Author

FMteam

Browsing

7. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Neka vam je blagoslovljen i radostan današnji dan. Osobitost  je korizmenoga vremena razmatranje Kristove muke, poglavito u pobožnosti Križnoga puta koji se moli, kako po našim crkvama, tako i po obiteljima. Crkva vjeruje, da svatko tko aktivno sudjeluje u pobožnosti Križnoga puta dobiva brojne milosti i potpun oprost grijeha, ako se taj dan i ispovijedio (po potrebi) te pričestio.

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.


7. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Žalosna otajstva Gospine krunice

1. Koji se za nas krvlju znojio.

U prvom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako se Gospodin naš Isus Krist u vrtu na Maslinskoj gori molio svome Ocu nebeskom te se znojio krvavim znojem.

2. Koji je za nas bičevan bio.

U drugom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio u dvoru Pilatovu privezan za stup i nemilo bičevan.

3. Koji je za nas trnjem okrunjen bio.

U trećem žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio okrunjen trnovom krunom.

4. Koji je za nas teški križ nosio.

U četvrtom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist, osuđen na smrt nosio na Kalvariju preteški drveni križ.

5. Koji je za nas raspet bio.

U petom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio raspet na križu između dva razbojnika pred očima svoje žalosne majke Marije.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Mt 9,14-15

U ono vrijeme: Pristupe Isusu Ivanovi učenici govoreći: »Zašto mi i farizeji postimo, a učenici tvoji ne poste?« Nato im Isus reče: »Mogu li svatovi tugovati dok je s njima zaručnik? Doći će već dani kad će im se ugrabiti zaručnik, i tada će postiti!«

4. Kratki poticaj za razmišljanje

“Draga djeco! Želim vam zahvaliti od srca na vašim korizmenim odricanjima. Želim vas potaknuti da otvorena srca i nadalje živite post. Postom i odricanjem, dječice, bit ćete jači u vjeri. U Bogu ćete naći pravi mir, preko svakodnevne molitve. Ja sam s vama i nisam umorna. Želim vas sve povesti sa mnom u raj, zato se svakodnevno odlučite za svetost. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.”

(Gospina poruka, 25. ožujka 2007.)

5. Molitve

Krunica Isusovim ranama

(Za molitvu ove krunice Crkva je udijelila djelomični oprost svaki put kad se krunica izmoli.)

Gotovo u isto vrijeme (1867. – 1868.) izrazio je Gospodin svoju drugu želju sestri Marti Chambon, te su poglavarice samostana uvele dnevno moljenje “Krunice svetih Rana”. Evo kako se moli ova krunica.

(Moli se na običnu krunicu od pet desetica.)

Na početku umjesto “Vjerovanja” i na tri prva zrna moli se lijepa molitva, koju dugujemo nadahnuću jednog svećenika iz Rima:

O Isuse, božanski Otkupitelju, budi nam milostiv, nama i cijelome svijetu. – Amen.

Bože jaki, Bože sveti, Bože besmrtni, smiluj se nama i cijelome svijetu. – Amen.

Smiluj nam se, milostiv nam budi, o Isuse, u sadašnjim mukama, zaštiti nas svojom Predragocjenom Krvlju. – Amen.

Vječni Oče, udijeli nam milost po Krvi Isusa Krista, Tvoga jedinoga Sina, udijeli nam Milosrđe, usrdno te molimo! – Amen!

Na velika zrna umjesto Očenaša moli se zaziv:

Vječni Oče, prikazujem ti Rane Gospodina našega Isusa Krista da se izliječe rane naših duša.

Na mala zrna moli se 10 puta zaziv:

Moj Isuse, oprosti i smiluj se po zaslugama svojih svetih Rana.

Na kraju se izmoli tri puta zaziv koji se moli i na velika zrna. 

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

SVETAC DANA – SV. PERPETUA I FELICITA

Svete Perpetua i Felicita, kršćanske mučenice iz III. stoljeća, mučeništvo za Krista podnijele su u velikom amfiteatru u Kartagi (današnji Tunis), zajedno s još trojicom katekumena i vjeroučiteljem Saturusom.

Kartaška plemkinja Perpetua i njezina vjerna ropkinja Felicita, živjele su u III. stoljeću – vremenu kad su kršćani svakodnevno bili izvrgnuti opasnostima. Nerijetko su završavali u tamnicama, bili su hrana zvijerima. O životu ove dvije svetice se najviše doznaje iz izvještaja – knjige Acta martyrum koju je po svoj prilici napisao poznati kršćanski pisac prvih vremena Tertulijan.

Dakle, u vrijeme kad su Perpetua i Felicita živjele, vladao je rimski car Septimije koji je vodio jedan od najžešćih progona kršćana.

Jednog dana su i one, zajedno s  još trojicom kartaških kršćana: SaturninomRevokatom i Sekundinom, postale žrtve. Tih pet katekumena bilo je stavljeno u istu tamnicu s njihovim vjeroučiteljem Satir. Tako je on imao priliku dovršiti obrede njihove kršćanske inicijacije te ih je krstio i tako im pružio najsigurniju i najbolju popudbinu za sučeljavanje sa strašnim kušnjama koje su ih čekale.

