Author

FMteam

Browsing

Devetnica svetom Ivanu Boscu

Uoči blagdana svetog Ivana Bosca (31. 1.) molimo devetnicu u čast predragom svetcu. Prema savjetu svetog Ivana Bosca, preporučujemo da se u tijeku devetnice koju molite dobro ispovjedite i pobožno pričestite, te pomognete koje salezijansko djelo u prilog napuštene mladeži.

U ime Oca, Sina i Duha Svetoga.

Bože moj, u pomoć mi priteci!
Gospodine, pohiti da mi pomogneš!
Slava Ocu. Amen.

O, dođi, Stvorče, Duše Svet, pohodi duše vjernika, poteci višnjom milosti u grudi štono stvori ih. Ti nazivaš se Tješitelj, blagodat Boga Svevišnjeg, studenac živi, ljubav, plam i pomazanje duhovno. Darova sedam razdaješ, Ti, prste desne Očeve, od vječnog Oca obećan, Ti puniš usta besjedom. Zapali svjetlo u srcu, zadahni dušu ljubavlju, u nemoćima tjelesnim potkrepljuj nas bez prestanka. Dušmana od nas otjeraj i postojani mir nam daj, ispred nas idi vodi nas, da svakog zla se klonimo. Daj Oca da upoznamo i Krista, Sina Njegova, i u Te Duha njihova da vjerujemo sveudilj. Sva slava Ocu vječnomu i uskrslomu Sinu mu, sa Tješiteljem Presvetim, nek bude sad i uvijeke. Amen.

Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja.)
I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja.)
Pomolimo se:

Pomolimo se: Bože, koji si pozvao svetog Ivana Bosca da bude otac i učitelj mladeži, te po njemu htio da pomoću Djevice Marije u Tvojoj Crkvi cvatu nove družbe, podijeli nam, molimo Te, da upaljeni istim plamenom ljubavi uzmognemo tražiti duše i Tebi jedinome služiti. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Vjerovanje…

Prvi dan

Sveti Ivane Bosco, za tvoju goruću ljubav prema Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu i za žar kojim si širio štovanje prema ovom Sakramentu, osobito svetom Misom, čestom svetom pričesti i svagdanjim pohodom Presvetom Sakramentu, izmoli nam da sve više napredujemo u ljubavi i pobožnosti prema Presvetom Sakramentu te da se okrijepljeni i utješeni ovim nebeskim kruhom preselimo u vječnost. Amen.

Oče naš. Zdravo Marijo. Slava Ocu.
Moli za nas, sveti Ivane Bosco.
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se: Bože, koji si pozvao svetog Ivana Bosca da bude otac i učitelj mladeži, te po njemu htio da pomoću Djevice Marije u Tvojoj Crkvi cvatu nove družbe, podijeli nam, molimo Te, da upaljeni istim plamenom ljubavi uzmognemo tražiti duše i Tebi jedinome služiti. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Drugi dan 

Sveti Ivane Bosco, za tvoju nježnu ljubav prema Mariji Pomoćnici, koja ti je uvijek bila Majka i učiteljica, izmoli nam pravu i ustrajnu pobožnost prema našoj nebeskoj Majci, da budemo dostojni Njezine moćne zaštite u životu i Njezine pomoći u času naše smrti. Amen.

Oče naš. Zdravo Marijo. Slava Ocu.
Moli za nas, sveti Ivane Bosco.
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se: Bože, koji si pozvao svetog Ivana Bosca da bude otac i učitelj mladeži, te po njemu htio, da pomoću Djevice Marije u Tvojoj Crkvi cvatu nove družbe, podijeli nam, molimo Te, da upaljeni istim plamenom ljubav, uzmognemo tražiti duše i Tebi jedinome služiti. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Treći dan

Sveti Ivane Bosco, za tvoju sinovsku ljubav prema Crkvi i Svetom Ocu, koga si tako odlučno branio, izmoli nam da budemo dostojna djeca svete Crkve, te da u Svetom Ocu ljubimo i štujemo vjernog namjesnika našeg, Gospodina Isusa Krista. Amen.

Oče naš. Zdravo Marijo. Slava Ocu.
Moli za nas, sveti Ivane Bosco.
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se: Bože, koji si pozvao svetog Ivana Bosca da bude otac i učitelj mladeži, te po njemu htio, da pomoću Djevice Marije u Tvojoj Crkvi cvatu nove družbe, podijeli nam, molimo Te, da upaljeni istim plamenom ljubavi, uzmognemo tražiti duše i Tebi jedinome služiti. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Četvrti dan

Sveti Ivane Bosco, za tvoju veliku ljubav prema mladima, kojima si bio otac i učitelj, i za junačke žrtve koje si prinosio za njihovo spasenje, izmoli da i mi velikodušno ljubimo te miljenike Božje, te da u svakom djetetu gledamo uzvišenu sliku božanskog Spasitelja. Amen.

Oče naš. Zdravo Marijo. Slava Ocu.
Moli za nas, sveti Ivane Bosco.
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se: Bože, koji si pozvao svetog Ivana Bosca da bude otac i učitelj mladeži, te po njemu htio, da pomoću Djevice Marije u Tvojoj Crkvi cvatu nove družbe, podijeli nam, molimo Te, da upaljeni istim plamenom ljubavi, uzmognemo tražiti duše i Tebi jedinome služiti. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Peti dan

Sveti Ivane Bosco, koji si utemeljio Salezijansku družbu i družbu Kćeri Marije Pomoćnice, da tako nastaviš i bolje širiš svoje sveto poslanje, izmoli da članovi ovih dviju redovničkih družbi budu prožeti tvojim duhom i zdušno nasljeduju tvoje krjeposti. Amen.

Oče naš. Zdravo Marijo. Slava Ocu.
Moli za nas, sveti Ivane Bosco.
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se: Bože, koji si pozvao svetog Ivana Bosca da bude otac i učitelj mladeži, te po njemu htio, da pomoću Djevice Marije u Tvojoj Crkvi cvatu nove družbe, podijeli nam, molimo Te, da upaljeni istim plamenom ljubavi, uzmognemo tražiti duše i Tebi jedinome služiti. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Šesti dan

Sveti Ivane Bosco, ti si utemeljio Savez salezijanskih suradnika da tako svijetu donosiš obilne plodove djelotvorne ljubavi, izmoli da suradnici uvijek budu uzorni kršćani i revni promicatelji tvojih ustanova. Amen.

