Feel Medjugorje
Author

FMteam

Browsing
In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. KLEMENT MARIJA HOFBAUER

SVETAC DANA – SV. KLEMENT MARIJA HOFBAUER

Svećenik, redomptorist. Omiljeni bečki ispovjednik i propovjednik. Život mu je bio pun prepreka, nedaća i potraga. Privukao je mnoštvo ljudi svojim vatrenim temperamentom i neuništivim humorom. Bio je veliki štovatelj Blažene Djevice Marije i uvijek je sa sobom nosio krunicu koju je zvao svojom pokretnom knjižicom.

Danas slavimo sv. Klementa Mariju Hofbauera, prvog njemačkog redemptorista, koji je u vrijeme racionalizma i prosvjetiteljstva znao očuvati osjećaj za Crkvu. Rodio se 1751. godine. Otac mu je bio Čeh, a majka Njemica, pa je svoje slavensko prezime Dvoržak promijenio u Hofbauer. Od malena je gajio želju za svećeništvom. Izučio je pekarski zanat, a potom se povukao u pustinjački život. Nakon nekog vremena pohađao je Katehetsku školu sv. Ane u Beču u kojoj su mu pobožne dobrotvorke omogućile daljnji studij. Otišao je i u Rim gdje je zaređen za svećenika u družbi redemptorista 1785. godine.

Već nakon dvije godine Klement je osnovao prvu kuću redemptorista izvan Italije, u Varšavi. Uslijedili su drugi gradovi po Poljskoj, južnoj Njemačkoj, Švicarskoj i Rumunjskoj. Klement je u tim samostanima upravljao kao generalni vikar, to jest zamjenik generala redemptorista. Koliko je svetac pridonio buđenju vjerskoga života u Varšavi, govori i podatak da je u crkvi sv. Benona, u kojoj je propovijedao, broj pričesti s 2 tisuće godišnje porastao na 100 tisuća.

Osnovao je i školu za siromašne nadarene đake u kojoj se godišnje školovalo njih 350. Zato je često morao i prosjačiti da bi ih mogao uzdržavati. Nakon što mu je jedan gospodin pljunuo u lice, Klement je mirno odgovorio: ‘To je bilo za mene, a sad mi dajte još nešto i za moju siromašnu djecu!’ Posramljeni gospodin brzo je posegnuo u novčanik i dao povelik prilog. Kad je Napoleon 1808. godine dokinuo redemptoriste, Klement se povukao u Beč u kojem je nastavio pastoralno djelovati. Umro je u Beču na današnji dan 1820. godine. Blaženim ga je proglasio 1888. papa Lav XIII, a svetim 1909. papa Pio X. Zaštitnik je Beča, šegrtskih udruga te mnogih župa i crkava diljem Europe i svijeta.

***

“Nitko ne ulazi u Nebo bez Marije”

(sv. Klement Marija Hofbauer)

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 16. OŽUJKA 2025.

MISNA ČITANJA – 16. OŽUJKA 2025.

II. korizmeni tjedan

DRUGA KORIZMENA NEDJELJA

Psaltir

2. tjedan psaltira

Misao iz evanđelja dana

Dok se molio, izgled mu se lica izmijeni.

Čitanja:

Post 15,5-12.17-18; Ps 27,1.7-9.13-14; Fil 3,17 – 4,1; Lk 9,28b-36

Boja liturgijskog ruha:

ljubičasta

Imendani:

Hilarije, Julijan, Euzebija, Tacijan, Hrvoje

Napomena:

Sljedeći tjedan je Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini.

Prvo čitanje:

Post 15,5-12.17-18

Bog sklapa savez s vjernim Abrahamom.

Čitanje Knjige Postanka
U one dane: Bog izvede Abrama i reče: »Pogledaj na nebo i zvijezde prebroj ako ih možeš prebrojiti.« A onda doda: »Toliko će biti tvoje potomstvo.« Povjerova Abram Gospodinu i uračuna mu se u pravednost.
I reče mu Gospodin: »Ja sam Gospodin koji sam te izveo iz Ura Kaldejskoga da ti predam ovu zemlju u posjed.« Abram upita: »Gospodine moj, po čemu ću razaznati da ću je zaposjesti?« Odgovori mu: »Prinesi mi junicu od tri godine, kozu od tri godine, ovna od tri godine, jednu grlicu i jednoga golubića.« Sve mu to Abram donese i ra¬siječe na pole i metnu sve pole jednu prema drugoj; pticā nije rasijecao. Ptice grabežljivice obarale se na leševe, ali ih je Abram rastjerivao.
Kad je sunce bilo pri zalazu, pade Abram u dubok san i obuze ga jeza, mrak velik. Kad je sunce zašlo i pao gust mrak, pojavi se zadimljen žeravnjak i goruća zublja te prođu između onih dijelova.
Toga je dana Gospodin sklopio savez s Abramom rekavši: »Potomstvu tvome dajem zemlju ovu od Rijeke egipatske do Velike rijeke, rijeke Eufrata.«
Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 27,1.7-9.13-14

Pripjev: Gospodin mi je svjetlost i spasenje.

Gospodin mi je svjetlost i spasenje:
koga da se bojim?
Gospodin je štit života moga:
pred kime da strepim?

Slušaj, Gospodine, glas moga vapaja,
milostiv mi budi, usliši me!
Moje mi srce govori: »Traži lice njegovo!«

Da, lice tvoje, Gospodine, ja tražim.
Ne skrivaj lica svoga od mene!
Ne odbij u gnjevu slugu svoga!
Ti, pomoći moja, nemoj me odbaciti!

Vjerujem da ću uživati dobra Gospodnja
u zemlji živih.
U Gospodina se uzdaj, ojunači se,
čvrsto nek bude srce tvoje:
u Gospodina se uzdaj!

Drugo čitanje:

Fil 3,17 – 4,1

Krist će nas suobličiti tijelu svomu slavnomu.

