Author

FMteam

Browsing

MISNA ČITANJA – 27. LISTOPADA 2023.

Lice zemlje i neba umijete rasuditi. Kako onda ovo vrijeme ne rasuđujete?

XXIX. tjedan kroz godinu

Petak, 27. 10. 2023.

Svagdan

ČITANJA:
Rim 7,18-25a; Ps 119,66.68.76-77.93-94; Lk 12,54-59

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Namat, Bartol, Bartolomej, Bare, Flor, Florijan

NAPOMENA:
▪ Pulska biskupija: Sv. Flor, spomendan.

Prvo čitanje:

Rim 7, 18-25a

Tko će me istrgnuti iz ovoga tijela smrtonosnoga?

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima

Braćo! Znam da dobro ne prebiva u meni, to jest u mojem tijelu. Uistinu: htjeti mi ide, ali ne i činiti dobro. Ta ne činim dobro koje bih htio, nego zlo koje ne bih htio — to činim. Ako li pak činim ono što ne bih htio, nipošto to ne radim ja, nego grijeh koji prebiva u meni.

Nalazim dakle ovaj zakon: Kad bih htio činiti dobro, nameće mi se zlo. Po nutarnjem čovjeku s užitkom se slažem sa Zakonom Božjim, ali opažam u svojim udovima drugi zakon koji vojuje protiv zakona uma moga i zarobljuje me zakonom grijeha koji je u mojim udovima. Jadan li sam ja čovjek! Tko će me istrgnuti iz ovoga tijela smrtonosnoga? Hvala Bogu po Isusu Kristu Gospodinu našem!

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 119, 66.68.76-77.93-94

Pripjev:

Nauči me, Gospodine, pravilima svojim.

Nauči me razumu i znanju,
jer u zapovijedi tvoje vjerujem.

Ti si tako dobar i dobrostiv:
nauči me pravilima svojim.

Tvoja ljubav neki mi bude tješiteljicom
po obećanju koje si dao sluzi svom.

Nek dođe na me milosrđe tvoje da poživim,
jer Zakon tvoj moja je naslada.

Naredaba tvojih neću zaboravit dovijeka,
jer po njima ti me oživljavaš.

Tvoj sam, Gospodine: spasi me,
jer tvoje ja ištem naredbe.

Evanđelje:

Lk 12, 54-39

Lice zemlje i neba umijete rasuditi, kako onda ovo vrijeme ne rasuđujete?

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Reče Isus mnoštvu: »Kad opazite da se oblak diže na zapadu, odmah kažete: ‘Kiša će!’ I bude tako. Kad zapuše južnjak, kažete: ‘Bit će vrućine!’ I bude. Licemjeri! Lice zemlje i neba umijete rasuditi, kako onda ovo vrijeme ne rasuđujete?«

»Zašto sami od sebe ne sudite što je pravo? Kad s protivnikom ideš glavaru, na putu sve uloži da ga se oslobodiš pa te ne odvuče k sucu. Sudac će te predati izvršitelju, a izvršitelj baciti u tamnicu. Kažem ti: nećeš izići odande dok ne isplatiš do posljednjeg novčića.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Više od 500 hodočasnika iz Austrije u Međugorju obnovilo posvetu Blaženoj Djevici Mariji

Na samom kraju mjeseca listopada, mjeseca koji je na poseban način posvećen Blaženoj Djevici Mariji i molitvi krunice, u Međugorju se nalaze brojni strani hodočasnici iz Francuske, Indije, Španjolske, Poljske, Italije, SAD-a, Irske, iz zemalja Južne Amerike… a posebno je vidljiv i veliki broj hodočasnika koji je stigao iz Austrije. Tako se ovih dana u Međugorju nalazi nekoliko stotina hodočasnika iz Austrije, a njihov broj će u idućim danima još više porasti. Kako su nam kazali, svaki njihov dolazak u Međugorje je blagoslovljen i pun milosti, ali ovaj sada je poseban. Naime, 26. listopada je Dan državnosti Republike Austrije, a hodočasnici iz Austrije na ovaj datum već 15-ak godina dolaze u Međugorje u većem broju kako bi proslavili Dan državnosti Republike Austrije, kako bi slavili svetu misu toga dana, ali i kako bi obnovili posvetu svoga naroda Blaženoj Djevici Mariji.

Tako je više od 500 hodočasnika jutros u 9 sati u prepunoj crkvi sv. Jakova u Međugorju slavilo svetu misu na njemačkom jeziku, a nakon svete mise, predvođeni svojim svećenicima krenuli su u procesiji prema Gospinom kipu koji se nalazi ispred crkve sv. Jakova. Pred Gospinim kipom su najprije izmolili molitve zahvale i prošnje, te zatim i posvetu Austrije i njenih stanovnika Blaženoj Djevici Mariji, a na kraju su i zapjevali nekoliko marijanskih pjesama.

„Za nas Austrijance je jako važno da smo na Dan državnosti ovdje u Međugorju. Nakon Drugog svjetskog rata Austrija je bila prva nacija koja se oslobodila od Rusije i to zahvaljujući pokretu molitve krunice. Zato je za nas jako važno da budemo ovdje u Međugorju, da se zahvaljujemo Gospi za slobodu države i za njenu veliku zaštitu kroz cijelo ovo vrijeme. Za nas Austrijance je jako važno da smo ovdje u Međugorju, da se zahvalimo za zaštitu i da također izmolimo njenu zaštitu za vrijeme koje će doći”, kazao nam je Alfred Ofner, stalni đakon iz bečke nadbiskupije.

Hodočasnici iz Austrije u Međugorju će ostati nekoliko dana gdje će svakodnevno sudjelovati na večernjem molitvenom programu na vanjskom oltaru crkve sv. Jakova, posjetit će međugorska brda – brdo Križevac i Brdo ukazanja, ispovjediti se u ovoj ispovjedaonici svijeta, slušati brojna svjedočanstva, a tijekom hodočašća katehezu će im održati i mons. Aldo Cavalli, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje.

Više na Radiopostaja Mir Međugorje

Vicka o Isusovom ukazanju: “To neću nikad zaboravit! Nešto neopisivo!”

Je li se Isus ukazao u Međugorju? Kako izgleda? Što je rekao vidiocima? 

Fra Janko Bubalo, član Hercegovačke franjevačke provincije i književnik pratio je međugorska ukazanja od njegovih samih početka. Godinama je dolazio u Međugorje ispovijedati i tako stjecao iskustva o međugorskoj duhovnosti. Kao vidljivi ishod takvoga rada bila je njegova knjiga “Tisuću susreta s Gospom u Međugorju” (1985).

Doživjela je svjetski uspjeh i bila nagrađena. U knjizi o svojim iskustvima govori vidjelica Vicka. No, uz ovaj razgovor fra Janko je razgovarao o istim stvarima i s drugim vidiocima. Na kraju je objavio samo razgovor s Vickom jer mu se činilo da je ona najsveobuhvatnije odgovorila na njegova pitanja. 

Kroz razgovor opisan u knjizi izneseni su mnogi događaji i zgode tijekom tih susreta s Gospom dok se u jednom dijelu spominju i ukazanja Isusa u Međugorju. Prema Vickinom svjedočanstvu koje datira od početaka ukazanja pa do 1985. godine, Isus se ukazao sedam ili osam puta i nikada nije dolazio bez Gospe. Od toga tri puta se ukazao kao dijete a kao odrastao jednom kao božanski lijep, kako kazuje Vicka, dok ga u ostalim ukazanjima opisuje izmučenog i krvavog. Na pitanje fra Janka je li im se Isus direktno obratio, Vicka  potvrdno odgovora.

Razgovor iz knjige-intervjua “Tisuću susreta s Gospom u Međugorju” vam donosimo u cijelosti u kojem Vicka otkriva ono što zanima podjednako i vjernike i znanstvenike – Isusov izgled.

GOSPA S ISUSOM

Fra Janko – A sad, Vicka, nešto o Gospi s Isusom. Možda malo čudno rekoh »o Gospi s Isusom«, ali kako ovdje Gospa igra glavnu vidljivu ulogu, može se to i tako reći. Ja sam mnogo puta pokušavao od vas vidjelaca, od tebe posebno, saznati da li se uz Gospu ikada i Isus pojavljivao. Pa da to i ovdje sada malo pokušamo pretresti?

Vicka – Dobro. A ja mislim da sam ja tebi o tomu već dosta govorila, ali ako ti oćeš opet nešto, pa ja što znadem…

Fra Janko – Dobro, Vicka. A bi li mi mogla reći koliko su se puta Isus i Gospa zajedno ukazali?

Vicka – Ne znam točno. Možda sedam-osam puta.

Fra Janko – Da li se Isus ukazivao kao dijete ili kao odrastao?