U dugim je satima zatočeništva, Perpetua – koja je bila učena – zapisivala svoja sjećanja, strahove. Pisala je o razmišljanjima o tome hoće li biti kadra izdržati trpljenja, te radosti što može žrtvovati samu sebe za Krista. “Bačeni smo u tamnicu. Bila sam zaprepaštena jer se još nikada nisam našla u tako gustome mraku. Imali smo osjećaj kako ćemo se ugušiti od vrućine, onako natrpani, jer vojnici nisu imali prema nama nikakva obzira. Kako bih spoznala što će biti s nama, još sam se iste večeri udubila u duboku molitvu, te ugledah viđenje. Vidjela sam zlatne stube koje su se penjale od zemlje prema nebu, tako uske, te se njima mogla uspinjati samo jedna po jedna osoba. U podnožju stuba nalazila se golema zmija. Na vrhu stuba ugledala sam Satira kako me poziva uspeti se: ‘Dođi, no, pazi da te zmija ne ujede’. ‘Neće me ujesti jer je u meni Isus Krist’, odgovorila sam. Na to je ime zmija zapriječila prilaz stubama, ali sam joj ja stala na leđa i bez problema se uspela”, napisala je svetica.

Felicita, koja je bila trudna te već gotovo pred porodom, imala je priliku izbjeći mučeništvo, ali se molila za to da rodi na vrijeme kako bi se na dan mučeništva pridružila svojim prijateljima. Sina je rodila točno dva dana prije utvrđenog datuma smaknuća. Kada su je zatekli u porođajnim bolima, vojnici su je izazivali: “Ako već sada toliko kukaš, što ćeš tek raditi kad budeš bačena pred divlje zvijeri?” Ona im je na to odgovorila kako sada trpi sama, dok će u mučeništvu trpjeti Krist u njoj.

Felicita se na posljednjem suđenju pojavila s djetetom u naručju. Suprug, koji je bio poganin, u više ju je navrata preklinjao da se, iz ljubavi prema djetetu, žrtvuje bogovima, ali je ona na to odgovorila kako ne može iznevjeriti Krista. Tragedija se završila na pijesku arene preplavljene krvlju, uz rikanje divljih zvijeri, povike razjarena mnoštva i tihe molitve umirućih.

Imena dviju svetih mučenica ušla su i u rimski kanon, tzv. prvu euharistijsku molitvu, i spominjala se stoljećima kod najsvetijeg kršćanskog bogoslužnog čina da primjer njihove hrabrosti i vjernosti bude poticaj za mnoge.

Imena su im latinskog porijekla. Perpetua upućuje na vječnu vjeru u Krista, dok Felicita znači radosna. Felicita je zaštitnica rodilja.

Preuzeto s nedjelja.ba

MISNA ČITANJA – 7. OŽUJKA 2025.

Korizmeno vrijeme

Svagdan

Psaltir

4. tjedan psaltira

Misao iz evanđelja dana

Kad im se ugrabi zaručnik, tada će postiti.

Čitanja:

Iz 58,1-9a; Ps 51,3-6a.18-19; Mt 9,14-15

Boja liturgijskog ruha:

ljubičasta

Imendani:

Perpetua, Felicita, Eugen, Efrem, Tereza

Napomena:

Izostavlja se slavlje spomendana sv. Perpetue i Felicite, mučenica († 202. ili 203.).

Prvi petak u mjesecu: Zavjetna misa Presvetog Srca Isusova dopušta se u svagdane “kroz godinu”, ali ne i na korizmene svagdane!

Prvo čitanje:

Iz 58,1-9a

Ovo je post koji mi je po volji.

Čitanje Knjige proroka Izaije
Ovo govori Gospodin:
»Viči iz sveg grla, ne suspreži se! Glas svoj poput roga podigni. Objavi mom narodu njegove zločine, domu Jakovljevu grijehe njegove.
Dan za danom oni mene traže i žele znati moje putove, kao narod koji vrši pravdu i ne zaboravlja pravo Boga svoga.
Od mene ištu pravedne sudove i žude da im se Bog približi: ‘Zašto postimo ako ti ne vidiš, zašto se trapimo ako ti ne znaš?’
Gle, u dan kad postite poslove nalazite i na posao gonite radnike svoje. Gle, vi postite da se prepirete i svađate i da pesnicom bijete siromahe.
Ne postite više kao danas, i čut će vam se glas u visini! Zar je meni takav post po volji u dan kad se čovjek trapi?
Spuštati kao rogoz glavu k zemlji, sterati poda se kostrijet i pepeo, hoćeš li to zvati postom i danom ugodnim Gospodinu?
Ovo je post koji mi je po volji, riječ je Gospodina Boga: Kidati okove nepravedne, razvezivat spone jarmene, puštati na slobodu potlačene, slomiti sve jarmove; podijeliti kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov svoj beskućnike, odjenuti onog koga vidiš gola, i ne kriti se od onog tko je tvoje krvi.
Tad će sinut poput zore tvoja svjetlost, i zdravlje će tvoje brzo procvasti. Pred tobom će ići tvoja pravda, a Slava Gospodnja bit će ti zalaznicom. Vikneš li, Gospodin će ti odgovoriti, kad zavapiš, reći će: ‘Evo me!’«
Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 51,3-6a.18-19

Pripjev: Srce raskajano, ponizno, Bože, nećeš prezreti.

Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome,
po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice, od grijeha me mojeg očisti!

Bezakonje svoje priznajem,
grijeh je moj svagda preda mnom.
Tebi, samom tebi ja sam zgriješio
i učinio što je zlo pred tobom!

Žrtve ti se ne mile,
kad bih dao paljenicu, ti je ne bi primio.
Žrtva Bogu duh je raskajan,
srce raskajano, ponizno, Bože, nećeš prezreti.