Oče naš. Zdravo Marijo. Slava Ocu.
Moli za nas, sveti Ivane Bosco.
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se: Bože, koji si pozvao svetog Ivana Bosca da bude otac i učitelj mladeži, te po njemu htio, da pomoću Djevice Marije u Tvojoj Crkvi cvatu nove družbe, podijeli nam, molimo Te, da upaljeni istim plamenom ljubavi, uzmognemo tražiti duše i Tebi jedinome služiti. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Sedmi dan

Sveti Ivane Bosco, koji si revnujući za duše i njihovo spasenje razaslao svoje duhovne sinove salezijance u sve krajeve svijeta, daj da se i mi žarom iste ljubavi brinemo za spasenje duša koje su nam povjerene, osobito za ugroženu mladež. Amen.

Oče naš. Zdravo Marijo. Slava Ocu.
Moli za nas, sveti Ivane Bosco.
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se: Bože, koji si pozvao svetog Ivana Bosca da bude otac i učitelj mladeži, te po njemu htio, da pomoću Djevice Marije u Tvojoj Crkvi cvatu nove družbe, podijeli nam, molimo Te, da upaljeni istim plamenom ljubavi, uzmognemo tražiti duše i Tebi jedinome služiti. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Osmi dan

Sveti Ivane Bosco, koji si osobito ljubio krjepost čistoće i preporučivo ju mladima, daj da i mi ljubimo ovu anđeosku vrlinu, da budemo u njoj postojani te da ju riječima i primjerom širimo među mladima. Amen.

Oče naš. Zdravo Marijo. Slava Ocu.
Moli za nas, sveti Ivane Bosco.
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se: Bože, koji si pozvao svetog Ivana Bosca da bude otac i učitelj mladeži, te po njemu htio, da pomoću Djevice Marije u Tvojoj Crkvi cvatu nove družbe, podijeli nam, molimo Te, da upaljeni istim plamenom ljubavi, uzmognemo tražiti duše i Tebi jedinome služiti. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Deveti dan

Sveti Ivane Bosco, ti si uvijek bio pun razumijevanja za potrebe bližnjih, pogledaj i na nas kojima je pomoć toliko potrebna. Daj da majčinski blagoslov Marije Pomoćnice prati naše najmilije. Izmoli nam sve milosti potrebne da spasimo svoju dušu. Budi nam zagovornik u životu i na času smrti, da bismo u nebu uvijeke pjevali hvale Božjemu milosrđu. Amen.

Oče naš. Zdravo Marijo. Slava Ocu.
Moli za nas, sveti Ivane Bosco.
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se: Bože, koji si pozvao svetog Ivana Bosca da bude otac i učitelj mladeži, te po njemu htio, da pomoću Djevice Marije u Tvojoj Crkvi cvatu nove družbe, podijeli nam, molimo Te, da upaljeni istim plamenom ljubavi, uzmognemo tražiti duše i Tebi jedinome služiti. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

SVETAC DANA – SV. VINKO IZ ZARAGOZE

Sveti Vinko (San Vicente de Zaragoza), đakon i mučenik iz vremena cara Dioklecijana, zaštitnik je vinogradara i vinara, a njegov se spomendan obilježava 22. siječnja.

Sv. Vinko iz Zaragoze najpoznatiji je mučenik Španjolske. Njegov životopis se čitao u crkvama Afrike već od kraja 4. stoljeća kako svjedoči Sv. Augustin u Ispovijestima 275.

Pod vodstvom biskupa Zaragoze Valerija, Vinko je daleko uznapredovao u studiju. Zaređen je za đakona i dodijeljena mu je dužnost kao vrsnom propovjedniku, propovijedanje po biskupiji. Vodio je i upravljanje materijalnim dobrima biskupije i brinuo se za siromahe. A to su i bile službe koje su đakoni obnašali.

Kada je početkom 4. stoljeća Dioklecijan pokrenuo progone protiv kršćana, Dacijan, upravitelj Valencije, uhitio je u glavnom gradu i bacio u okove kako biskupa Valerija, tako i njegova tajnika Vinka te su držani u zatvoru dugo vremena. Oni su se nepokolebljivo oduprli svim pokušajima da ih Dacijan odvrati od kršćanstva. Vinko je govorio u ime biskupovo tako uvjerljivo i spretno da ga je rasrđeni Dacijan predao na mučenje, a biskupa Valerija pustio na slobodu.

Vinka su najprije podvrgli ispitivanjima, a potom i mukama. Mučen je najokrutnijim mukama koje može samo zloba izmisliti; razapinjali su ga kukama, pekli, bičevali, ali ga svejedno nisu uspjeli navesti na odreknuće od vjere.

Ponovno je bio bačen u ćeliju u kojoj je po podu bilo razbacano polomljeno staklo. Vinko se nije potužio, već je stao pjevati zahvalne himne i pohvale Gospodinu. Još više razjaren, Dacijan je izdao nalog neka ga postave na ugodnu postelju, kako bi mu oduzeo zadovoljstvo mučeničke smrti. No, upravo dok su ga premještali, Vinko je svoju dušu predao Gospodinu na slavu.

Njegovo tijelo je bačeno lešinarima, ali ga je obranio gavran. Dacijan je potom bacio tijelo u more, ali je ono isplivalo na obalu pa su ga kršćani tako imali prilike uzeti. Sahranila ga je jedna pobožna udovica.

Nakon što je uspostavljen mir u Crkvi, podignuta je kapela nad njegovim zemnim ostacima izvan zidina Valencije. Njegove relikvije su 1175. donesene u Lisabon. Drugi tvrde kako su relikvije donesene u Castres 864. Cremona, Bari i ostali gradovi tvrde da također posjeduju njegove relikvije. Kilderik I. donio je stopalo i dalmatiku u Pariz 542. i podigao je crkvu u njegovu čast. U Rimu postoje tri crkve posvećene Sv. Vinku, jedna blizu bazilike Sv. Petra, druga na Trastevereu, i ona koju je izgradio Honorije I. (625.-638.), a koju je obnovio papa Leo III. 796.

Ime mu je latinskog porijekla i znači: pobjedonosan, a zaštitnik je vinara, staklara i mornara, kao i: Valencije, Zaragoze i Portugala.

Preuzeto s nedjelja.ba

MISNA ČITANJA – 22. SIJEČNJA 2023.

Nastani se u Kafarnaumu da se ispuni što je rečeno po proroku Izaiji.

III. tjedan kroz godinu

Nedjelja, 22. 01. 2023.

TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU

ČITANJA:
Iz 8,23b – 9,3; Ps 27,1.4.13-14; 1Kor 1,10-13.17; Mt 4,12-23

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Vinko, Vice, Vinka, Irena, Anastazije

NAPOMENA:
▪Izostavlja se slavlje sv. Vinka.

Prvo čitanje:

Iz 8, 23b–9,3

U Galileji poganskoj narod vidje svjetlost veliku!