Čitanje Poslanice
svetoga Pavla apostola Filipljanima
Braćo: Nasljedovatelji moji budite i promatrajte one koji žive po uzoru koji imate u nama. Jer često sam vam govorio, a sada i plačući govorim: mnogi žive kao neprijatelji križa Kristova. Svršetak im je propast, bog im je trbuh, slava u sramoti – jer misle na zemaljsko.
Naša je pak domovina na nebesima, odakle iščekujemo Spasitelja, Gospodina našega Isusa Krista: snagom kojom ima moć sve sebi podložiti on će preobraziti ovo naše bijedno tijelo i suobličiti ga tijelu svomu slavnomu. Stoga, braćo moja ljubljena i željkovana, radosti moja i vijenče moj, tako – čvrsto stojte u Gospodinu.
Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Lk 9,28b-36

Dok se molio, izgled mu se lica izmijeni.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki
U one dane: Povede Isus sa sobom Petra, Ivana i Jakova te uziđe na goru da se pomoli. I dok se molio, izgled mu se lica izmijeni, a odjeća sjajem zablista.
I gle, dva čovjeka razgovarahu s njime. Bijahu to Mojsije i Ilija. Ukazali se u slavi i razgovarali s njime o njegovu Izlasku, što se doskora imao ispuniti u Jeruzalemu. No Petra i njegove drugove bijaše ¬svladao san. Kad se probudiše, ugledaše njegovu slavu i dva čovjeka koji stajahu uza nj. I dok su oni odlazili od njega, reče Petar Isusu: »Učitelju, dobro nam je ovdje biti. Načinimo tri sjenice: jednu tebi, jednu Mojsiju, jednu Iliji.« Nije znao što govori.
Dok je on to govorio, pojavi se oblak i zasjeni ih. Ušavši u oblak, oni se prestrašiše. A glas se začu iz oblaka: »Ovo je Sin moj, Izabranik! Njega slušajte!« I upravo kad se začu glas, osta Isus sam. Oni su šutjeli i nikomu onih dana nisu kazivali što su vidjeli.
Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Devetnica svetoj Misi

6. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

6. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Neka vam je blagoslovljen i radostan današnji dan.

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.

6. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Radosna otajstva Gospine krunice

1. Koga si Djevice, po Duhu Svetom začela.

U prvom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je arkanđeo Gabrijel navijestio Mariji da će začeti po Duhu Svetom i roditi Sina Božjega.

2. Koga si Djevice, Elizabeti u pohode nosila.

U drugom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija posjetila svoju rođakinju Elizabetu i s njom ostala tri mjeseca.

3. Koga si Djevice, rodila.

U trećem radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija rodila Gospodina našega Isusa Krista u betlehemskoj špilji te ga je postavila u jasle.

4. Koga si Djevice, u hramu prikazala.

U četvrtom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija četrdeseti dan poslije poroda prikazala u hramu Ocu nebeskom svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, kojega je primio u naručje starac Šimun.

5. Koga si Djevice u hramu našla.

U petom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija našla svoga dvanaestogodišnjeg Sina, Gospodina našega Isusa Krista, u hramu među učiteljima.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Lk 7,36-50

U ono vrijeme: Neki farizej pozva Isusa da bi blagovao s njime. On uđe u kuću farizejevu i priđe stolu. Kad eto neke žene koja bijaše grešnica u gradu. Dozna da je Isus za stolom u farizejevoj kući pa ponese alabastrenu posudicu pomasti i stade odostrag kod njegovih nogu. Sva zaplakana poče mu suzama kvasiti noge: kosom ih glave svoje otirala, cjelivala i mazala pomašću.
Kad to vidje farizej koji ga pozva, pomisli: »Kad bi ovaj bio prorok, znao bi tko i kakva je to žena koja ga se dotiče: da je grešnica.« A Isus, da mu odgovori, reče: »Šimune, imam ti nešto reći.« A on će: »Učitelju, reci!« A on: »Neki vjerovnik imao dva dužnika. Jedan mu dugovaše pet stotina denara, drugi pedeset. Budući da nisu imali odakle vratiti, otpusti obojici. Koji će ga dakle od njih više ljubiti?« Šimun odgovori: »Predmnijevam, onaj kojemu je više otpustio.« Reče mu Isus: »Pravo si prosudio.« I okrenut ženi reče Šimunu: »Vidiš li ovu ženu? Uđoh ti u kuću, nisi mi vodom noge polio, a ona mi suzama noge oblila i kosom ih svojom otrla. Poljupca mi nisi dao, a ona, otkako uđe, ne presta mi noge cjelivati. Uljem mi glave nisi pomazao, a ona mi pomašću noge pomaza. Stoga, kažem ti, oprošteni su joj grijesi mnogi jer ljubljaše mnogo. Komu se malo oprašta, malo ljubi.« A ženi reče: »Oprošteni su ti grijesi.« Sustolnici počeli nato među sobom govoriti: »Tko je ovaj da i grijehe oprašta?« A on reče ženi: »Vjera te tvoja spasila! Idi u miru!«

4. Kratki poticaj za razmišljanje

“Draga djeco! Ja sam s vama sve ove godine da vas povedem na put spasenja. Vratite se mome Sinu, vratite se molitvi i postu. Dječice, dopustite da Bog govori vašem srcu, jer sotona vlada i želi uništiti vaše živote i zemlju po kojoj hodate. Budite hrabri i odlučite se za svetost. Obraćenje ćete vidjeti u vašim srcima i obiteljima, molitva će se čuti, Bog će uslišati vaše vapaje i dati vam mir. Ja sam s vama i sve vas blagoslivljam  mojim majčinskim blagoslovom. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.“

(Gospina poruka, 25. ožujka 2020.)

5. Molitve

Pobožnost u čast sedam žalosti Marijinih

Marija je mnogo trpjela za života na Zemlji, i ova je pobožnost razmišljanje o Njezinim patnjama i suzama. Marija je obećala milosti onima koji će ovu pobožnost moliti (svaki dan) i širiti ju:

1. imat će mir u obitelji;
2. Blažena Djevica Marija primit će i uslišati sve njihove molitve koje budu u skladu s Božjom voljom i na spasenje njihove duše;
3. vječnu radost s Isusom i Marijom u slavi.

Pobožnost se sastoji u tome da se svaki dan u tjednu pročita kratki uvodni tekst za pojedini dan i zatim se izmoli sedam Zdravomarija (u čast sedam Marijinih žalosti). Možete započeti od bilo kojeg dana u tjednu.

– Bože, u pomoć mi priteci.
– Gospodine, pohiti da mi pomogneš.