Evanđelje:

Mt 9,14-15

Kad im se ugrabi zaručnik, tada će postiti.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Pristupe Isusu Ivanovi učenici govoreći: »Zašto mi i farizeji postimo, a učenici tvoji ne poste?« Nato im Isus reče: »Mogu li svatovi tugovati dok je s njima zaručnik? Doći će već dani kad će im se ugrabiti zaručnik, i tada će postiti!«
Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (peti četvrtak)

Petnaest četvrtaka svetoj Riti nastali su iz pučke pobožnosti u spomen na 15 godina svetičine stigmatiziranosti, tijekom kojih je svetica na čelu nosila stigmu Kristova trna. Pobožnost započinje u veljači i traje do 22. svibnja, kada je svetkovina sv. Rite.

Sveta Rita poznata je kao svetica nemogućeg i zagovornica u bespomoćnim i beznadnim slučajevima. Petnaest četvrtaka priprave za svetkovinu sv. Rite nastali su iz pučke pobožnosti u spomen na 15 godina svetičine stigmatiziranosti, tijekom kojih je svetica na čelu nosila stigmu Kristova trna. Ta se pobožnost osobito proširila Italijom i u inozemstvu nakon što je papa Lav XIII. 24. svibnja 1900. proglasio Ritu sveticom.

U ovoj pučkoj pobožnosti, ističe se vrijednost evangelizacije i rasta u kršćanskom životu. Ta pobožnost uključuje duhovni put koji počinje u veljači i iz tjedna u tjedan traje do 22. svibnja, kada je svetkovina sv. Rite. Svakog četvrtka u tijeku obavljanja pobožnosti preporučuje se:

  • sudjelovati na svetoj misi
  • moliti se sam ili u zajednici prema ovdje navedenim molitvama
  • provoditi tjedno djelo obraćenja
  • ispovijedati se, po mogućnosti jednom mjesečno.

PETI ČETVRTAK (6. ožujka)

Krštenje

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

IZ BIBLIJE

Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji! Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio! (Mt 28,18-20)

HIMAN DUHU SVETOM

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se. Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

IZ ŽIVOTA SVETE RITE

Sveta je Rita kao dijete krštena u župnoj crkvi Sv. Marije u Casci. Dobila je ime Margarita što na latinskom znači dragi kamen. Za roditelje, njeno krštenje nije bilo samo lijep obred i ljupka svetkovina, već pravi dar milosti što su ga potkrijepili primjerom svoga života i kršćanskim odgojem kćeri, koja kasnije postaje redovnicom. Kao majka, sveta je Rita, svoja dva sina, isto tako krstila u crkvi u Casci a vjerojatno je i više puta bila krsna kuma. Sv Rita nas uči da je krštenje pravi Uskrs, prijelaz iz zla u dobro, iz grijeha u svetost, iz kraljevstva đavla u kraljevstvo Božje. Ona nas podsjeća, da nas upravo taj Božji dar čini svetima, djecom Božjom, članovima crkve te po njemu treba biti proživljen osobnim izborom uvjerenosti prema Božjim zapovijedima, uz pomoć molitve i sakramentalnog života.

MOLITVA SV. RITI

Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi, ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice. Svetice obitelji i oprosta pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće i priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SV. AUGUSTINA

“Čisti ste zbog riječi koju vam navijestih” (Iv 13,10) Zašto Gospodin nije rekao – čisti ste zbog krštenja kojim ste očišćeni? On je rekao: “Zbog riječi koju vam navijestih” jer zajedno s vodom riječ je ona koja čisti. Ako oduzmete riječ, što li je voda nego samo voda? Ako se doda riječ stvara se sakrament koji postaje poput vidljive riječi. Odakle voda dobiva ovakvu kakvoću čišćenja srca kada dotakne tijelo, ako ne od riječi koja je djelotvorna, ne zbog toga što se izgovara već zbog toga što se u nju vjeruje?… Iz tog razloga u Djelima apostolskim čitamo: Bog “vjerom očisti njihova srca! (Dj 15,9)… Pridjev očišćavajući, zasigurno se ne može pridodati elementu koji je tekuć i osjetljiv kao voda. Međutim, s riječju vjere ona dobiva ovakvu učinkovitost te je Crkva Božja koristi za posvećenje, blagoslivljanje i krštenje. U krštenju, ona malo dijete čisti iako ono ne zna srcem vjerovati da bi opravdalo niti ustima ispovijedati da bi se spasilo.
(Rim 10,10) (Tumačenje Evanđelja po Ivanu 8,30)

IZ UČENJA SVETE CRKVE

Sveti krst je temelj cijelog kršćanskog života, ulaz u život Duha i vrata koja otvaraju pristup drugim sakramentima. Po krštenju smo oslobođeni od grijeha i nanovo rođeni kao sinovi Božji, postajemo Kristovi udovi i pritjelovljeni smo Crkvi te bivamo dionici njezina poslanja. Nazivamo ga darom, milošću, pomazanjem, prosvjetljenjem, odjećom neraspadljivosti, kupelji preporođenja, pečatom. Dar je, jer se podjeljuje onima koji ništa ne donose; jer se daje i onima koji su krivnjom opterećeni. Krštenje, jer se u vodi pokapa grijeh; pomazanje, jer je sveto i kraljevsko; prosvjetljenje, jer je ižaravajuće svijetlo; odjeća, jer prekriva našu sramotu; kupelj, jer nas pere; pečat, jer nas čuva i znak je Božjeg Gospodstva….
(Katekizam katoličke crkve 1213,1216)

MOLITVA LITANIJA

Za ljepotu ljudske osobe, Hvala ti Gospodine!
Za dostojanstvo koje si joj dao.
Za slobodu i razum.
Za slobodnu volju i osjećaje.
Za jedinstvenost svake osobe.
Za znanstvena otkrića.
Za mušku i žensku spolnost.
Za savršenost ljudskog zametka.
Za besmrtnost naših duša.
Za buduće uskrsnuće naših tijela. Hvala ti Gospodine!
Oče naš.


