ČITANJA: vl.: Post 3, 9-15.20; Jdt 13, 18b-19; Iv 19,25-27
BOJA LITURGIJSKOG RUHA: bijela
IMENDANI: Maksim, Ervin, Većeslav
NAPOMENA: ▪ Gdje se Duhovski ponedjeljak slavi kao blagdan, misni obrazac uzima se ili od svetkovine Duhova ili iz zavjetnih misa »O Duhu Svetom«. ▪ Danas započinje Ljetni kvatreni tjedan u su kojem vjernici pozvani na intenzivniju molitvu i djela pokore i ljubavi. Tjedan je posvećen molitvi za posvetu ljudskog rada i za urod zemlje. Kvatreni tjedan završava bogoslužjem kvatri u subotu, 6. travnja.
Prvo čitanje:
Post 3, 9-15.20
Neprijateljstvo ja zamećem između roda tvojega i roda ženina.
Čitanje Knjige postanka
Gospodin, Bog, zovne čovjeka: »Gdje si?« reče mu. On odgovori: »Čuo sam tvoj glas u vrtu, ali se pobojah jer sam gol pa se sakrih.« Nato mu reče: »Tko ti otkri da si gol? Da nisi jeo sa stabla s kojega sam ti zabranio jesti?« Čovjek odgovori: »Žena koju si mi dao — ona mi je dala sa stabla pa sam jeo.« Gospodin, Bog, reče ženi: »Što si to učinila?« »Zmija me prevarila, pa sam jela« odgovori žena.
Nato Gospodin, Bog, reče zmiji: »Jer si to učinila,
prokleta bila među svim životinjama i svom zvjeradi! Po trbuhu svome puzat ćeš
i zemlju jesti sveg života svog! Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene,
između roda tvojega i roda njezina: On će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu.« Svojoj ženi čovjek nadjene ime Eva, jer je majka svima živima.
Riječ je Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Jdt 13, 18bcde.19
Pripjev:
Ti si uzvišena dika roda našega!
Blagoslovljena bila, kćeri, od Boga Svevišnjega, više od svih drugih žena na zemlji! Blagoslovljen Gospodin Bog, stvoritelj neba i zemlje, koji te vodio da odsiječeš glavu vođi neprijatelja naših!
Jer tvoje pouzdanje neće iščeznuti iz srdaca ljudi, nego će se oni dovijeka sjećati Božje moći.
Evanđelje:
Iv 19, 25-34
Evo ti sina! Evo ti majke!
Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu
U ono vrijeme: Uz križ su Isusov stajale majka njegova, zatim sestra njegove majke, Marija Kleofina, i Marija Magdalena. Kad Isus vidje majku i kraj nje učenika kojega je ljubio, reče majci: »Ženo! Evo ti sina!« Zatim reče učeniku: »Evo ti majke!« I od toga časa uze je učenik k sebi!
Jim Caviezel u prepunoj Areni: “Vi Hrvati ste poput Davida, koji se ne boji boriti ni protiv jačeg protivnika”
Veliki molitveni dan započeo je već u 14 sati uvodnim blagoslovom duhovnika. Program se sastojao od tri cjeline: nagovora duhovnika i molitve uz glazbenu pratnju, svjedočanstva Jima Caviezela i slavljenja, a dvorana sa 17 tisuća mjesta prodana je do posljednjeg sjedala.
Početak molitvenog dana “Progledaj srcem” započeo je uvodnom molitvom i pjesmom, javlja hkm.hr.
LaudatoTV
Nakon toga duhovni nagovor vodio je fra Ivan Matić uz pratnju i slavljenje benda Yeshua i Mateja Galića.
Fra Stjepan Brčina i Amorose nastavili su u slavljeničkom tonu duhovno poticati okupljene na “preobrazbu srca i autentično svjedočenje svoje vjere.” Ništa manje poticajne nisu bile ni riječi vlč. Dražena Radigovića koji je naglasio da je “Isus kadar izliječiti svaku našu nemoć, bolest i trpljenje”, baš kao što i liječnici liječe bolesti, ali još je važniji “Isus koji liječi našu dušu i priprema je za vječnost”.