Čitanje Knjige proroka Izaije

U prvo vrijeme obescijeni zemlju Zebulunovu i zemlju Naftalijevu, al’ u vrijeme posljednje on će proslaviti put uz more, s one strane Jordana – Galileju pogansku. Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku; onima što mrkli kraj smrti obitavahu svjetlost jarka osvanu. Ti si radost umnožio, uvećao veselje, i oni se pred tobom raduju kao što se žetvi raduju žeteoci, kao što kliču koji dijele plijen. Jer teški jaram njegov, batinu plećâ njegovih, šibu njegova goniča slomio si ko u dan midjanski.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 27, 1.4.13-14

Pripjev:

Gospodin mi je svjetlost i spasenje.

Gospodin mi je svjetlost i spasenje:
koga da se bojim?
Gospodin je štit života moga:
pred kime da strepim?


Za jedno molim Gospodina,
samo to ja tražim:
da živim u domu Gospodnjem
sve dane života svoga,
da uživam milinu Gospodnju
i dom njegov gledam.


Vjerujem da ću uživati dobra Gospodnja
u zemlji živih.
U Gospodina se uzdaj, ojunači se,
čvrsto nek bude srce tvoje:
u Gospodina se uzdaj!

Drugo čitanje:

1Kor 1, 10-13.17

Svi budite iste misli; neka ne bude među vama razdora.

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima

Zaklinjem vas, braćo, imenom Gospodina našega Isusa Krista: svi budite iste misli; neka ne bude među vama razdora, nego budite savršeno istog osjećanja i istog mišljenja. Jer Klojini mi, braćo moja, o vama rekoše da među vama ima svađa. Mislim to što svaki od vas govori: »Ja sam Pavlov«, »A ja Apolonov«, »A ja Kefin«, »A ja Kristov«. Zar je Krist razdijeljen? Zar je Pavao raspet za vas? Ili ste u Pavlovo ime kršteni? Jer ne posla me Krist krstiti, nego navješćivati evanđelje, i to ne mudrošću besjede, da se ne obeskrijepi križ Kristov.

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Mt 4, 12-23

Nastani se u Kafarnaumu da se ispuni što je rečeno po Izaiji.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

Kad je Isus čuo da je Ivan predan, povuče se u Galileju. Ostavi Nazaret te ode i nastani se u Kafarnaumu, uz more, na području Zebulunovu i Naftalijevu da se ispuni što je rečeno po proroku Izaiji: »Zemlja Zebulunova i zemlja Naftalijeva, put uz more, s one strane Jordana, Galileja poganska –narod što je sjedio u tmini svjetlost vidje veliku; onima što mrkli kraj smrti obitavahu svjetlost jarka osvanu.« Otada je Isus počeo propovijedati: »Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko!« Prolazeći uz Galilejsko more, ugleda dva brata, Šimuna zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacaju mrežu u more; bijahu ribari. I kaže im: »Hajdete za mnom, učinit ću vas ribarima ljudi!« Oni brzo ostave mreže i pođu za njim. Pošavši odande, ugleda druga dva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u lađi su sa Zebedejem, ocem svojim, krpali mreže. Pozva i njih. Oni brzo ostave lađu i oca te pođu za njim. I obilazio je Isus svom Galilejom naučavajući po njihovim sinagogama, propovijedajući evanđelje o Kraljevstvu i liječeći svaku bolest i svaku nemoć u narodu. I glas se o njemu pronese svom Sirijom. I donosili su mu sve koji bolovahu od najrazličitijih bolesti i patnja – opsjednute, mjesečare, uzete – i on ih ozdravljaše. Za njim je pohrlio silan svijet iz Galileje, Dekapola, Jeruzalema, Judeje i Transjordanije.

Riječ Gospodnja

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Blagoslovljena voda otklanja prisutnost i utjecaj zlih duhova

(Sveta) blagoslovljena voda – sigurno oružje protiv đavla – Sveta voda otklanja prisutnost i utjecaj zlih duhova.
Škropljenje, a osobito križanje sa blagoslovljenom vodom jako je i sigurno oružje protiv napastovanjima đavla. Kad je već naša skromna molitva moćna nadvladati ma koju napast, očito je da ova moć postaje jača, dok joj se pridruži blagoslovljena voda, koja je specijalno za to zadobila specijalni blagoslov i moć Crkve.

TJERANJE ĐAVLA
Đavao mrzi svetu vodu zato što je njezina snaga iznad njega. On ne može dugo boraviti na mjestu ni pokraj osobe koja se škropi blagoslovljenom vodom.

SVETE DUŠE ČEZNU ZA NJOM
Samo u čistilištu čovjek može shvatiti kao neka siromašna duša žarko čeka za svetom vodom. Ako želimo imati četu zagovornika, pokušajmo shvatiti njihove molbe i nikad ih ne zaboraviti kad smo kraj boce sa svetom vodom. Svete duše koje su bliže Nebu možda treba poškropiti samo jednom kapljicom svete vode da se oslobodi njihova prikovana duša.

OTPUŠTANJE LAKIH GRIJEHA
Zato što je sveta voda jedan od crkvenih sakramentala, ona otpušta laki grijeh. Čuvaj svoju dušu prelijepo čistom u Božjem oku, stavljajući pozorno znak križa na sebe govoreći:
,,OVOM SVETOM VODOM I TVOJOM PREDRAGOCJENOM KRVLJU, OPERI ME GOSPODINE, OD SVIH MOJIH GRIJEHA!“ (Poškropi sa sve 4 strane svijeta)

MOLITVE BLAGOSLOVA ZA OSLOBODJENJE MJESTA
(Za oslobođenje kuća, mjesta, polja i sl. od đavolske prisutnosti. Preporuča se nakon molitve škropljenje blagoslovljenom vodom).

Pohodi, Gospodine Bože, našu kuću (ovo mjesto, polje,…) i udalji od nas sve đavolske zasjede, pošalji svoje svete anđele, da nas čuvaju u miru i tvoj blagoslov neka siđe na nas i uvijek ostane s nama. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
Gospodine Isuse Kriste, koji si zapovjedio svojim apostolima da zažele tvoj mir svima koji su živjeli u kućama u koje su zalazili; posveti, molimo Te, i ovu kuću i sve koji u njoj prebivaju, po ovoj našoj poniznoj molitvi, punoj povjerenja. Izlij na ovu obitelj svoj blagoslov i mir. Neka joj dođe spasenje, kao što je došlo u Zakejevu kuću kada si Ti u nju ušao. Zapovijedi svojim anđelima da bdiju nad njom, da je čuvaju i da odagnaju svaki đavolski utjecaj. Udijeli svima, koji stanuju u ovoj kući, milost da se tebi svide živeći kreposno, tako da zasluže, u svoje vrijeme, biti prihvaćeni od tebe u Vječni dom na Nebu. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Svi vi koji imate u svom domu blagoslovljene vode, nemojte je čuvati za ukras, ona je tu da se koristi, da vam pomogne, da vas zaštiti. Prekrižite se i molite: VJEROVANJE, OČE NAŠ, ZDRAVO MARIJO, SLAVA OCU i ovu gornju molitvu koju smo napisali. Poškropite sebe, svoju obitelj, svoj dom, dvorište…I NE BOJTE SE!

