Author

FMteam

Browsing

Molitva Jubileja 2025.

Donosimo hrvatski prijevod Molitve Jubileja, koju je sastavio papa Franjo, objavljen na službenoj mrežnoj stranici Svete godine 2025., preuzet od Informativne katoličke agencije:

Oče, koji si na nebesima,
daj da vjera koju si nam darovao
u svome Sinu Isusu Kristu, našemu bratu,
i plamen ljubavi,
izlivene u naša srca po Duhu Svetom,
obnove u nama blaženu nadu
u dolazak tvoga Kraljevstva.

Učini da nas tvoja milost preobrazi
da budemo brižni njegovatelji evanđeoskoga sjemena
koje će čovječanstvu i svemu stvorenomu podariti rast,
dok puni pouzdanja
iščekujemo novo nebo i novu zemlju
i da se, nakon pobjede nad silama zla,
zauvijek očituje tvoja slava.

Udijeli, molimo, da milost Jubileja
živi u nama, hodočasnicima nade,
čežnju za nebeskim dobrima,
te na cijeli svijet izlije
radost i mir našega Otkupitelja.
Tebi, vječno blagoslovljeni Bože,
slava i hvala u sve vijeke vjekova.
Amen.

Papa Franjo objavio početak Godine molitve uoči Jubileja 2025. godine

Papa Franjo je nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja, na Nedjelju Božje riječi, 21. siječnja 2023., objavio da je toga dana počela Godina molitve ususret Jubileju 2025.

Sveti Otac pozvao je vjernike na intenzivniju molitvu tijekom priprave za Svetu godinu čije je geslo „Hodočasnici nade“. „Idući mjeseci dovest će nas do otvaranja Svetih vrata, čime ćemo započeti Jubilej. Molim vas da intenzivirate svoju molitvu da biste se dobro pripremili za proslavu tog milosnog događaja i iskusili snagu Božje nade. Zato danas započinjemo Godinu molitve, odnosno godinu posvećenu ponovnom otkrivanju velike vrijednosti i nasušne potrebe molitve u osobnom životu, u životu Crkve i svijeta“, rekao je.

Godina 2023. bila je Godina Koncila posvećena razmatranju dokumenata i proučavanju plodova Drugog vatikanskog sabora. Druga godina priprave je Godina molitve. Kako piše na službenoj mrežnoj stranici Jubileja, biskupije su pozvane promicati inicijative radi posvješćivanja središnjeg mjesta pojedinačne molitve i molitve u zajednici. Tako se predlaže da se na biskupijskoj razini organizira „hodočašće molitve“. Radi se o tečajevima ili „školama molitve“ u okviru kojih bi se održavali mjesečni ili tjedni susreti koje bi vodili mjesni biskupi, a bili bi otvoreni za cijeli Božji narod.

Da bi Godina molitve bila što plodonosnija, Dikasterij za evangelizaciju objavit će niz „Molitvenih priručnika“ s materijalima preuzetima iz mnogih oblika molitve iz bogate katoličke tradicije.

Na službenoj stranici Jubileja također je objavljen prijevod Molitve Jubileja, koju je sastavio papa Franjo, na hrvatski jezik.

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana – 8. dan

Uključite se u molitvenu osminu za jedinstvo kršćana koja traje od 18. do 25. siječnja. Donosimo vam molitvu za osmi dan.


8. DAN
Nato mu reče Isus: “Idi pa i ti čini tako!”
(Luka 10, 37)

Gospodine, neka naša zajednica bude znak tvoga kraljevstva

Drugi biblijski tekstovi:
Rimljanima 12, 9-13; Psalam 41, 1-2

RAZMATRANJE

Riječima – “idi pa i ti čini tako” – Isus šalje svakoga od nas pojedinačno kao i svaku našu
Crkvu da živimo njegovu zapovijed ljubavi. Ispunjeni Duhom Svetim, poslani smo da budemo
“drugi Krist” i da suosjećajno i milosrdno pristupimo ljudima koji trpe. Poput dobrog Samarijanca
naspram povrijeđenoga i potrebitoga pomoći, i mi možemo odlučiti da ne odbacimo one koji su
drugačiji i da umjesto toga njegujemo kulturu bliskosti i dobre volje.
Kako Isusov poziv “idi i čini tako” utječe na moj život? Što taj Kristov poziv znači za moje
odnose s pripadnicima drugih crkava? Kako možemo zajedno svjedočiti Božju ljubav na ljudski
način? Kao izaslanici u Kristovo ime (usp. 2. Korinćanima 5, 20), pozvani smo pomiriti se s Bogom
i jedni s drugima, kako bi se ukorijenilo i raslo zajedništvo u našim Crkvama i u područjima kao što
je Sahel, a koja su pogođena sukobima između različitih skupina.
Kako međusobno povjerenje bude raslo, tako ćemo biti spremniji otkrivati svoje rane,
uključujući i crkvene rane, i Kristova će ljubav sve više prebivati među nama i liječiti nas po našoj
ljubavi i brizi jednih za druge. Zajednička težnja za jedinstvom kršćana pomaže ponovnoj izgradnji
odnosa kako bi nasilje ustupilo mjesto solidarnosti i miru.