Don Mijo Grozdanić u nastavku je, uz pratnju grupe Emanuel, vodio duhovni nagovor te okupljene suočio s pitanjem Isusovog uskrsnuća. “Pitamo li se danas o tome? Razmišljamo li o toj istini? Da, Isus je uskrsnuo! Da, Isus je živ! Isus je ovdje s nama!”, rekao je glasno te izazvao oduševljenje okupljenih koji su to popratili pljeskom i odobravanjem.
Nakon pauze i kraćeg odmora, voditelj programa Marin Periš pozdravio je uvažene goste, predsjednika Hrvatske biskupske konferencije i zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutlešu, apostolskog nuncija u RH nadbiskupa Giorga Linguu, generalnog tajnika HBK, preč. doc. dr. Krunoslava Novaka, više provincijala hrvatskih redovničkih zajednica, Kseniju Abramović, direktoricu Laudato TV-a, goste iz EWTN i druge goste. Potom je najavio predavača Jima Caviezela koji je dočekan uz gromoglasni pljesak okupljenih sudionika ovog glazbeno-molitvenog spektakla.
Jim Caviezel govorio je o svojem životnom iskustvu vjere, putevima koje je kako sam kaže “vodila Gospa, majka Marija”. Istaknuo je važnost molitve krunice i potaknuo, posebno mlade, da se utječu Majci Mariji i njezinom moćnom zagovoru. Podijelio je također svoje iskustvo sa snimanja filma “Pasija” iz 2004. te iznio niz detalja, pogotovo o patnji koja je bila stvarna tijekom snimanja pojedinih scena tog filma. Jim Caviezel je, među ostalim, usporedio Hrvate s biblijskim Davidom. “Vi Hrvati ste poput Davida, koji se ne boji boriti ni protiv jačeg protivnika”, te da smo narod, iako brojčano mali, “velikog srca” i pritom izazvao oduševljenje prepune Arene. U jednom trenutku Jim Caviezel skinuo je gornji dio trenirke pokazavši dres Luke Modrića te ostatak svojeg svjedočanstva iznio u bijelo-crvenim kockicama. Posebno je pritom pozdravio sve naše biskupe, svećenike, duhovnike, i potaknuo ih na hrabrost u svjedočenju vjere i vodstvu povjerenog im naroda.
Sudionici su zakratko sudjelovali u izravnom prijenosu euharistijskog klanjanja koje je u obližnjoj crkvi Blažene Djevice Marije Remetinec-Blato, predvodio preč. Marko Kovač, a nakon klanjanja uslijedilo je slavljenje uz pjesmu svih izvođača.
Na koncu molitvenog dana “Progledaj srcem” otkriven je datum sljedećeg molitvenog dana, a to je 25. svibnja 2024. “Stoga, svi oni koji sada žale što svoju ulaznicu nisu kupili na vrijeme, mogu to učiniti odmah i sudjelovati na sljedećem!”, zaključio je voditelj programa Marin Periš.
Papa Franjo je na svetkovinu Duhova u nedjelju, 28. svibnja s prozora svoje radne sobe u Apostolskoj palači izmolio molitvu Kraljice neba s vjernicima i hodočasnicima okupljenim na Trgu sv. Petra. Donosimo u cijelosti Papino obraćanje vjernicima prije i nakon molitve Kraljice neba.
PAPA FRANJO
REGINA CAELI
Trg sv. Petra
Nedjelja, 28. svibnja 2023.
Draga braćo i sestre, dobar dan!
Danas, na svetkovinu Duhova, Evanđelje nas vodi u dvoranu Posljednje večere, gdje su se apostoli sklonili nakon Isusove smrti (Iv 20, 19-23). Uskrsli se na uskrsnu večer pojavljuje upravo u toj situaciji straha i tjeskobe i, dahnuvši u njih, kaže: „Primite Duha Svetoga“ (r. 22). Isus tako, darom Duha, želi osloboditi učenike od straha koji ih drži zatvorenima u kući, oslobađa ih kako bi mogli izaći i postati svjedoci i navjestitelji evanđelja. Zaustavimo se, dakle, nakratko na tome što čini Duh Sveti: oslobađa od straha.