Učinci blagoslovljene vode

Blagoslovljena voda proizvodi ove glavne učinke:

a) Oprašta lake grijehe
Ovo je najznamenitiji od svih učinaka, jer izravno djeluje na posvećenje naše duše.
Sveti Toma Akvinski o tome veli: „Na tri načina neke stvari proizvode otpuštenje lakih grijeha;

1. ulijevanjem milosti – tako se otpuštaju u Sv. Pričesti, Bolesničkom pomazanju i svim Sakramentima Novog Zavjeta.
2. po znakovima kajanja – opća ispovijed, kucanje uprsa, molitva Gospodnja, dok u njoj molimo: „otpusti nam duge naše“.
3. blagoslovinama – kod stvari koje su znak štovanja Boga i Božjih stvari: škropljenje blagoslovljenom vodom.

b) Oprašta vremenite kazne
Po Sakramentu Ispovijedi Božje Milosrđe oprašta sve grijehe i vječne kazne, zaslužene po smrtnom grijehu. No uvijek ostaje neka vremenita kazna, za koju moramo zadovoljiti na ovom svijetu ili Čistilištu. Kad se vjernici škrope ili blagoslovljenom vodom križaju oprašta im se djelomično vremenita kazna.

Ovaj učinak blagoslovljene vode glede opraštanja vremenitih kazni možemo namijeniti također dušama u Čistilištu. Kod katoličkih ukopa se ispred lijesa stavi posuda sa blagoslovljenom vodom, da oni koji izražavaju sućut rodbini pokojnika, poškrope tijelo i dušu pokojnika. Svaki put kada vjernici poškrope blagoslovljenom vodom grobove pokojnika, olakšavaju im se muke.

Papa Sveti Pio IX. podijelio je Dekretom 23.ožujka 1866. sto dana oprosta svakome tko bar skrušenim srcem i zazivanjem Presvetog Trojstva prekriži, govoreći pri tome: „U Ime Oca i Sina i Duha Svetoga.Amen“ Oprost se može namijeniti za sebe ili koju dušu u Čistilištu.

c) Podjeljuje djelatne milosti
Djelatne milosti pomažu da se možemo usavršiti i spasiti. I oni koji su u smrtnom grijehu mogu kao pomoć djelatnu milost koja ih osnažuje na putu obraćenja.

d) Otklanja prisutnost i utjecaj zlih duhova
Škropljenje, a osobito križanje sa blagoslovljenom vodom jako je i sigurno oružje protiv napastovanjima đavla. Kad je već naša skromna molitva moćna nadvladati ma koju napast, očito je da ova moć postaje jača, dok joj se pridruži blagoslovljena voda, koja je specijalno za to zadobila specijalni blagoslov i moć Crkve.

Sveta Terezija Avilska spominje u svom životopisu: „Nijedna stvar nije tako moćna, da suzbije đavla, te učini da se više ne povrati koliko krepost blagoslovljene vode. To sam više puta iskusila. I pred Križem đavao bježi, ali se ipak povrati. Moć ove vode mora da je velika.“ ( Život, poglavlje XXX.)
U knjizi Jobovoj se navodi kako je đavao s Božjim dopuštenjem podigao oluju na kuću, gdje su se gostili Jobovi sinovi: porušio je kuću i pod ruševinama zatrpao svu djecu.

Sveti Pavao u pismu Efežanima svjedoči kako nečisti dusi obilaze zrakom i da nad njim imaju neku vlast: „I vi bijaste mrtvi zbog prijestupa i grijeha u kojima ste nekoć živjeli po Eonu ovoga svijeta, po Knezu vlasti zraka, po tome duhu koji sada djeluje u sinovima neposlušnim.“ (Ef 2,1-2)

Crkva u svojim bogoslužnim knjigama ne ustručava se ne rijetko pripisati nečistim dusima oluje i bure, te blagoslovljenom vodom zaklinje, da odvrati od naroda nepogode zla vremena.

Sveti Beda Časni u svojoj „Povijesti Engleske“ (knjiga I i VII) opisuje događaj kako je blagoslovljena voda snažna u svladavanju oluje koji je podigao đavao. Sveta Stolica je poslala francuske biskupe : Svetog Germana iz Auxerres-a i Svetog Lupusa iz Troyesa da otklone raskol, djelo sotone. Đavao da osijeti dolazak ovih Božjih službenika, podiže snažnu oluju, dok su se poslanici nalazili u lađi posred mora.
Vjetar bijesni, raznosi jedra, lomi jarbole, a valovi prijete da će progutati lađu. Dan se obrati u noć, te mornari bi jedva jedan drugoga poznali kad bi sijevnula munja. Svakim su časom očekivali očitu smrt. U toj teškoj nevolji svi su se utekli pomoći i molitvi Sv. Germana, koji je sve dotle bio miran i pun pouzdanja u Boga. Svetac se pomoli, uze blagoslovljene vode i poškropi valove. I gle čuda: moć blagoslovljen vode oslabi neprijatelja, uzbunitelja morskih valova. More se utiša, zapuše prijatan vjetar te sretno prispješe cilju. Sveti biskupi izvrše svoje poslanje potpunim uspjehom, okrunjenim dvostrukom pobjedom nad sotonom: na moru snagom blagoslovljene vode, na kopnu mačem Božje riječi.

U životu Sv. Vinka Ferrarskog nalazi se opisan ovaj događaj. Godine 1480. u Kataloniji, na svetkovinu svetih Apostola Petra i Pavla, kad je Svetac trebao uzaći na propovjedaonicu, sotona podiže iznenada strašnu oluju. Trebalo je poplašiti narod da ne čuje Božju riječ. Kako je Svetac dobro poznavao đavolske postupke, dade donijeti blagoslovljene vode i njome poškropi prema oblaku. Smjesta se stiša oluja, nebo razvedri, te svečeva propovijed postigne veliki uspjeh na veliku sramotu paklenog neprijatelja.