Vicka – I tako i tako. Dobro sam upamtila, a to sam ti i govorila da se tri puta ukazao kao dijete.

Fra Janko – A kada i kako je to bilo?

Vicka – Toga se točno sjećam. Prvi put na prvom ukazanju, na Ivanjdan. Drugi put na Malu Gospu, prve godine ukazanja. A treći put na zadnju božićnu večer.

Fra Janko – To na ovu prošloga Božića?

Vicka – Jest, jest. Baš tada! Divno je izgledao. Ma to se ne da opisat! I Gospa je bila neobično radosna. Ko da si u nebu. I šta ću kazat!

Fra Janko – Vicka, dobro, dobro si se sjetila. A kao odrastao?

Vicka – Pa rekla sam, nekoliko puta.

Fra Janko – Kako je tada izgledao?

Vicka – Većinom je strašno izgledao: Krvav, popljuvan, izranjen… strašno! Mi smo jednom svi udarili u plač kad smo ga vidili.

Fra Janko – Ti kažeš »većinom«. Znači da nije uvijek takav bio?

Vicka – Nije. Jednom je bio potpuno čist. Vidio se samo do pasa. Lice božansko, neopisivo… Ali tada je samo malo s nami osta.

Fra Janko – Još štogod, Vicka.

Vicka – A ja! Na zadnju Veliku subotu izgledao je isto krvav i popljuvan, ali ispod toga divno, divno lice…

Fra Janko – Dobro. A tko vam je kazivao, da je to Isus?

Vicka – Pa znamo i mi štogod. A i Gospa bi nam to rekla.

Fra Janko – Šta bi vam ona rakla?

Vicka – Govorila nam je da je to njezin Sin, kako je on mnogo trpio, ali da je opet pobijedio, i da je ona tu samo da proslavi svoga Sina… Dosta nam je toga o tomu govorila.

Fra Janko – Dobro, Vicka. A je li vam ikad Isus sam nešto govorio?

Vicka – Jest jednom. Slično ko i Gospa. Koliko je on patio, a opet je pobijedio. Reka nam je: »Samo čvrsto vjerujte. Molite i ne bojte se, anđeli moji. I vi ćete pobijedit… «

Fra Janko – A je li vam se ikada Isus sam ukazivao?

Vicka – Ne, ne! Nije nikada.

Fra Janko – Je li Isus u takvim prigodama dolazio zajedno s Gospom ili…?

Vicka – On je obično dolazio malo kasnije, a malo je prija odlazio.

Fra Janko – A nisi mi rekla kako je Isus onako općenito izgledao.

Vicka – Kako misliš?

Fra Janko – Pa mislim na lice, oči, kosu i…

Vicka – Nije se uvijek moglo sve vidjeti. A imao je: oči ko kafenastocrne, imao je malu bradu, pomalo kovrčavu kosu… I tako.

Fra Janko – I to je sve što bi ti o tomu znala?

Vicka – Tako nekako. Ko će se svega sjetit?

Fra Janko – Dobro. S ovim onda možemo i završiti.

Vicka – A ja! Možda bi mogla reći još ovo: jednom nam je Gospa prikazala jedan divan kraj (što reknu pejsaž). Divne šumice, brigovi i dolinice… Sve puno cvijeća i tica… Po tomu se igra jedan divan dječak. Mi nismo znali šta je to. A onda nam je Gospa rekla da je to njezin Sin dok je rastao i pripremao se za nas.

Fra Janko – A sjećaš se, biva, toga?

Vicka – Ma to neću nikad zaboravit! Nešto neopisivo.

U Krakovu je preminula bliska prijateljica Ivana Pavla II., zbog nje je osobno pisao Padru Piju

Nakon što je postao papa, Ivan Pavao II. povjerio je Półtawskoj vođenje njegovih privatnih dokumenata, a s vremenom je u Vatikanu postala poznata kao osoba koja ima izravan pristup Ivanu Pavlu II. i ne boji se intervenirati kod njega.


U Krakovu je u 102. godini života preminula poljska psihijatrica i bliska prijateljica Ivana Pavla II. Wanda Półtawska.

Smatra se da je Półtawska izravno utjecala na misao Ivana Pavla II. o čemu je govorila u sklopu svoje biografije: “Nisam mjerila taj utjecaj, ali sigurno sam ostvarila utjecaj kao žena na potpuno novu stvarnost jer on nije imao prilike imati sestru ili majku. Njegova je majka umrla rano, a njemu je ženski svijet bio zanimljiv i bio je fasciniran ženstvenošću.”

Półtawska je i jedna od preživjelih svjedokinja nacističkog koncentracijskog logora u Ravensbrücku gdje su na njoj vršeni okrutni pseudo-medicinski eksperimenti.

Nakon Drugoga svjetskog rata posvetila se studiju medicine, doktorirala psihijatriju te se udala i dobila četvero djece.

Prema njezinoj biografiji, Karola Wojtyłu upoznala je 1953. godine nakon što se ispovjedila kod njega. Poslije tog prvog susreta zaključila je da je pronašla svećenika koji ju razumije i može joj “pokazati svjetlo”, te je Wojtyła postao njezin duhovnik.

Godine 1962. Półtawska, koju je Wojtyła u komunikaciji zvao “moja mala sestra”, dobila je tumor. Čuvši vijesti, Wojtyła je odlučio žurno pisati Padru Piju moleći ga da se pomoli za Półtawsku čiji je život bio “u velikoj opasnosti”. Nakon što je Półtawska došla na operacijski stol liječnici su ostali u čuđenju jer je tumor nestao.

Wojtyła nije imao puno dileme kome zahvaliti za ovakav rasplet. Obratio se Padru Piju pismom u kojem je, između ostaloga, stajalo:

“Poštovani oče, žena koja živi u Krakovu u Poljskoj i majka je četvero djece, 21. studenoga, prije kirurške operacije, iznenada je ozdravila. Bogu hvala! I vama, poštovani oče, nudim najveću moguću zahvalnost u ime žene, njezina muža i cijele njezine obitelji.”

Nakon što je postao papa, Ivan Pavao II. povjerio je Półtawskoj vođenje njegovih privatnih dokumenata, a, kako piše Pap, s vremenom je u Vatikanu postala poznata kao osoba koja ima izravan pristup Ivanu Pavlu II. i ne boji se intervenirati kod njega.

Wanda Półtawska bila je poznata i po svojem predanom radu na promicanju obiteljskih vrijednosti te kao snažan borac za prava nerođenih. Godine 2016. Półtawska je zbog svojeg rada na promicanju obiteljskih vrijednosti odlikovana redom Bijelog orla, najvišim odlikovanjem koje Republika Poljska dodjeljuje kako civilima tako i vojnicima za njihovu službu.

SVETAC DANA – SV. DEMETRIJE SRIJEMSKI

Za Dioklecijanova progonstva osuđen je na smrt, mučen i pogubljen na jednom od savskih mostova oko 304. zbog čuvanja svetih knjiga. Najpoznatiji je od takozvanih srijemskih mučenika.


Današnji sveti zaštitnik je Demetrije Srijemski, đakon i mučenik, čije je djelovanje vezano i uz naše krajeve.

Rođen je oko 270. kao sin visokog vojnog časnika. Đakon sirmijskog biskupa mučenika Ireneja, za Dioklecijanova progonstva osuđen je na smrt, mučen i pogubljen na jednom od savskih mostova oko 304. zbog čuvanja svetih knjiga. Najpoznatiji je od takozvanih srijemskih mučenika. Na mjestu pogubljenja izvan zidina Sirmija bila mu je podignuta bazilika. Kad je hunski kralj Atila 441. razorio Sirmij, relikvije su mu prenesene u Solun, u kojem je postao domaći svetac, a njegova bazilika (V. stoljeće) sjedište štovanja za sav kršćanski Istok.

Njegov kult jako je raširen na Istoku, posebno u Grka i pravoslavnih Slavena, ali i u Hrvata. Po njemu je ime dobio i veliki hrvatski kralj Dmitar Zvonimir, pa danas svoj imendan slave i naši Zvonimiri i Zvonke.

U srednjem vijeku bio je omiljeni zaštitnik vojnika, vitezova i križara. Sačuvano je 20 svečanih govora koje su o njemu izrekli visoki crkveni dostojanstvenici. Antički Sirmium, u IV. stoljeću, politička i crkvena metropola rimske Panonije, nazvan je 1180. godine po crkvi svetog Demetrija Civitas Sancti Demetrii, potom Dmitrovica, pa Mitrovica i na kraju Srijemska (Sremska) Mitrovica.