Učenici su bili zatvorili vrata, kaže se u Evanđelju, „u strahu“ (r. 19). Isusova ih je smrt snažnu uzdrmala, njihovi su se snovi raspršili, nade nestale. I zatvorili su se unutra. Ne samo u tu prostoriju, nego unutra, u srcu. Htio bih ovo naglasiti: zatvoreni unutra. Koliko se puta i mi zatvaramo u sebe same? Koliko puta smo zbog neke teške situacije, nekog osobnog ili problema u obitelji, patnje koja je na nama ostavila trag ili u susretu sa zlom koje je oko nas, u opasnosti da polako potonemo u gubitak nade i nemamo hrabrosti ići naprijed? Mnogo puta se to događa. I tada se, baš kao apostoli, zatvaramo u sebe, zabarikadiramo se u labirint brigâ.
Braćo i sestre, to „zatvaranje u sebe“ događa se kad u najtežim situacijama dopustimo strahu da prevagne i da „iz svega glasa viče“ u nama. Kad uđe strah, mi se zatvaramo. Razlog je tome, dakle, strah: strah da nećemo uspjeti, da smo u svojim svakodnevnim borbama prepušteni sebi samima, da ćemo riskirati i zatim ostati razočarani, da ćemo donijeti pogrešne odluke. Braćo, sestre, strah koči, strah paralizira. I također izolira: pomislimo na strah od drugoga, od stranca, od onoga koji je različit, od onoga koji razmišlja drugačije. Možda postoji čak i strah od Boga: da će me kazniti, da je ljut na mene… Ako damo prostor tim lažnim strahovima, vrata se zatvaraju: vrata srca, vrata društva, pa i vrata Crkve! Tamo gdje je strah, tamo je zatvorenost. A to nije dobro.
Evanđelje nam, međutim, nudi lijek koji nam daje Uskrsli, a to je Duh Sveti. On izbavlja iz tamnicâ straha. Kad prime Duha, apostoli – danas to slavimo – izlaze iz dvorane Posljednje večere i idu u svijet otpuštati grijehe i naviještati radosnu vijest. Zahvaljujući njemu pobjeđujemo strahove i vrata se otvaraju. Zato što je to ono što čini Duh Sveti: daje nam osjetiti Božju blizinu i tako njegova ljubav izgoni strah, osvjetljava put, tješi, podupire u protivštinama. Kad se, dakle, suočimo sa strahovima i zatvorenostima zazovimo Duha Svetoga za nas, za Crkvu i za cijeli svijet: da nova Pedesetnica odagna strahove koji nas salijeću i ponovno zapali oganj Božje ljubavi.
Neka nas Presveta Marija, koja je prva bila ispunjena Duhom Svetim, zagovara kod Gospodina!
Nakon molitve Kraljice neba
Draga braćo i sestre!
Prošli tjedan, 22. svibnja, obilježena je 150. obljetnica smrti jedne od najvećih književnih ličnosti, Alessandra Manzonija. On je, svojim djelima, bio pjesnik žrtava i ljudi s ruba društva: oni su uvijek pod zaštitničkom rukom Božje providnosti, koji „obara i pridiže, muči i tješi“ i poduprti blizinom vjernih pastira Crkve, prisutnih u tekstovima Manzonijeva remek-djela.
Pozivam na molitvu za stanovništvo koje živi na granici između Mjanmara i Bangladeša, koje je teško pogođeno ciklonom: riječ je više od osamsto tisuća ljudi, osim mnogih Rohindža koji već ionako žive u oskudnim uvjetima. Dok ponovno izražavam svoju blizinu tom stanovništvu, obraćam se odgovornima da potaknu pristup humanitarnoj pomoći te apeliram na osjećaj ljudske i crkve solidarnosti kako bi se pomoglo toj našoj braći i sestrama.
Od srca pozdravljam sve vas, Rimljane i hodočasnike iz Italije u mnogih zemalja, posebno vjernike iz Paname kao i sudionike hodočašća Nadbiskupije Tulancingo u Meksiku u čast Gospe od Anđela (Nuestra Señora de los Angeles), kao i skupinu vjernika iz Novellane u Španjolskoj. Pozdravljam, nadalje, vjernike iz Celesea (Padova) i Barija i upućujem svoj blagoslov svima koji su se okupili u Poliklinici Gemelli kako bi promicali inicijativu bratstva s oboljelima.
