge su mu bile mišićave. Kojljena su bila jaka i tvrda, kao što ih imaju oni koji puno pješače ili kleče. Noge su mu bile dugačke s vrlo jakim mišićima. Stopala su mu bila lijepo oblikovana, kao i ruke. Prsti su mu bili dugi i suženi prema vrhu, premda ne profinjeni kao u žena, ipak nisu sličili čovjeku koji se bavio teškim fizičkim radom. Vrat mu je bio prilično dug, sa lijepom glavom i licem. Čelo mu je bilo veliko i visoko, a lice ovalno. Kosa mu nije bila baš pregusta, bila je zlatno smeđe boje, razdijeljna u sredini padajući na ramena. Brada mu nije bila dugačka, već oštra i razdijeljena ispod vilice. Kad sam ga razmatrala na križu, kosa mu je bila skoro sva iščupana, a ono što je ostalo bilo je slijepljeno i natopljeno krvlju i znojem. Cijelo tijelo mu je bilo jedna rana, a svaki je ud bio jako isčašen. Križevi dvojice lopova bili su postavljeni, jedan s desne Isusove strane, a drugi s lijeve. Ostavljeno je dovoljno prostora između njih da konjanici mogu nesmetano jahati. Ništa se ne može zamisliti bijednije od likova dvojice razbojnika na križevima. Strašno su trpili. Onaj s lijeve strane stalno je proklinjao i psovao. Korde s kojima su bili vezani, bile su tako čvrsto stegnute prouzrokujući im na taj način strašne boli. Tijela su im bila olovno sive boje, a oči upaljene i crvene, spremne da iskoče iz svojih duplji. Visina križeva ove dvojice lopova je bila znatno niža od križa našeg Gospodina.
MOLITVA
Gospodine i Bože moj, koji si na tom drvetu raspet, molim te svojim raširenim rukama obuhvati moj patnju., moje bolesti, moje jade i muku pogledaj na moju obitelj i moje prijatelje pogledaj i na one koji me ne vole i trebaju!Isuse, sve tebi dajem, u Tebi želim biti i ostati sada i uvijeke. Amen.
ČETVRTI DAN DEVETNICE
Danas slavimo blagdan Male Gospe kako bi ona koja je kao dijete donijela blagoslov svojoj obitelji i čiji su roditelji bili sveti, zagovarala naše obitelji molit ćemo 4. postaju Križnoga puta za sve majke, za sve obitelji, za svu djecu koji nanose boli svojim majkama i za sve križeve koje naše obitelji nose! 4. postaja: Isus susreće svoju svetu Majku Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.Isuse, jedino je tvoja Majka dorasla ovom času i svemu što se događa. Ona se pojavljuje na tvom križnom putu kao službenica i supatnica. Istom vjerom i ljubavlju kojom se predaje Božjim planovima u času navještenja ona je i sada ovdje, na tvom putu muke i križa. Jedino je ona tu, na pravom mjestu, šutljiva i tiha, ali prisutna i puna ljubavi. Mač boli dodiruje i njezino srce, ali ono ostaje čisto za ljubav. Isuse, darovao si nam svoju Majku.Ona je i naša Majka, Majka Crkve, Majka svih putnika, svih križonoša, svih patnika. Ti si, Isuse, morao nastaviti nositi svoj križ i nakon susreta sa svojom Majkom. Ali, znao si: ona je tu! Daj, Gospodine, da nikad ne zaboravimo da je Marija kao majka na svakom mjestu s nama, a osobito ondje gdje se nosi križ. Molimo skupa: Zdravo Marijo Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! nakon postaje, odvojimo nekoliko minuta u tišini i recimo Mariji svoje boli, muke i križeve! Marijo, Majko pod Križem žalosna MOLI ZA NAS Marijo, Majko obitelji MOLI ZA NAS.