Stoga je sveti Demetrije zaštitnik Srijemske Mitrovice, grada, župe i Srijemske biskupije. Zaštitnik je i Soluna, Beograda te mnogih drugih naselja, biskupija, župa, crkava i kapela diljem kršćanskog svijeta i u hrvatskim krajevima (Piškorevci kod Đakova – grkokatolici, Brodski Drenovac kod Pleternice, Trenkovo kod Velike, Zadar – Sveučilište, Gabrili – Konavle, Ravno – Oblat, pravoslavne crkve u Dalju, Malom Grđevcu, Bračevcima kod Đakova i Stupovači kod Kutine).

Izvor: Bitno.net

MISNA ČITANJA – 26. LISTOPADA 2023.

Nisam došao dati mir nego razdjeljenje.

XXIX. tjedan kroz godinu

Četvrtak, 26. 10. 2023.

Svagdan

ČITANJA:
Rim 6,19-23; Ps 1,1-4.6; Lk 12,49-53

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Dimitrije Srijemski, Dmitar, Lucijan, Albin, Damjan

NAPOMENA:
▪ Srijemska biskupija: Sv. Dimitrije, zaštitnik Biskupije. ▪ Požeška biskupija: Sv. Demetrije (Mitar), mučenik, obvezatan spomendan.

Prvo čitanje:

Rim 6, 19-23

Sada pak, oslobođeni grijeha, postali ste sluge Božje.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima

Braćo! Po ljudsku govorim zbog vaše ljudske slabosti: kao što nekoć predadoste udove svoje za robove nečistoći i bezakonju — do bezakonja, tako sada predajte udove svoje za robove pravednosti — do posvećenja. Uistinu, kad bijaste robovi grijeha, »slobodni« bijaste od pravednosti. Pa kakav ste plod onda imali? Onoga se sada stidite jer svršetak je tomu — smrt. Sada pak pošto ste oslobođeni grijeha i postali sluge Božje, imate plod svoj za posvećenje, a svršetak — život vječni. Jer plaća je grijeha smrt, a dar Božji jest život vječni u Kristu Isusu, Gospodinu našem.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 1, 1-4.6

Pripjev:

Blago čovjeku koji se uzda u Gospodina.

Blago čovjeku koji ne slijedi savjeta opakih,
ne staje na putu grešničkom
i ne sjeda u zbor podrugljivaca,
već uživa u Zakonu Gospodnjem,
o Zakonu njegovu misli dan i noć.

On je ko stablo zasađeno
pokraj voda tekućica
što u svoje vrijeme plod donosi;
lišće mu nikad ne vene,
sve što radi dobrim urodi.

Nisu takvi opaki, ne, nisu takvi!
Oni su ko pljeva što je vjetar raznosi.
Jer Gospodin zna put pravednih,
a propast će put opakih.

Evanđelje:

Lk 12, 49-53

Nisam došao mir dati nego razdjeljenje.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Oganj dođoh baciti na zemlju

pa što hoću ako je već planuo!

Ali krstom mi se krstiti

i kakve li muke za me dok se to ne izvrši!

Mislite li

da sam došao mir dati na zemlji?

Nipošto, kažem vam, nego razdjeljenje.

Ta bit će odsada petorica u jednoj kući razdijeljena:

razdijelit će se trojica protiv dvojice

i dvojica protiv trojice

— otac protiv sina i sin protiv oca,

mati protiv kćeri i kći protiv matere,

svekrva protiv snahe i snaha protiv svekrve.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Gospina poruka – 25. listopad 2023.

Gospina poruka preko Marije Pavlović – Lunetti, 25. listopad 2023.:

“Draga djeco! Vjetrovi zla, mržnje i nemira viju zemljom da unište živote. Zato me Svevišnji vama posla da vas vodim prema putu mira i jedinstva s Bogom i ljudima. Vi ste, dječice, moje ispružene ruke: molite, postite i žrtve prikazujte za mir. Blago za kojim žudi svako srce. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.”

SVETAC DANA – BL. KATARINA KOSAČA – KOTROMANIĆ

Naša se blaženica, iako još neproglašena, kao franjevačka trećoredica takvom odavna časti u franjevačkom martirologiju. O 500. obljetnici njezine smrti 1978. održan je u Sarajevu znanstveni simpozij. Tom je prilikom osvijetlio njezin povijesni lik tadašnji generalni arhivar Franjevačkoga reda o. Bazilije Pandžić.


Bila je kći Stjepana Vukčića Kosače, istaknutog bosanskog velikaša, i Jelene koja je potjecala iz zetske kneževske kuće Balšića. Rodila se oko 1424. godine, a 1446. godine oženio ju je kralj Stjepan Tomaš Ostojić (1443.-1461.) s kojim je imala dvoje djece, Sigismunda i Katarinu. Prije patarenka, prigrlila je katolicizam, kao malo prije i njezin muž. Vjersku je pouku primila od bosanskih franjevaca koji su joj poslije bili dvorski kapelani. Zajedno s mužem promicala je katoličku vjeru. Među ostalim, sagradila je crkvu Sv. Katarine u Jajcu. Nakon muževe smrti ostade udovicom s dvoje nejake djece. No ostala je i dalje kao kraljica majka na dvoru posljednjega bosanskog kralja Stjepana Tomaševića (1461.-1463.). Nakon pada Bosne 1463. godine, i kraljeva pogubljenja, ona se spašava bijegom u Dubrovnik, potom u Rim, ali su joj djeca odvedena u tursko zatočeništvo gdje su poslije i poturčena. Ostaje povijesno nejasno kad su je zla vremena odvojila od djece. Kao kraljevska bjegunica pred Turcima, od pape Pavla II. (1464–1471.) i Siksta IV. (1471.-1484.) dobiva izdašnu pomoć te je, s nekoliko svojih dvorskih ljudi, također emigranata, mogla živjeti dostojanstveno, hrabro se noseći sa svim nedaćama. Nažalost, uza sve pokušaje, nije joj uspjelo izbaviti djecu iz turskog zatočeništva.

U Rimu je uživala opće poštovanje. U jubilarnoj godini 1475. među kraljevskim hodočasnicima zabilježena je i njezina jubilarna pobožnost 25. travnja 1475. Također je zapisana njezina prisutnost u Akvili godine 1472., prigodom prijenosa kostiju sv. Bernardina Sijenskoga u njegovu novu crkvu za koju je u svoje vrijeme dao svoj doprinos i njezin pokojni muž Stjepan Tomaš.

Pobožnost ju je povezala sa središnjom franjevačkom crkvom Araceli na rimskom Kapitoliju. Ondje je sudjelovala i u djelima kršćanskoga karitasa. Bila je članica žive franjevačke trećoredske zajednice. Možda je već u Bosni postala trećoredicom. O tom je sačuvan prvi zapis u kronici Franjevačkoga reda, koju je napisao fra Marijan iz Firenze (+1523), odakle su to preuzeli svi susljedni franjevački povjesničari. On zapisuje: “Godine Gospodnje 1478., dana 25. listopada, u Rimu je preminula gospođa Katarina, kraljica Bosne, i sahranjena u Araceli. Ta je pobožna kraljica više godina živjela pod Pravilom bi. Franje i javno nosila habit.”

Kad je osjetila da joj se bliži posljednji čas, a smatrala se jedinom zakonitom predstavnicom bosanskoga kraljevstva, dala je 20. listopada 1478. godine – uz prisuće sedmorice franjevaca – potanko napisati svoju posljednju volju. Među ostalim, nadarila je franjevačku crkvu Araceli, gdje će biti pokopana. Stvari iz svoje dvorske kapele poklanja hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima u Rimu, a svetačke moći namjenjuje svojoj crkvi Sv. Katarine u Jajcu. Srž je njezine oporuke i njezino povijesno značenje: Imenuje papu Siksta IV. i njegove nasljednike baštinicima bosanskoga kraljevstva, s tim da ga predaju njezinu sinu Sigismundu, odn. njezinoj kćeri Katarini ako se s islama vrate katoličkoj vjeri. Inače, Sveta stolica ostaje vlasnicom bosanskoga kraljevstva.

Po svojoj želji, nakon smrti 25. listopada 1478. godine, pokopana je u franjevačkoj crkvi Araceli. Grob joj je s velikim natpisom bio postavljen pred glavnim oltarom, a na nadgrobnoj je ploči bio isklesan reljefni kraljičin lik s krunom na glavi u naravnoj veličini (1,78 m). Nakon sto godina došlo je do prepravljanja svetišta, pa joj je grob premješten, a nadgrobna je ploča postavljena iznad stuba koje vode na propovjedaonicu, na lijevom stupu kod svetišta. Srećom je cijeli epitaf preslikao i 1547. godine objelodanio rimski kaligraf Ivan Palatino, i tako je sačuvan u izvornoj bosančici i u prijepisu, te na latinskom.