ZAVRŠNA MOLITVA

Sveti i milosrdni Oče, hvalimo te, blagoslivljamo te, slavimo te zbog sakramenta našeg ponovnog rođenja. iz rastrganog srca tvoga Sina izvire za nas svadbeni dar krštenja, prvi Uskrs vjernika, vrata našeg spasenja, početak života u Kristu i izvor nove čovječnosti. Za taj dar tvoje dobrote, tvoja te obitelj ljubi u vijeke vjekova. Amen.

DJELO OBRAĆENJA

Potraži u župnoj matici krštenih datum svoga krštenja i proslavi ga duhovnom radošću. Preispitaj koji su tvoji najozbiljniji grijesi i propusti i odreci ih se, jer si kršten.

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (prvi četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg (drugi četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (treći četvrtak)

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (četvrti četvrtak)

6. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Neka vam je blagoslovljen i radostan današnji dan. Danas je četvrak – spomendan ustanovljenja Svete Euharistije. Ukoliko ste u mogućnosti danas izdvojite vrijeme za molitvu pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.


6. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Otajstva svjetla Gospine krunice

1. Koji je na rijeci Jordanu kršten bio.

U prvom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je na Gospodina našega Isusa Krista na krštenju u Jordanu sišao Duh Sveti, a Otac ga proglasio svojim ljubljenim Sinom.

2. Koji nam se na svadbi u Kani objavio.

U drugom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist u Kani Galilejskoj Marijinim posredovanjem pretvorio vodu u vino i pobudio vjeru učenika.

3. Koji nam je Kraljevstvo Božje navijestio i na obraćenje pozvao.

U trećem otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist navijestio Kraljevstvo Božje i pozvao na obraćenje za oproštenje grijeha.

4. Koji se na gori preobrazio i svoju nam slavu objavio.

U četvrtom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako se Gospodin naš Isus Krist pred učenicima na gori preobrazio, a Otac ih pozvao da ga slušaju.

5. Koji nam se u otajstvu euharistije darovao.

U petom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist ustanovio euharistiju.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Lk 9,22-25

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: »Treba da Sin Čovječji mnogo pretrpi, da ga starješine, glavari svećenički i pismoznanci odbace, da bude ubijen i treći dan da uskrsne.«

A govoraše svima: »Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima križ svoj i neka ide za mnom. Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga; a tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti. Ta što koristi čovjeku ako sav svijet zadobije, a sebe samoga izgubi ili sebi naudi?«

4. Kratki poticaj za razmišljanje

“Draga djeco! Pozivam vas na potpuno predanje Bogu. Pozivam vas na veliku radost i mir koji samo Bog daje. Ja sam s vama i zagovaram vas svakodnevno pred Bogom. Pozivam vas, dječice, da me slušate i da ostvarujete poruke koje vam upućujem. Već godinama svi ste pozvani na svetost, a još ste daleko. Blagoslivljem vas. Hvala vam što ste se odazvali mom pozivu!”

(Gospina poruka, 25. ožujka 1989.)

5. Molitve

Dopusti da moja duša gladuje za Tobom

Sv. Bonaventura bio je zaljubljenik u Srce Isusovo. Iz njegove ljubavi crpio je snagu za svoju ljubaznost kojom je sve osvajao. U molitvi milostivo traži od Boga da njegovu dušu probode ranom ljubavi svoje.

Dopusti da moja duša gladuje za Tobom

Probodi, preslatki Gospodine Isuse,
srž moje duše s najradosnijom i spasonosnom
ranom ljubavi Tvoje,
pravim, čistim i presvetim apostolskim milosrđem,
neka duša moja čezne i rastapa se
jedino od ljubavi i žudnje za Tobom,
da može žuditi i klonuti za Tvojim sudom,
razriješiti se i biti s Tobom.

Dopusti neka moja duša gladuje za Tobom,
anđeoskim kruhom,
okrijepom svetih duša,
svagdašnjim kruhom,
koji ima svu slatkoću i slast
i svu nasladu okusa.

Neka zauvijek gladuje srce moje
i hrani se Tobom,
kojemu anđeli žude nalikovati,
i neka srž duše moje bude ispunjena Tvojom slatkom slasti.

Neka zauvijek žeđa za Tobom,
izvorom mudrosti i znanja,
izvorom vječnog svijetla,
potokom raskoši,
punoćom doma Božjega.

Tebe neka slijedi, Tebe traži,
Tebe nađe, za Tobom teži,
k tebi dođe, o Tebi razmišlja,
o Tebi govori i sve radi
na hvalu i slavu imena Tvoga,
s poniznošću i razboritosti,
s ljubavlju i nasladom,
sa spremnošću i privrženosti
i s ustrajnošću sve do kraja.

Budi uvijek sva nada moja,
bogatstvo moje i slast moja,
ugoda moja, hrana i osvježenje,
moje utočište, mudrost i sreća,
posjed moj i dragocjeno blago moje,
u kojem mogu biti čvrsto ukorijenjeni
duša i srce moje.
Amen.