PETI DAN DEVETNICE
Za današnji dan, pošto je Sveta Nedjelja, odvojimo si desetak do petnaestak minuta u tišini i obratimo se Isusu ovom molitvom klanjanja Isusu na Križu: ISUSU NA KRIŽU…. Uistinu, ovaj čovjek bijaše Sin Božji! (Mk 14,1-15,47) Nalazim se, Isuse, podno tvoga križa. Klanjam ti se!
Klanjam se tvojoj ljubavi, klanjam se tvojoj boli. Klanjam se, Isuse, tvojoj odanosti volji Očevoj, tvojem hodu i pod križem dokraja. Klanjam se, Isuse, tvojoj ustrajnosti kojom si htio djelo spasenja dovesti dokraja i umrijeti na drvetu križa. Promatram, Isuse, tvoje izmučeno tijelo. Oprosti mi, kad ostajem hladan gledajući raspelo, ravnodušan na izvještaj o tvojoj muci i smrti. Kao da sam to već prečesto vidio, toliko puta čuo. A ipak, danas, “na dan uzvišenja tvoga križa “, želim po prvi puta zagledati se u tvoj križ, želim novom pozornošću i ljubavlju čuti izvještaj o tvojoj muci. Želim te vidjeti, Isuse! Vidjeti tvoje izmučeno tijelo, tvoju trnjem okrunjenu glavu, tvoje probodene ruke i noge, tvoje otvoreno srce. Želim vidjeti tvoje predano tijelo i prolivenu krv. Za mene, za nas, za sve ljude svijeta. Želim, Isuse, podno tvoga križa osjetiti snagu tvoje ljubavi i šaptati ti riječi sućuti i zahvalnosti. Oprosti, jer podno tvoga križa nisam bez krivnje, jer sam i sam utkan u grijeh svijeta što ga ti otkupljuješ svojom smrću. Oprosti što tako često zaboravljam na cijenu svoga otkupljenja, na ljubav koja želi biti ljubljena, što zaboravljam na poruku i poziv križa. Oprosti, Isuse, što te ne ljubim dovoljno! Hvala ti, Isuse, što si umro za mene. Hvala ti za sve ljude svijeta jer si za sve dao svoj život. Hvala ti što si ustrajao u žrtvi svoga križa. Hvala ti, Isuse, što me sa svoga križa želiš privući k sebi. Ne dopusti, Isuse, da se opirem tvojoj spasiteljskoj ljubavi. Daj mi, Isuse, milost da osjetim neizrecivu snagu križa kojom odgoniš od mene, i od svih nas, zle sile svijeta i đavla, te nam svima daješ novu snagu za život. Tvoj križ, Isuse, govori o ljubavi. U izvještaju o muci vidimo oko tebe toliko mržnje, toliko gorčine. U tebi, Isuse, toliko ljubavi i mira. Ispuni me, Isuse, svojom ljubavlju i mirom.
ŠESTI DAN DEVETNICE
U današnjem danu molit ćemo litanije Krvi Kristove Molimo ih pobožno kako bismo postali svjesni da i kapljica Njegove Krvi prolivene s drveta Križa, spašava sav svijet! Uključimo u litanije sve koji pate u našoj bližoj i daljoj obitelji.