Bazilije Pandžić završava: “Sam položaj njezina groba u jednoj od najpoznatijih crkava u Rimu, službenoj crkvi rimske gradske općine, pred glavnim oltarom, jasno je govorio da je osoba u njemu zakopana prije smrti uživala izuzetan ugled i pozivao na trajno štovanje. A franjevci su propovijedali posjetiocima svoje crkve burnu povijest ove kraljice koja je ostavila glas dobre i svete žene i postala uzor kršćanskoga življenja. Njezini pak sunarodnjaci već pet stoljeća povremeno dolaze u crkvu Araceli pred ostatke kraljice Katarine da iskažu svoju duboku odanost njezinu mukotrpnom životu, ispunjenom sviješću kršćanske odgovornosti i kraljevske veličine.”

U posljednjim je desetljećima XX. stoljeća njezin grob postao dragom hrvatskom hodočasničkom postajom. Iz dubine povijesti ponovno među nama izranja njezin lik kao oličenje vjekovne sudbine tolikih hrvatskih i bosanskih izbjeglica i prognanika sve do naših dana koji i u svom izbjeglištvu nastavljaju živjeti dostojanstveno i sveto. I u narodu je ona zapamćena kao velika domorotkinja što gine i vene za domovinom, željna “pšenice sa Liješnice, ribe iz Bukovice i vode s Radakovice” – sve s okolja kraljevskoga grada Bobovca. Kojeg li izazova osobito za Svjetovni franjevački red Hrvatske i Bosne i Hercegovine!

fra Bonaventura Duda

Izvor: Bitno.net

MISNA ČITANJA – 25. LISTOPADA 2023.

Komu je god mnogo dano, od njega će se mnogo iskati.

XXIX. tjedan kroz godinu

Srijeda, 25. 10. 2023.

ili: Obljetnica posvete vlastite crkve

Svagdan

ČITANJA:
Rim 6,12-18; Ps 124,1-8; Lk 12,39-48

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Krizant, Krizanta, Darija, Krispin, Krispina

NAPOMENA:
▪ Danas se u svim posvećenim crkvama za koje nije poznat datum posvete slavi obljetnica posvete vlastite crkve, svetkovina. U neposvećenim crkvama te u crkvama u kojima se obljentica posvete slave na neki drugi dan, danas je bogoslužje svagdana.

Prvo čitanje:

Rim 6, 12-18

Sebe od mrtvih oživjele, predajte Bogu.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima

Braćo! Neka ne kraljuje grijeh u vašem smrtnom tijelu da slušate njegove požude; i ne predajite grijehu udova svojih za oružje nepravde, nego sebe, od mrtvih oživjele, predajte Bogu i udove svoje dajte Bogu za oružje pravednosti. Valjda grijeh neće vama gospodovati! Ta niste pod Zakonom nego pod milošću!

Što dakle? Da griješimo jer nismo pod Zakonom nego pod milošću? Nipošto! Ne znate li: ako se komu predate za robove, na poslušnost, robovi ste onoga koga slušate: bilo grijeha — na smrt, bilo poslušnosti — na pravednost. Bijaste robovi grijeha, ali ste, hvala Bogu, od srca poslušali ono pravilo nauka kojemu ste povjereni; da, oslobođeni grijeha, postadoste sluge pravednosti.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 124, l-8

Pripjev:

Pomoć je naša u imenu Gospodnjem.

Da nije Gospodin za nas bio
— neka slobodno rekne Izrael —
da nije Gospodin za nas bio:
kad se ljudi digoše proti nama,
žive bi nas progutali.

Kad je uskipio bijes njihov na nas,
voda bi nas prekrila;
bujica bi nas odnijela,
vode pobjesnjele sve nas potopile.
Blagoslovljen Gospodin koji nas ne dade
za plijen zubima njihovim!

Duša je naša poput ptice umakla
iz zamke lovačke:
raskinula se zamka,
a mi umakosmo!
Pomoć je naša u imenu Gospodina
koji stvori nebo i zemlju.

Evanđelje:

Lk 12, 39-48

Kome je god mnogo dano, od njega će se mnogo iskati.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Ovo znajte:

kad bi domaćin znao u koji čas kradljivac dolazi,

ne bi dao prokopati kuće.

I vi budite pripravni

jer u čas kad i ne mislite,

Sin Čovječji dolazi.«

Nato će Petar: »Gospodine, govoriš li tu prispodobu samo za nas ili i za sve?«

Reče Gospodin:

»Tko li je onaj vjerni i razumni upravitelj

što će ga gospodar postaviti nad svojom poslugom

da im u pravo vrijeme daje obrok?

Blago onome sluzi

kojega gospodar kada dođe

nađe da tako radi.

Uistinu, kažem vam,

postavit će ga nad svim imanjem svojim.

No rekne li taj sluga u srcu:

‘Okasnit će gospodar moj’

pa stane tući sluge i sluškinje,

jesti, piti i opijati se,

doći će gospodar toga sluge

u dan u koji mu se ne nada

i u čas u koji i ne sluti;

rasjeći će ga

i dodijeliti mu udes među nevjernicima.

I onaj sluga što je znao volju gospodara svoga,

a nije bio spreman

ili nije učinio po volji njegovoj,

dobit će mnogo udaraca.

A onaj koji nije znao,

ali je učinio što zaslužuje udarce,

dobit će malo udaraca.

Kome je god mnogo dano,

od njega će se mnogo iskati.

Kome je mnogo povjereno,

više će se od njega iskati!«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Devetnica za duše u čistilištu

Ne znamo broj duša koje možemo spasiti kroz naše molitve i žrtve; zato uvijek molimo za grešnike.” – Sveta Faustina.

Toma Akvinski je rekao: „Od svih molitava koje se Bogu najviše sviđaju jesu molitve za pokojne, jer u sebi uključuju duhovna i tjelesna djela milosrđa“.

Sv. Robert Bellarmin kaže: „Siromašne duše mole Boga da njihovim zagovornicima oprosti sve grijehe koje su počinili, da im pomogne nadvladati napasti te im udjeli milosti koje su im potrebne.”

Sv. Katarina Bolonjska svojim je susestrama rekla: „Ako želim primiti bilo koju milost, tada molim siromašne duše da u moje ime za to mole i po njihovu zagovoru uvijek primim ono što želim.”

Sveta crkvena naučiteljica Terezija Avilska jamči da je primila sve ono što je molila po zagovoru siromašnih duša.

Ulaskom u studeni, to je mjesec sjećanja na naše vjernike pokojne. Skupimo se moliti Devetnicu za duše svete u čistilištu, koju je napisao sveti Alfonz Liguori, bivši biskup i jedan od velikih crkvenih naučitelja. Ova devetnica je savršeno prikladna da nas pripremi za proslavu Dušnog dana
2. studenog jer se moli od 24. listopada do 1. studenog.

Ovom Devetnicom sveti Alfonz nas podsjeća na lijepi način na koji možemo izvršiti ili kršćansku dužnost molitve za naše voljene koji su otišli prije nas i vjerno pokojne. Jednom kada duša napusti tijelo, vrijeme zasluge je isteklo. Ne mogu učiniti ništa za svoje izbavljenje. Jednom kada netko umre, više ne može primati sakramente niti dobiti oproste, tako da u potpunosti ovise o našoj dobrotvornoj pomoći da ih odvedemo iz Čistilišta u raj!

Kao katolici, mi smo ujedinjeni u općinstvu svetih: zajednici koja postoji između kršćana na zemlji, na nebu i u čistilištu. Svaki put kad se na misi pričestimo, ponovno se susrećemo sa svojim dragima koji su umrli, zajedno sa svim anđelima i svecima, po Tijelu Kristovu. To je prekrasna misterija.

Dužnost nam je moliti za vjerne pokojne. Zauzvrat ćemo imati nove zagovornike i ljude koji će moliti za nas i kad umremo! Milosrđe je zauvijek ponizno.

Neka duše svih vjernih pokojnika, milosrđem Božjim, počivaju u miru. Amen.


Devetnica za duše u čistilištu

Ova devetnica može se moliti devet uzastponih dana, počevši bilo kojega dana u godini. Moli se s namjerom za određenu milost od Gospodina po zagovoru siromašnih duša izbavljenih iz čistilišta ili kako bismo zahvalili za već primljene milosti.
Jedini traženi uvjet kako bi ova devetnica bila “važeća” jest da se moli bez prestanka dvet uzastopnih dana. (Ako se jedan dan preskoči, potrebno ju je započeti iznova; ne zbog toga što je riječ o magijskoj formuli, nego kako bismo se vježbali u postojanosti i vjernosti u molitvi.)

MALI SAVJET

Kako uči sveta majka Crkva, duhovni život i vježbe pobožnosti usko su povezani sa sakramentalnim životom te su to učinkovitije i plodonosnije što više odgovaraju milosti Gospodnjoj. Stoga je za vrijeme devetnice poželjnoo primiti sakrament pomirenja i pokore (ispovjediti se) kako bi se od Boga zadobilo oproštenje vlastitih grijeha: poželjno je i svakodnevno sudjelovanje u svetoj misi (ako je moguće) i primanje svete pričesti, izvora i vrhunca svega kršćanskog života.