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

SVETAC DANA – SVETA KOLETA

Crkva se 6. ožujka spominje francuske svetice Kolete Boylet, mističarke i obnoviteljice reda klarisa, čiji je život bio prožet božanskim zahvatima.

Sv. Koleta Boylet rođena je 13. siječnja 1381. u francuskom Corbiju u obitelji iznimno pobožnih roditelja koji su bili već u poodmakloj dobi, te su vjerovali da su ju dobili po zagovoru Sv. Nikole. Po njemu su joj i dali ime Nikoleta, ali su ju od milja zvali Koleta te je pod tim imenom i ušla u povijest svetaca.

U roku od nekoliko mjeseci 1399. Koleta je ostala i bez oca i bez majke, a brigu za nju roditelji su pred smrt povjerili benediktinskom opatu o. Raulu di Royeu. Kako još nije bilo jasno kojem će se pozivu Koleta posvetiti, opat ju je povjerio najprije benediktinkama, a potom klarisama. Koleta je kasnije obukla habit te postala franjevačka trećoredica. Kroz četiri godine uz pristanak opata Roye živjela je kao „rekluza“ – zatvorena u maloj ćeliji pokraj župne crkve Naše Gospe u Corbiju.

Zbog ukazanja Sv. Franje, koji ju je pozivao da obnovi njegov red, Koleta je izišla iz svoje stroge klauzure. Njezin duhovni savjetnik fra Henrik di Baume isposlovao joj je zakonito dopuštenje, sadržano u buli od 1. kolovoza 1406., da može napustiti svoju ćeliju. Bilo je to u doba zapadnog raskola kad je Crkva imala dvojica papa: jednog u Rimu, drugog u Avignonu. Koleta se odmah dala na put u Nizzu k avignonskom papi Benediktu XIII. Od njega je zatražila ovlaštenje da bi mogla prigrliti stalež evanđeoskog života, kako je to nekoć Sv. Franjo naučio Sv. Klaru, te da obnovi franjevački red. Sam Benedikt XIII. primio je njezine svečane zavjete u redu Sv. Klare te ju je imenovao generalnom poglavaricom svih onih samostana koje će osnovati i pridobiti za obnovu.

Bulom od 16. listopada 1406. dopustio joj je da u svoje samostane prima i redovnice iz drugih redovničkih kuća kao i pobožne žene iz redova franjevačkih trećoredica. Reforma nije išla naprijed baš tako lako. Koletina reforma klarisa značajna je po tomu što su se redovnice vratile prvotnoj strogosti u siromaštvu kako pojedinačno tako i zajednički, zatim strogom pokorničkom životu i napokon moljenju božanskog časoslova. U ovom posljednjem Koleta je sigurno bila pod utjecajem benediktinaca, kod kojih je provela djetinjstvo i mladost.

Danas njezina obnovljena grana franjevačkog reda broji oko 140 samostana diljem svijeta. Čitav je Koletin život protkan snažnim božanskim zahvatima. Kroz cijele dane i tjedne znala je biti u neobičnom molitvenom i mističnom zanosu, pa čak i na putovanjima. Odlikovala se karizmom proroštva i čudesa.

Umrla je u Gentu 6. ožujka 1447. u prisutnosti fra Franje Clareta i fra Petra di Vauxa, koji su i opisali njezin neobičan život. Svetom ju je proglasio 24. svibnja 1807. papa Pio VII.

Njezino ime Nikoleta, od Nikola, dolazi iz grčkog jezika, a znači pobjednica naroda.

Preuzeto s nedjelja.ba

MISNA ČITANJA – 6. OŽUJKA 2025.

Korizmeno vrijeme

Svagdan

Psaltir

4. tjedan psaltira

Misao iz evanđelja dana

Tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti.

Čitanja:

Pnz 30,15-20; Ps 1,1-4.6; Lk 9,22-25

Boja liturgijskog ruha:

ljubičasta

Imendani:

Ruža, Koleta, Agneta, Zvjezdana, Viktor, Marcijan

Prvo čitanje:

Pnz 30,15-20

Gledajte, nudim vam danas blagoslov i prokletstvo (Pnz 11, 26).

Čitanje Knjige Ponovljenog zakona

Mojsije reče narodu:
Gledaj! Danas preda te stavljam: život i sreću, smrt i nesreću. Ako poslušaš zapovijedi Gospodina, Boga svoga, koje ti danas dajem; ako poslušaš – da ljubiš Gospodina, Boga svoga, da hodiš njegovim putovima, vršiš njegove zapovijedi, njegove zakone i njegove uredbe – živjet ćeš, i razmnožit će te Gospodin, Bog tvoj, i blagoslovit će te u zemlji u koju ulaziš da je zaposjedneš. Ali ako se srce tvoje odvrati i ne poslušaš, nego zastraniš i budeš se klanjao drugim bogovima i njima iskazivao štovanje, ja vam danas izjavljujem da ćete zaista propasti; nećete dugo živjeti na zemlji u koju ćete, prešavši Jordan, ući da je zaposjednete. Uzimam danas za svjedoke protiv vas nebo i zemlju da pred vas stavljam: život i smrt, blagoslov i prokletstvo. Život, dakle, biraj: Ljubi Gospodina, Boga svoga, slušaj njegov glas, prianjaj uz njega, da živiš ti i tvoje potomstvo. Ta on je život tvoj i dugi vijek tvog prebivanja na zemlji za koju se Gospodin zakle očima tvojim Abrahamu, Izaku i Jakovu da će im je dati.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 1,1-4.6

Pripjev: Blago čovjeku koji se uzda u Gospodina.

