Author

FMteam

Browsing

BLAGDAN BLAŽENE DJEVICE MARIJE, BOGORODICE

Samo majka može početi shvaćati veliku misteriju i ljepotu majčinstva. Ali samo je jedna majka mogla početi shvaćati nedokučivu ljepotu biti majka Sina Božjega. Nakon Isusova rođenja, pastiri su se došli pokloniti njezinu Djetetu i pripovijedali su kako im se ukazalo mnoštvo nebeskih četa, otkrivajući da je Marijino dijete Mesija. Dok je Marija čula te riječi, razmišljala je o njima, razmišljala o njima i čuvala ih u svom srcu. Ovo je bio tek prvi put da nam se govori o Marijinom zamišljenom srcu nakon rođenja njezina Sina, ali možemo biti sigurni da je ona neprestano razmišljala o Njemu, ulazeći sve dublje u otajstvo svoga majčinstva Sina Božjega.

Naziv Bogorodica (grčki Theotokos), počasno ime za Mariju, Isusovu majku, javlja se na Istoku u IV. stoljeću i ustaljen je u Crkvi na temelju teoloških, kristoloških i marioloških rasprava. Svečano je prihvaćen 431. na Općem crkvenom saboru u Efezu, i otada se koristi i na Zapadu (latinski Dei gentrix i Mater Dei). Danas nam Crkva stavlja pred oči najveću Marijinu odliku, njezino bogomajčinstvo. Kod navještenja Isusova rođenja anđeo govori Mariji: “Duh Sveti sići će na te, sila Previšnjega zasjenit će te; zato će se dijete koje ćeš roditi zvati svetim, Sinom Božjim” (Lk 1,35). Marija je ljudski stvor i osoba koja je Kristu dala samo ljudsku narav, koja pripada drugoj božanskog osobi, s kojoj je bitno sjedinjena.

Kada se Marija u Crkvi od najstarijih vremena naziva i časti kao Bogorodica, onda Crkva u tome časnom nazivu ispovijeda svoju vjeru u veliku tajnu utjelovljenja, po kojoj su u Kristu nedjeljivo i nepomiješano sjedinjene u jednoj osobi dvije naravi: božanska i ljudska. Crkveno učiteljstvo ponovno je potvrdilo tu istinu prigodom 1500. obljetnice Efeškoga sabora u enciklici Pija XI. Lux veritatis (Svjetlo istine), na II. vatikanskom saboru u dogmatskoj konstituciji o Crkvi i u Ispovijesti vjere Pavla VI. Za potvrdu te istine nalazimo jasne tekstove već kod najstarijih crkvenih pisaca. U Svetom pismu Elizabeta se obraća Mariji: „Otkud meni ta milost, da mati mojega Gospodina dolazi k meni?“ Sveti Ignacije Antiohijski kaže da je Marija rodila Boga, a Tertulijan da je od Marije Bog rođen. To je neprekinuta vjera Crkve od njezinih početaka pa do danas, koju radosno slavimo u današnjoj svetkovini.

Kao Majka Božja, Marijino molitveno promišljanje bilo je izvan našeg shvaćanja. Veza koju je dijelila sa svojim božanskim Sinom daleko je nadmašivala puku ljudsku vezu. Isus nije bio samo njezin Sin, On je bio i njezin Spasitelj. Stoga Ga je obožavala kao što majka voli svoje dijete, ali i kao službenica štova svoga Boga. Odnos između ove jedinstvene majke i sina ulijeva beskrajno strahopoštovanje.

Našoj Blaženoj Majci dan je jedinstveni naziv “Majka Božja” prije svega da izrazi našu vjeru u Isusovo božanstvo. Isus je bio i čovjek i Bog, ali u Njemu su te dvije naravi bile savršeno ujedinjene. Stoga se ne može reći da je Marija bila samo majka Isusova čovještva, ona je bila majka Osobe. A ta jedna Osoba bila je u isto vrijeme Bog i čovjek.

Prisjetite se da je jednom kada je Isus započeo svoju javnu službu i poučavao, u gomili bila jedna žena koja je uzviknula: “Blagoslovljena utroba koja te nosila i grudi koje si dojila.” Isus ju je ispravio rekavši: “Blago onima koji slušaju riječ Božju i drže je” ( Luka 11:27 ).). Na prvo čitanje moglo bi se zaključiti da Isus umanjuje ulogu vlastite majke, ali zapravo je činio suprotno. Isus je zapravo naglašavao aspekt Njegovog odnosa sa svojom majkom koji je najviše ujedinjujući. Marija nije bila Njegova majka samo u biološkom smislu. Nije bila blagoslovljena samo zato što ga je nosila u svojoj utrobi. Umjesto toga, njezino najdublje jedinstvo sa svojim božanskim Sinom došlo je iz njezinog duhovnog jedinstva s Njegovom voljom i voljom Oca na Nebu. Ona reče: “Evo, ja sam službenica Gospodnja. Neka mi bude po riječi tvojoj” ( Luka 1:38 ).). Čula je Božju riječ i savršeno je promatrala. Učinila je to na Navještenje, nastavila je to činiti dok je odgajala svoje Dijete, a činila je to najsavršenije dok je stajala pred križem, prinoseći svog umirućeg Sina Ocu za spasenje svijeta. Marijino majčinstvo bilo je ono koje je obuhvaćalo cijelo njezino biće. Bio je to onaj koji ju je ujedinio s njezinim Sinom na načine koje nikada nećemo u potpunosti razumjeti.

Marija je Majka Božja i stoga je majka sve Božje djece, pa tako i tebe. Poštujte i volite danas svoju nebesku majku i radujte se dok razmišljate o ovoj slavnoj kraljici i svetoj majci. Dok slavimo ovog najvećeg sveca u povijesti svijeta, razmišljajte o razmišljanju. Razmišljajte o njezinoj ljubavi prema njezinu Sinu. Razmisli o njezinoj poslušnosti Njegovoj božanskoj volji. Razmišljajte o Njemu kao o svom Spasitelju. Razmislite o svakom ljudskom i božanskom aspektu njihovog odnosa punog ljubavi.

***

Presveta Majko Božja, bila si blagoslovljena iznad svih ljudi, milost iznad onoga što ću ikada shvatiti. Hvala ti za tvoj “Da” Bogu u svemu. Hvala ti za tvoju čistu i svetu ljubav prema svome Sinu, za tvoje majčinsko srce, tvoju majčinsku promišljenost i tvoju majčinsku brigu za svu tvoju djecu. Moli za mene da postanem sličnija tvome Sinu kako bih te zaslužila kao svoju majku i kraljicu. Majko Božja, moli za nas. Isuse, uzdam se u Tebe.

MISNA ČITANJA – 1. SIJEČNJA 2025.

Pronađoše Mariju, Josipa i novorođenče. Nadjenuše mu ime Isus.

Srijeda

Božićna osmina, 1. 01. 2025.

Svetkovina

SV. MARIJA BOGORODICA

ČITANJA:
Br 6,22-27; Ps 67,2-3.5-8; Gal 4,4-7; Lk 2,16-21

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
▪ Nova Godina: Svjetski dan mira. ▪ U Republici Hrvatskoj državni blagdan; neradni dan.

IMENDANI:
bijela

NAPOMENA:
Fulgencije, Raimund, Almahije

Prvo čitanje:

Br 6,22-27

Neka zazivaju ime moje nad sinove Izraelove i ja ću ih blagoslivljati.

Čitanje Knjige Brojeva

Reče Gospodin Mojsiju: »Reci Aronu i njegovim sinovima: Ovako blagoslivljajte Izraelce:

Neka te blagoslovi Gospodin i neka te čuva!

Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv neka ti bude!

Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir ti donese!

Tako neka zazivaju ime moje nad sinove Izraelove i ja ću ih blagoslivljati.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 67,2-3.5-6.8

Pripjev:

Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas.

Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas,
obasjao nas licem svojim,
da bi sva zemlja upoznala putove tvoje,
svi puci tvoje spasenje!

Nek se vesele i kliču narodi
jer sudiš pucima pravedno
i narode vodiš na zemlji.

Neka te slave narodi, Bože,
svi narodi neka te slave!
Bog nas blagoslovio!
Neka ga štuju svi krajevi svjetski!

Drugo čitanje:

Gal 4,4-7

Bog posla Sina svoga, rođena od žene.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Galaćanima

Braćo: Kad dođe punina vremena, odasla Bog Sina svoga: od žene bī rođen, Zakonu podložan da podložnike Zakona otkupi te primimo posinstvo. A budući da ste sinovi, odasla Bog u srca vaša Duha Sina svoga koji kliče: Abba! Oče! Tako više nisi rob, nego sin; ako pak sin, onda i baštinik po Bogu.