Devetnica doista je vrlo učinkovita tko čvrsto vjeruje. Moli se kako bismo nadišli trenutke trpljenja, bolesti, tjeskobe, moralne propasti, obiteljskih nesreća; kako bismo bili prosvijetljeni u najtežim odlukama koje treba donijeti; kako bismo bilo ozdravljeni, utješeni te kako bismo mogli zatražiti pomoć u velikim i malim poteškoćama svakoga dana; ali također se moli kako bismo zahvalili za neizmjerne milosti koje neprestano primamo od Gospodina.

PRVI DAN

Molitva
Neka po cijelim svijetu bude ljubljeno presveto Srce Isusovo! Od sada do vijeka!
Naša draga Gospo od presvetog Srca Isusova moli za nas!

Čin vjere: Moj Bože, vjerujem u tebe, jer Ti si istina. Vjerujem i u Tvoju istinu koju si očitovao svojoj svetoj Crkvi.
Čin nade: Moj Bože, vjerujem u Tebe, jer ispunjavaš svoja obećanja.
Čin ljubavi: Moj Bože, ja te ljubim od sveg srca i iznad svega. Radi Tebe ljubim svoje bližnje kao sebe samog.

Razmatranje
Postoji mjesto pokore koje se zove čistilište gdje pravednici dovršavaju svoje čišćenje prije nego smiju ući u nebo. Sveta Crkva poučava me u ovoj istini. Moj Bože, čvrsto vjerujem u tu istinu! Gledam Tvoju svetost, pravednost i blagost u čistilišnom plamenu. Tko će uzići na Goru Jahvinu, tko će stajati na svetom mjestu njegovu? Onaj u koga su ruke čiste i srce nedužno: duša mu se ne predaje ispraznosti, i ne kune se varavo. (Ps 24, 3-4). Ništa nečisto ne može ući u kraljevstvo, jer Ti si svet, svet, svet, o Bože!
Ulij mi odvratnost prema grijehu i udijeli mi milost da, još u svijetu, okajem ono što sam sagriješio.

“Znadem, o Jahve, da su Ti sudovi pravedni”(Ps 119,75). Reći ću Bogu: Nemoj me osudit! Kaži mi zašto se na me obaraš!” (Job 12,2). “Tebi, samom Tebi ja sam zgriješio i učinio što je zlo pred Tobom” (Ps 51,6). Zaslužujem vječne kazne, ali Tvoje me milosrđe prati. Ti si me dostigao, bijah već u sjeni smrtnoj i Ti si me poštedio.

“O vatro koja čistiš, kraljevstvo nade. U Tebi možemo s prorocima klicati: U mojoj nevolji ispunio si moje srce! Kad ti ne bi postojala, kud bi tolike ravnodušne i nepokorne duše?”

“Blagoslovlljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista, Otac milosrđa i Bog svake utjehe! (2 Kor 1,3).

Odluka
– Molimo presveto Srce Isusovo da zapali srca vjernika žarkom ljubavlju prema siromašnim dušama.
– Neka ne prođe ni jedan dan, a da nismo upravili nekoliko molitava i dobrih djela za oslobođenje siromašnih duša.

Molitva
Gospodine, molimo te, neka naš ponizni vapaj bude na korist tvojim slugama i službenicama. Oslobodi ih svih grijeha i učini ih sudionicima tvog otkupljenja. Ti koji živiš!

De Profundis – Molitva iz dubine (Psalam 130)
Iz dubine, Gospodine, vapijem tebi:
Gospodine čuj glas moj!
Neka pazi uho tvoje
Na glas moga vapaja!
Ako se Gospodine, grijeha budeš spominjao,
Gospodine tko će opstati?
Al u tebe je praštanje,
Da bi te se bojali.
U Jahvu ja se uzdam,
Duša moja čeka Gospodina
Više no zoru straža noćna
Nek Izrael čeka Jahvu.
Jer je u Jahve milosrđe
I obilno je u njega otkupljenje;
On će otkupit Izraela od svih grijeha njegovih.

Molitva za pokojne roditelje
Ti si nam, Bože, naložio da poštujemo svoga oca i majku. Imaj samilosti prema mome ocu i majci; oslobodi ih patnje koju su zaslužili zbog svojih grijeha i daj da te jednog dana smiju opet gledati u nebeskom veličanstvu. Po Gospodinu našem Isusu Kristu. Amen.
Pokoj vječni daruj im Gospodine i svjetlost vječna svjetlila im! Počivali u miru! Amen.

DRUGI DAN

Molitva
Neka po cijelim svijetu bude ljubljeno presveto Srce Isusovo! Od sada do vijeka!
Naša draga Gospo od presvetog Srca Isusova moli za nas!

Čin vjere: Moj Bože, vjerujem u tebe, jer Ti si istina. Vjerujem i u Tvoju istinu koju si očitovao svojoj svetoj Crkvi.
Čin nade: Moj Bože, vjerujem u Tebe, jer ispunjavaš svoja obećanja.
Čin ljubavi: Moj Bože, ja te ljubim od sveg srca i iznad svega. Radi Tebe ljubim svoje bližnje kao sebe samog.

Razmatranje
Prenesimo se, u duhu, u čistilište gdje Bog, u svojoj pravednosti, čisti duše prije nego uđu u nebo. Tamo susrećemo svoje rođake i prijatelje! Kad bi čistilište imalo samo jedan cilj – da ne zaboravimo svoje rođake i prijatelje, morali bismo zbog toga biti zahvalni. O, moj Oče, o moja majko, moja braćo, moje sestre, moji prijatelji, ja vas vidim! Vi uzdišete, trpite, zazivate moju pomoć! A ja sam vas zaboravio! Što sve morate trpjeti, mili moji i što mogu učiniti da vas oslobodim tih muka?
“Naše muke ne mogu se izreći”, reći će oni. “Odvojeni od svog tijela, ugledali smo Boga u njegovu svjetlu, spoznali smo jedino i najveće dobro, svoju najveću sreću, bezdan savršenosti. Žurimo Bogu! Njegova pravednost nas tjera od sebe. Njegova moćna desnica nas drži daleko. Vi u svijetu ne možete si predočiti bol udaljenosti od Boga. Vaša patnja, žalost, briga, samo su sjena naše nevolje. Ali to je naša krivnja. Kad bismo se samo mogli vratiti dolje na zemlju da popravimo svoje krivnje! Vi, prijatelji naši, bar vi možete ganuti Božje Srce i ublažiti njegovu pravdu. Pomozite nam da ubrzo dođemo u nebo gdje ćemo vam biti zahvalni čitavu vječnost!”

Odluka
Potrudimo se iskoristiti milosna sredstva Crkve za oslobođenje siromašnih duša! Pitajmo se kod večernjeg ispita savjesti: Što sam danas učinio za oslobođenje svojih pokojnih prijatelja i poznanika?

De Profundis – Molitva iz dubine (Psalam 130)
Iz dubine, Gospodine, vapijem tebi:
Gospodine čuj glas moj!
Neka pazi uho tvoje
Na glas moga vapaja!
Ako se Gospodine, grijeha budeš spominjao,
Gospodine tko će opstati?
Al u tebe je praštanje,
Da bi te se bojali.
U Jahvu ja se uzdam,
Duša moja čeka Gospodina
Više no zoru straža noćna
Nek Izrael čeka Jahvu.
Jer je u Jahve milosrđe
I obilno je u njega otkupljenje;
On će otkupit Izraela od svih grijeha njegovih.

Molitva za naše pokojne dobročinitelje i prijatelje
O Bože, Ti nam želiš oprostiti i spasiti nas.
Utječemo se Tvome milosrđu po zagovoru presvete Djevice Marije i svih svetaca, da duše naših dragih i dobročinitelja koji su napustili ovaj svijet, dospiju u posjed vječnog blaženstva. Po Gospodinu našem Isusu Kristu. Amen.
Pokoj vječni daruj im Gospodine i svjetlost vječna svijetlila im. Počivali u miru Božjem.
Amen.

TREĆI DAN

Molitva
Neka po cijelom svijetu bude ljubljeno presveto Srce Isusovo! Od sada do vijeka!
Naša draga Gospo od presvetog Srca Isusova moli za nas!
Čin vjere: Moj Bože, vjerujem u tebe, jer Ti si istina. Vjerujem i u Tvoju istinu koju si očitovao svojoj svetoj Crkvi.
Čin nade:
Moj Bože, vjerujem u Tebe, jer ispunjavaš svoja obećanja.
Čin ljubavi: Moj Bože, ja te ljubim od sveg srca i iznad svega. Radi Tebe ljubim svoje bližnje kao sebe samog.