O spiritističkom zazivanju u Tolosi napisao je izvještaj glavni urednik Linguadaških novina gospodin Benert ovo: Dok je okrugli stol imao da se miče, netko potraži blagoslovljene vode i poškropi po stolu. Stol sam od sebe se počeo lupati, tresti i lomiti, dok se ne prevrnu, te tako prevrnut stade udarati kod onoga mjesta, gdje je bila blagoslovljena voda, ne bi li je porušio. Najposlije se osovi, i ako su vrata od dvorane bila otvorena, najednom izmače van.

e) Povraća zdravlje bolesnima, vraća u život mrtve
Iz života Sv. Ivana Zlatoustoga zabilježen je ovaj događaj. Vjernici Evaliji u Antiohiji se razboli dijete na smrt. Njezina žalost je bila tim teža, što je već izgubila četvoro djece. Sirota majka sa svojim mužem obrati se Sv. Ivanu Zlatoustom, moleći ga vruće da pomogne njihovom djetetu. Svetac kaza kako su bolesti i smrti četvoro djece posljedica roditeljskih grijeha. Žena plačući prizna: „ovo je zaista živa istina, prst i kazna Božja. Svetac reče. „Ako ne učinite pokoru i peto će dijete doživjeti istu sudbinu. Na to otac i mati obećaše nadalje živjeti kršćanski. Tada Svetac dade donijeti blagoslovljene vode i zazivajući ime Presvetog Trojstva, triput poškropi bolesno dijete, koje povrati roditeljima oporavljeno i zdravo.

Sedmog stoljeća bio je na biskupskoj stolici u Anastasisopolu u Galaciji Sveti Teodor. Jednog dana dođe k njemu gubavac strašno iznakažen. Biskup dade donijeti blagoslovljene vode i približi se bolesniku, ovako se pomolivši: „Gospodine Isuse Kriste, Bože naš, koji si po proroku Elizeju ozdravio od gube Namana, koji si sam sišao među nas te izliječio gubavca, pogledaj na ovu vodu, i blagoslovivši ju, podijeli joj krepost, da ovaj tvoj sluga po njoj ozdravi na slavu svetog Imena Tvojega.“ To rekavši, pruži ruku, načini nad vodom znamenje svetoga križa i polije po glavi gubavca, koji se odmah očisti i ozdravi. Zahvalili su Bogu na tom ozdravljenju.

Sveti Beda Časni zapisao je ovaj događaj: Sveti Cutbert biskup u Lindistfarneu (u Engleskoj) je za pastirskog pohoda bio gostom kod nekog plemića. Taj se požali biskupu na bolest tešku što je pogodila njegovu ženu. Zamolio je biskupa da blagoslovljenom vodom i molitvom se zauzme kod Boga za nju. Sveti Biskup naredi svojem pomoćniku da poškropi bolesnicu blagoslovljenom vodom i da joj pruži nekoliko kapi da popije. I gle čuda, bolesnica ustade čila i zdrava.

Nedaleko od samostana, gdje je prebivao sveti opat Wivanlok, razbolje se majka nekog redovnika. Redovnik zamoli od opata blagosloljene vode i dopuštenje da posjeti bolesnu majku. Stigavši kući nađe majku mrtvu, a u sobi mnogo prijatelja i znanaca koji su oplakivali pokojnicu i spremali što treba za ukop. Ožalošćeni redovnik klekne podno majčina odra i pun pouzdanja u Boga, poškropi svoju mrtvu majku blagoslovljenom vodom rekavši glasno ovaj zaziv: „Majko moja, povratio život Gospodin naš Isus Krist!“

Na ove riječi pokojnica se trgne kao od sna, i sva znojem oblivena sjedne na krevetu. Svi nazočni su zahvalili Bogu. Uskrslu su zapitali kako da se povratila u ovaj život? Kazala je kako je trebala biti osuđena, međutim blagoslovljena voda i molitva sina i opata povratili su joj život da se može pokajati.

Preuzeto s rastimougospodinu.com

Uvjeti za primanje crkvenih oprosta uz Svjetsku molitvenu osminu

Katekizam Katoličke Crkve u brojevima od 1471 do 1479 iznosi drevni i siguran crkveni nauk o oprostima, od kojih su neki vezani i uz Molitvenu osminu za jedinstvo kršćana.

Katekizam naglašava da su nauk i praksa oprosta u Crkvi usko povezani s učincima sakramenta pokore i dodaje: “Oprost je otpuštenje pred Bogom vremenite kazne za grijehe kojih je krivica već izbrisana; to otpuštenje vjernik, pravo raspoložen i uz određene uvjete, dobiva posredovanjem Crkve koja, kao poslužiteljica otkupljenja, svojom vlašću dijeli i primjenjuje blago zasluga Krista i svetaca.”

“Oprost je djelomičan ili potpun, već prema tome oslobađa li od vremenite kazne za grijeh djelomično ili potpuno”, podsjeća Katekizam.

Kazne za grijeh

1472 Da bi se shvatilo nauk i praksu Crkve, treba imati u vidu da grijeh ima dvostruku posljedicu. Teški grijeh nas lišava zajedništva s Bogom, čineći nas time nesposobnima da postignemo vječni život; to se lišavanje zove “vječna kazna” za grijeh. S druge strane, svaki grijeh, pa i laki, povlači sa sobom nezdravu privrženost uz stvorenja, koju treba čistiti bilo na ovoj zemlji, bilo poslije smrti u stanju zvanom čistilište. To čišćenje oslobađa od takozvane “vremenite kazne” za grijeh. Ove dvije kazne ne smiju se shvaćati kao vrsta osvete koju Bog dosuđuje izvana, već kao posljedice same naravi grijeha.

1474 Kršćanin koji se nastoji očistiti od svakoga grijeha te se, uz pomoć Božje milosti posveti, nije sam.

Život svakoga Božjeg djeteta čudesno je, u Kristu i po Kristu, povezan sa životom sve druge kršćanske braće u nadnaravno jedinstvo Kristova otajstvenog Tijela.

1475 U općinstvu svetih, dakle, “među vjernicima – onima koji su već stigli u nebesku domovinu, onima koji svoje krivnje još ispaštaju u čistilištu ili onima koji su još na ovozemnom putovanju – postoji trajna veza ljubavi i obilata razmjena svih dobara.” U toj čudesnoj razmjeni svetost jednoga koristi drugima daleko više od štete koju je grijeh jednoga mogao prouzročiti drugima. Tako obraćanje općinstvu svetih omogućuje raskajanom grešniku da bude u kraće vrijeme i uspješnije očišćen od kazna za grijeh.

1476 Ta duhovna dobra općinstva svetih nazivamo također riznicom Crkve; “nije to skup dobara nalik na materijalno bogatstvo nagomilano kroz vjekove, nego neizmjerna i neiscrpljiva vrijednost koju imaju kod Boga ispaštanje i zasluge Krista našega Gospodina, prinesene za ljudski rod da bude oslobođen od grijeha i uniđe u zajedništvo s Ocem. Dakle, u Kristu Otkupitelju nalaze se u izobilju zadovoljštine i zasluge njegova otkupljenja.”