1. Slavim Te, žalosna Majko Marijo, radi žalosti koju je oćutjelo Tvoje nježno srce po proročanstvu starca Šimuna. O, ljubezna Majko, po svom rastuženom Srcu isprosi mi od Boga krjepost poniznosti i dar svetog straha Božjega. (7 Zdravomarija)

2. Slavim Te, žalosna Majko Marijo, radi straha što ga je oćutjelo Tvoje nježno Srce pri bijegu i za vrijeme Tvoga boravka u Egiptu. O, ljubezna Majko, po svom bojazni ispunjenom Srcu isprosi mi krjepost darežljivosti, osobito prema siromasima, i dar pobožnosti. (7 Zdravomarija)

3. Slavim Te, žalosna Majko Marijo, radi strave koja je obuzela Tvoje brižno Srce kad se Tvoj mili Isus izgubio. O, ljubezna Majko, po svom zabrinutom Srcu isprosi mi krjepost čistoće i dar znanja. (7 Zdravomarija)

4. Slavim Te, žalosna Majko Marijo, radi groze koja je obuzela Tvoje Srce kad si susrela Isusa gdje nosi križ. O, ljubezna Majko, po svom ljubavlju i bolju ispunjenom Srcu isprosi mi krjepost strpljivosti i dar jakosti. (7 Zdravomarija)

5. Slavim Te, žalosna Majko Marijo, radi muka što ih je podnijelo Tvoje velikodušno Srce kad si stajala kod Isusa u Njegovoj smrtnoj borbi. O, ljubezna Majko, po svom mukotrpnom Srcu isprosi mi krjepost umjerenosti i dar savjeta. (7 Zdravomarija)

6. Slavim Te, žalosna Majko Marijo, radi rane koja je zadana Tvome milosnom Srcu kad su sulicom proboli Isusov bok i ranili Njegovo ljubljeno Srce. O, ljubezna Majko, po svom probodenom Srcu isprosi mi krjepost bratske ljubavi i dar razuma. (7 Zdravomarija)

7. Slavim Te, žalosna Majko Marijo, radi boli koju je oćutjelo Tvoje ljubezno Srce kad su Isusa položili u grob. O, ljubezna Majko, po svom rastuženom Srcu isprosi mi krjepost revnosti i dar mudrosti. (7 Zdravomarija)

Moli za nas, prežalosna Djevice.
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se. Molimo Te, Gospodine Isuse Kriste, udijeli nam milostivo da se sada i u času naše smrti kod Tvoga božanskog milosrđa za nas zauzme Blažena Djevica Marija, Majka Tvoja, kojoj je mač boli probo dušu u času muke Tvoje. Po Tebi, Isuse Kriste, Spasitelju svijeta, koji s Ocem i Duhom Svetim živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. LUJZA DE MARILLAC

SVETAC DANA – SV. LUJZA DE MARILLAC

Godine 1647. Vinko Paulski pisao je o Lujzi de Marillac ovo: “Promatram je već 10 godina kao naravno mrtvu: videći je rekao bih kao da je izašla iz groba. Njezino je tijelo tako slabo, a lice blijedo. No, samo Bog zna kakvu posjeduje snagu duha. Bez čestih tjelesnih slabosti, od kojih trpi, i poštovanja, koje gaji prema poslušnosti, išla bi uvijek s jednog kraja na drugi da obiđe svoje kćeri, s njima radi, iako više nema života osim onoga koji prima od milosti.”

O Lujzinu djetinjstvu ne znamo gotovo ništa. Kad je postala veća, poslali su je u Poissy k sestrama dominikankama u kraljevski samostan sv. Ljudevita. Ondje je primila odgoj i izobrazbu, ali joj je nedostajalo toplo majčinsko srce i dah obiteljskog ognjišta. Bila je siroče, iako joj od materijalnih dobara nije ništa nedostajalo. Kasnije će je zadesiti i materijalna oskudica. I tako je Bog buduću majku sirota malo-pomalo, ali sigurno, spremao za njezinu buduću životnu zadaću. Kod jedne siromašne učiteljice naučila je kuhati, vesti i slikati, a sve će joj to kasnije vrlo dobro doći.

Kad je kao djevojka shvatila svoje nezakonito podrijetlo, zahvatio ju je osjećaj manje vrijednosti, od čega je mnogo trpjela. Kako ju je privlačio kontemplativan život, željela je što prije pobjeći iz svijeta, pa je čak učinila i zavjet da će postati redovnica. Zamolila je da je prime među kapucinke u ulici Saint-Honoré. No Honoré od Champignuya, kapucinski provincijal, smatrao je da njezino zdravlje ne odgovara tako strogom načinu života i rekao joj da Gospodin ima s njom druge planove.

Lujza se pomirila s mudrim provincijalovim savjetom pa je svoj život upravila prema braku. Iako nezakonita, nosila je ipak plemićko prezime de Marillac i stoga su šanse za udaju bile dobre. Roditelji: otac i pomajka udadoše je 5. veljače 1613. za Antuna Le Grasa, štitonošu i tajnika Marije Medici. Lujza je zavoljela svoga muža i već im se 19. listopada 1613. rodio sin kome nadjenuše ime Mihael. Uzljubila ga je srcem majke, no kasnije ju zahvatiše duševne muke što je stupila u brak. Godine 1622. nadošle su financijske poteškoće, a onda joj se razbolio muž i Lujisa je sva zbunjena mislila da je prokleta od Boga što nije stupila u samostan. Proživljavala je teške unutarnje muke, a jedinu je utjehu nalazila u pomaganju siromaha. Jedno je vrijeme pomišljala na rastavu braka, ali ju je od toga odvratio rođak. Duševne muke su postajale sve veće i dovele ju do toga da je počela sumnjati u Božju opstojnost i besmrtnost duše. Bila je to strašna duševna tama.

U toj nevolji pomogli su joj mnogo česti razgovori sa sv. Franjom Saleškim, koga je godine 1618. upoznala u Parizu, a predala se i mudrom duhovnom vodstvu svoga rođaka Ivana Camusa, belejskoga biskupa. On joj je dopustio da u slučaju muževe smrti smije položiti zavjet vječnog udovištva. U svemu tome Bog je bio na djelu. On ju je 4. lipnja 1623. na Duhove za vrijeme svete mise u crkvi s. Nicolas de Champs sam prosvijetlio. Lujza je to prosvjetljenje smatrala izvanrednom milošću koju je sigurno zadobila po zagovoru Franje Saleškoga, kreposnoga ženevskog biskupa, a koji je pred kratko vrijeme umro. O tome je kasnije pripovijedala ovo: “Bila sam upozorena da moram ostati sa svojim mužem, a da će jednom doći vrijeme kad ću smjeti položiti zavjete siromaštva, čistoće i poslušnosti skupa s osobama koje će isto učiniti. Vidjela sam se u nekom mjestu gdje bih trebala pomagati bližnje, ali nisam shvatila kako to može biti jer sam jedino promatrala sestre kako izlaze i ulaze.”