Razmatranje
“Na obalama rijeka babilonskih sjeđasmo i plakasmo, spominjući se Siona” (Ps 137,1)
Kako opisati bolni jauk siromašnih duša koje čeznu za radostima nebeske domovine? Oni, doduše slute sjaj svjetla i blaženstva, no budući da su u svijetu bili previše skloni zemaljskim dobrima, još za neko vrijeme isključeni su iz neba. Pred njima se uzdižu svi grijesi njihova života poput ogromnih zapreka pred vratima kraljevstva. Koliko su žalosni i koliku grižnju savjesti imaju! Jer, umjesto najveće sreće dali su prednost prolaznim radostima. Stoga ove siromašne duše s Davidom mogu govoriti: “Peccatum meum contra me est semper – Grijeh je moj svagda preda mnom.” (Ps 51, 2-5)

Ne odbijmo prezirno mogućnost koju nam Bog daje te svojim djelima i zaslugama isplatimo krivicu siromašnih duša. Za velikodušnog čovjeka radost je pomagati siromasima i tješiti žalosne, biti otac sirota i obitelji, koju je pohodio, vratiti mir i radost! Molitva za siromašne duše daje ove utjehe jer omogućuje oslobođenje tužnih duša iz njihovog zatvora i otvaranje vrata blažene vječnosti.

“Što god ste učinili jednome od moje najmanje braće, meni ste učinili”, kaže naš Gospodin. Dok pomažemo siromašnim dušama, možemo i sami biti sigurni u Božju pomoć. “Kad je neka duša vašim trudom oslobođena”, reče Isus jednom sv. Gertrudi, “osjećam istu radost kao da su i mene oslobodili iz zatvora i neću zaboraviti, u dato vrijeme, dati vam naknadu za to.”

Odluka
Danas učinimo neko mrtvljenje ili odricanje i prikažimo to za siromašne duše.
Ne omalovažavajmo ni najmanje stvari i prikažimo ih za spas siromašnih duša i na slavu Božju.

De Profundis – Molitva iz dubine (Psalam 130)
Iz dubine, Gospodine, vapijem tebi:
Gospodine čuj glas moj!
Neka pazi uho tvoje
Na glas moga vapaja!
Ako se Gospodine, grijeha budeš spominjao,
Gospodine tko će opstati?
Al u tebe je praštanje,
Da bi te se bojali.
U Jahvu ja se uzdam,
Duša moja čeka Gospodina
Više no zoru straža noćna
Nek Izrael čeka Jahvu.
Jer je u Jahve milosrđe
I obilno je u njega otkupljenje;
On će otkupit Izraela od svih grijeha njegovih.

Molitva za pokojne biskupe i svećenike
Bože, udostojao si se svojim službenicima udijeliti biskupsko i svećeničko dostojanstvo. Udijeli nam milost da s njima iskusimo vječnu sreću. Po Gospodinu našem Isusu Kristu. Amen.
Pokoj vječni daruj im Gospodine i svjetlost vječna svijetlila im. Počivali u miru Božjem! Amen.

ČETVRTI DAN

Molitva
Neka po cijelom svijetu bude ljubljeno presveto Srce Isusovo! Od sada do vijeka!
Naša draga Gospo od presvetog Srca Isusova moli za nas!

Čin vjere: Moj Bože, vjerujem u tebe, jer Ti si istina. Vjerujem i u Tvoju istinu koju si očitovao svojoj svetoj Crkvi.
Čin nade: Moj Bože, vjerujem u Tebe, jer ispunjavaš svoja obećanja.
Čin ljubavi: Moj Bože, ja te ljubim od sveg srca i iznad svega. Radi Tebe ljubim svoje bližnje kao sebe samog.

Razmatranje
Siromašne duše trpe u vatri koja uništava grijehe, koja čisti. To je doduše vjerski obrazac, ali je i mišljenje svih crkvenih naučitelja. Stoga bilo bi nepristojno ne uvažavati njihovo mišljenje. Sv. Augustin ide čak tako daleko da kaže kako se čistilišna vatra razlikuje od paklene samo po trajanju.

A sv. Toma Akvinski kaže: “Ognjena lomača na koju su bili osuđeni mučenici nije ništa doli sjena u usporedbi s plamenom koji muči siromašne duše.”

Osjećamo li nelagodu zbog riječi vatra? A biti sav u vatri koja prožima potpuno i prodire i do najnutarnijeg bića, kojeg li okrutnog mučeništva! Tko bi mogao samo jednu minutu u ruci držati užareno ugljevlje? A pročišćujuća vatra čistilišta djeluje na samu dušu, ona dohvaća razum, sjećanje, osjećaje. Pogođena je i zahvaćena cjelokupna duševna moć. Anima tota punitur – cijela duša trpi kaznu.

Vatra ovog svijeta nije ništa u usporedbi s vatrom čistilišta. Jer su to pročišćavajući plamenovi koje je zapalila bož. Pravednost da očisti duše, a da ih ne uništi. Kad izbije požar, svi tada pokušavaju i žele pomoći i spasiti ljude koje je vatra ugrozila. Kako onda ostati nedirnut sudbinom mnogih duša koje vapiju za našom pomoći? Crucior in hac flamma! Trpim u ovim mukama! (Lk 16,19)!

Odluka
Molimo danas Gospodina da onim dušama koje su zbog svoje krivnje u čistilištu, oprosti po zaslugama koje je Isus stekao na križu kad je ožednio.
Obdržavajmo crkvene zapovijedi u onom što se odnosi na post i odricanja.

De Profundis – Molitva iz dubine (Psalam 130)
Iz dubine, Gospodine, vapijem tebi:
Gospodine čuj glas moj!
Neka pazi uho tvoje
Na glas moga vapaja!
Ako se Gospodine, grijeha budeš spominjao,
Gospodine tko će opstati?
Al u tebe je praštanje,
Da bi te se bojali.
U Jahvu ja se uzdam,
Duša moja čeka Gospodina
Više no zoru straža noćna
Nek Izrael čeka Jahvu.
Jer je u Jahve milosrđe
I obilno je u njega otkupljenje;
On će otkupit Izraela od svih grijeha njegovih.

Molitva za pokojnike
Gospodine, čuj molitve koje upravljamo Tvome milosrđu i uzmi dušu Tvoga sluge . . . kojega si pozvao s ovoga svijeta, primi u puninu svjetla i mira i zajedništva svetih! Po Gospodinu našem Isusu Kristu. Amen.
Pokoj vječni daruj im Gospodine i svjetlost vječna svijetlila njima! Počivali u miru. Amen.

PETI DAN

Molitva
Neka po cijelom svijetu bude ljubljeno presveto Srce Isusovo! Od sada do vijeka!
Naša draga Gospo od presvetog Srca Isusova moli za nas!

Čin vjere: Moj Bože, vjerujem u tebe, jer Ti si istina. Vjerujem i u Tvoju istinu koju si očitovao svojoj svetoj Crkvi.
Čin nade: Moj Bože, vjerujem u Tebe, jer ispunjavaš svoja obećanja.
Čin ljubavi: Moj Bože, ja te ljubim od sveg srca i iznad svega. Radi Tebe ljubim svoje bližnje kao sebe samog.

Razmatranje
Mi ne znamo kako dugo traje okajavanje u čistilištu. Nekim je dušama Bog dopustio upoznati čas oslobađanja svojih dobročinitelja, ali to su rijetke iznimke. Nemamo razloga žaliti zbog svog neznanja. Naprotiv, to nas potiče da ne prestajemo moliti za oslobođenje siromašnih duša. Čovjek se brzo umara u molitvi za pokojnike! U trenutku kad se opraštamo od svojih pokojnika plačemo i žalimo. Naša žalost možda traje mjesec dana, godinu, ali nakon toga je nadvladamo. Pretpostavljamo da su naši pokojnici već u nebu i da im naše molitve nisu više potrebne.

Kad bismo razmišljali o tome kako čista mora biti jedna duša prije nego smije gledati Boga, ne bismo tako malo pokore činili za svoje teške grijehe koje smo ispovjedili. Na posljednjem sudu sve će naše krivice biti upisane u jednu knjigu: Liber scriptus proferetur in quo totum continetur. Tamo će se od nas tražiti sve do posljednjeg novčića. Tako se olako damo zavesti lakomislenim grijesima da gubimo zanimanje za one kojima je naša pomoć tako jako potrebna. Sveci su drukčije razmišljali i postupali. Više od dvadeset godina poslije smrti svoje majke Monike, sv. Augustin je još uvijek molio za nju. Sv. Ambrozije se javno obvezao da će cijeli život moliti za dušu Teodozija Velikoga.