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Lk 2,16-21

Pronađoše Mariju, Josipa i novorođenče. Nadjenuše mu ime Isus.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Pastiri pohite u Betlehem i pronađu Mariju, Josipa i novorođenče gdje leži u jaslama. Pošto sve pogledaše, ispripovjediše što im bijaše rečeno o tom djetetu. A svi koji su to čuli divili se tome što su im pripovijedali pastiri. Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu. Pastiri se zatim vratiše slaveći i hvaleći Boga za sve što su čuli i vidjeli kako im je bilo rečeno.

Kad se navršilo osam dana da bude obrezan, nadjenuše mu ime Isus, kako ga je bio prozvao anđeo prije njegova začeća.

Riječ Gospodnja

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

BOG JE LJUBAV Ključ pontifikata Benedikta XVI.

Prije dvije godine preminuo je papa Benedikt XVI. čiji su teološki genij, dosljednost istini i zaljubljenost u Božje Srce pronašli svoj konačni izričaj u njegovim posljednjim riječima, 31. prosinca u 9:34: „Isuse, volim te!“


Teolog „tinejdžer“ na Koncilu

Benedikt XVI. rođen je kao Joseph Alois Ratzinger na Veliku subotu, 16. travnja 1927., u Marktl am Innu, okrug Altötting, u Njemačkoj, kao treće dijete roditelja Josepha i Marije Ratzinger.

Za svećenika je zaređen zajedno sa svojim bratom Georgom 1951., dvije godine kasnije doktorirao je teologiju, a 1957. postao je profesor dogmatske teologije.

Kao mladić, već cijenjen kao teolog, Ratzinger je pratio zasjedanja koncila uz kardinala Fringsa iz Kölna, prenosi Vatican News.

Prema mladom teologu, tekstovi „trebaju odgovarati na najhitnija pitanja i to trebaju činiti – koliko je to moguće – ne osuđujući, već koristeći materinski jezik“.

obitelj Ratzinger: sin Joseph Aloisius, majka Maria rođ. Peintner, otac Joseph, kći Maria, sin Georg – obojica sinova su postali svećenici, a kći se nije udavala nego je do smrti 1991. brinula o kućanstvu brata Josepha / Foto: Vatican Media

Čuvar vjere u vrijeme pape Wojtyłe

Budući Benedikt XVI. bio je i izravni svjedok pokoncilske krize, prijepora na sveučilištima i teološkim fakultetima. Svjedočio je propitivanju bitnih istina vjere i nekontroliranom eksperimentiranju s liturgijom.

Već 1966., samo godinu dana nakon završetka Koncila, rekao je da vidi „jeftino kršćanstvo“ u nadolazećoj fazi.

Tek nakon što je navršio pedesetu godinu života, Pavao VI. imenovao ga je 1977. nadbiskupom Münchena, a nekoliko tjedana kasnije kardinalom.

kardinal Joseph Ratzinger s nadbiskupom Bozanićem u Mariji Bistrici / Foto: Facebook

Zatim mu je Ivan Pavao II. povjerio vodstvo Kongregacije za nauk vjere u studenom 1981. To je bio početak snažne suradnje između poljskog pape i bavarskog teologa, koja je završila tek Wojtyłinom smrću.

Ivan Pavao II. je do kraja odbijao prihvatiti Ratzingerovu ostavku, ne želeći biti lišen njegove službe.

Najvažniji posao kojim se bavio svakako je novi Katekizam Katoličke Crkve, projekt koji je trajao šest godina, a objavljen je 1992. godine.

„Ponizni radnik u vinogradu“

Nakon smrti Ivana Pavla II., konklava održana 2005. za manje od 24 sata izabrala je Ratzingera – već u visokim godina života u dobi od 78 godina – za njegova nasljednika. Ratzinger je bio univerzalno cijenjen i poštovan, čak i od strane njegovih protivnika.

S lože Bazilike svetog Petra Benedikt XVI. predstavio se kao skromni radnik u vinogradu Gospodnjem. Izjavio je da nema programe, već da želi slušati, zajedno s cijelom Crkvom, riječ i volju Gospodnju.

Benedikt XVI. izabran je za papu na konklavi 19. travnja 2005. / Foto: Vatican Media

Auschwitz i Regensburg

Prirodno sramežljiv, Benedikt XVI. nije se odrekao apostolskih putovanja.

Neki od najdirljivijih trenutaka dogodili su se tijekom njegova posjeta Auschwitzu u svibnju 2006., kada je njemački papa rekao: Na ovakvom mjestu riječi nedostaju; na kraju može postojati samo strašna tišina – tišina koja je sama po sebi iskreni vapaj Bogu: Zašto si, Gospodine, šutio? Kako si mogao tolerirati sve ovo?

Benedikt XVI. poduzimao je teška putovanja, svjedočio je brzoj sekularizaciji koja je zahvatila dekristijanizirana društva, kao i nesuglasicama unutar Crkve.

Rođendan je proslavio u Bijeloj kući, zajedno s Georgeom W. Bushom, a samo nekoliko dana kasnije, 20. travnja 2008., molio se na Ground Zero, grleći rodbinu žrtava napada 11. rujna.

Benedikt XVI. pred Zidom plača u Jeruzalemu, svibanj 2009. / Foto: Vatican Media

Enciklika o Božjoj ljubavi

Papa Benedikt XVI. neprestano je govorio o „radosti biti kršćaninom“.

Svoju nastupnu encikliku Deus caritas est posvetio je u potpunosti Božjoj ljubavi.

Biti kršćanin, napisao je, nije rezultat etičkog izbora ili uzvišene ideje, nego susreta s događajem, osobom.

Čak je našao vremena da napiše knjigu o Isusu iz Nazareta, djelo koje će biti objavljeno u tri dijela.

Benedikt XVI. bio je glazbeno obrazovan a posebice je volio Mozarta / Foto: Reuters

Reakcija na skandale

Posljednje godine njegova pontifikata bile su obilježene ponovnim izbijanjem skandala seksualnog zlostavljanja i Vatileaksa – naziv je skandala o procurenim dokumentima u kojima se navodno otkriva korupcija pri Svetoj Stolici.

Benedikt XVI. bio je odlučan i nepopustljiv u suočavanju s problemom „prljavštine“ u Crkvi. Uveo je stroge norme protiv seksualnog zlostavljanja maloljetnika, a od kurije i biskupa tražio je promjenu mentaliteta.

Suočen sa skandalima izazvanim crkvenim karijerizmom, papa Benedikt XVI. neprestano je pozivao na obraćenje, pokoru i poniznost.

Georg Ratzinger i papa emeritus Benedikt XVI. / Foto: Vatican Media

Papinsko odreknuće i posljednje godine života

U svom posljednjem nedjeljnom Angelusu hodočasnicima okupljenima 24. veljače 2013. na vatikanskom trgu Benedikt XVI. rekao je: „Gospodin me zove ‚uspeti se na goru‘, da se još više posvetim molitvi i razmatranju.

Ali to ne znači napustiti Crkvu, štoviše, ako to Bog traži od mene to je upravo zato da joj mogu nastaviti služiti s istim predanjem i ljubavlju kojom sam to činio do sada, ali na jedan način koji više odgovara mojoj dobi i mojim snagama.“

Nakon odreknuća od službe papa emeritus živio je povučenim životom u preuređenom samostanu Majke Crkve u Vatikanskim vrtovima.

Papa Franjo u posjetu Benediktu XVI. u Samostanu Mater Ecclesiae gdje je živio nakon umirovljenja / Foto: Vatican Media

U lipnju 2020. godine nenadano je napustio Vatikan i nakratko posjetio bolesnoga brata Georga u Regensburgu, koji je ubrzo umro, 1. srpnja.

U svjetlu sudnjeg dana, milost kršćanstva postaje mi još jasnija. Daje mi znanje, ali i prijateljstvo, sa Sucem mog života, i tako mi omogućuje s pouzdanjem proći kroz mračna vrata smrti. Benedikt XVI.

Papa emeritus preminuo je na spomendan sv. Silvestra, 31. prosinca 2022. u 95. godini života, u samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanu. Nakon što mu je pred odrom u vatikanskoj bazilici tijekom tri dana počast odalo gotovo 200 tisuća ljudi, sprovodnom misom na Trgu sv. Petra, 5. siječnja predsjedao je papa Franjo, a tijelo mu je položeno u grob u kripti (Grotte Vaticane).

4. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

Neka vam je blagoslovljen današnji dan i spomendan sv. Silvestra I., pape. Danas zahvalimo Bogu za sve u prošloj godini. Zahvalimo dragom Bogu za sve duhovne i materijalne darove, za sve čemu smo se obradovali i što nas je duhovno obogatilo, kao i za ono što nam je bilo potrebno za tjelesni život. No, potrebno ja da zahvalimo i za različite bolne trenutke, križeve koje smo doživjeli osobno ili kao zajednica, kao obitelj. Moramo zahvaliti Bogu na svim plodovima rada naših ruku, ali i na svim patnjama, jer sve ono što nam Bog daje vodi istom cilju – našem duhovnom dobru.