Oče nebeski Bože, smiluj nam se. Sine, otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se. Duše sveti, Bože, smiluj nam se. Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se. Krvi Krista, jedinorođenoga Sina vječnog Oca, spasi nas! Krvi Krista, utjelovljene riječi Božje, spasi nas! Krvi Kristova, novoga i vječnoga zavjeta, spasi nas! Krvi Kristova, u smrtnoj borbi na zemlju potekla, spasi nas! Krvi Kristova, koja si kod bičevanja izvirala, spasi nas! Krvi Kristova, ispod trnove krune prokapala, spasi nas! Krvi Kristova, na križu prolivena, spasi nas! Krvi Kristova, cijeno našega spasenja, spasi nas! Krvi Kristova, bez koje nema oproštenja, spasi nas! Krvi Kristova, u euharistiji okrjepo i čišćenje duša, spasi nas! Krvi Kristova, rijeko milosrđa, spasi nas! Krvi Kristova, pobjednice zlih duhova, spasi nas! Krvi Kristova, snago mučenika, spasi nas! Krvi Kristova, jakosti priznavalaca, spasi nas! Krvi Kristova, koja rađaš djevice, spasi nas! Krvi Kristova, čvrstoćo onih koji su u pogibli, spasi nas! Krvi Kristova, okrepo umornih, spasi nas! Krvi Kristova, u plaču utjeho, spasi nas! Krvi Kristova, nado pokornika, spasi nas! Krvi Kristova, utjeho umirućih, spasi nas! Krvi Kristova, mire i milino srdaca, spasi nas! Krvi Kristova, jamstvo vječnoga života, spasi nas! Krvi Kristova, koja izbavljaš duše iz čistilišta, spasi nas! Krvi Kristova, svake slave i časti predostojna, spasi nas!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine. Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine. Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se.
– Otkupio si nas Gospodine krvlju svojom. – I postadosmo kraljevstvo Boga našega.
Pomolimo se: Svemogući, vječni Bože, ti si jedinorođenoga Sina postavio za otkupitelja svijeta i htio da te njegova krv ublaži: podaj, molimo, da cijenu našega spasenja tako štujemo, a njezina nas snaga tako brani od zala ovoga života na zemlji, da vječni plod svete krvi uživamo na nebu. Po istome Kristu Gospodinu našem. Amen.
SEDMI DAN DEVETNICE
U ovom danu odvojimo vremena za deseticu krunice: Koji je teški križ nosio.
OSMI DAN DEVETNICE
Molimo Gospdina za naše očeve i majke u obiteljima, za križeve koji nam preko njih dolaze, za naše osobne križeve koji nas pate a koje ne razumijemo Molimo danas postaju Križnog puta na kojoj Veronika dolazi u susret Isusu kako bismo bili melem jedni drugima a ne teret ili križ! 6. postaja: Veronika pruža Isus rubac Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.
Isuse, uzeo si ovo naše ljudsko tijelo i imao si lice, pošteno i čisto. Svojim si se licem, tj. čitavim svojim bićem, okretao svima koji su te zvali, koji su te željeli čuti i vidjeti. Isuse, imao si divno lice! U ovom času to je lice iznakaženo, krvavo, popljuvano. Na njemu nema cara, privlačnosti, ljepote. Ali, to je tvoje lice! Veronika se usuđuje, među tolikim svijetom koji pogrđuje tvoje lice, otkriti ljepotu tog istog lica. Ostavljaš joj ga utisnutoga u taj čudesni rubac njezine ljubavi i srca. Molim te, Isuse, daj da ispravnim životom sačuvam u sebi i na svom licu odsjaj tvoga lica, jer stvoren sam na tvoju sliku.
Ne dopusti, Isuse, da sebičnošću ili krivim postupkom nagrdim lice svoga bližnjega, škodim njegovu dobru glasu; i daj mi hrabrosti da uzmognem s ljubavlju brisati ljage na licu bližnjega svoga! Daj mi, Isuse, da ne moram ustuknuti pred sjajem tvoga lica kad se konačno pojaviš u slavi!
Ponavljajmo riječi: Ne odbaci me od lica svojega! Lice tvoje, Gospodine, ja tražim! Odvrati lice od grijeha mojih! Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
Autor Fra Zvjezdan Linić
Ostanimo kratko u šutnji i predajmo Gospodinu svoje jade, križeve, obitelj i izmolimo SLAVA OCU…
DEVETI DAN DEVETNICE
Molimo danas kao vrhunac devetnice postaju Križnog puta: Isus umire na križu
Iz tvojih dubina izvirale su s križa riječi koje i danas potresaju svijet. Neka te riječi i mene potresu da ih osjetim u brojnim prilikama svoga života. U tvom vapaju: “Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?” prepoznajem da si prisutan u svakom čovjeku u iskustvima duboke osamljenosti i tjeskobe. Svojom ostavljenošću na križu učinio si da više nikada nitko ne bude napušten.