Blago čovjeku koji ne slijedi savjeta opakih,
ne staje na putu grešničkom
i ne sjeda u zbor podrugljivaca,
već uživa u Zakonu Gospodnjem,
o Zakonu njegovu misli dan i noć.

On je ko stablo zasađeno
pokraj voda tekućica
što u svoje vrijeme plod donosi;
lišće mu nikad ne vene,
sve što radi dobrim urodi.

Nisu takvi opaki, ne, nisu takvi!
Oni su ko pljeva što je vjetar raznosi.
Jer Gospodin zna put pravednih,
a propast će put opakih.

Evanđelje:

Lk 9,22-25

Tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: »Treba da Sin Čovječji mnogo pretrpi, da ga starješine, glavari svećenički i pismoznanci odbace, da bude ubijen i treći dan da uskrsne.«
A govoraše svima: »Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima križ svoj i neka ide za mnom. Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga; a tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti. Ta što koristi čovjeku ako sav svijet zadobije, a sebe samoga izgubi ili sebi naudi?«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

5. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Neka vam je blagoslovljen i radostan današnji dan. Danas je Pepelnica ili Čista srijeda, dan kojim započinjemo Korizmu, hod prema Isusu Uskrslome. Danas vjernici primaju pepeo na čelo, što nas podsjeća na ljudsku prolaznost i poziva na poniznost, pokajanje za grijehe te pripremu srca za najveći kršćanski blagdan, Uskrs.

Korizma traje 40 dana, simbolizirajući Isusovih 40 dana provedenih u pustinji. Bitna je jer u tome periodu skrušenosti i odmicanja od buke svijeta, pozvani smo dopustiti dragom Bogu da nas duhovno obnovi, jača slabu nam vjeru i produbi naš odnos s Njim kroz intenzivniju molitvu, češći post, odricanja, ispovjed, čitanje Svetog Pisma, djela milosrđa i pobožnosti Puta Križa.

Uz sve navedeno potičemo sve vas koji želite još dublji odnos sa Njime na Njegovu Putu od 40 dana, da ga pokušate slijediti i na svakodnevnoj svetoj Misi.

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.


5. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Slavna otajstva Gospine krunice

1. Koji je od mrtvih uskrsnuo.

U prvom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist treći dan po smrti slavno uskrsnuo od mrtvih.

2. Koji je na nebo uzašao.

U drugom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist četrdeset dana poslije svog uskrsnuća uzašao na nebo i sjeo o desnu svoga nebeskog Oca.

3. Koji je Duha Svetog poslao.

U trećem slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je naš Gospodin Isus Krist poslao Duha Svetoga nad apostole u prilici ognjenih jezika.

4. Koji je Tebe, Djevice na nebo uzeo.

U četvrtom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je bila Blažena Djevica Marija, uznesena na nebo.

5. Koji je Tebe, Djevice, na nebu okrunio.

U petom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je bila Blažena Djevica Marija okrunjena kao kraljica neba i zemlje.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Mt 6,1-6.16-18

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:
»Pazite da svoje pravednosti ne činite pred ljudima da vas oni vide. Inače nema vam plaće u vašeg Oca koji je na nebesima. Kada dakle dijeliš milostinju, ne trubi pred sobom, kako to po sinagogama i ulicama čine licemjeri da bi ih ljudi hvalili. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kada daješ milostinju – neka ti ne zna ljevica što čini desnica, da tvoja milostinja bude u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti!
Tako i kad molite, ne budite kao licemjeri. Vole moliti stojeći u sinagogama i na raskršćima ulica da se pokažu ljudima. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kad moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vrata i pomoli se svomu Ocu koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti. I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju lica da pokažu ljudima kako poste. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kad postiš, pomaži glavu i umij lice da ne zapaze ljudi kako postiš, nego Otac tvoj, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.«

4. Kratki poticaj za razmišljanje

“Draga djeco! Želim vam zahvaliti od srca na vašim korizmenim odricanjima. Želim vas potaknuti da otvorena srca i nadalje živite post. Postom i odricanjem, dječice, bit ćete jači u vjeri. U Bogu ćete naći pravi mir, preko svakodnevne molitve. Ja sam s vama i nisam umorna. Želim vas sve povesti sa mnom u raj, zato se svakodnevno odlučite za svetost. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.”

(Gospina poruka, 25. ožujak 2025.)

5. Molitve

Molitva vjernika na Pepelnicu

Dobri Bože, križ na našim čelima je znak naše smrtnosti.

Pred tobom stojimo s našim ograničenim životom.

Pomozi nam da u svim našim ograničenostima i krhkosti prepoznamo put k tebi, molimo te.

Učini nas osjetljivima za bijedu i ograničenja, koje drugi ljudi trpe i pokaži nam put k pravednom životu za sve, molimo te.

Očuvaj nas napasti da vjeru koristimo kao pobožnu fasadu, molimo te.

Stavi pred oči političarima i moćnicima svijeta ograničenja naše planete i njezinih bogatstava, daj da odgovorno postupaju sa budućnošću, molimo te.