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.


4. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Radosna otajstva Gospine krunice

1. Koga si Djevice, po Duhu Svetom začela.

U prvom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je arkanđeo Gabrijel navijestio Mariji da će začeti po Duhu Svetom i roditi Sina Božjega.

2. Koga si Djevice, Elizabeti u pohode nosila.

U drugom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija posjetila svoju rođakinju Elizabetu i s njom ostala tri mjeseca.

3. Koga si Djevice, rodila.

U trećem radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija rodila Gospodina našega Isusa Krista u betlehemskoj špilji te ga je postavila u jasle.

4. Koga si Djevice, u hramu prikazala.

U četvrtom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija četrdeseti dan poslije poroda prikazala u hramu Ocu nebeskom svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, kojega je primio u naručje starac Šimun.

5. Koga si Djevice u hramu našla.

U petom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija našla svoga dvanaestogodišnjeg Sina, Gospodina našega Isusa Krista, u hramu među učiteljima.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Iv 1, 1-18

Početak svetog Evanđelja po Ivanu

U početku bijaše Riječ

i Riječ bijaše kod Boga

i Riječ bijaše Bog.

Ona bijaše u početku kod Boga.

Sve postade po njoj

i bez nje ne postade ništa.

Svemu što postade

u njoj bijaše život

i život bijaše ljudima svjetlo;

i svjetlo u tami svijetli

i tama ga ne obuze.

Bi čovjek poslan od Boga,

ime mu Ivan.

On dođe kao svjedok

da posvjedoči za Svjetlo

da svi vjeruju po njemu.

Ne bijaše on Svjetlo,

nego – da posvjedoči za Svjetlo.

Svjetlo istinsko

koje prosvjetljuje svakog čovjeka

dođe na svijet;

bijaše na svijetu

i svijet po njemu posta

i svijet ga ne upozna.

K svojima dođe

i njegovi ga ne primiše.

A onima koji ga primiše,

podade moć

da postanu djeca Božja:

onima koji vjeruju u njegovo ime,

koji su rođeni

ne od krvi,

ni od volje tjelesne,

ni od volje muževlje,

nego – od Boga.

I Riječ tijelom postade

i nastani se među nama

i vidjesmo slavu njegovu

– slavu koju ima kao Jedinorođenac od Oca–

pun milosti i istine.

Ivan svjedoči za njega. Viče:

»To je onaj o kojem rekoh:

koji za mnom dolazi, preda mnom je

jer bijaše prije mene!«

Doista, od punine njegove

svi mi primismo,

i to milost na milost.

Uistinu, Zakon bijaše dan po Mojsiju,

a milost i istina nasta po Isusu Kristu.

Boga nitko nikada ne vidje:

Jedinorođenac — Bog —

koji je u krilu Očevu,

on ga obznani.

4. Kratki poticaj za razmišljanje

„Draga djeco! Danas vam nosim mog sina Isusa, da budete njegov mir i odsjaj vedrine i radosti neba. Molite, dječice, da budete otvoreni primiti mir, jer mnoga srca su zatvorena pozivu svjetla koji mijenja srca. S vama sam i molim za vas da se otvorite primiti Kralja Mira, koji ispunja vaša srca toplinom i blagoslovom. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.“

(Gospina poruka, 25. prosinca 2022.)

5. Molitve

Zahvalna molitva na Staru godinu

Predobri Bože, na svršetku ove godine dolazim k tebi, da ti zahvalim na svemu što si mi udijelio ove godine.

Ponajprije Ti zahvaljujem za nebrojene milosti i duhovne darove. Zahvaljujem Ti što si me tolike molbe dobrostivo uslišao, što si tolike moje zablude popravio i tolikim me rasvjetljenjima, opomenama i duhovnim utjehama obasuo.

Zahvaljujem Ti nadalje i na milosti vremenitog života, osobito što si me i ove godine očuvao na životu. Hvala Ti za tolika druga dobročinstva: za zdravlje, sreću, slogu u obitelji, za uspjeh u pothvatima i blagoslov u vremenitim stvarima. Ti si me Gospodine ove godine tako divno vodio. Budi i slijedeće godine moja snaga, da ti vjernije služim i što savršenije ispunim Tvoju svetu volju, pa došlo što mu drago.

Ti si uza me, pa čega da se bojim? U tebe se Gospodine uzdam, neću se postidjeti dovijeka! Amen.

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

SVETAC DANA – SV. SILVESTAR I., PAPA

Sveti Silvestar, papa – rodom je Rimljanin, proživio je progone kršćana za careva Aurelijana i Dioklecijana, ali je doživio i slobodu kršćanstva po caru Konstantinu.


Godinu dana nakon Milanskog edikta, to jest god. 314., izabran je Silvestar za papu kao 34. nasljednik svetoga Petra, prvog pape. Svi njegovi prethodnici na Petrovoj stolici bili su mučenici, iako nije baš svaki umro izravno od pretrpljenih muka. Crkva ih slavi kao mučenike jer su živjeli u doba mučeništva, jer su mnogo za nju pretrpjeli, a većina i umrli. Kad je Crkva izišla iz katakomba, započela je s gradnjom svojih bazilika i hramova, veličanstvenih prostorija za bogoslužje. No, još važnije od toga bila je nutarnja izgradnja na koju se sveti papa Silvestar dao čitavim srcem.

Car Konstantin 320. godine na Vatikanskom brežuljku postavlja nad grobom temelje crkvi svetog Petra; postavlja temelje bazilike nad Svetim grobom u Jeruzalemu. Konstantinova majka sveta Jelena gradi crkvu Kristova rođenja u Betlehemu; u Trieru, kraljevoj palači, gradi se dvostruka crkva.

Papi Silvestru pripisuju se zasluge za gradnju crkava: Svete Agneze, Svetog Lovre i Svetog Pavla van zidina.

Pitanje donatista se ponovo raspravlja na rimskoj sinodi. Jednim pismom se biskupi obraćaju papi Silvestru s puno poštovanja, ali i žaljenja što on nije bio nazočan – dakle nije sudjelovao u zaključcima. Još važniji događaj tijekom Silvestrova pontifikata i vladavine Konstantina bio je ekumenski koncil u Niceji (blizu Nikomedije).

Nicejski koncil je događaj od posebne važnosti. Povod je arijanska hereza. Arije, prezbiter Aleksandrijske Crkve, negira vječnost Riječi, a Krista smatra običnim stvorenjem, a ne Sinom Božjim. Na koncil su pozvani svi biskupi, kojima je Konstantin omogućio prijevoz. Koncil je započeo 25. svibnja 325. godine u nazočnosti samoga cara Konstantina. Sudjelovalo je oko 270 biskupa – uglavnom iz istočnih pokrajina. Iz zapadnih krajeva je bio nazočan jedan biskup iz Kalabrije i dva rimska svećenika. Papa Silvestar zbog starosti nije bio na koncilu.

Koncil je trajao mjesec dana i završio rad potpunom osudom arijanizma i Arijevih sljedbenika. Sudionici su formulirali Nicejsko Vjerovanje kojim se utvrđuje Božanstvo Isusa Krista. “… Jedinorođeni Sin Božji, rođen od Oca prije svih vjekova, Svjetlo od Svjetla, pravi Bog od pravog Boga, rođen, a ne stvoren, istobitan s Ocem.”

Izgleda da je papa Silvije prvi nositelj tijare. Umire žalostan zbog novog jačanja arijanizma i zbog Konstatinoviih uplitanja u crkvenu hijerarhiju. Pun zasluga za Crkvu umro je sveti papa Silvestar 31. prosinca godine 335. Službeno je proglašen zaštitnikom od gube.

Izvor: Bitno.net

MISNA ČITANJA – 31. PROSINCA 2024.

I Riječ tijelom postala.

Božićna osmina

Utorak, 31. 12. 2024.

Sedmi dan Božićne osmine ili: Sv. Silvestar I., papa

ČITANJA:
1Iv 2,18-21; Ps 96,1-2.11-13; Iv 1,1-18

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Silvestar, Silvija, Donata

Prvo čitanje:

1Iv 2, 18-21

Vi imate Pomazanje od Svetoga, i znanje svi imate.