Viđenje je doista bilo neobično jer su sve tadašnje redovnice bile vezane uz strogu klauzuru, a ona ih je gledala kako idu u svijet. Odlučan čas za Lujzu de Marillac kucnuo je kad se susrela sa svećenikom Vinkom Paulskim. Bilo je to koncem godine 1624. Razgovarajući s njime zadobila je pouzdanje u samu sebe i pomalo je shvatila što Bog od nje očekuje. Taj je susret bio od velikog značenja i za ljudsko društvo jer je bio početak jednog izvanredno neobičnog socijalnog djela koje će se razmahati i pomoći nebrojenima. Calvet o njemu kaže: “Započela je revolucija ljubavi posredstvom ženâ, koje su samostanskom životu težnje za savršenošću pridodale izvanjsku djelatnost.” Antun Le Gras, Lujzin muž, umro je 21. prosinca 1625., a tri godine kasnije sin joj je Mihael stupio u sjemenište. Lujza je obnovila svoju posvetu Gospodinu položivši zavjet udovištva.

I sada je bila posve slobodna da se posveti najljepšem od svih djela, djelu kršćanske samaritanske ljubavi. Vinko Paulski, koji je na mnogim mjestima osnovao razne karitativne ustanove, povjerio je Lujzi da ih pohađa i nadgleda. I tako se ona, premda i sama slaba zdravlja, dala na put i djelo obilazeći “službenice siromaha”, poučavajući ih, tješeći, bodreći, organizirajući njihov rad. Na taj način postade duša svih karitativnih ustanova sv. Vinka Paulskoga. Godine 1633. Vinko joj je povjerio novo, još važnije djelo, a to su bile njegove duhovne kćeri milosrdnice, koje su od godine 1629. radile skupa s gospođama u gradskim karitativnim ustanovama. Lujza je u svoju kuću primila prve djevojke koje su došle da bi služile siromasima i postala im brižna i zauzeta učiteljica, odgojiteljica i pomoćnica. Iako je radila i s gospođama koje su radile u Caritasu, glavna su joj briga bile ipak Kćeri milosrđa ili milosrdnice, kojima je postala doživotna poglavarica.

Njih je skupa sa sv. Vinkom poučavala kako se valja brinuti za bolesnike, siromahe, starce, nahočad i svakoga onoga koji je bio potreban milosrdne samaritanske ljubavi. Lujza je postala najbolja Vinkova suradnica pa se mnoga velika djela toga karitativnoga genija bez nje ne dadu ni zamisliti. Dalekovidnim i modernim pogledom Vinko je želio da njegove milosrdnice ne budu smatrane redovnicama samo u jednom smislu, onom strogo samostanskom koji je tada bio općenit. On je bio za redovništvo, ali posve novog tipa. Lujza ga je u ostvarenju takvoga tipa redovništva posve shvatila i s njim mudro i ponizno surađivala. Sveti Vinko je svojim milosrdnicama o njihovu redovništvu ovako progovorio, i te su riječi njihov duhovni program: “Vi imate kao samostan jedino kuće bolesnika i onu kuću u kojoj prebiva poglavarica. Vaša je ćelija iznajmljena soba, kapelica župna crkva, kloštar gradske ulice, klauzura poslušnost. Vaša je rešetka strah Božji, a koprena čednost.”

Kakve proročke riječi i kakva revolucija u ženskom redovništvu! Doista, spasonosna revolucija, koja će otrti more suza, ublažiti toliko boli, unijeti u očajna i zapuštena srca toliko nade, u tamu toliko svjetla. Sveti Vinko Paulski i sv. Lujza de Marillac željeli su čak da se njihove redovnice nose kao dobre djevojke u pariškim predgrađima. Sama je Lujza nastavila i dalje nositi tamni veo kao što su to činile plemićke udovice njezinoga kraja. Na Blagovijest, na dan kad se slavi uspomena na utjelovljenje Božjega Sina i kad se Marija nazvala Božjom službenicom, Lujza je s četiri svoje družice položila vječne zavjete siromaštva, čistoće, poslušnosti i služenja siromasima.

No zajednica je kasnije polagala samo privatne zavjete i to na godinu dana. Lujza i Vinko pomalo su izrađivali pravila za novu ustanovu. Sestrama su držali brojne pouke i konferencije. Vinkove su kasnije tiskane, a Lujzine ostadoše neobjavljene i samo privatna i skrovita svojina sestara milosrdnica. Godine 1647. Vinko Paulski pisao je o Lujzi de Marillac ovo: “Promatram je već 10 godina kao naravno mrtvu: videći je rekao bih kao da je izašla iz groba. Njezino je tijelo tako slabo, a lice blijedo. No, samo Bog zna kakvu posjeduje snagu duha. Bez čestih tjelesnih slabosti, od kojih trpi, i poštovanja, koje gaji prema poslušnosti, išla bi uvijek s jednog kraja na drugi da obiđe svoje kćeri, s njima radi, iako više nema života osim onoga koji prima od milosti.”

Svetica je kraj sve svoje slabosti i boležljivosti upravo herojskom izdržljivošću ustrajala na fronti karitativne djelatnosti sve do godine 1660. Ljubljena i poštovana od sviju umrla je iste godine 15. ožujka i tako pretekla sv. Vinka, koji će umrijeti samo nekoliko mjeseci kasnije. Oni su umrli, ali njihovo djelo živi i danas, živi i blagotvorno djeluje po svim meridijanima i paralelama našega globusa. Posljednja preporuka sv. Lujze njezinim duhovnim kćerima bila je ova: “Imajte veliku brigu u službi bolesnika!” Benedikt XV. proglasio je 9. svibnja 1920. Lizu de Marillac blaženom, a papa Pio XI. 11. ožujka 1934. svetom. Dobri papa Ivan XXIII. proglasio ju je 10. veljače 1960. zaštitnicom socijalnih radnika. Njezine relikvije počivaju u kapeli kuće matice Kćeri milosrđa u Parizu. Lujzina se duhovnost temeljila na razmatranju kreposti utjelovljene Božje Riječi. To razmatranje ima svrhu da vrline Božjega Sina pretoči u život onoga koji o njima razmišlja. Svetica ih je nastojala u svom životu što više ostvarivati, a naročito vrlinu milosrđa i ljubavi. Ona je bila živo blaženstvo: “Blago milosrdnima jer će postići milosrđe!” (Mt 5,7).