Tvoj Sin nam je pokazao put k tebi. On je nebeske ljestve koje nas povezuje s tobom. Prati nas kroz ovo vrijeme korizme da budemo otvoreni za tvoju prisutnost. To te molimo po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Pepelnica ili Čista srijeda

Pepelnicom ili Čistom srijedom započinje korizma (četrdesetodnevnica), odnosno vrijeme od 40 dana (ne računajući nedjelje) posebnog oblika pokorničke priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva. Pepelnica tako svojom simbolikom ima ne samo individualni karakter obraćenja, nego i ekleziološki i socijalni, jer je riječ o svojevrsnom pozivu na opće obraćenje i promjenu ponašanja, odnosno odbacivanja svega onoga što nas čini manje kršćanima u izvornom smislu i prianjanje uz sve ono pozitivno što bi trebalo biti istinski identitet svakog kršćanina i cijele Crkve.

I sami nazivi – Pepelnica i Čista srijeda – imaju svoju simboliku, koja nas poziva na dublje promišljanje i promjenu srca. Pepelnica tako svoj naziv vuče iz obreda pepeljenja, odnosno tada svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom pravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara riječi: “Obratite se i vjerujte evanđelju”. Ponegdje se mogu čuti i riječi iz ranijih obrednika: “Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti”.

Pepeo kojim se vjernici posipaju ili im se pepelom križa čelo dobiva se od spaljenih grančica prošlogodišnje Cvjetnice, a na takav su način svečani Kristov ulazak u Jeruzalem i klicanje naroda, kao i početak Kristove muke, koje slavimo na Cvjetnicu, posipanjem pepela na Čistu srijedu svojevrsni podsjetnik na Kristovu patnju i vjernikovu spremnost sudjelovati svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti u toj Kristovoj žrtvi. Posipanje pepela u kršćanskoj tradiciji označava pokoru i spremnost na novi život, a upravo nas na to podsjećaju riječi: “Obratite se i vjerujte evanđelju”, dok nas formula starijih obrednika (“Sjeti se, čovječe…”) podsjeća na našu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se u punoj poniznosti podložimo Bogu, svome Stvoritelju.

Pokornička priprava na Uskrs trajala je od jednog ili dva tjedna (početak 3. st.) da bi već u sljedećem stoljeću trajala četrdeset dana, po kojima je i dobila naziv – korizma(lat. quadragesima). Započinjala je prvom nedjeljom korizme, a završavala na Veliki četvrtak. Međutim, od 6. st. korizma započinje na Pepelnicu, tako da se povećala na 44 dana. Nastanak Pepelnice možemo tražiti u praksi drevne kanonske pokore. Naime, kad bi neki kršćanin počinio neki osobito težak (redovito javan) grijeh, trebao je nekoliko godina činiti strogu pokoru, da bi nakon takve kušnje bio pomiren i primljen u puno zajedništvo Crkve na Veliki četvrtak. Oni pokornici koji su bili smatrani dostojnima da određene godine na Veliki četvrtak budu pomireni, ulazili bi u posebno vrijeme priprave koje je trajalo cijelu korizmu. Taj ulazak u neposrednu (korizmenu) pripravu za pomirenje bio je označen obredom pepeljenja. Međutim, budući da je u ono vrijeme bilo nezamislivo da se bilo kakav pokornički čin slavi nedjeljom, ti su pokornici primali pepeo u srijedu koja prethodi prvoj korizmenoj nedjelji. Uskoro su i ostali vjernici iz pobožnosti toga istoga dana počeli primati pepeo, tako da je za sve korizma započinjala na Pepelnicu, a ne više na Prvu nedjelju korizme. Tako je korizma uskoro zadobila trostruko značenje: bila je vrijeme neposredne priprave pokornika na pomirenje na Veliki četvrtak, katekumena (izabranika) na krštenje u Vazmenom bdjenju i ostalih vjernika na vazmena slavlja. Bilo je razmišljanja u posljednjoj liturgijskoj reformi da se Pepelnica dokine, pa da korizma opet započinje Prve korizmene nedjelje, ali je Pepelnica ipak zadržana, za što je, čini se, osobito zaslužan papa Pavao VI.

Kako Pepelnica uvijek pada u srijedu i kako je riječ o pozivu na unutrašnje čišćenje, jasno je zašto se naziva i Čista srijeda. Da bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijedanim postom i nemrsom. Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso (obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi). Naglasak je, dakle, na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.

Post obvezuje sve vjernike katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve katolike koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina. Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim situacijama, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.

Čista srijeda je dan koji nas svojom simbolikom poziva postajati sve više i više Božja djeca, odnosno kroz naredno vrijeme korizme nastojati mijenjati vlastito ponašanje, i to posebno kroz ova dva vida: s jedne strane zauzetijim nastojanjem oko odbacivanja svih onih osobnih mana koje jasno uviđamo i za koje itekako osjećamo da nas čine manje ljudima, a s druge strane u nastojanju oko opredjeljivanja za dobro, za pozitivnosti, za pomaganje drugima, za osjećaj prema ljudima u potrebi itd. U tom je smislu važno ne zanemariti ni jedan ni drugi vid, odnosno važno je i odreći se nečega i opredijeliti se za nešto.

Uz post, pokoru i brigu za bližnjega, Crkva će zato posebno naglašavati i važnost ustrajne molitve, kako osobne, tako i zajedničke, a u tom će smislu naročito poticati na pobožnost križnoga puta. Takvo izgrađivanje i pojedinaca i zajednice kroz navedene oblike odricanja i molitvenog predanja, ima za cilj voditi nas u sve dublje proživljavanje i razumijevanje Kristova vazmenoga otajstva, te konačno do duboke zahvalnosti Presvetome Trojstvu na daru otkupljenja.