Dobiti Božji oprost po Crkvi

1478 Oprost se dobiva po Crkvi koja se, snagom vlasti vezivanja i odrješivanja, što ju je dobila od Isusa Krista, zauzima za kršćanina, te mu otvara riznicu zasluga Krista i svetaca da od Oca milosrđa dobije otpuštenje vremenitih kazni za grijehe. Crkva time želi ne samo doći u pomoć tom kršćaninu, nego i potaknuti ga na djela pobožnosti, pokore i ljubavi.

Toliko iz Katekizma. A kakve veze oprosti imaju s Molitvenom osminom, saznajemo iz Priručnika za oproste kojega je četvrto izdanje Apostolska pokorničarna Svete Stolice izdala 1999. godine, a splitski Verbum preveo i objavio 2015. godine.

Knjiga sadrži ključne dekrete Apostolske pokorničarne – suda Apostolske Stolice zaduženog za sva pitanja unutarnjega područja i za oproste – kao i Apostolsku konstituciju Indulgentiarum doctrina (Nauk o oprostima) pape Pavla VI. Sastavni dio Priručnika je i iscrpan popis molitava i čina kojima se mogu zadobiti oprosti te brojni pobožni zazivi koji mogu biti od velike pomoći u molitvenom životu.

Što kaže Priručnik?

Katoličkoj je Crkvi veoma na srcu molitva koju je njezin Ustanovitelj uoči svoje muke upravio Ocu – “da svi budu jedno” – pa stoga žarko potiče vjernike na ustrajnu molitvu za jedinstvo kršćana.

§ 1. Podjeljuje se potpuni oprost vjerniku koji sudjeluje u kojemu molitvenom slavlju Molitvene osmine za jedinstvo kršćana i prisustvuje svečanosti zaključenja toga tjedna.

§ 2. Podjeljuje se djelomični oprost vjerniku koji u cijelosti izmoli propisno odobrenu molitvu za jedinstvo kršćana (primjerice, Svemogući i milosrdni Bože).

Svemogući i milosrdni Bože,

Ti koji si po svojemu Sinu htio da se različiti narodi svijeta ujedine u jedan narod Božji,

udijeli milostivo da oni koji se diče kršćanskim imenom nadvladaju svaku podjelu

i budu jedno u istini i ljubavi.

Daj, molimo Te, da se svi ljudi, prosvijetljeni pravom vjerom,

nađu u bratskom zajedništvu u jednoj Crkvi.

Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Preuzeto s hkm.hr

Kardinal Re: Kardinal Pell, primjer kako dostojanstveno prihvatiti nepravdu

Pogrebne je obrede za australskoga kardinala, koji je preminuo prošlih dana, u bazilici svetoga predvodio dekan Kardinalskoga zbora. Na kraju je papa Franjo predvodio obred komendacije i valedikcije

U subotu, 14. siječnja u bazilici svetoga Petra su se održali pogrebni obredi za kardinala Georgea Pella, nekadašnjega pročelnika Tajništva za gospodarstvo, preminuloga 10. siječnja u 82. godini života, koje je predvodio kardinal Giovanni Battista Re, dekan Kardinalskoga zbora. U našim srcima ima mjesta jedino za nadu – rekao je u propovijedi kardinal Re – jer, kako nam kaže sveti Augustin, temeljeći se na istinitom obećanju, nadamo se da ćemo iz ovoga života, iz kojega ćemo morati iseliti, i iz kojega, ne gubeći ih, šaljemo prije nas neke suputnike u našem hodočašću, stići u onaj život u kojemu će nam oni biti mnogo draži i poznatiji, i moći ćemo ih voljeti bez straha da će nas ostaviti.

Patnje podnesene s pouzdanjem u Božji sud

Kardinal Re se potom spomenuo posljednjih godina života kardinala Pella, koje su – kako je rekao – bile obilježene nepravednom i bolnom osudom. U lipnju 2017. bio je optužen za seksualno zlostavljanje u Australiji i proces je završio zatvorskom kaznom. Kardinal Pell je proveo 404 dana u ćeliji u dva zatvora najvišega stupnja sigurnosti, u Melbourneu, a poslije u Barwonu, te čak i neko vrijeme u samici. U travnju 2020. godine, Visoki ga je australski sud oslobodio presudom o potpunoj nevinosti.

Bilo je to iskustvo velike patnje podnesene s pouzdanjem u Božji sud, dajući primjer kako dostojanstveno i s unutarnjim mirom prihvatiti čak i nepravedne kazne – istaknuo je kardinal Re. Vjera i molitva bili su mu velika utjeha i potpora u tom tužnom slučaju. Kako bi upoznao druge koliko vjera i molitva pomažu u teškim trenutcima u životu, ali i kako bi to bila potpora onima koji nepravedno trpe – dodao je dekan Kardinalskoga zbora – objavio je dnevnik svojih dugih dana provedenih u zatvoru.

Božji čovjek

Kardinal Re je na kraju istaknuo da je kardinal Pell bio Božji čovjek i čovjek Crkve, kojega je obilježavala duboka vjera i postojanost u nauku, koje je uvijek hrabro branio bez oklijevanja, brinući se samo za to da bude vjeran Kristu. Kao što je više puta istaknuo, žalostilo ga je slabljenje vjere u zapadnom svijetu i moralna kriza obitelji. Na kraju sprovoda papa Franjo je predvodio obred komendacije i valedikcije (Commendatio i Valedictio), te se tako oprostio od pokojnoga kardinala i u molitvi Bogu preporučio njegovu dušu.

Preuzeto s vaticannews.va

Vidjelica Mirjana: ”Gospa nas priprema za nešto veliko.”

Vidjelica Mirjana: “Želim reći da samo Bog čuva tajne.” Kako bismo bolje razumjeli što je mislila pod ovom rečenicom, Mirjana nam je rekla da su ih ( vidioce) posljednji liječnici koji su ih pregledali u institutu u Innsbrucku u Austriji podvrgnuli hipnozi i detektoru laži, ali nisu ih uspjeli natjerati da kažu nešto posebno vezano za tajne.

Također je potvrdila da su sedmu tajnu ublažile njihove molitve. Zatim je dodala, vezano za zahtjeve za pojašnjenjem tajni, da je 80 posto onoga što čujemo ili pročitamo o tajnama lažno. Ljudi koji napišu te knjige ili članke su ljudi koji ostaju tjedan dana u Međugorju, a da se nisu ni obratili vidiocima, i nakon toga napišu knjigu o njima i tajnama. “Radije uzmimo molitvenike”, rekla je Mirjana.