Čitanje Prve poslanice svetog Ivana apostola

Djeco, posljednji je čas! I, kako ste čuli, dolazi Antikrist. I sad su se već mnogi antikristi pojavili. Odatle znamo da je posljednji čas. Od nas iziđoše, ali ne bijahu od nas. Jer kad bi bili od nas, ostali bi s nama; ali neka se očituje da nisu od nas. A vi imate Pomazanje od Svetoga, i znanje svi imate. Ne pisah vam zato što ne biste znali istine, nego jer je znate i jer znate da nikakva laž nije od istine.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 96, 1-2.11-13

Pripjev:

Raduj se, nebo, i kliči, zemljo!

Pjevajte Gospodinu pjesmu novu!
Pjevaj Gospodinu, sva zemljo!
Pjevajte Gospodinu, hvalite ime njegovo!
Navješćujte iz dana u dan spasenje njegovo.

Raduj se, nebo, i kliči, zemljo!
Neka huči more i što je u njemu!
Nek se raduje polje i sve što je na njemu,
neka klikće šumsko drveće.

Neka klikće pred Gospodinom, jer dolazi,
jer dolazi suditi zemlji.
Sudit će svijetu po pravdi
i narodima po istini svojoj.

Evanđelje:

Iv 1, 1-18

I Riječ tijelom postade.

Početak svetog Evanđelja po Ivanu

U početku bijaše Riječ

i Riječ bijaše kod Boga

i Riječ bijaše Bog.

Ona bijaše u početku kod Boga.

Sve postade po njoj

i bez nje ne postade ništa.

Svemu što postade

u njoj bijaše život

i život bijaše ljudima svjetlo;

i svjetlo u tami svijetli

i tama ga ne obuze.

Bi čovjek poslan od Boga,

ime mu Ivan.

On dođe kao svjedok

da posvjedoči za Svjetlo

da svi vjeruju po njemu.

Ne bijaše on Svjetlo,

nego – da posvjedoči za Svjetlo.

Svjetlo istinsko

koje prosvjetljuje svakog čovjeka

dođe na svijet;

bijaše na svijetu

i svijet po njemu posta

i svijet ga ne upozna.

K svojima dođe

i njegovi ga ne primiše.

A onima koji ga primiše,

podade moć

da postanu djeca Božja:

onima koji vjeruju u njegovo ime,

koji su rođeni

ne od krvi,

ni od volje tjelesne,

ni od volje muževlje,

nego – od Boga.

I Riječ tijelom postade

i nastani se među nama

i vidjesmo slavu njegovu

– slavu koju ima kao Jedinorođenac od Oca–

pun milosti i istine.

Ivan svjedoči za njega. Viče:

»To je onaj o kojem rekoh:

koji za mnom dolazi, preda mnom je

jer bijaše prije mene!«

Doista, od punine njegove

svi mi primismo,

i to milost na milost.

Uistinu, Zakon bijaše dan po Mojsiju,

a milost i istina nasta po Isusu Kristu.

Boga nitko nikada ne vidje:

Jedinorođenac — Bog —

koji je u krilu Očevu,

on ga obznani.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Devetnica Gospi od Brze Pomoći

Pobožnost Gospi od Brze Pomoći poznata je marijanska pobožnost koja je pružila utjehu mnogima koji se nalaze u beznadnim i gorućim situacijama, ukazujući na Blaženu Djevicu Mariju kao majku koja brzo pomaže i dolazi nam ususret s velikom ljubavlju i moći svojega majčinskog zagovora.

Gospa od Brze Pomoći zaštitnica je New Orleansa te je tamo i nastala ova pobožnost, a zbog svojih brzih uslišanja brzo je postala omiljena po cijelome svijetu.

U našoj se zemlji blagdan Gospe od Brze Pomoći (8. siječnja). Pobožnost je proširila uršulinka majka Mihaela Censoul, a u Hrvatskoj se posebno, posredstvom sestara uršulinki, štuje Gospa od Brze Pomoći u župnoj crkvi sv. Stjepana Kralja u Slavonskom Brodu.

Devetnica se moli od 30. prosinca do 7. siječnja. Može se moliti i uoči sljedećih marijanskih blagdana: Marije Majke Božje – 1. siječnja, Navještenja svibnja. 25. ožujka, Pohođenja Blažene Djevice Marije – 31. svibnja.


Devetnica Gospi od Brze Pomoći

Presveta Djevice Marijo, Majko Isusova i Majko naša! Svim srcem želim u ovih devet dana biti na poseban način s tobom: promatrati tvoj život, da na tvom primjeru i tvojom pomoći naučim svoj život živjeti onako kako Bog želi i da tvojim zagovorom zavrijedim primiti milosti, koje su mi za to potrebne. To te molim iz ljubavi prema tvome Sinu Isusu Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

1. dan: Neka mi bude

U šestome mjesecu posla Bog anđela Gabrijela u galilejski grad imenom Nazaret k djevici zaručenoj s mužem koji se zvao Josip iz doma Davidova; a djevica se zvala Marija. Anđeo uđe k njoj i reče: “Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!” Na tu se riječ ona smete i stade razmišljati kakav bi to bio pozdrav. No anđeo joj reče: “Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus. On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja.” Nato će Marija anđelu: “Kako će to biti kad ja muža ne poznajem?” Anđeo joj odgovori: “Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti. Zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji.” … Nato Marija reče: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!” I anđeo otiđe od nje. (Lk 1,26-35, 38)

Blažena Djevica Marija je pozvana na najvišu čast: da postane Majkom Sina Božjega, Spasitelja svijeta. Ali ona je kao vjerna Židovka sigurno znala kako prorok Izaija opisuje budućeg Spasitelja: „Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše njega satriješe. Njegove nas rane iscijeliše. … jer sam se ponudio na smrt i među zlikovce bio ubrojen, da grijehe mnogih ponese na sebi.“ (Iz 53,5 i 12)

Marija nije znala sve što će s time biti povezano, ali je prema Izaijinom proročanstvu mogla biti sigurna da će se otkupljenje od grijeha izvršiti bolnim načinom, pa da će i ona, kao Spasiteljeva Majka, morati mnogo trpjeti. Mi si jedva možemo predočiti koliko je izvanredne vjere i odvažne ljubavi prema Bogu bilo potrebno, da Marija u tom velikom i odlučnom času dade svoj pristanak. Ona ga ne bi mogla dati da nije već sav svoj dotadašnji život živjela u toj dubokoj vjeri i isključivoj ljubavi prema Bogu. Vjerovala je da je Bog ljubi (inače je ne bi stvorio!) i da je On u svojoj božanskoj, svemogućoj ljubavi predvidio sve što će ući u njezin život. Zato je od jutra do mraka odano, rado i s ljubavlju vršila sve svoje poslove, znajući da time vrši volju Božju. To joj je, uz milost Božju, dalo snage i odvažnosti, da ponizno i odlučno kaže svoj „Neka mi bude!“ i u času, kad je Bog zatražio njezin pristanak da postane majkom toliko očekivanog i željkovanog Spasitelja.

Uzimam li svoj svagdanji život, sa svim njegovim malim i velikim, lakim i teškim dužnostima kao vršenje volje Božje? Znam li preko dana, napose u onom što je odbojno i teško, iz ljubavi prema Bogu ponavljati Marijin: „Neka mi bude!“? Ne smijem zaboraviti da je to prvi način da omilim Bogu, koji je i mojem životu, makar mi se činio sakriven, skroman i nekoristan, dao veliki zadatak: osvojiti nebo i za sebe i za mnoge druge duše.

Molitva

Presveta Djevice Marijo, hvala ti što si pristala da budeš Majkom Spasiteljevom i što si tim pristankom prihvatila i sve nepoznate patnje, koje su čekale tvoga Sina i tebe. Molim te, budi uza me da i ja znam u svakom času iskrena srca reći Bogu: „Neka mi bude po tvojoj volji!“ – i da čvrsto vjerujem da će Bog po svemu, bilo to lako ili teško, radosno ili bolno, voditi moj život onako kako će za mene biti najbolje.

Zdravo Marijo…

Gospo od Brze Pomoći, pohiti da nam pomogneš!