U sljedeću srijedu, na kraju mjeseca svibnja, u marijanskim svetištima diljem svijeta planirane su molitve kao podrška pripremama za sljedeću Redovitu skupštinu Biskupske sinode. Molimo Djevicu Mariju da svojom majčinskom zaštitom prati tu važnu etapu Sinode. Njoj povjeravamo također želju za mirom tolikih naroda diljem svijeta, posebno stanovništva mučeničke Ukrajini.
Svima želim ugodnu nedjelju i molim vas ne zaboravite moliti za mene. Dobar tek i doviđenja!
Ovu je molitvu Ivan Pavao II. naučio od oca, a onda ju je molio svakoga dana
Prije nego što je postao svećenikom, svetoga Ivana Pavla II. otac je u vjeri formirao kod kuće. Osvrćući se na to vrijeme, Ivan Pavao II. nazvao bi to razdoblje u svojemu životu „prvim, kućnim sjemeništem”.
Među mnogim stvarima kojima ga je tata naučio bila je posebna molitva Duhu Svetome, piše Aleteia.
Pisac Jason Evert otkriva ovu molitvu u svojoj knjizi Sveti Ivan Pavao Veliki: Njegovih pet ljubavi.
„Karol stariji dao mu je molitvenik o Duhu Svetomu, kojim se služio cijeloga života, a naučio ga je i sljedeću molitvu te ga je uputio da je svaki dan moli:
Duše Sveti, molim te za dar mudrosti, da bolje upoznam Tebe i Tvoja božanska savršenstva, za dar razuma, da jasno razaznam duh otajstava svete vjere, za dar savjeta, da mogu živjeti u skladu s načelima ove vjere, za dar znanja, da u Tebi mogu tražiti savjet i da ga u Tebi uvijek nalazim, za dar jakosti, da me nikakvi strahovi ili zemaljske djelatnosti nikada ne bi odvojili od Tebe, za dar pobožnosti, da mogu uvijek služiti Tvojemu Veličanstvu sa sinovskom ljubavlju, za dar straha Gospodnjega, da se grozim grijeha, koji vrijeđa Tebe, o Bože moj.”
Kasnije će Ivan Pavao II. otići tako daleko da ustvrdi da je ta molitva pola stoljeća kasnije kao svoj plod donijela njegovu encikliku o Duhu Svetome, Dominum et Vivificantem (Gospodina i životvorca).
Ako tražite svakodnevnu molitvu koja će vas nadahnuti, pokušajte moliti ovu, koju je sveti Ivan Pavao II. molio svakoga dana!
Danas na Podbrdu molimo krunicu u 14 sati, u petak je križni put na Križevcu u 16 sati. (ljetni molitveni program).
Ovaj tjedan su ljetne kvatre. Čitav tjedan moli se za posvećenje ljudskog rada te za urod zemlje, a posti se u srijedu, petak i subotu. U subotu ujutro slavimo misu s posebnim misnim obrascima i molitvama kvatri.
U srijedu, 31. svibnja u 20:00 sati u kapelici klanjanja biti će sv. misa i obnova zavjeta za mlade iz Međugorja. Pozivamo roditelje i mlade iz naše župe da se odazovu na ovaj poziv.
Od četvrtka (1. lipnja) mijenja se satnica večernjeg molitvenog programa. Ljetni molitveni program bit će od 1. lipnja do 1. rujna. Krunica će počinjati u 18 sati, a sveta misa u 19 sati. Križni put na Križevcu petkom i molitva krunice na Podbrdu nedjeljom bit će u 16 sati.
Kroz ova tri mjeseca mijenja se večernji molitveni program subotom. Subotom nakon večernje mise slijedi molitva za zdravlje duše i tijela te slavna otajstva krunice, a od 22 do 23 sata klanjanje Presvetom oltarskomsakramentu.
Idući petak, subota i nedjelja prvi su u mjesecu i dani su pomirenja. Sveta misa u Miletini je u petak u 6:45 sati, a na Vionici u subotu u 7 sati.
U iduću nedjelju 4. lipnja je svetkovina Presvetog Trojstva. Raspored sv. misa: župna crkva 7, 8, 9:30, 11 i 19 sati. Blagoslov polja je na Jovanovića groblju u 11 sati. U područnim crkvama, u Vionici, Miletini svete mise su u 9 sati.