Tada sam je upitao za suze i osmijehe koje je iznenada imala za vrijeme ukazanja. “Znate, ukazanja 2. u mjesecu su za one koji imaju još nije poznata Božja ljubav, Gospa ih čeka kao Majka s velikom žalosti za svojom djecom ». Želi svoju djecu dovesti na pravi put i kao majka pati kad vidi naša tvrda srca . Na licu se vidi bol naše Majke. Ponekad nakon ukazanja vidim da ljudi misle na druge stvari, ali ne i na ono što je važno: bez noge ili ruke možete ići u nebo, ali bez duše ne možete. Kad ovo shvatimo, mnono bitnih stvari će se promijeniti.

“Također je željela naglasiti da postoje pojedini ljudi koji pogrešno razumiju poruke, tumače ih po svojoj volji. Na primjer, rečeno je da je ovdje u Međugorju posljednji put Gospinih ukazanja na Zemlji: Nije istina! Gospa je rekla da je ovo zadnji put da je na Zemlji s toliko mnogo vidioca, toliko dugo. A zašto ukazanja traju toliko godina? «Gospa nas priprema i na kraju ćemo shvatiti . Ako netko želi pronaći nešto što nije dobro u Međugorju, lako će to pronaći, no ako vaše srce samo ovo traži, bilo bi bolje da ostanete kod kuće.

Mirjana : Ako imate srce otvoreno molitvi i želite Isusa upoznati više, upoznat ćete ga i razumjeti.

Neki ljudi ne razumiju živote nas vidioca, mi smo poput svih ostalih. Sa svojim križevima i svojim problemima. I mi se moramo moliti za sebe i svoje spasenje kao i svi. . Važno je obratiti se Bogu. Ovdje smo na Zemlji svi isti. Svaka molitva istom glasnoćom dopire ka Nebu. Otvorite svoje srce, pustite Gospu da uđe. Ne gubite vrijeme na stvari koje nisu važne. Otvorite svoje srce samo za molitvu » Najvažnija stvar koju je Gospa rekla? : Ljubav, voljeti.

Na kraju ovozemaljskog života Bog će nam postaviti jedno jedino pitanje: „koliko si ljubio? “. Ako imate ljubav prema Isusu, prema braći i sestrama, ne možete ubijati, krasti, povrijediti, izdati, jer volite tu osobu. Zato je za mene najvažnija poruka ljubavi, voljeti onako kako nas Isus voli … Moramo se moliti Bogu svaki dan, da bismo mogli voljeti onako kako nas Isus sve voli. I ne samo da volimo one koji su dobri s nama, već i one koji nisu, to je puno važnije.

Pteuzeto s medjugorje-news.com

Papa uputio videoporuku mladima koji se pripremaju za svjetski susret u Lisabonu

Papa Franjo uputio je u petak 20. siječnja 2023. videoporuku mladima koji se pripremaju za sudjelovanje na Svjetskom danu mladih 2023. koji će biti održan početkom kolovoza u Lisabonu, prenosi Vatican News.

Sveti Otac je primijetio da se više od 400 tisuća mladih prijavilo za sudjelovanje na događaju od 1. do 6. kolovoza 2023. godine.

Vatican News

Žeđ za susretima s drugima

Papa je istaknuo da vjeruje da mladi koji će doputovati imaju dublje razloge i vjeru u odluci, osim samo turističkih.

Svaka mlada osoba koja ide na Svjetski dan mladih ide jer, duboko u sebi, ima potrebu za sudjelovanjem, dijeljenjem svojih iskustava i primanjem iskustava drugih. Mladi su žedni horizonata, rekao je Papa.

Dodao je da Svjetski dan mladih nudi mladim ljudima priliku da prošire horizonte i da gledaju dalje.

Ne postavljajte zid ispred vaših života, potaknuo ih je. Zidovi vas zatvaraju; horizonti vas tjeraju da rastete. Uvijek gledajte u horizonte vašim očima, ali, prije svega, vašim srcima.

Rušeći zidove, otvarajte horizonte

Papa je rekao da Svjetski dan mladih okuplja ljude iz različitih društvenih slojeva i kultura te ih potaknuo da otvore srca onima koje će susresti.

Zahvalio im je što su iskazali interes te se na vrijeme prijavili za susret, te je izrazio nadu da i drugi slijede njihov primjer.

Neka vas Bog blagoslovi; neka vas Djevica Marija čuva. Molite se za mene jer se ja molim za vas! I ne zaboravite: recite „ne“ zidovima i „da“ horizontima.

Žurimo prema Svjetskom danu mladih

Geslo Svjetskog dana mladih 2023. je Marija ustane i žurno ode!, iz Evanđelja po Luki.

Prvi Svjetski dan mladih održan je 1986. u Rimu, potom u Buenos Airesu (1987.), Santiagu de Composteli (1989.), Częstochowi (1991.), Denveru (1993.), Manili (1995.), Parizu (1997.), Rimu (2000.), Torontu (2002.), Kölnu (2005.), Sydneyju (2008.), Madridu (2011.), Rio de Janeiru (2013.), Krakovu (2016.) i Panami (2019.).

Preuzeto s hkm.hr

Podroban opis lika Kraljice Mira, kako se ukazuje u Međugorju

Mnogi su i na razne načine ispitivali vidioce o Gospinu izgledu, kao i općenito o onome što se događa u župi Međugorje. Najviše je u tome uspio fra Janko Bubalo, član Hercegovačke franjevačke provincije i književnik. Pratio je međugorska ukazanja od početka. Godinama je dolazio u Međugorje ispovijedati i tako stjecao iskustva o međugorskoj duhovnosti. Kao vidljivi ishod takvoga rada bila je njegova knjiga “Tisuću susreta s Gospom u Međugorju” (1985). Doživjela je svjetski uspjeh i bila nagrađena. U knjizi o svojim iskustvima govori vidjelica Vicka. No, uz ovaj razgovor fra Janko je razgovarao o istim stvarima i s drugim vidiocima. Na kraju je objavio samo razgovor s Vickom jer mu se činilo da je ona najsveobuhvatnije odgovorila na njegova pitanja. Svi ostali vidioci ni u čemu se bitnom nisu razlikovali od nje. O Gospinu liku, kako je posvjedočio, više je puta razgovarao sa svim vidiocima i ništa nije objavio što oni nisu odobrili.

Vrijeme je protjecalo, množili su se pokušaji prikazivanja Gospina lika. Mnogi od tih pokušaja bili su oprečni onome što su vidioci govorili. Zato fra Janko, iako već u godinama (r. 1913.), pristupa drugom pokušaju. Svim vidiocima upućuje anketni listić u kojemu ih ispituje o Gospinu liku. Većina vidjelaca se odazvala fra Jankovu pokušaju (Ivan Dragićević, Vicka Ivanković, Marija Pavlović, Ivanka Ivanković i Mirjana Dragićević). Zbir svojih odgovora posvjedočili su svojim potpisima na Humcu, 23 srpnja 1992. Jakov Čolo nije ispunio ovaj anketni listić iz opravdanih razloga, ali se složio s onim što su drugi vidioci rekli i nije ima ništa posebno za nadodati.