Litanije Gospi od Brze Pomoći (na dnu teksta)

2. dan: Službenica ljubavi

Anđeo reče Mariji: „Evo tvoje rođakinje Elizabete: i ona u starosti svojoj zače sina. I njoj, nerotkinji prozvanoj, ovo je već šesti mjesec. Ta Bogu ništa nije nemoguće!” Tih dana usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. Uđe u Zaharijinu kuću i pozdravi Elizabetu. Čim Elizabeta začu Marijin pozdrav, zaigra joj čedo u utrobi. I napuni se Elizabeta Duha Svetoga i povika iz svega glasa: “Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! Ta otkuda mi da Majka Gospodina mojega dođe k meni? Gledaj samo! Tek što mi do ušiju doprije glas pozdrava tvojega, zaigra mi od radosti čedo u utrobi. Blažena ti što povjerova da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina!” Tada Marija reče: “Veliča duša moja Gospodina, klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju, što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom.“ Marija osta s Elizabetom oko tri mjeseca, a onda se vrati kući. (Lk 1,36-37, 39-48 i 56)

Marija je primila milost koja ju je uzdigla iznad svih ljudskih bića. Ona je toga svjesna. To dokazuju njezine riječi: „Odsad će me svi naraštaji zvati blaženom, jer velika mi djela učini Svesilni!“ (Lk 1,48b-49) No ona, obdarena tom izvanrednom milosti kao da i ne misli na sebe. Isus, koji se u njoj utjelovio, potiče je da čini dobro drugima, i ona odlazi u službu ljubavi svojoj staroj rođakinji. Mi bismo možda rekli: „Pa mogla je činiti dobro i svojim sumještanima. Sigurno je i u Nazaretu bilo žena i majki, kojima bi dobro došla njezina pomoć.“ No nije li to pouka za nas: najprije smo dužni pomoći svojima. Ako bi netko zanemario svoje najbliže, svoje stare roditelje, svoj rod, a pomogao bi drugima, morali bismo se zapitati, je li takva ljubav u redu?

Blažena Djevica Marija nije činila tako. Najprije pomaže svojoj tetki, a onda, kad se vratila u Nazaret, sigurno je imala uvijek otvoreno srce i za sve oko sebe. Kako je kod mene? Jesam li uvijek spreman/spremna najprije pomoći svojima? I to rado, s ljubavlju? Ako dosad nije bilo tako, odsad će se vladati kako me uči Presveta Djevica Marija. Onda će ona sigurno rado biti uza me i svojim zagovorom pomagati meni u mojim potrebama. Još ću danas nastojati nečim razveseliti svoje najbliže: roditelje, braću, sestre, nekoga iz roda, tko je dosad bio možda zanemaren.

Molitva

Presveta Djevice Marijo, hvala ti za primjer koji si nam dala svojom službom rođakinji Elizabeti. Molim te, daj da i ja imam otvoreno srce i ruke spremne za službu ljubavi najprije svojim najbližima: roditeljima, braći, rođacima…, a onda i svima drugima, kojima bi po Božjoj dobroti moja pomoć dobro došla.

Zdravo Marijo…

Gospo od Brze Pomoći, pohiti da nam pomogneš!

3. dan: Tjeskoba svetog Josipa

A rođenje Isusa Krista zbilo se ovako. Njegova majka Marija, zaručena s Josipom, prije nego se sastadoše, nađe se trudna po Duhu Svetom. A Josip, muž njezin, pravedan, ne htjede je izvrgnuti sramoti, nego naumi da je potajice napusti. Dok je on to snovao, gle, anđeo mu se Gospodnji ukaza u snu i reče: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga. Rodit će sina, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih.” Kad se Josip probudi oda sna, učini kako mu naredi anđeo Gospodnji: uze k sebi svoju ženu. I ne upozna je dok ne rodi sina. I nadjenu mu ime Isus. (Mt 1,18 – 21, 24- 25)

Možemo zamisliti kakvu je muku proživljavao sveti Josip ne znajući za Marijinu svetu tajnu, tim više, što je ona šutjela. Ta kako bi mu mogla doći i reći da će roditi Sina Božjega! Kako bi mu mogla dokazati da je to istina? Marija moli i s pouzdanjem čeka da Bog otkrije Josipu istinu. I Josip sigurno moli – inače ne bi mogao ostati pravedan. Tada mu Bog uistinu objašnjava neizrecivu tajnu i oslobađa ga od tjeskobe, a Mariju od bolne patnje. Možda i u mom životu postoje nerazumijevanja, sumnje, koje me muče, a ne mogu o njima razgovarati, ili se pokazalo da tu razgovor ne pomaže. Moram uvijek iznova sklapati ruke i moliti Božje svjetlo i za sebe i za druge. Čekajući da Bog pokaže istinu, nasljedovat ću i dobrog svetog Josipa i neću nikome činiti zla, a nasljedovat ću i Blaženu Djevicu Mariju i neću trošiti riječi, gdje one ne koriste. Pouzdana i ustrajna molitva bit će sigurno uslišana.

Molitva

Prečista Djevice Marijo i dobri sveti Josipe, molim vas, izmolite nam da po vašem primjeru u nerazumijevanjima i sumnjama, kada i razgovor postane težak, pa i nemoguć, znamo u ljubavi i međusobnom poštovanju šutjeti, moliti i s pouzdanjem očekivati Božju pomoć.

Zdravo Marijo…

Gospo od Brze Pomoći, pohiti da nam pomogneš!

Sveti Josipe, moli za nas!

4. dan: Betlehem

U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom. Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju – u grad Davidov, koji se zove Betlehem – da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu. (Lk 2,1-7)

Da smo u tim časovima mogli zaviriti u Marijino Srce, vidjeli bismo koliko je u njemu bilo boli, što svoje dijete – Božjega Sina i Spasitelja svijeta – mora roditi u staji. Ali vidjeli bismo i to, da to krajnje siromaštvo nije pomutilo njezine dubinske sreće, jer je Marija i u tome znala prepoznati Božje vodstvo i Božju volju. Bog je za svog Sina izabrao krajnje siromaštvo, jer nas je htio poučiti da svoje srce ne privežemo za materijalna dobra. Razumijem li ja tu pouku? Znam li strpljivo podnositi neimaštinu? Prihvaćam li rado granice svojih mogućnosti, ili pošto-poto želim uvijek nešto više, uvijek novih udobnosti (možda i samo zato, da se mogu hvaliti pred drugima…)? Ako sam otac ili majka, da li svoju djecu odgajam tako, da prije svega nastoje steći bogatstvo vjere i bogatstvo srca – čestitost, kršćanske kreposti – ili mislim samo na to kako da im dadnem sve materijalne pogodnosti, a ono najvažnije zanemarujem? Ako ne trpim oskudice, ako imam dovoljno, možda i u izobilju, imam li otvoreno srce za siromašne, koji su tako slični Isusu, Mariji i Josipu u Betlehemu? Još danas moram u tom svjetlu stvoriti čvrste dobre odluke.

Molitva

Presveta Bogorodice, koja si Božjega Sina rodila u krajnjem siromaštvu, pomozi nam, da ispravno gledamo na materijalna dobra, da ne malakšemo u neimaštini, da ne želimo ono što ne možemo steći čestitim radom, a od onoga što steknemo, da rado dijelimo s braćom koja oskudijevaju.

Zdravo Marijo…

Gospo od Brze Pomoći, pohiti da nam pomogneš!

Sveti Josipe, moli za nas!

5. dan: Prikazanje u hramu

Kad se zatim po Mojsijevu Zakonu navršiše dani njihova čišćenja, poniješe ga u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu – kao što piše u Zakonu Gospodnjem: Svako muško prvorođenče neka se posveti Gospodinu! – i da prinesu žrtvu kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem: dvije grlice ili dva golubića. (Lk 2, 22 -24)

Možemo si predočiti kakvim su raspoloženjem Marija i Josip donijeli Isusa u Hram. Sigurno su najprije iz dubine duše zahvalili Bogu za taj neizrecivi DAR – ISUSA, a onda su s njime prikazali i sebe, svoj život i rad. Ponovo su se svim srcem stavili Bogu na raspolaganje, vjerujući u njegovu ljubav i pouzdavajući se u njegovu Očinsku Providnost. Znam li ja zahvaljivati Bogu za dar života i za druge bezbrojne darove, koje mi neprestano dijeli? Znam li mu uvijek iznova djetinjim povjerenjem prikazivati svoj život i rad, svoje radosti i boli, svoje planove, potrebe i tjeskobe? Takvo je prikazanje važnije od svega, što bismo mogli staviti na oltar, jer svaki drugi dar dobiva svoju vrijednost po ovom nutarnjem prikazanju svega sebe Bogu. Ako sam otac ili majka, gledam li u svome djetetu Božji DAR, za koji Bogu zahvaljujem, i može li to moje dijete osjetiti? Prikazujem li uvijek iznova svoju djecu Bogu da tako na njih zazovem Božji blagoslov? Znam li prikazivati Bogu sve one, s kojima me je Bog u životu povezao, kao i one od kojih možda trpim? Od danas ću to nastojati činiti što češće.

Molitva

Dobri Oče nebeski! Ti si mi dao život i želiš da ga živim tako da na kraju ovog zemaljskog života prijeđem u život vječni, u kojem neće biti ni suza ni boli, u kojem si nam pripravio neprolaznih radosti. Zahvaljujem ti, Oče, za dar života. Hvala ti za sve radosti, ali i za sve patnje, kojima često ne vidim smisla. Vjerujem da sve upravljaš za moje dobro. Zato ti prikazujem sebe i sve svoje, i molim te, po zagovoru Presvete Djevice Marije i svetog Josipa, daj nam svima milost, da uvijek ponovo nastojimo živjeti kako ti želiš, da ti naše prikazanje bude ugodno u Isusu Kristu, tvojem Sinu, našem Spasitelju. Amen.