Preuzeto s bitno.net

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 15. OŽUJKA 2025.

MISNA ČITANJA – 15. OŽUJKA 2025.

I. korizmeni tjedan

Liturgija kvatri (za pokoru i obraćenje)

Psaltir

1. tjedan psaltira

Misao iz evanđelja dana

Oprošteni su joj grijesi mnogi jer ljubljaše mnogo.

Čitanja:

iz Prigod. čitanja: za oproštenje grijeha (str. 190-203): 1Iv 1,5-2,2; Ps 51,3-6a; Lk 7,36-50

Boja liturgijskog ruha:

ljubičasta

Imendani:

Mengin, Zaharija, Veljko, Vjekoslav

Napomena:

Kvatre (“quattuor tempora”) su osobiti dani u kojima se Crkva od davnine, prateći ciklus godišnjih doba, posvećuje molitvama, djelima pokore i ljubavi na velike nakane Crkve i svijeta. Proljetne kvatre (u prvom korizmenom tjednu) posvećuju se pokori i obraćenju.

Prvo čitanje:

1Iv 1,5 – 2,2

Krv Kristova čisti nas od svakoga grijeha

Predragi!
Ovo je navještaj koji smo čuli od Isusa Krista i navješćujemo vama: Bog je svjetlost i tame u njemu nema nikakve! Reknemo li da imamo zajedništvo s njim, a u tami hodimo, lažemo i ne činimo istine. Ako u svjetlosti hodimo, kao što je on u svjetlosti, imamo zajedništvo jedni s drugima i krv Isusa, Sina njegova, čisti nas od svakoga grijeha. Reknemo li da grijeha nemamo, sami sebe varamo i istine nema u nama. Ako priznamo grijehe svoje, vjeran je on i pravedan: otpustit će nam grijehe i očistiti nas od svake nepravde. Reknemo li da nismo zgriješili, pravimo ga lašcem i riječi njegove nema u nama. Dječice moja, ovo vam pišem da ne griješite. Ako tko i sagriješi, zagovornika imamo kod Oca – Isusa Krista, Pravednika. On je pomirnica za grijehe naše, i ne samo naše, nego i svega svijeta.
Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 51,3-6a.12-14.17

Pripjev: Smiluj nam se, Gospodine, jer smo sagriješili!

Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome,
po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice,
od grijeha me mojeg očisti!

Bezakonje svoje priznajem,
grijeh je moj svagda preda mnom.
Tebi, samom tebi ja sam zgriješio
i učinio što je zlo pred tobom.

Čisto srce stvori mi, Bože,
i duh postojan obnovi u meni!
Ne odbaci me od lica svojega
i svoga svetog duha ne uzmi od mene!

Vrati mi radost svoga spasenja
i učvrsti me duhom spremnim!
Otvori, Gospodine, usne moje,
i usta će moja navješćivati hvalu tvoju.

Evanđelje:

Lk 7,36-50

Oprošteni su joj grijesi mnogi, jer ljubljaše mnogo.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki
U ono vrijeme: Neki farizej pozva Isusa da bi blagovao s njime. On uđe u kuću farizejevu i priđe stolu. Kad eto neke žene koja bijaše grešnica u gradu. Dozna da je Isus za stolom u farizejevoj kući pa ponese alabastrenu posudicu pomasti i stade odostrag kod njegovih nogu. Sva zaplakana poče mu suzama kvasiti noge: kosom ih glave svoje otirala, cjelivala i mazala pomašću.
Kad to vidje farizej koji ga pozva, pomisli: »Kad bi ovaj bio prorok, znao bi tko i kakva je to žena koja ga se dotiče: da je grešnica.« A Isus, da mu odgovori, reče: »Šimune, imam ti nešto reći.« A on će: »Učitelju, reci!« A on: »Neki vjerovnik imao dva dužnika. Jedan mu dugovaše pet stotina denara, drugi pedeset. Budući da nisu imali odakle vratiti, otpusti obojici. Koji će ga dakle od njih više ljubiti?« Šimun odgovori: »Predmnijevam, onaj kojemu je više otpustio.« Reče mu Isus: »Pravo si prosudio.« I okrenut ženi reče Šimunu: »Vidiš li ovu ženu? Uđoh ti u kuću, nisi mi vodom noge polio, a ona mi suzama noge oblila i kosom ih svojom otrla. Poljupca mi nisi dao, a ona, otkako uđe, ne presta mi noge cjelivati. Uljem mi glave nisi pomazao, a ona mi pomašću noge pomaza. Stoga, kažem ti, oprošteni su joj grijesi mnogi jer ljubljaše mnogo. Komu se malo oprašta, malo ljubi.« A ženi reče: »Oprošteni su ti grijesi.« Sustolnici počeli nato među sobom govoriti: »Tko je ovaj da i grijehe oprašta?« A on reče ženi: »Vjera te tvoja spasila! Idi u miru!«
Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Devetnica svetoj Misi

5. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

5. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Neka vam je blagoslovljen i radostan današnji dan. Danas je petak – dan Muke Gospodinove, ukoliko možete odvojite vrijeme za molitvu i razmatranje Križnoga puta.

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.

5. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Žalosna otajstva Gospine krunice

1. Koji se za nas krvlju znojio.

U prvom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako se Gospodin naš Isus Krist u vrtu na Maslinskoj gori molio svome Ocu nebeskom te se znojio krvavim znojem.

2. Koji je za nas bičevan bio.

U drugom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio u dvoru Pilatovu privezan za stup i nemilo bičevan.

3. Koji je za nas trnjem okrunjen bio.

U trećem žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio okrunjen trnovom krunom.

4. Koji je za nas teški križ nosio.

U četvrtom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist, osuđen na smrt nosio na Kalvariju preteški drveni križ.