Blagdan Duhova ili Pedesetnica je dan kada se slavi silazak Duha Svetoga na apostole. Dogodio se, kako mu ime govori, pedeseti dan poslije Uskrsa.
Crkva slavi Nedjelju Pedesetnice ili svetkovinu Duhova, jedna je od najstarijih kršćanskih svetkovina Crkve. To je blagdan silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova Uskrsnuća. Od tuda i izraz Pedesetnica. Slavi se i kao blagdan “rođenja Crkve”, jer Djela Apostolska navode da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”. Isus je svojim apostolima obećao poslati Duha Svetoga. Duh Sveti spustio se nad apostole u obliku plamenih jezika. Plamen svijetli, daje toplinu, čisti, a toplina daje životnu snagu. Sve su to osjetili i sami apostoli primivši u sebe božanski plamen. Njihovim je srcem prostrujala neka tajanstvena snaga, koja ih je tjerala na propovijedanje, na svjedočenje.
Isus Krist je jedini Spasitelj svijeta. No, bez Duha Svetoga taj spas ne bi mogao do kraja svijeta biti ostvaren. Isus Krist je uzeo na sebe naše grijehe i patnje, bolesti, smrti i krivice. Sve je to uništio na svom križu, a onda u svom uskrsnuću nas uskrisio i tako započeo novo čovječanstvo. No sve je zaokruženo dolaskom Duha Svetoga. Isusu je bilo važno da Duh Sveti siđe na apostole i Crkvu. On je rekao: „Ne idite iz grada dok se ne obučete u silu odozgor”.
Na nedjelju Duhova, kada je Duh Sveti sašao nad apostole, oni su dobili darove Duha Svetoga. Ti su im darovi pomogli ispuniti njihovu misiju, a to je propovijedati Evanđelje svim narodima. I nama ovi darovi, po sakramentu svete krizme, pomažu da živimo kršćanskim životom, da živimo u Kristu, a Krist u nama. Potrebno je svima nama osvijestiti da je Duh Sveti veličanstveni dar svijetu.
Drugi Vatikanski sabor je ustvrdio: “Duh Sveti održava Crkvu mladom!” Možda je to to! Ako se obraćamo više njemu u svom životu, ostat ćemo uvijek duhom mladi i svježi. Recept vječne mladosti je otkriven!
Duhovi su i važan folklorni datum, u kojem su se davni proljetni stočarski i poljodjelski običaji vezali s kršćanskim blagdanom: izvođenje stada, kićenje cvijećem, umivanje u ranu zoru, razna natjecanja (u srednjem vijeku viteški turniri), maskiranje, plesovi. U istočnim hrvatskim krajevima (Slavonija, Srijem, Bačka) poznat je narodni običaj kraljice (kraljevi, ljelje). Duhu Svetom posvećena su mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Jarun, Zagreb-Sveti Duh, Jastrebarsko, Lučelnica kod Jastrebarskog, Noršić Selo kod Samobora, Žejinci kod Luke, Nuštar, Čepin, Feričanci, Gornji Bogićevci, Požega, Slavonski Brod, Beravci kod Velike Kopanice, Veliki Grđevac, Đulovac, Lonja kod Siska, Gojlo kod Kutine, Blagaj kod Slunja, Nova Vas kod Poreča, Štrped kod Buzeta, Bale, Male Drage kod Brod Moravica, Podgradina kod Posedarja, Posedarje, Tisno, Šibenik, Lovreć, Tijarica kod Trilja, Split, Omiš, Korušce kod Klisa, Vrbanj kod Starog Grada na Hvaru, Škrip kod Supetra na Braču, Vis, Nova Bila kod Travnika, Fojnica, Novi Sad).
Molitva Duhu Svetom Dahni u mene, Duše Sveti, da moje misli budu svete! Pokreni me, Duše Sveti, da moj posao bude posvećen! Privuci moje srce da zavolim samo ono što je sveto! Zaštiti me, Duše Sveti, da mogu uvijek biti svet. Sv. Augustin
ČITANJA: Dj 2,1-11; Ps 104,1ab.24ac.29bc-31.34; 1Kor 12,3b-7.12-13; Iv 20,19-23
BOJA LITURGIJSKOG RUHA: crvena
IMENDANI: German, Vilim, Velimir, Teodul
NAPOMENA: ▪ Nakon drugoga čitanja čita se ili pjeva Posljednica. ▪ Nakon nedjelje Pedesetnice uskrsna se svijeća prenese i postavi pored krsnog zdenca. Pali se u slavljima krštenja da bi se na njoj palile krsne svijeće. U bogoslužju sprovoda uskrsna se svijeća postavlja i pali pored lijesa da bi se na taj način pokazalo kako je kršćaninova smrt njegova istinska osobna Pasha. (U tom slučaju kod lijesa nisu potrebne druge svijeće.)