Zdravo Marijo…

Gospo od Brze Pomoći, pohiti da nam pomogneš!

Sveti Josipe, moli za nas!

6. dan: Marijino posredovanje u Kani Galilejskoj

Trećeg dana bijaše svadba u Kani Galilejskoj. Bila je ondje Isusova majka. Na svadbu bijaše pozvan i Isus i njegovi učenici. Kad ponesta vina, Isusu će njegova majka: “Vina nemaju.” Kaže joj Isus: “Ženo, što ja imam s tobom? Još nije došao moj čas!” Nato će njegova mati poslužiteljima: “Što god vam rekne, učinite!” A bijaše ondje Židovima za čišćenje šest kamenih posuda od po dvije do tri mjere. Kaže Isus poslužiteljima: “Napunite posude vodom!” I napune ih do vrha. Tada im reče: “Zagrabite sada i nosite ravnatelju stola.” Oni odnesu. Kad okusi vodu što posta vinom, a nije znao odakle je – znale su sluge koje zagrabiše vodu – ravnatelj stola pozove zaručnika i kaže mu: “Svaki čovjek stavlja na stol najprije dobro vino, a kad se ponapiju, gore. Ti si čuvao dobro vino sve do sada.” Tako, u Kani Galilejskoj, učini Isus prvo znamenje i objavi svoju slavu te povjerovaše u njega njegovi učenici. (Iv 2, 1 -11)

Isus je sveznajući Bog, pa je znao da je nestalo vina. On nas neizmjerno voli – tako je ljubio i te mladence – no ipak im je pritekao u pomoć tek kad se za njih zauzela njegova Majka. Nije li nas time htio poučiti kako mu je milo kad ga ona moli za nas? I još više: da će na njezinu molitvu učiniti i ono, za što još nije došao njegov čas. Prema tome možemo s bezgraničnim pouzdanjem moliti Blaženu Djevicu Mariju da se za nas zauzima, pa i u materijalnim potrebama. No, nemojmo zaboraviti, što ona postavlja kao uvjet uslišanja: „Što god vam rekne, učinite!“ A Isus nam je najviše naglasio svoju zapovijed ljubavi: „Ovo je moja zapovijed: ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio!“ (Iv 15, 12) Znamo, dakle, što moramo činiti, da bi Marijin zagovor ubrzao Božju pomoć.

Molitva

Sveta Majko Božja, Pomoćnice kršćana, sam Isus želi da nam budeš Zagovornicom. Ti si tako spremna da nam pomogneš, ali mi često nismo izvršili što Isus od nas traži. No, iako smo nevrijedni, molimo te, Majko, budi nam Posrednica kod svog Sina, našega Spasitelja. Izmoli nam milost žive vjere, pouzdanja i ljubavi, da svoj život živimo više u duhu Isusove zapovijedi ljubavi. Daj da poput tebe vidimo, gdje možemo drugima pomoći i razveseliti ih i da to rado činimo. Znamo da ćeš tada i ti, kad bude trebalo, rado požuriti Isusov čas, da nam se smiluje u našim potrebama.

Zdravo Marijo…

Gospo od Brze Pomoći, pohiti da nam pomogneš!

7. dan: Marijin i Isusov javni život

Marija je Isusa othranila i odgojila, a kad je došlo vrijeme za njegov javni život propovijedanja i naučavanja, ona ostaje tiha u skrovitosti. Sigurno se znala neopazice umiješati u mnoštvo i sa živom vjerom slušati Isusove pouke. Tako su jednoga dana Isusa upozorili: “Evo majke tvoje i braće tvoje, vani stoje i traže da s tobom govore.” Tomu koji mu to javi on odgovori: “Tko je majka moja, tko li braća moja?” I pruži ruku prema učenicima: “Evo, reče, majke moje i braće moje! Doista, tko god vrši volju Oca mojega, koji je na nebesima, taj mi je brat i sestra i majka.” (Mt 12, 47-50)

Možda je Marija čula taj Isusov odgovor. Je li ju zabolio? O ne, jer ona je uz svoga Sina više nego itko na zemlji uvijek vršila volju Oca nebeskoga:

– i u spremnosti da prihvati Bogomajčinstvo,

– i u prihvaćanju siromaštva,

– i u bijegu u Egipat, gdje su morali neko vrijeme živjeti u progonstvu,

– i u svakidašnjem radu u nazaretskoj kućici,

– i sada, u skrovitoj povučenosti, dok Isus obilazi gradove i sela propovijedajući i čineći čudesa.

Mariji nije bilo ništa svetije od Božje volje. Zato je razumjela i poziv svoga Sina.

Vodi li mene u svemu želja da ispunim volju Božju? Pomažem li drugima da je izvrše? Ako sam otac ili majka, pitam li se ozbiljno, što Bog želi od moga djeteta? Nakon što smo nastojali svojoj djeci dati dobar kršćanski odgoj, znamo li poštivati njihovu odluku, da žive kako to Bog traži preko njihove savjesti, a da se ne miješamo nepotrebno u njihov život? Jesmo li spremni da svoje dijete podržimo i potaknemo na odaziv, ako bi ga Bog izabrao za svoju službu? Ili možda mislimo da možemo svom djetetu željeti nešto bolje nego što mu želi Bog? Ako nisam spreman/spremna prihvatiti Božju volju, kako mogu tražiti da Bog prihvati „moju“ volju?

Molitva

Nebeska Majko, svojim nas zagovorom učvrsti u vjeri da je za nas najbolje ono što Bog hoće. Nauči nas da i druge potičemo i pomažemo da tako misle i hoće. Daj da svoju životnu zadaću nastojimo što savjesnije izvršiti, a onda da znamo ostati u skrovitosti i ne miješati se u tuđi život, ako to ne bi bilo u skladu s voljom Božjom i prema tome za istinsko dobro tih duša.

Zdravo Marijo…

Gospo od Brze Pomoći, pohiti da nam pomogneš!

8. dan: Marija uz Isusov križ

Uz križ su Isusov stajale majka njegova, zatim sestra njegove majke, Marija Kleofina, i Marija Magdalena. Kad Isus vidje majku i kraj nje učenika kojega je ljubio, reče majci: “Ženo! Evo ti sina!” Zatim reče učeniku: “Evo ti majke!” I od toga časa uze je učenik k sebi. (Iv 19,25-27)

Marija je bila vjerna do Križa. I tu je u svojoj boli ponavljala: „Neka mi bude!“ i sjedinjavala se s Isusovom otkupiteljskom žrtvom. Ona je i pod križem Isusova Majka i Isusova učenica: kao Majka ga je bolju raskidanim srcem prikazivala Nebeskom Ocu, a kao učenica upijala je njegove riječi s križa: „Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine!“ I prežalosna majka oprašta. Oprašta svojim sunarodnjacima, koji su se Isusa odrekli, oprašta židovskim poglavarima koji su ga na smrt osudili, oprašta Herodu koji ga je okrutno izrugao, Pilatu, koji je od straha za svoju službu podlegao židovskim zahtjevima i prijetnjama. Marija oprašta svima nama, jer smo svi svojim bezbrojnim grijesima skrivili Isusovu smrt na križu. Ne samo to: na Isusovu želju, Marija nas uzima za svoju djecu i nikada nas neće napustiti. Ona se čak vraća na Zemlju (Lurd, Fatima) da nas iznova odvraća od zla i obraća k dobru.

Što učim od Marije pod križem?

1. Ako u svom trpljenju znam s Marijom ponavljati: „Neka mi bude po tvojoj volji“, nijedna me bol neće slomiti, nego će me osposobiti za veću ljubav, punu razumijevanja za druge.

2. Moram nastojati, da poput Isusa i Marije rado opraštam sve i svakome. Neka me na to sjeća prošnja molitve Gospodnje: „Otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim.“ Ne smijem govoriti: opraštam, ali ne mogu zaboraviti. Ako svaki put, kad se sjetim neke nepravde, iskreno ponovim: „opraštam od sveg srca“, onda neće ništa smetati to što „ne zaboravim“.

3. Ako sam iskreno oprostio, onda u mom srcu nema mjesta osveti, nego uvijek iskreno nastojanje, da zlo uzvratim dobrim.

Molitva

Žalosna Majko Božja, tvoje je prečisto Srce bilo probodeno mačem boli, ali ti si ustrajala pod križem svoga Sina i uz njega Spasitelja postala Suspasiteljicom. Molim te, nauči me strpljivo i odano primati svaku bol i patnju i prikazivati je u zadovoljštinu za svoje krivnje, kao doprinos za spasenje mojih milih i dragih, ali i za čitavu Crkvu, za čitav svijet. Molim te, izmoli mi veliku milost, da znam opraštati, da nikad ne gajim osvetničke misli, nego da na zlo odgovaram dobrim. Molim te i za svu našu braću koja trpe. Izmoli im utjehe i snage da se po trpljenju više sjedine s našim Spasiteljem i tako zasluže vječne radosti.