5. Koji je za nas raspet bio.

U petom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio raspet na križu između dva razbojnika pred očima svoje žalosne majke Marije.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Mt 5,20-26

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: »Ne bude li pravednost vaša veća od pravednosti pismoznanaca i farizeja, ne, nećete ući u kraljevstvo nebesko.
Čuli ste da je rečeno starima: ‘Ne ubij! Tko ubije, bit će podvrgnut sudu.’ A ja vam kažem: Svaki koji se srdi na brata svoga, bit će podvrgnut sudu. A tko bratu rekne: ‘Glupane!’ bit će podvrgnut Vijeću. A tko reče: ‘Luđače!’ bit će podvrgnut ognju paklenomu.
Ako dakle prinosiš dar na žrtvenik pa se ondje sjetiš da tvoj brat ima nešto protiv tebe, ostavi dar ondje pred žrtvenikom, idi i najprije se izmiri s bratom, a onda dođi i prinesi dar.
Nagodi se brzo s protivnikom dok si još s njim na putu, da te protivnik ne preda sucu, a sudac tamničaru, pa da te ne bace u tamnicu. Zaista, kažem ti, nećeš izići odande dok ne isplatiš posljednjeg novčića.«

4. Kratki poticaj za razmišljanje

“Draga djeco! I danas vas sve želim pozvati da budete jaki u molitvi i u momentima kad vas kušnje napadnu. Živite u radosti i poniznosti vaše kršćansko zvanje i svima svjedočite. Ja sam s vama i sve vas nosim pred moga sina Isusa i on će vam biti snaga i potpora. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.”

(Gospina poruka, 25. ožujka 2010.)

5. Molitve

MOLITVA SVETOM KRIŽU

O, sveti Križu, na kojem je raspeta Ljubav srca mojega, premilosrdni moj Gospodin! Uzdižem pogled Tebi i vapijem: Spasi me! Neka čavli što probodoše ruke i noge moga Spasitelja, razapnu sve grijehe i zloće što ih učinih protiv Ljubavi i protiv svoga bližnjeg. Raskajana srca i lica oblivena suzama, razapinjem svoju oholost da uskrsne na poniznost, svoju škrtost da uskrsne na sebedarje i dobrohotnost; razapinjem bludnost da uskrsne na čistoću srca, duše i tijela, neumjerenost da uskrsne na suzdržanost; razapinjem zavist i srditost da uskrsnu na ljubav, lijenost da uskrsne na gorljivost! O, sveti Križu, daj mi po Tebi zaslužiti Vječnost! Amen!

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. MATILDA

SVETAC DANA – SV. MATILDA

Današnja slavljenica je sveta Matilda (Mathilde) Saska, njemačka kraljica. Rodila se oko 895. u njemačkom gradu Engeru (tada Saska, danas pokrajina Nordrhein-Westfalen) kao kći grofa Dietricha Westfalskog i njegove supruge Reinhilde Danske. Roditelji su njezin odgoj povjerili redovničkoj zajednici u Herfordu, u kojoj je poglavarica bila njezina baka, također Matilda. Bila je lijepa, mudra, skromna i naobražena djevojka pa je njenu ruku zaprosio sin saskog vojvode Henrik Ptičar (Heinrich der Finkler). Vjenčali su se 909. u Wallhausenu, a u braku je rodila tri sina i dvije kćeri. Postala jd najprije saska vojvotkinja (od 912), a potom i njemačka kraljica (od 919. do 936). Dok je kralj ratovao, ona je upravljala zemljom, a bila je izuzetno darežljiva i blaga vladarica pa ju je narod smatrao svojom majkom. Zajedno s mužem sagradila je brojne crkve i osnovala benediktinske samostane.

Kad joj je 936. umro muž, kojeg je jako voljela, utjehu je pronašla u vjeri. Prijestolje je naslijedio Matildin najstariji sin, Otto I. Veliki, koji je kasnije postao i rimski, njemački car. Matilda je bila njegova pouzdana savjetnica, na glasu kao plemenita majka siromaha, zatvorenika i hodočasnika. Nakon smrti drugog sina, bavarskog vojvode Heinricha, 955, odrekla se kraljevskog sjaja i živjela povučenim udovičkim životom. Preminula je na današnji dan, 14. ožujka 968, u njemačkom gradu Quedlinburgu (pokrajina Sachsen-Anhalt), u opatiji koju je osnovala. Nijemci je od davnina štuju kao svoju prvu svetu kraljicu.

Zaštitnica je kraljica, udovica, djece u smrtnoj opasnosti, djece koja su razočarala roditelje, lažno optuženih osoba, mnogočlanih obitelji i ponovno oženjenih bračnih drugova te brojnih naselja i župa, posebno u Saskoj i Bavarskoj.

Preuzeto s zupajastrebarsko.hr

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 14. OŽUJKA 2025.

MISNA ČITANJA – 14. OŽUJKA 2025.

I. korizmeni tjedan

Svagdan

Psaltir

1. tjedan psaltira

Misao iz evanđelja dana

Idi i najprije se izmiri s bratom.

Čitanja:

Ez 18,21-28; Ps 130,1-8; Mt 5,20-26

Boja liturgijskog ruha:

ljubičasta

Imendani:

Matilda, Milijana, Borka, Paulina, Eva, Placid, Lazar

Napomena:

Može se slaviti i spomendan Sv Polikarpa, biskupa i mučenika († 155.) kao spomendan u povlašteno vrijeme.

Prvo čitanje:

Ez 18,21-28

Zar je meni do toga da umre bezbožnik, a ne da se odvrati od svojih putova i da živi?

Čitanje Knjige proroka Ezekiela
Ovo govori Gospodin Bog:
»Ako se bezbožnik odvrati od svih grijeha što ih počini, i bude čuvao sve moje naredbe i vršio pravo i pravicu, živjet će i neće umrijeti. Sva njegova nedjela što ih počini bit će zaboravljena: zbog pravednosti što je čini, živjet će. Jer, zar je meni do toga da umre bezbožnik – riječ je Gospodina Boga – a ne da se odvrati od svojih zlih putova i da živi?
Ako li se pravednik odvrati od svoje pravednosti i stane činiti nepravdu i sve gadosti koje radi bezbožnik – hoće li živjeti? Sva pravedna djela koja bijaše činio zaboravit će se, a zbog svoje nevjere kojom se iznevjerio i zbog grijeha što ih počini, umrijet će. A vi velite: ‘Put Gospodnji nije pravedan!’ Čuj dome Izraelov: Moj put da nije pravedan? Nisu li vaši putovi nepravedni? Ako li se pravednik odvrati od svoje pravednosti i stane činiti nepravdu, pa zbog toga umre, umrijet će zbog nepravde što je počini. A ako se bezbožnik odvrati od svoje bezbožnosti što je bijaše činio, pa stane vršiti moje pravo i pravicu, živjet će i neće umrijeti. Jer je uvidio i odvratio se od svojih nedjela što ih bijaše počinio, živjet će i neće umrijeti.«
Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 130,1-8

Pripjev: Ako se, Gospodine, grijeha budeš spominjao, Gospodine, tko će opstati.

Iz dubine vapijem tebi, Gospodine:
Gospodine, usliši glas moj!
Neka pazi uho tvoje
na glas moga vapaja!