I kad su duše naših rođaka i prijatelja oslobođene, ne moramo li, unatoč tomu, i dalje moliti za pokojne? Ima duša koje već dugo uzdišu i samo čekaju dobrostivu ruku koja će ih izvući iz vrućeg žara. Sv. kardinal Bellarmin reče: “Čistilište bi za neke duše moglo potrajati sve do posljednjeg suda kad im u pomoć ne bi pritekla Crkva”. Stoga je ona dopustila da se trajno uvede misa na spomen duša u čistilištu.

Odluka
Dobro bi bilo s rođacima i prijateljima osnovati molitveni vijenac za siromašne duše. Tako bi sedam osoba između sebe moglo razdijeliti molitvu i pokoru za siromašne duše svakog radnog dana, tako da se neprekidno za njih mole i žrtvuju.
Uvijek kad čujemo otkucaj sata mislimo na pokojne i kažimo: Requiescant in pace! Počivali u miru!

De Profundis – Molitva iz dubine (Psalam 130)
Iz dubine, Gospodine, vapijem tebi:
Gospodine čuj glas moj!
Neka pazi uho tvoje
Na glas moga vapaja!
Ako se Gospodine, grijeha budeš spominjao,
Gospodine tko će opstati?
Al u tebe je praštanje,
Da bi te se bojali.
U Jahvu ja se uzdam,
Duša moja čeka Gospodina
Više no zoru straža noćna
Nek Izrael čeka Jahvu.
Jer je u Jahve milosrđe
I obilno je u njega otkupljenje;
On će otkupit Izraela od svih grijeha njegovih.

Molitva za pokojne
Utječemo se Tebi, o Gospodine, imaj samilosti sa svojim slugama i udijeli im, po mojem nastojanju da se danas očuvam od grijeha, vječni spas, Po Gospodinu našem Isusu Kristu. Amen.

ŠESTI DAN

Molitva
Neka po cijelom svijetu bude ljubljeno presveto Srce Isusovo! Od sada do vijeka!
Naša draga Gospo od presvetog Srca Isusova moli za nas!

Čin vjere: Moj Bože, vjerujem u tebe, jer Ti si istina. Vjerujem i u Tvoju istinu koju si očitovao svojoj svetoj Crkvi.
Čin nade: Moj Bože, vjerujem u Tebe, jer ispunjavaš svoja obećanja.
Čin ljubavi: Moj Bože, ja te ljubim od sveg srca i iznad svega. Radi Tebe ljubim svoje bližnje kao sebe samog.

Razmatranje
Siromašne se duše ne mogu same osloboditi iz čistilišta. To je glavni razlog da im pomognemo svojim molitvama. Jer, nakon smrti svršava vrijeme milosrđa, a počinje sud. Jednom kad duša ostavi ovaj svijet ne može sticati daljnje zasluge jer više nema slobodan izbor između dobra i zla. Patnja u čistilištu je neplodna. To je jednostavno podmirivanje krivice, okrutna patnja koja možda traje stoljećima. Ova neutješenost još više povećava muke siromašnih duša.

Ne bismo li nekome koji je bez svijesti, koji je žrtva prometne nesreće, pritekli u pomoć i pobrinuli se da dođe u bolnicu? U svojim rukama imamo ključ zatvora u kojem zatočenici vapiju za svojom slobodom. Zar ćemo ih ostaviti da čame u tom mračnom zatvoru?

Božje beskonačno milosrđe predalo nam je ključeve čistilišta. Moć naše molitve doseže do zatvora gdje su zatvorene one duše koje još nisu namirile svoju krivicu prema Božjoj Pravednosti. Da, mi smo pomoć pokojnicima, mi smo njihovi anđeli osloboditelji, mi smo kadri pomoći im da dođu do vječne sreće. Crkveni nauk glasi: Zagovori živih koriste pokojnicima. U istoj mjeri kako se naše molitve uzdižu k nebu, Božje milosrđe dolazi u čistilište. O našoj molitvi ovisi kako će skoro naši pokojni rođaci postići oslobođenje. I ako ne vršimo ovu pomoć, postajemo sukrivci. Ako svoje “ovlaštenje za oprost koji smo dobili od Crkve” ne upotrijebimo, činimo grijeh propusta.

Odluka
Sv. Ivan Krizostom preporuča ovaj pobožni običaj: “Stavite u svojoj kući na vidljivo mjesto škrabicu gdje svatko može ubaciti milodar za pokojne. S tim prilozima u novcu može se služiti misa za vaše pokojne.
Izmolimo na današnji dan molitvu za napuštene duše.”

De Profundis – Molitva iz dubine (Psalam 130)
Iz dubine, Gospodine, vapijem tebi:
Gospodine čuj glas moj!
Neka pazi uho tvoje
Na glas moga vapaja!
Ako se Gospodine, grijeha budeš spominjao,
Gospodine tko će opstati?
Al u tebe je praštanje,
Da bi te se bojali.
U Jahvu ja se uzdam,
Duša moja čeka Gospodina
Više no zoru straža noćna
Nek Izrael čeka Jahvu.
Jer je u Jahve milosrđe
I obilno je u njega otkupljenje;
On će otkupit Izraela od svih grijeha njegovih.

Molitva za oproštenje grijeha
Molimo te Gospodine, oslobodi duše svojih slugu njihovih okova da se u nebeskoj slavi sjedine s Tvojim svetima i izabranicima. Po Gospodinu našem Isusu Kristu. Amen.
Pokoj vječni daruj im Gospodine, svjetlost vječna svijetlila im. Amen.

SEDMI DAN

Molitva
Neka po cijelom svijetu bude ljubljeno presveto Srce Isusovo! Od sada do vijeka!
Naša draga Gospo od presvetog Srca Isusova moli za nas!

Čin vjere: Moj Bože, vjerujem u tebe, jer Ti si istina. Vjerujem i u Tvoju istinu koju si očitovao svojoj svetoj Crkvi.
Čin nade: Moj Bože, vjerujem u Tebe, jer ispunjavaš svoja obećanja.
Čin ljubavi: Moj Bože, ja te ljubim od sveg srca i iznad svega. Radi Tebe ljubim svoje bližnje kao sebe samog.

Razmatranje
U jednoj usporedbi Gospodin je kritizirao hladnoću bogatog rasipnika koji je uskraćivao mrvice kruha siromašnom prosjaku iako je živio u lasti i slasti. Oni koji na patnje siromašnih duša ostaju neganuti, nisu li isto tako okrutni poput bogataša? To čak nisu ni stranci koji traže našu sućut. To su naši roditelji i dobročinitelji. Zapravo, njih se stalno moramo sjećati – zbog kuće u kojoj stanujemo, imena kojega nosimo, dobara kojima raspolažemo. Ali mi ih zaboravljamo! Oni bi s Jobom mogli reći: “Nestade bližnjih mojih i znanaca, gosti doma moga zaboraviše me.” (Job 19,14)

Zaboraviti pokojne težak je prekršaj. Često svečano obećavamo umirućem ocu ili majci da ih nikad nećemo zaboraviti. Ali, tek što su pokopani, već nas zaokupe druge brige i jedva još mislimo na njih, iako im dugujemo zahvalnost zbog života.
Mislite li možda ovako: mislim na svoje rođake i prijatelje, ne zaboravljam ih!… Ali gdje je dokaz da ih se sjećamo? Što pokojniku koristi naša naklonost ako je ne izrazimo djelima? Često čujemo nekoga kako gorko žali gubitak roditelja: “Bili su tako dobri! Majko moja! Ne mogu na nju misliti, a da mi srce ne krvari…!” Takva žalost je beskorisna. Radije svjedočimo svojom djelotvornom ljubavlju, tako da za njih damo služiti svetu misu i prinesemo žrtvu. Tada su žalost i bol vjerodostojni.

Oni koji zaboravljaju svoje pokojne bit će s njihove strane napušteni. “Mjerom kojom mjerite, mjerit će vam se zauzvrat” (Mt 7,2).

Odluka
Kao dar za siromašne duše pridodajmo još anđeoskom pozdravu navečer De Profundis ili Oče naš i Zdravo Marijo.
Ne zadovoljavam se onim što sam mogao učiniti za siromašne duše nego se trudim osvojiti i druge za samaritansku službu siromašnim dušama.

De Profundis – Molitva iz dubine (Psalam 130)
Iz dubine, Gospodine, vapijem tebi:
Gospodine čuj glas moj!
Neka pazi uho tvoje
Na glas moga vapaja!
Ako se Gospodine, grijeha budeš spominjao,
Gospodine tko će opstati?
Al u tebe je praštanje,
Da bi te se bojali.
U Jahvu ja se uzdam,
Duša moja čeka Gospodina
Više no zoru straža noćna
Nek Izrael čeka Jahvu.
Jer je u Jahve milosrđe
I obilno je u njega otkupljenje;
On će otkupit Izraela od svih grijeha njegovih.