Zdravo Marijo…

Gospo od Brze Pomoći, pohiti da nam pomogneš!

9. dan: Marija s prvom Crkvom očekuje Duha Svetoga

Onda se vratiše u Jeruzalem s brda zvanoga Maslinsko, koje je blizu Jeruzalema, udaljeno jedan subotnji hod. I pošto uđu u grad, uspnu se u gornju sobu gdje su boravili: Petar i Ivan i Jakov i Andrija, Filip i Toma, Bartolomej i Matej, Jakov Alfejev i Šimun Revnitelj i Juda Jakovljev – svi oni bijahu jednodušno postojani u molitvi sa ženama, i Marijom, majkom Isusovom, i braćom njegovom. (Dj 1, 12-14)

Kako li nam divan primjer daje Presveta Djevica Marija! Okupila je oko sebe Apostole i pobožne žene da se zajedničkom molitvom spreme za silazak Duha Svetoga. Na nju je Duh Sveti već sišao u času Isusova začeća, i ona je uvijek ostala njegov bezgrešni Hram. Ali njezina prisutnost i njezina molitva jačaju vjeru i pouzdanje mlade Crkve. Ona ih potiče na ustrajnost, i tako su zajedno s njom obavili prvu molitvenu devetnicu. Plod nije izostao: Duh Sveti se u preobilju spustio na njih i od plašljivih kolebljivaca stvorio smione, gorljive i vjerne navjestitelje Evanđelja.

Jesam li raspoložen za molitvu? Možda molim samo kad me pritisne nevolja? Podržavam li zajedničku obiteljsku molitvu? Molim li zajedno sa svojim bračnim drugom, s djecom? Znam li druge poticati na molitvu i moliti s njima u njihovoj nevolji?

Marija je uvijek spremna da moli s nama i za nas. Ona je i u ovoj devetnici uza me. No ona ne može umjesto mene učiniti ono što ja moram učiniti sam, a to je, da otvorim svoje srce Bogu i pokažem mu sve svoje slabosti i rane da mi ih izliječi. Moja duša može samo tako postati dostojan stan Duha Svetoga.

Litanije Gospi Brze pomoći

Gospodine, smiluj se! Gospodine, smiluj se!

Kriste smiluj se! Kriste smiluj se!

Gospodine, smiluj se! Gospodine, smiluj se!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se.

Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se.

Duše Sveti Bože, smiluj nam se.

Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se.

Majko sina Božjega, moli za nas!

Naša Gospo od Brze pomoći, moli za nas!

Zagovornice sviju, koji te s pouzdanjem zazivaju, moli za nas!

Da nam vjera bude živa i prosvijetljena, moli za nas!

Da nam ufanje postane nepokolebivo, moli za nas!

Da nam se ljubav usavrši, moli za nas!

Da vjerno vršimo Božje zapovijedi, moli za nas!

Da ustrajemo u dobrim djelima, moli za nas!

Da se opiremo pobunama zle volje, moli za nas!

Da ne podlegnemo napastima, moli za nas!

Da se uspješno borimo protiv grijeha, moli za nas!

Da zadobijemo milost skrušenog pokajanja, moli za nas!

Pomoćnice u svim duhovnim i vremenitim potrebama, moli za nas!

Pomoćnice onima, koji se žele vratiti na put spasenja, moli za nas!

Pomoćnice onima, koji teže za svetim svećeničkim i redovničkim životom, moli za nas!

Pomoćnice propovjednicima Evanđelja, moli za nas!

Pomoćnice svim radnicima u vinogradu Gospodnjem, moli za nas!

Pomoćnice borcima za vjeru, moli za nas!

Pomoćnice u rasvjetljavanju nevjernika, moli za nas!

Pomoćnice u obraćenju krivovjeraca, moli za nas!

Pomoćnice Svetoga Oca biskupa i svećenika, moli za nas!

Uzore kršćanskih majki, moli za nas!

Svjetlo kršćanskim očevima, moli za nas!

Zaštitnice mladeži, moli za nas!

Radosti čestitih obitelji, moli za nas!

Utjeho žalosnih, moli za nas!

Snago klonulih i malodušnih, moli za nas!

Savjetnice u svakoj nevolji, moli za nas!

Obrano od zaraznih bolesti i pošasti, moli za nas!

Obrano od požara, moli za nas!

Obrano od groma i oluje, moli za nas!

Obrano od poplave, moli za nas!

Obrano putnika, moli za nas!

Obrano naše domovine, moli za nas!

Obrano u času smrti, moli za nas!

Osloboditeljice duša iz čistilišta, moli za nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine.

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine.

Moli za nas, Gospo Brze Pomoći!

Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se: Svemogući vječni Bože, koji vidiš, da smo okruženi tolikim opasnostima i bijedom, dopusti u svojoj beskrajnoj dobroti, da nas Bezgrešna Djevica Marija, Majka Tvojega Božanskog Sina, brani od zlog duha i štiti u svim protivnostima, da nas brzom pomoći oslobodi od svakog zla duše i tijela i sigurno vodi u nebesko kraljevstvo, po zaslugama Gospodina našega Isusa Krista, Sina Tvoga. Amen.


U ovoj sam devetnici s dragom Gospom možda već uočio neke svoje slabosti i manjke. Mogu se na njih još jednom letimice podsjetiti:

– Vjerujem li da Bog očinskom ljubavlju ravna mojim životom, i da je prvi način, kako da Bogu omilim, vršenje volje Božje po sitnim i krupnim dnevnim dužnostima? Ne moram li se u tome obnoviti, ili možda početi posve novim očima gledati na svoj život?

– Marija nas uči, da svoju ljubav prema Bogu dokazujemo i ljubavlju prema bližnjima, i to najprije našim najbližima: roditeljima, rođacima… Jesu li oni dosad bili uistinu prva briga moje djelotvorne ljubavi? Što u tome moram popraviti?

– Kako sam se dosad vladao u nerazumijevanjima, sumnjama? Možda sam nemilice bacao krivnju na druge i hoteći se pošto-poto opravdati izazvao svađe, vrijeđanja, optuživanja… Znam li opraštati? Odričem li se osvetničkih misli? Koje ću tu odluke stvoriti, da budem pravo dijete Marijino?

– Kakav je moj stav prema materijalnim dobrima? Možda ima mnogo nezadovoljstva s obzirom na ono što imam i zbog onoga što nemam? Je li moje nastojanje bilo usredotočeno oko stjecanja žive i prosvijetljene vjere i kršćanskih kreposti ili samo oko stjecanja materijalnih dobara, zanemarujući ono prvo? Jesam li imao otvoreno srce i ruke za siromašnu braću?

– Zahvaljujem li ikad Bogu za život (svoj i svoje djece) i za sva ostala dobra, koja dnevno primam? Znam li sve prikazivati Bogu moleći njegov blagoslov?

– Znam li poštivati vlastitu odgovornost svakoga za svoj život, da se ne miješam nepotrebno i time izazivam nezadovoljstva i razmirice?

– Vjerujem li u moć Marijina zagovora i jesam li spreman slijediti njezine pouke koje nam je dala bilo riječima ili svojim životom? Kako se vladam kad me zadesi neuspjeh, trpljenje, bolest, smrt mojih milih?

– Koje mjesto ima u mom životu molitva? Imam li potpuno pouzdanje u Boga i onda kad me ne usliši onako kako ja želim? Molim li ponizno, ustrajno? Znam li druge poticati na molitvu i moliti s njima? Ne moram li stvoriti čvrste odluke s obzirom na našu obiteljsku molitvu?

Ispit savjesti po Božjim zapovijedima otkrit će mi sva druga područja mog života da vidim jesam li živio onako kako Bog hoće, ili sada moram iskreno i ponizno priznati i okajati svoju krivnju, da uz majčinski zagovor Prečiste Djevice Marije započnem novim životom.

Molitva

Bezgrešna Djevice Marijo, Isusova i naša Majko! Hvala ti za ovu devetnicu pred tobom i s tobom. Zahvali sa mnom Bogu za sve milosti koje mi je u svojoj očinskoj dobroti udijelio i izmoli mi milost, da skrušenim pokajanjem i iskrenom ispovijedi započnem novi život. Budi mi ti, Majko Milosrđa, od sada Savjetnicom i Pomoćnicom, da se Bog proslavi u mojem životu i, ako bude njegova sveta volja, da se po meni proslavi i u životu onih duša koje su s mojom povezane. To te molim za ljubav prema Isusu, tvome Sinu, Gospodinu i Spasitelju našemu. Amen.