Prvo čitanje:
Dj 2, 1-11
Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti.
Čitanje Djela apostolskih
Kad je napokon došao dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu. I eto iznenada šuma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuću u kojoj su bili. I pokažu im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te siđe po jedan na svakoga od njih. Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im već Duh davaše zboriti.
A u Jeruzalemu su boravili Židovi, ljudi pobožni iz svakog naroda pod nebom. Pa kad nasta ona huka, strča se mnoštvo i smete jer ih je svatko čuo govoriti svojim jezikom. Svi su bili izvan sebe i divili se govoreći: »Gle! Nisu li svi ovi što govore Galilejci? Pa kako to da ih svatko od nas čuje na svojem materinskom jeziku? Parti, Međani, Elamljani, žitelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije, Frigije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridošlice Rimljani, Židovi i sljedbenici, Krećani i Arapi – svi ih mi čujemo gdje našim jezicima razglašuju veličanstvena djela Božja.«
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Ps 104, 1ab.24ac.29b-31.34
Pripjev:
Pošalji Duha svojega, Gospodine, i obnovi lice zemlje!
Blagoslivljaj, dušo moja, Gospodina! Gospodine, Bože moj, silno si velik! Kako su brojna tvoja djela, Gospodine! Puna je zemlja stvorenja tvojih.
Ako dah im oduzmeš, ugibaju, i opet se u prah vraćaju. Pošalješ li dah svoj, opet nastaju, i tako obnavljaš lice zemlje.
Neka dovijeka traje slava Gospodnja: nek se raduje Gospodin u djelima svojim! Bilo mu milo pjevanje moje! Ja ću se radovati u Gospodinu.
Drugo čitanje:
1Kor 12, 3b-7, 12-13
U jednom Duhu svi smo u jedno tijelo kršteni.
Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima
Braćo! Nitko ne može reći: »Gospodin Isus« osim u Duhu Svetom. Različiti su dari, a isti Duh; i različite službe, a isti Gospodin; i različita djelovanja, a isti Bog koji čini sve u svima. A svakomu se daje očitovanje Duha na korist.
Doista, kao što je tijelo jedno te ima mnogo udova, a svi udovi tijela iako mnogi, jedno su tijelo – tako i Krist. Ta u jednom Duhu svi smo u jedno tijelo kršteni bilo Židovi, bilo Grci, bilo robovi, bilo slobodni. I svi smo jednim Duhom napojeni.
Riječ Gospodnja.
Evanđelje:
Iv 20, 19-23
Kao što mene posla Otac, i ja šaljem vas: Primite Duha Svetoga.
Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu
Uvečer onoga istog dana, prvog u tjednu, dok su učenici u strahu od Židova bili zatvorili vrata, dođe Isus, stane u sredinu i reče im: »Mir vama!« To rekavši, pokaza im svoje ruke i bok. I obradovaše se učenici vidjevši Gospodina. Isus im stoga ponovno reče: »Mir vama! Kao što mene posla Otac i ja šaljem vas.«
To rekavši, dahne u njih i kaže im: »Primite Duha Svetoga. Kojima otpustite grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im.«
Kad uđosmo u Rim, Pavlu su dopustili stanovati zasebno, zajedno s vojnikom koji ga je čuvao.
Nakon tri dana sazva on židovske prvake. Kad se sabraše, reče im: »Ja, braćo, ne učinih ništa protiv naroda ni običaja otačkih, a ipak me okovana u Jeruzalemu predadoše u ruke Rimljana. Oni me nakon istrage htjedoše pustiti jer nije na meni bilo ništa čime bih zaslužio smrt. Kako se Židovi tome opriješe, bio sam prisiljen prizvati se na cara; ne dakle stoga što bih imao bilo za što tužiti svoj narod. S toga dakle razloga zamolih vidjeti vas i obratiti vam se jer zbog nade Izraelove nosim ove verige.«
Pavao osta pune dvije godine u svom unajmljenom stanu gdje je primao sve koji su dolazili k njemu, propovijedao kraljevstvo Božje i naučavao o Gospodinu Isusu Kristu sa svom slobodom, nesmetano.