Donosimo sada cijela pitanja i ishod kratkih odgovora vidjelaca.

1. Kao prvo, recite mi: koliko bi Gospa, koju vi obično vidite, mogla biti visoka?
Oko 165 cm. – Ovako kao ja (Vicka).

2. Izgleda li više “šlank”, vitka ili…?
Izgleda više vitka.

3. Koliko bi joj se moglo dati kilograma?
Oko 60 kilograma.

4. Koliko bi joj se moglo dati godina?
Od 18 do 20 godina.

5. Kad je s Djetetom Isusom, izgleda li starija?
Izgleda obično – jednako izgleda.

6. Kad je Gospa s vama, stoji li uvijek ili…
Uvijek stoji!

7. Na čemu stoji?
Na nekom oblačiću.

8. Kakve je boje taj oblačak?
Oblačak je bjelkaste boje.

9. Jeste li je ikada vidjeli da kleči?
Nikada! (Vicka, Ivan, Ivanka…)

10. Naravno da vaša Gospa ima i svoje lice. Kakvo je ono: okruglasto ili više duguljasto – ovalno?
Više je duguljasto – ovalno – normalno.

11. Kakve je boje njezino lice?
Normalno – više je bijelo – rumenkasto na jagodicama.

12. Kakve je boje njezino čelo?
Normalno – uglavnom bijelo kao i lice.

13. Kakve su Gospine usnice – deblje ili tanje?
Normalne – lijepe – više su tanje.

14. Kakve su boje?
Rumenkaste – naravne boje.

15. Ima li Gospa neke rupice na licu, kao što ih obično mi ljudi imamo?
Redovito nema – možda malo, ako se smije. (Mirjana)

16. Primjećuje li se obično neki blagi smiješak na njezinu licu?
Možda – više kao neka neopisiva blagost – smiješak se vidi kao nekako ispod kože. (Vicka)

17. Kakve su boje Gospine oči?
Oči su divne! Izrazito plave boje. (svi)

18. Krupnije ili…?
Normalne – možda malo krupnije. (Marija)

19. Kakve su joj trepavice?
Nježne – normalne.

20. Kakve su boje njezine trepavice?
Normalne – nisu posebne boje.

21. Tanje ili…
Obične – normalne.

22. Naravno da Gospa ima i nos. Kakav je on: oštar ili…?
Lijep, mali nosić (Mirjana) – normalan, harmoničan s licem. (Marija)

23. A Gospine obrve?
Obrve su tanušne – normalne – više crne boje.

24. Kako je obučena vaša Gospa?
Obučena je u jednostavnu žensku haljinu.

25. Kakve je boje njezina haljina?
Haljina je sive boje – možda malo plavkasto-sive boje. (Mirjana)

26.Je li haljina zategnuta oko tijela ili slobodno pada?
Slobodno pada.

27. Dokle joj haljina dopire prema dolje?
Dolje do oblačića na kojemu stoji – gubi se u oblaku.

28. Dokle oko vrata?
Normalno – do početka vrata.

29. Vidi li se dio Gospina vrata?
Vidi se vrat, ali se ne vidi ništa od prsiju.

30. Dokle dopire rukavima?
Do šaka.

31. Je li Gospina haljina ičim obrubljena?
Nije ničim.

32. Je li Gospa ičim u struku utegnuta – opasana?
Nije ničim.

33. Na Gospinu tijelu, koje vi vidite, opaža li se ženskost njezina tijela?
Naravno da opaža! Ali ništa posebno. (Vicka)

34. Ima li na Gospi još išta osim ove opisane haljine?
Ima veo na glavi.

35. Koje je boje taj veo?
Veo je bijele boje.

36. Potpuno bijel ili…?
Potpuno bijel.

37. Što joj veo pokriva?
Pokriva joj glavu, ramena i cijelo tijelo s leđa i sa strana.

38. Dokle on prema dolje dopire?
Dopire dolje do oblačića, kao i haljina.

39. Dokle je sprijeda pokriva?
Pokriva je s leđa i sa strana.

40. Izgleda li veo čvršći, deblji nego Gospina haljina?
Ne izgleda – sličan je haljini.

41. Ima li na njemu ikakva nakita?
Nema nikakva nakita.

42. Je li on ičim obrubljen po krajevima?
Nije ničim.

43. Ima li Gospa uopće ikakva nakita?
Nema nikakva.

44. Na primjer, na glavi ili oko glave?
Da – ima na glavi krunu od zvijezda.

45. Ima li uvijek zvijezde oko glave?
Redovito ima – ima uvijek. (Vicka)

46. Na primjer: kada se ukaže s Isusom?
Isto tako.

47. Koliko ima zvijezda?
Ima ih dvanaest.

48. Kakve su boje?
Zlatne – zlatkaste boje.

49. Jesu li i kako su povezane međusobno?
Nečim su povezane – kako bi stajale. (Vicka)

50. Vidi li se imalo Gospine kose?
Vidi joj se malo kose.

51. Gdje se vidi?
Malo iznad čela – ispod vela – s lijeve strane.

52. Kakve je boje?
Crne boje.

53. Vidi li se u Gospe ikada ijedno uho?
Ne – ne vidi nikada.

54. Kako to?
Ma, uši joj pokriva veo.

55. U što Gospa obično gleda za vrijeme ukazanja?
Obično gleda u nas – nekada u nešto drugo, ono što pokazuje.

56. Kako Gospa pritom drži svoje ruke?
Ruke su slobodne, opušteno raširene.

57. Kada drži sklopljene ruke?
Gotovo nikada – možda nekada na “Slavaocu”.

58. Miče li, gestikulira rukama za vrijeme ukazanja?
Ne gestikulira, osim ako što pokazuje.

59. Kud su joj kod raširenih ruku okrenuti dlanovi?
Dlanovi su joj redovito opušteni prema gore – prsti su isto opušteni.

60. Vide li joj se tada i nokti?
Vide djelomično.

61. Kakvi su – koje su boje?
Naravne boje – čisti snježni nokti.

62. Jeste li ikada vidjeli Gospine noge?
Ne – nikada – njih uvijek pokriva haljina.

63. Na kraju, je li Gospa stvarno lijepa, kako ste govorili?
Ma, ustvari mi ti nismo ništa o tomu kazali – njezina se ljepota ne da opisati – to nije ova naša ljepota – to je nešto rajsko – nešto nebesko – nešto što ćemo tek u raju vidjeti – i to samo donekle.

Preuzeto s medjugorje.hr

Pin It