Ako se, Gospodine, grijeha budeš spominjao,
Gospodine, tko će opstati?
Al’ u tebe je praštanje,
da bismo ti služili.

U Gospodina ja se uzdam,
duša se moja u njegovu uzda riječ.
Duša moja čeka Gospodina
više no zoru straža noćna.

Više no zoru straža noćna
nek Izrael čeka Gospodina.
Jer je u Gospodina milosrđe
i obilno je u njega otkupljenje;
on će otkupiti Izraela
od svih grijeha njegovih.

Evanđelje:

Mt 5,20-26

Idi i najprije se izmiri s bratom.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: »Ne bude li pravednost vaša veća od pravednosti pismoznanaca i farizeja, ne, nećete ući u kraljevstvo nebesko.
Čuli ste da je rečeno starima: ‘Ne ubij! Tko ubije, bit će podvrgnut sudu.’ A ja vam kažem: Svaki koji se srdi na brata svoga, bit će podvrgnut sudu. A tko bratu rekne: ‘Glupane!’ bit će podvrgnut Vijeću. A tko reče: ‘Luđače!’ bit će podvrgnut ognju paklenomu.
Ako dakle prinosiš dar na žrtvenik pa se ondje sjetiš da tvoj brat ima nešto protiv tebe, ostavi dar ondje pred žrtvenikom, idi i najprije se izmiri s bratom, a onda dođi i prinesi dar.
Nagodi se brzo s protivnikom dok si još s njim na putu, da te protivnik ne preda sucu, a sudac tamničaru, pa da te ne bace u tamnicu. Zaista, kažem ti, nećeš izići odande dok ne isplatiš posljednjeg novčića.«
Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Pobožnosti

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (šesti četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (šesti četvrtak)

Petnaest četvrtaka svetoj Riti nastali su iz pučke pobožnosti u spomen na 15 godina svetičine stigmatiziranosti, tijekom kojih je svetica na čelu nosila stigmu Kristova trna. Pobožnost započinje u veljači i traje do 22. svibnja, kada je svetkovina sv. Rite.

Sveta Rita poznata je kao svetica nemogućeg i zagovornica u bespomoćnim i beznadnim slučajevima. Petnaest četvrtaka priprave za svetkovinu sv. Rite nastali su iz pučke pobožnosti u spomen na 15 godina svetičine stigmatiziranosti, tijekom kojih je svetica na čelu nosila stigmu Kristova trna. Ta se pobožnost osobito proširila Italijom i u inozemstvu nakon što je papa Lav XIII. 24. svibnja 1900. proglasio Ritu sveticom.

U ovoj pučkoj pobožnosti, ističe se vrijednost evangelizacije i rasta u kršćanskom životu. Ta pobožnost uključuje duhovni put koji počinje u veljači i iz tjedna u tjedan traje do 22. svibnja, kada je svetkovina sv. Rite. Svakog četvrtka u tijeku obavljanja pobožnosti preporučuje se:

  • sudjelovati na svetoj misi
  • moliti se sam ili u zajednici prema ovdje navedenim molitvama
  • provoditi tjedno djelo obraćenja
  • ispovijedati se, po mogućnosti jednom mjesečno.

ŠESTI ČETVRTAK (19. ožujka)

Euharistija

U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

IZ BIBLIJE

Kao razumnima velim: sudite sami što govorim. Čaša blagoslovna koju blagoslivljamo nije li zajedništvo krvi Kristove? Kruh koji lomimo nije li zajedništvo tijela Kristova? Budući da je jedan kruh, jedno smo tijelo mi mnogi, ta svi smo dionici jednoga kruha. (1 Kor 10,15-17)

HIMAN DUHU SVETOM

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se. Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

IZ ŽIVOTA SVETE RITE

Cascia je gradić euharistijskog čuda koje se dogodilo 1330., a koje je u vrijeme sv. Rite bilo vrlo štovano brojnim svečanim procesijama i papinskim oprostom kojeg je dao papa Bonifacije IX. Te je godine u Sieni prokrvarila hostija jer svećenik, koji ju je nosio nepokretnom bolesniku za Svetu Pričest, nije iskazao dužno štovanje stvarnoj Isusovoj prisutnosti u Euharistiji već je umetnuo hostiju među stranice knjige. Augustinac bl. Simeone Fidati donio je čudotvornu relikviju u Casciu gdje je odmah pobudila veliko pučko štovanje. To nas euharistijsko čudo podsjeća da euharistija, izvor i vrhunac čitava života Crkve, nije ništa drugo do raspeti i uskrsli Isus, živi Bog, početak i kraj svega, Gospodar povijesti. Sv. Rita nas, stoga, poziva da s ljubavlju sudjelujemo na svetoj misi, ne kao nečemu propisanome, već kao susretu s Isusom, darom života i zajedništva. Stoga je lijepo da je središte ove pobožnosti 15 četvrtaka upravo sudjelovanje na svetoj misi. Sv Rita nas poziva i da živimo u zajedništvu kao jedno tijelo, kloneći se svake podjele kako na pričesti ne bismo uzaludno primali Tijelo Gospodinovo.

MOLITVA SV. RITI

Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi, ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice. Svetice obitelji i oprosta. Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće i priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SV AUGUSTINA

Ne griješeći i vjernici pokazuju da spoznaju značenje tijela Kristova. Jer ako žele živjeti duh Kristov moraju postati tijelo Kristovo. Razumijete li me što vam govorim, braćo moja? Tijelo Kristovo može živjeti samo kroz duh Kristov. O tome nam govori apostol kad kaže: “Budući da je jedan kruh, jedno smo tijelo mi mnogi, ta svi smo dionici jednoga kruha.” (1Kor 10,17). Otajstvo ljubavi! Simbol zajedništva! Veza milosrđa! Svi koji žele živjeti imaju mjesto i sve što je nužno za život. Priđite bliže, vjerujte, postanite dio tijela i oživjet ćete. Ne prezirite pripadnost skupini, nemojte biti zaraženi da vas treba odstraniti ili izobličeni da vas se treba sramiti. Budite prekrasni, zdravi i cijeli i ostanite udruženi s Kristom! Židovi su se raspravljali jer nisu mogli pojmiti kruh sloge i nisu ga mogli prihvatiti. Oni koji jedu od tog kruha ne prepiru se jer iako je jedan kruh, jedno smo tijelo mi mnogi. Kroz ovaj kruh Bog one istog duha zadržava u istom domu.
(Tumačenje Evanđelja po Ivanu 26,13)