Molitva
Gospodine, daj da naše molitve budu korisne Tvojim slugama i službenicima. Oprosti im njihove grijehe da mogu sudjelovati u plodovima otkupljenja. Po gospodinu našem Isusu Kristu. Amen.
Pokoj vječni daruj im Gospodine, svjetlost vječna svijetlila im. Amen.

OSMI DAN

Molitva
Neka po cijelom svijetu bude ljubljeno presveto Srce Isusovo! Od sada do vijeka!
Naša draga Gospo od presvetog Srca Isusova moli za nas!

Čin vjere: Moj Bože, vjerujem u tebe, jer Ti si istina. Vjerujem i u Tvoju istinu koju si očitovao svojoj svetoj Crkvi.
Čin nade: Moj Bože, vjerujem u Tebe, jer ispunjavaš svoja obećanja.
Čin ljubavi: Moj Bože, ja te ljubim od sveg srca i iznad svega. Radi Tebe ljubim svoje bližnje kao sebe samog.

Razmatranje
Istina o zajedništvu svetih predivna je i utješna. Zadivljujuća je ovo slika: putujuća Crkva pruža ruku pomoćnicu trpećoj Crkvi, a drugom rukom hvata se ruke proslavljene Crkve. Vjerujem u svetu Crkvu na zemlji, u čistilištu i na nebu…

Ako trpi samo jedan ud, ne bi li se tada svi drugi udovi trebali požuriti da mu pomognu? Da, mi smo dužnici samom Bogu koji ljubi siromašne duše kao svoju ljubljenu djecu. On im usrdno želi otvoriti nebeska vrata. Ipak, tome se protivi njegova pravednost. On se obraća nama i moli nas da umjesto njih učinimo zadovoljštinu. Mi smo dužnici tim siromašnim prognanicima. Više nego nametnuta dužnost, na pomoć nas treba poticati ljubav prema bližnjima i uzajamno milosrđe.

U čistilištu ima duša koje su od svih napuštene, na koje nitko više ne misli, ni rođaci, ni prijatelji. Kamo god pogledaju, primijećuju da su ih napustili. Cijeli njihov život je ugašen i nijednom ih se riječju više ne spominje. Njihova imena se više ne izgovaraju, njihov grob se više ne posjećuje i za njih se više ne moli. Njihovu smrt neće nitko oplakivati i nitko nema namjeru ublažiti njihove muke poslije smrti. Potpuno zaboravljena bića! To isključenje nanosi im još više boli. Oni si mogu prisvojiti riječi psalmiste: “Nestalo me ko mrtvaca iz sjećanja ljudi, postadoh ko razbijena posuda”(Ps 31,13).

Odluka
Često prikažimo svoje molitve i dobra djela za napuštene duše. Budimo im otac, majka, brat, sestra i prijatelj.
Danas prikažimo Isusovu napuštenost na križu za najnapuštenije duše u čistilištu.

De Profundis – Molitva iz dubine (Psalam 130)
Iz dubine, Gospodine, vapijem tebi:
Gospodine čuj glas moj!
Neka pazi uho tvoje
Na glas moga vapaja!
Ako se Gospodine, grijeha budeš spominjao,
Gospodine tko će opstati?
Al u tebe je praštanje,
Da bi te se bojali.
U Jahvu ja se uzdam,
Duša moja čeka Gospodina
Više no zoru straža noćna
Nek Izrael čeka Jahvu.
Jer je u Jahve milosrđe
I obilno je u njega otkupljenje;
On će otkupit Izraela od svih grijeha njegovih.

Molitva za mrtve na groblju
Bože, po svom milosrđu, po kojem Tvoji povjerenici počivaju u miru, udijeli slugama svojim i svima koji ovdje počivaju u Kristu, oproštenje grijeha, oslobođenje od njihovih muka i daj im vječnu radost! Po Gospodinu našem Isusu Kristu. Amen.
Pokoj vječni daruj im Gospodine i svjetlost vječna svijetlila im. Amen.

DEVETI DAN

Molitva
Neka po cijelom svijetu bude ljubljeno presveto Srce Isusovo! Od sada do vijeka!
Naša draga Gospo od presvetog Srca Isusova moli za nas!

Čin vjere: Moj Bože, vjerujem u tebe, jer Ti si istina. Vjerujem i u Tvoju istinu koju si očitovao svojoj svetoj Crkvi.
Čin nade: Moj Bože, vjerujem u Tebe, jer ispunjavaš svoja obećanja.
Čin ljubavi: Moj Bože, ja te ljubim od sveg srca i iznad svega. Radi Tebe ljubim svoje bližnje kao sebe samog.

Razmatranje
Naša devetnica bliži se kraju. Jesmo li shvatili milosti i utjehe koje nas pomoću molitve, povezuju sa siromašnim dušama? ili su potrebni još drugi razlozi kako bi se u nama raspirio žar ljubavi prema bližnjima? Razmislimo o tome da ništa više ne veliča Svevišnjeg i ne slavi njegovo ime, ne raduje njegovo srce; ništa bolje ne potvrđuje njegovu volju dostojnu klanjanja, nego oslobođenje siromašnih duša.

Otvoriti nebo siromašnim dušama, znači iskazati Bogu, svome Ocu veliku radost da primi svoju djecu u svoje veličanstvo i da ih okruni. Križ našeg Otkupitelja još sjajnije blista, a Gospodinove patnje dobivaju još jednu pobjedu.

Kako drago Srcu Isusovu mora biti naše zauzimanje za siromašne duše! Ta On ih je otkupio svojom krvlju. Kod svake svete misne žrtve koju je ostavio svojoj Crkvi, Isus nas iznova otkupljuje. Stoga se u euharistijskom slavlju također, posve osobito, spominju siromašne duše.

Naša draga Gospa od Presvetog Srca Isusova kraljica je čistilišta. Ona u čistilištu posjećuje izabrane duše, određene da jednom okruže njezino prijestolje. I svaki put se pobjednički vraća s nekoliko siromašnih duša u nebo. Možemo, dakle, biti sigurni da razveseljujemo našu dobru Majku svaki put kad pridonosimo za oslobođenje siromašnih duša.

Sveti Josip, zaštitnik sretne smrti, rado iznosi naše molitve onome kojega se udostojao zvati nas svojim sinovima. On će nam, zasigurno, uzvratiti zahvalnošću za ono što činimo za oslobađanje siromašnih duša.

Kad se otvori nebo i kad se jedna duša, otpuštena iz čistilišta prima u mnoštvo svetih, radost je beskonačna. Anđeo čuvar i zaštitnik imena radosno dočekuje dušu. Tada vlada velika radost u nebu. Sveci znaju tko je toj duši pomogao i njihova nam je zahvalnost osigurana. Koliko su siromašne duše zahvalne svojim dobročiniteljima već smo govorili. One nas ne zaboravljaju! Pune pažljivosti brinu se za naše potrebe i bdiju nad nama poput anđela čuvara. To je dragocjeno pouzdanje u teškoćama, bolima i opasnostima, a jednom, u našoj smrtnoj tjeskobi iskazat će nam utjehu i podršku. Na posljednjem sudu one su naši zagovornici. I kad bi dospjeli u čistilište, posjećivat će nas i tješiti dok se, zajedno s njima, ne sjedinimo u sjaju vječne slave.

Odluka
Svoj novac iskoristite tako što ćete povećati milodar da si pred Bogom zajamčite zagovor duša u čistilištu poslije vaše smrti. Novac ne možete uzeti sa sobom u drugi život, ali dobra djela svakako. Vaši nebeski prijatelji pratit će vas u nebesku Domovinu!
Blago onima, koji umiru u Gospodinu.
Neću propustiti ni jednu priliku da pomognem siromašnim dušama.

De Profundis – Molitva iz dubine (Psalam 130)
Iz dubine, Gospodine, vapijem tebi:
Gospodine čuj glas moj!
Neka pazi uho tvoje
Na glas moga vapaja!
Ako se Gospodine, grijeha budeš spominjao,
Gospodine tko će opstati?
Al u tebe je praštanje,
Da bi te se bojali.
U Jahvu ja se uzdam,
Duša moja čeka Gospodina
Više no zoru straža noćna
Nek Izrael čeka Jahvu.
Jer je u Jahve milosrđe
I obilno je u njega otkupljenje;
On će otkupit Izraela od svih grijeha njegovih.

Molitva za pokojne vjernike
Bože, Stvoritelju i Otkupitelju ljudi, otpusti svojim pokojnim slugama i službenicama njihove grijehe da oni, našom prošnjom, postignu onu blagonaklonost kojoj su se uvijek nadali. Ti koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova Amen.
Pokoj vječni daruj im Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila im. Počivali u miru Božjem!
Amen.

Pin It