Zdravo Kraljice, majko milosrđa, živote, slasti i ufanje naše, zdravo! K tebi vapijemo prognani sinovi Evini. K tebi uzdišemo, tugujući i plačući u ovoj suznoj dolini. Svrni, dakle, odvjetnice naša, one svoje milostive oči na nas te nam poslije ovoga progona pokaži Isusa, blagoslovljeni plod utrobe svoje. O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo!

O Gospođo moja, o Majko moja! Tebi se sasvim prikazujem, pa da ti se pokažem odanim, posvećujem ti svoje oči, svoje uši, svoja usta, svoje srce, upravo svega sebe. Kad sam, dakle, sav tvoj, o premila Majko, čuvaj me i brani me kao stvar i svojinu svoju. Amen.

3. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

Neka vam je blagoslovljen današnji dan. Spomendan svetog Eugena.

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.


3. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Radosna otajstva Gospine krunice

1. Koga si Djevice, po Duhu Svetom začela.

U prvom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je arkanđeo Gabrijel navijestio Mariji da će začeti po Duhu Svetom i roditi Sina Božjega.

2. Koga si Djevice, Elizabeti u pohode nosila.

U drugom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija posjetila svoju rođakinju Elizabetu i s njom ostala tri mjeseca.

3. Koga si Djevice, rodila.

U trećem radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija rodila Gospodina našega Isusa Krista u betlehemskoj špilji te ga je postavila u jasle.

4. Koga si Djevice, u hramu prikazala.

U četvrtom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija četrdeseti dan poslije poroda prikazala u hramu Ocu nebeskom svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, kojega je primio u naručje starac Šimun.

5. Koga si Djevice u hramu našla.

U petom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija našla svoga dvanaestogodišnjeg Sina, Gospodina našega Isusa Krista, u hramu među učiteljima.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Lk 2, 36-40

U ono vrijeme: Bijaše neka proročica Ana, kći Penuelova, iz plemena Ašerova, žena veoma odmakla u godinama. Nakon djevojaštva živjela je s mužem sedam godina, a sama kao udovica do osamdeset i četvrte. Nije napuštala Hrama, nego je postovima i molitvama danju i noću služila Bogu. Upravo u taj čas nadođe. Hvalila je Boga i svima koji iščekivahu otkupljenje Jeruzalema pripovijedala o djetetu.

Kad obaviše sve prema Zakonu Gospodnjem, vratiše se u Galileju, u svoj grad Nazaret. A dijete je raslo, jačalo i napunjalo se mudrosti i milost je Božja bila u njemu.

4. Kratki poticaj za razmišljanje

“Draga djeco! Nosim vam malog Isusa koji vam nosi mir. On koji je prošlost, sadašnjost i budućnost vašeg življenja. Dječice, ne dopustite da se ugasi vaša vjera i nada u bolju budućnost, jer vi ste izabrani da budete u svakoj prilici svjedoci nade. Zato sam ovdje s Isusom da vas blagoslovi svojim mirom. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.”

(Gospina poruka, 25. prosinca 2020.)

5. Molitve

Zahvalna molitva Malom Isusu

Božansko Dijete Isus, znam da me voliš i da me nećeš nikada napustiti.

Zahvaljujem Ti za Tvoju prisutnost u mom životu. Čudotvorno Dijete, vjerujem u Tebe i Tvoje obećanje mira, blagoslova i slobode od svih nevolja.

U tvoje ruke stavljam sve svoje brige i potrebe. Gospodine Isuse, pouzdajem se u Tvoje neizmjerno milosrđe i ljubav. Želim te slaviti i častiti sada i uvijeke. Amen.

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

SVETAC DANA – SV. EUGEN

Sveti Eugen je bio biskup Milana i živio je na razmeđu 8. i 9. stoljeća.


Landolf Stariji u svojem djelu „Historia Mediolanensis“ (s početka 12. st.), govoreći kako se poziva na tekst jedne propovijedi biskupa Tome (oko 780.), predstavlja ga kao transmontanus episcopus, ne navodeći mu pritom sjedište, a jednako tako i kao duhovnoga oca Karla Velikoga, pripisujući mu zaslugu obrane – na saboru održanom u Rimu, kratko nakon svršetka langobardske vladavine – ambrozijanskog obreda pred Karlom Velikim i papom Adrijanom I., koji su ga htjeli ukinuti u ime jedinstva kršćanskoga svijeta.

Nakon obrane, koju je iznio sv. Eugen, odlučeno je kako će se na veliki oltar bazilike svetoga Petra u Vatikanu položiti jedna ambrozijanska i jedna rimska liturgijska knjiga, pomno zaključati bazilika, postiti i moliti tri dana, a potom, kao obveznu liturgijsku knjigu za čitavu Crkvu, odabrati ona koja se nađe otvorena.
Kada su, nakon tri dana, ušli u baziliku svetog Petra, pronađene su zatvorene knjige obaju obreda, ali su se, na opće divljenje, odjednom obje otvorile. Postalo je jasno kako Gospodin želi neka oba obreda ostanu.

Prolazeći kroz Milano, prije nego će se vratiti u sjedište, na zamolbu tamošnjeg klera i gradskih starješina, odlučuje zadržati se neko vrijeme u tom gradu. Tamo je i preminuo. Stanovnici Milana s vremenom su ga zaboravili, ali je sjećanje na nj’ obnovljeno zahvaljujući čudu kojega je ovaj svetac izveo u korist jedne bolesne žene, koja se potom zauzela neka ga iz zapuštena počivališta prenesu u obližnju crkvu svetoga Eustorgija. I tako je započeto godišnje obiljezavanje njegova blagdana. Čini se potvrđenom legenda koju spominje Landolf, čiji je cilj bio obraniti milansku tradiciju (ambrozijanski obred, klerogamija, itd.), od reforme Grgura VII.

Ime Eugen je grčkoga porijekla i znači „dobra, plemenita roda“.

Izvor: Bitno.net

MISNA ČITANJA – 30. PROSINCA 2024.

Pripovijedala je o djetetu svima koji iščekivahu otkupljenje Jeruzalema.

Božićna osmina

Ponedjeljak, 30. 12. 2024.

Šesti dan Božićne osmine

ČITANJA:
1Iv 2,12-17; Ps 96,7-10; Lk 2,36-40

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Feliks,Srećko, Rajner

Prvo čitanje:

1Iv 2, 12-17

Tko čini volju Božju, ostaje dovijeka.

Čitanje Prve poslanice svetog Ivana apostola

Pišem vama, dječice, jer su vam grijesi oprošteni po njegovu imenu. Pišem vama, oci, jer upoznaste onoga koji je od početka. Pišem vama, mladići, jer ste pobijedili Zloga. Napisah vama, djeco, jer upoznaste Oca. Napisah vama, oci, jer upoznaste onoga koji je od početka. Napisah vama, mladići, jer ste jaki i riječ Božja u vama ostaje i pobijedili ste Zloga. Ne ljubite svijeta

ni što je u svijetu. Ako tko ljubi svijet, nema u njemu ljubavi Očeve. Jer što je god svjetsko

— požuda tijela, i požuda očiju, i oholost života — nije od Oca, nego od svijeta. Svijet prolazi i požuda njegova, a tko čini volju Božju, ostaje dovijeka.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 96,7-10

Pripjev:

Raduj se, nebo, i kliči zemljo.

Dajte Gospodinu, narodna plemena,
dajte Gospodinu slavu i silu!

Dajte Gospodinu slavu imena njegova!
Prinesite žrtvu i uđite u dvorove njegove,
poklonite se Gospodinu u sjaju svetosti njegove!
Strepi pred njim, sva zemljo!

Nek se govori među poganima: »Gospodin kraljuje!«
Svijet on učvrsti da se ne pomakne,
narodima pravedno upravlja.

Evanđelje:

Lk 2, 36-40

Pripovijedala je o djetetu svima koji iščekivahu otkupljenje Jeruzalema.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Bijaše neka proročica Ana, kći Penuelova, iz plemena Ašerova, žena veoma odmakla u godinama. Nakon djevojaštva živjela je s mužem sedam godina, a sama kao udovica do osamdeset i četvrte. Nije napuštala Hrama, nego je postovima i molitvama danju i noću služila Bogu. Upravo u taj čas nadođe. Hvalila je Boga i svima koji iščekivahu otkupljenje Jeruzalema pripovijedala o djetetu.

Kad obaviše sve prema Zakonu Gospodnjem, vratiše se u Galileju, u svoj grad Nazaret. A dijete je raslo, jačalo i napunjalo se mudrosti i milost je Božja bila u njemu.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Pin It