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Ps 11, 4-5.7
Pripjev:
Čestiti će gledati lice tvoje, Gospodine.
Gospodin je u svom svetom Hramu, Gospodin na nebeskom sjedi prijestolju. Oči njegove motre, vjeđama proniče sinove ljudske.
Gospodin proniče pravedna i nepravedna, iz dna duše mrzi silnika. Pravedan je Gospodin i pravednost ljubi, čestiti će gledat lice njegovo.
Evanđelje:
Iv 21, 20-25
Ovo je učenik što ovo napisa i njegovo je svjedočanstvo istinito.
Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu
U ono vrijeme: Petar se okrene i opazi da ga slijedi onaj učenik kojega je Isus ljubio i koji se za večere bijaše privio Isusu uz prsa i upitao ga: »Gospodine, tko će te to izdati?« Vidjevši ga, Petar kaže Isusu: »Gospodine, a što s ovim?« Odgovori mu Isus: »Ako hoću da on ostane dok ne dođem, što je tebi do toga? Ti idi za mnom!« Stoga se pronese među braćom glas da onaj učenik neće umrijeti. No Isus nije rekao: »Neće umrijeti«, nego: »Ako hoću da on ostane dok ne dođem, što je tebi do toga?«
Taj učenik za ovo svjedoči i ovo napisa. I znamo da je istinito svjedočanstvo njegovo. A ima još mnogo toga što učini Isus i kad bi se sve redom popisalo, sav svijet, mislim, ne bi obuhvatio knjiga koje bi se napisale.
Jednom se jedna žena došla ispovjediti o. Filipu, govoreći da ima naviku ogovarati neke osobe. Svetac je odriješi, ali joj dade posebnu pokoru. Rekao joj je neka pođe kući, uzme kokoš pod ruku i vrati se k njemu. Putem neka kokoši počupa sve perje. Žena učini kako joj je o. Filip rekao. Kad se ponovno našla pred njim, on joj se obrati s novom zapovijedi: Sada se vrati kući i pokupi sve perje do posljednjeg koje si, dolazeći ovamo, pustila da padne na ulicu! Žena s pravom odgovori da je nemoguće pokupiti sve perje jer ga je vjetar posvuda raspršio. Onda Filip zaključi: Kao što je nemoguće sakupiti sve perje koje je vjetar jednom raspršio, tako je nemoguće povući mrmljanja i ogovaranja kad su jednom izišla iz ustiju.
O poniznosti
Pročulo se po cijelom Rimu kako neka časna sestra živi sveto i pobožno te po cijele dane moli i vrši pokoru; htjeli su je već za života častiti kao sveticu, a narod je svakodnevno hrlio k njoj. Papa je htio provjeriti radi li se tu o pravom svetom životu ili o nečemu drugome, pa je zamolio o. Nerija da ode posjetiti tu sestru i onda mu kaže svoje mišljenje. Filip je požurio do samostana u kojem je ta sestra živjela. Budući da je malo čas padala kiša, ulice Rima bile su pune lokava, i Filip je svojim cipelama ugazio u gotovo svaku od njih.
Kada je došao do samostana, zamolio je sestru vrataricu da mu pozove „sveticu“, no vratarica je odgovorila da je sestra u kapelici u dubokoj molitvi te ju ne smije ometati. No, Filip je bio veoma uporan pa su pozvali dotičnu sestru iz kapele rekavši joj da ju Filip Neri hitno treba. Kada je sestra došla, pitajući se što je tako hitno, Filip joj je odgovorio da ima prljave cipele i da je došao da mu ih ona očisti. Na to je dotična sestra planula; strašno se naljutila na o. Filipa jer ju je zbog tog bezveznog razloga pozvao iz kapelice u kojoj se nalazila u ekstazi. Filip je tako zaključio da je daleko od svetosti, jer joj nedostaje najbitnija stvar: poniznost.