MISNA ČITANJA – 5. OŽUJKA 2025.

Korizmeno vrijeme

Svagdan

PEPELNICA

Psaltir

4. tjedan psaltira

Misao iz evanđelja dana

Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.

Čitanja:

Jl 2,12-18; Ps 51,3-6a.12-14.17; 2Kor 5,20 – 6,2; Mt 6,1-6.16-18

Boja liturgijskog ruha:

ljubičasta

Imendani:

Euzebije, Teofil, Lucije, Hadrijan, Vedran

Napomena:

Danas je zapovijedani post i nemrs. Zakon nemrsa obvezuje sve koji su navršili 14. godinu života, a zakon posta one koji su navršili 18. godinu života pa do započete 60. godine. Međutim, poželjno je da dušobrižnici i roditelji već i djecu odgajaju i poučavaju o smislu pokore (ZKP, can 1252).
Kod mise, poslije evanđelja i homilije, blagoslivlja se i posipa pepeo koji je dobiven od grančica blagoslovljenih na Cvjetnicu prošle godine.
Ispušta se pokajnički čin. Blagoslov i posipanje pepelom može se vršiti i bez Mise, no u tom slučaju dolikuje da se održi Bogoslužje Riječi. Nakon homilije blagoslivlja se i posipa pepeo, slijedi Molitva vjernika i Gospodnja molitva, te zaključna molitva s blagoslovom i otpustom.
Otpjev prije evanđelja “Aleluja” se izostavlja sve do uskrsnog bdjenja. Umjesto njega govori se: “Slava tebi Kriste, kralju vječne slave” ili koji drugi slični (vidi: Uvodne napomene, Svagdanja čitanja I., str. XXIX.).
U jutarnjim Pohvalama mogu se uzeti psalmi i hvalospjev od petka III. tjedna Psaltira zbog njihovog pokorničkog značaja.

Prvo čitanje:

Jl 2,12-18

Razderite srca, a ne halje svoje!

Čitanje Knjige proroka Joela

»Sada, govori Gospodin, vratite se k meni svim srcem svojim posteć, plačuć i kukajuć.«
Razderite srca, a ne halje svoje! Vratite se Gospodinu, Bogu svome, jer on je nježnost sama i milosrđe, spor na ljutnju, a bogat dobrotom, on se nad zlom ražali. Tko zna neće li se opet ražaliti, neće li blagoslov ostaviti za sobom! Prinose i ljevanice Gospodinu, Bogu našemu!
Trubite u trublju na Sionu! Sveti post naredite, oglasite zbor svečani, narod saberite, posvetite zbor. Saberite starce, sakupite djecu, čak i nejač na prsima. Neka ženik iziđe iz svadbene sobe, a nevjesta iz odaje. Između trijema i žrtvenika neka tuže svećenici, sluge Gospodnje. Neka mole: »Smiluj se, Gospodine, svojem narodu« Ne prepusti baštine svoje sramoti, poruzi naroda. Zašto da se kaže među narodima: Gdje im je Bog?«
Tad Gospodin, ljubomoran na zemlju svoju, smilova se svom narodu.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 51,3-6a.12-14.17

Pripjev: Smiluj se, Gospodine, jer sagriješismo!

Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome,
po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice,
od grijeha me mojeg očisti!

Bezakonje svoje priznajem,
grijeh je moj svagda preda mnom.
Tebi, samom tebi ja sam zgriješio
i učinio što je zlo pred tobom!

Čisto srce stvori mi, Bože,
i duh postojan obnovi u meni!
Ne odbaci me od lica svojega
i svoga svetog duha ne uzmi od mene!

Vrati mi radost svoga spasenja
i učvrsti me duhom spremnim!
Otvori, Gospodine, usne moje,
i usta će moja navješćivati hvalu tvoju.

Drugo čitanje:

2Kor 5,20 – 6,2

Pomirite se s Bogom … Evo, sad je vrijeme spasa!

Čitanje Druge poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima

Braćo!
Kristovi smo poslanici; Bog vas po nama nagovara. Umjesto Krista zaklinjemo: dajte, pomirite se s Bogom! Njega koji ne okusi grijeha Bog za nas grijehom učini da mi budemo pravednost Božja u njemu.
Kao suradnici opominjemo vas da ne primite uzalud milosti Božje. Jer on veli: »U vrijeme milosti usliših te i u dan spasa pomogoh ti.« Evo sad je vrijeme milosno, evo sad je vrijeme spasa!

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Mt 6,1-6.16-18

Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:
»Pazite da svoje pravednosti ne činite pred ljudima da vas oni vide. Inače nema vam plaće u vašeg Oca koji je na nebesima. Kada dakle dijeliš milostinju, ne trubi pred sobom, kako to po sinagogama i ulicama čine licemjeri da bi ih ljudi hvalili. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kada daješ milostinju – neka ti ne zna ljevica što čini desnica, da tvoja milostinja bude u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti!
Tako i kad molite, ne budite kao licemjeri. Vole moliti stojeći u sinagogama i na raskršćima ulica da se pokažu ljudima. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kad moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vrata i pomoli se svomu Ocu koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti. I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju lica da pokažu ljudima kako poste. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kad postiš, pomaži glavu i umij lice da ne zapaze ljudi kako postiš, nego Otac tvoj, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.«

Riječ Gospodnja.

Pin It