IZ UČENJA CRKVE

Koji primaju Euharistiju s Kristom se tješnje sjedinjuju. Krist ih pak sjedinjuje sa svim vjernicima u jedno tijelo – Crkvu. To protjelovljenje Crkvi, već ostvareno po krštenje, pričest obnavlja, učvršćuje i produbljuje. Na krštenju smo bili pozvani da tvorimo jedno tijelo. Taj poziv ostvaruje Euharistija. Ako ste Tijelo Kristovo i njegovi udovi, onda je na stol Gospodnji stavljen vaš sakrament, primite svoj sakrament. Odgovorite “Amen” (“Da, tako je”) na ono što primate i tim odgovorom to potpisujete. Čuješ riječ: “Tijelo Kristovo”; ti odgovaraš “Amen”. Budi, dakle, Kristov ud da bi tvoj amen bio istinit.
(Katekizam katoličke crkve 1936)

MOLITVA LITANIJA

Za ljepotu ljudske osobe, Hvala ti Gospodine!
Za dostojanstvo koje si joj dao. Hvala ti Gospodine!
Za slobodu i razum. Hvala ti Gospodine!
Za slobodnu volju i osjećaje. Hvala ti Gospodine!
Za jedinstvenost svake osobe. Hvala ti Gospodine!
Za znanstvena otkrića. Hvala ti Gospodine!
Za mušku i žensku spolnost. Hvala ti Gospodine!
Za savršenost ljudskog zametka. Hvala ti Gospodine!
Za besmrtnost naših duša. Hvala ti Gospodine!
Za buduće uskrsnuće naših tijela. Hvala ti Gospodine!

Oče naš…


ZAVRŠNA MOLITVA

Oče koji si nas pozvao da podijelimo živi kruh s neba, pomogni nam podijeliti i zemaljski kruh u Kristovoj ljubavi kako bi se utažila svaka glad tijela i duše. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

DJELO OBRAĆENJA

Odredi da ćeš sudjelovati na nedjeljnoj svetoj misi kao na svečanom susretu. Pozovi prijatelja koji to obično ne čini da pođe s tobom. Pokušaj tom sastanku dati veliku važnost.

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (prvi četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg (drugi četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (treći četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (četvrti četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (peti četvrtak)

Nastavi čitati
By
In Devetnica svetoj Misi

4. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

4. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Neka vam je blagoslovljen i radostan današnji dan. Danas je četvrtak – dan uatanovljenja Svete Euharistije. Ukoliko budete u mogućnosti izdvojite kratko vrijeme za molitve pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.

4. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Otajstva svjetla Gospine krunice

1. Koji je na rijeci Jordanu kršten bio.

U prvom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je na Gospodina našega Isusa Krista na krštenju u Jordanu sišao Duh Sveti, a Otac ga proglasio svojim ljubljenim Sinom.

2. Koji nam se na svadbi u Kani objavio.

U drugom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist u Kani Galilejskoj Marijinim posredovanjem pretvorio vodu u vino i pobudio vjeru učenika.

3. Koji nam je Kraljevstvo Božje navijestio i na obraćenje pozvao.

U trećem otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist navijestio Kraljevstvo Božje i pozvao na obraćenje za oproštenje grijeha.

4. Koji se na gori preobrazio i svoju nam slavu objavio.

U četvrtom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako se Gospodin naš Isus Krist pred učenicima na gori preobrazio, a Otac ih pozvao da ga slušaju.

5. Koji nam se u otajstvu euharistije darovao.

U petom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist ustanovio euharistiju.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Mt 7,7-12

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:
»Ištite i dat će vam se! Tražite i naći ćete! Kucajte i otvorit će vam se! Doista, tko god ište, prima; i tko traži, nalazi; i onomu koji kuca otvorit će se.
Ta ima li koga među vama da bi svojemu sinu, ako ga zaište kruha, kamen dao? Ili ako ribu zaište, zar će mu zmiju dati? Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju, koliko li će više Otac vaš, koji je na nebesima, dobrima obdariti one koji ga zaištu!
Sve, dakle, što želite da ljudi vama čine, činite i vi njima. To je, doista, Zakon i Proroci.«

4. Kratki poticaj za razmišljanje

“Draga djeco! I danas vam sa radošću želim dati moj majčinski blagoslov i pozvati vas na molitvu. Neka vam molitva postane potreba da svaki dan rastete više u svetosti. Radite više na vašem obraćenju, jer ste daleko dječice. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.“

(Gospina poruka, 25. ožujka 2012.)

5. Molitve

Molitva koju je Padre Pio molio svaki dan

I. 
O moj Isuse, koji si kazao: “Uistinu vam kažem, ištite i primit ćete, tražite i naći ćete, kucajte i otvorit će vam se” – evo ja kucam, ja tražim, ja molim za milost…
Očenaš…, Zdravo Marijo…, Slava Ocu…
Presveto Srce Isusovo, uzdam se u Tebe!

II. 
O moj Isuse, koji si kazao: “Uistinu vam kažem, što god zamolite Oca mojega u moje ime, On će vam dati” – ovo molim Oca tvoga u tvoje ime, ja molim za milost…
Očenaš…, Zdravo Marijo…, Slava Ocu…
Presveto Srce Isusovo, uzdam se u Tebe!

III. 
O moj Isuse, koji si kazao: “Uistinu vam kažem, nebo će i zemlja proći, ali moje riječi neće proći nikada” – evo oslanjajući se na nepogrešivost tvoje riječi, ja molim za milost…
Očenaš…, Zdravo Marijo…, Slava Ocu…
Presveto Srce Isusovo, uzdam se u Tebe!

O Presveto Srce Isusovo, Tebi je nemoguće ne biti milosrdan prema bijednicima, smiluj se nama siromašnim grešnicima i udijeli nam milost koju te molimo… po zagovoru Bezgrešnog Srca Tvoje i naše Majke! Sveti Josipe, poočime i hranitelju Presvetog Srca Isusova, moli za nas!

Zdravo Kraljice, Majko milosrđa, života, slasti i ufanje naše, zdravo.
K tebi vapimo, prognani sinovi Evini.
K tebi uzdišemo tugujući i plačući u ovoj suznoj dolini.
Svrni dakle, zagovornice naša, one svoje milostive oči na nas, te nam poslije ovoga progona pokaži Isusa, blagoslovljen plod utrobe tvoje.
O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo.

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Nastavi čitati
By
Učitaj više
Pin It