Htio bih te razumjeti, Isuse, i nasljedovati u svome životu dok doživljavam poteškoće s drugima i ponavljati tvoj vapaj kao poziv na praštanje i mir: “Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!” Htio bih, Isuse, zaroniti u tvoju sućut i brigu za drugoga, kad u vlastitoj agoniji okrećeš glavu prema raskajanom razbojniku i kanoniziraš ga za prvoga sveca: “Još danas bit ćeš sa mnom u raju!”
Želim, Isuse, da mi dadneš milost da u svakom času svog života mogu vršiti volju Očevu i da na smrtnom času mogu ponoviti tvoje riječi predanja i ljubavi: “Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!” Mnogi su odlazili s Kalvarije bijući se u prsa, a satnik je začuđen ispovjedio: “Zaista, ovaj čovjek bijaše Sin Božji!” Još jednom ponavljajmo sućutno i s vjerom svih sedam Isusovih riječi s križa: Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio? Oče, oprosti im jer ne znaju što čine! Zaista, kažem ti, još danas bit ćeš sa mnom u raju! Ženo, evo ti sina! Sinko, evo ti Majke! Žedan sam! Dovršeno je! Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj! Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! U muci sudnjega dana umire, U sutonu leptirovih krila gubi se, U zamahu proljetnog daha budi se, U dubine duše biserne ponire. On moli za svoje mučitelje tiho: „Oče, oprosti im, jer ne znaju što učiniše.“ Za sve neprijatelje on se poniziše, Milost za njih nađoše u pogledu plaho. Strpljiviji si od mene, Spasitelju moj. Da ja živim ti si se gorko predao, Za moju smrt sve si do kraja podnio. S križem u ruci umrijet ću i Tvoj, Samo Tvoj biti ću, jer si se smilovao, Jer na križu, baš na križu, Ti si izdahnuo.
Danas započinje trodnevnica Maloj Gospi – blagdanu Rođenja Blažene Djevice Marije.
1.DAN
Na početku:
Dostoj se da te hvalim, Presveta Djevice, daj mi jakosti protiv neprijatelja tvojih!
Zatim: Vjerovanje, pa tri puta: 1. Oče naš, 4. Zdravo Marijo i 1. Slava Ocu.
Na kraju: Pod obranu se tvoju utječemo, Sveta Bogorodice! Ne odbij nam molbe u potrebama našim nego nas od svih pogibli uvijek oslobodi, Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojem nas Sinu preporuči, svojem nas Sinu izruči. Amen.
2.DAN
Na početku:
Dostoj se da te hvalim, Presveta Djevice, daj mi jakosti protiv neprijatelja tvojih!
Zatim: Vjerovanje, pa tri puta: 1. Oče naš, 4. Zdravo Marijo i 1. Slava Ocu.
Na kraju:
Pod obranu se tvoju utječemo, Sveta Bogorodice! Ne odbij nam molbe u potrebama našim nego nas od svih pogibli uvijek oslobodi, Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojem nas Sinu preporuči, svojem nas Sinu izruči. Amen.
3.DAN
Na početku:
Dostoj se da te hvalim, Presveta Djevice, daj mi jakosti protiv neprijatelja tvojih!
Zatim: Vjerovanje, pa tri puta: 1. Oče naš, 4. Zdravo Marijo i 1. Slava Ocu.
Na kraju:
Pod obranu se tvoju utječemo, Sveta Bogorodice! Ne odbij nam molbe u potrebama našim nego nas od svih pogibli uvijek oslobodi, Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojem nas Sinu preporuči, svojem nas Sinu izruči. Amen.