MOLITVA

Nebeski Oče, zahvaljujemo ti na daru Duha Svetoga koji nam daje život, čini nas otvorenijima
jedne prema drugima, rješava naše sukobe i jača povezanost među našim zajednicama. Pomozi nam
da budemo u međusobnoj ljubavi i da rastemo u želji da vjernije naviještamo poruku evanđelja kako
bi svijet mogao pronaći jedinstvo i pozdravlja Kneza mira. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

OBRAĆENJE SVETOG PAVLA

Razmišljanje pape Benedikta XVI. o iskustvu obraćenja svetoga Pavla na putu u Damask


Draga braćo i sestre, današnja će kateheza biti posvećena iskustvu što ga je sveti Pavao imao na putu u Damask, te stoga onome što se uobičajeno naziva njegovo obraćenje. Upravo na putu u Damask, negdje oko 30. godine I. stoljeća, a nakon određenoga razdoblja u kojemu je progonio Crkvu, dogodio se odlučujući trenutak Pavlova života. O njemu je napisano mnogo, naravno, s različitih stajališta. Sigurno je da se tamo dogodila promjena, štoviše obrat perspektive. Tada je on, neočekivano, počeo smatrati “gubitkom” i “otpadom” sve ono što je prije za njega predstavljalo najviši ideal, gotovo razlog njegovoga postojanja (usp. Fil 3,7-8). Što se dogodilo?

S tim u vezi imamo dvije vrste izvora. Prva – poznatija – vrsta pripovijesti su iz Lukina pera koji čak tri puta pripovijeda o događaju u Djelima apostolskim (usp. 9,1-19; 22,3-21; 26,4-23). Prosječni je čitatelj možda u kušnji da previše zastane na nekim pojedinostima, kao što su svjetlost s neba, pad na zemlju, glas koji zove, nova okolnost sljepoće, ozdravljenje kao da mu je pala ljuska s očiju i post. No, sve one upućuju na središte događaja: uskrsli Krist pojavljuje se kao sjajno svjetlo i obraća se Savlu, mijenja njegovo razmišljanje i sam njegov život. Sjaj Uskrsloga čini ga slijepim: tako se i izvana dogodilo ono što je bila njegova nutarnja stvarnost, njegova sljepoća u odnosu na istinu, svjetlo koje je Krist. Nakon toga njegovo konačno “da” Kristu u krštenju ponovno mu otvara oči, čini da stvarno vidi. U drevnoj se Crkvi krštenje nazivalo još i “prosvjetljenje”, jer taj sakrament daje svjetlo, daje stvarno vidjeti. Ono što se na taj način izražava teološki, u Pavlu se ostvarilo i fizički: izliječen od svoje unutarnje sljepoće, dobro vidi. Sveti Pavao je, dakle, bio promijenjen ne nekom mišlju već jednim događajem, neodoljivom prisutnošću Uskrsloga, u koju kasnije nikada neće moći sumnjati jer je očiglednost toga događaja, toga susreta bila tako snažna. On je u temelju izmijenio Pavlov život; u tom smislu može se i mora govoriti o obraćenju. Taj susret središte je pripovijedanja svetoga Luke, koji je – što je vrlo moguće – koristio priču koju je stvorila vjerojatno zajednica u Damasku. Na to navodi lokalni kolorit preko spominjanja Ananije i imena – i puta pa i vlasnika kuće u kojoj je Pavao obitavao (usp. Dj 9,11).

Drugu vrstu izvora o obraćenju predstavljaju same Poslanice svetoga Pavla. On nikada nije podrobno govorio o tom događaju, mislim zbog toga što je mogao pretpostaviti da su svi znali ono bitno iz te njegove priče, svi su znali da je od progonitelja promijenjen u gorljivoga Kristova apostola. A to se dogodilo ne nakon vlastitoga razmišljanja, nego nakon snažnoga događaja, susreta s Uskrslim. Premda ne govori o pojedinostima, više se puta osvrće na tu prevažnu činjenicu, to jest da je i on svjedok Isusova uskrsnuća po kojemu je neposredno od samoga Isusa dobio objavu, zajedno s poslanjem apostola. Najjasniji tekst o tome nalazi se u njegovu pripovijedanju o tome što tvori središte povijesti spasenja: Isusova smrt i uskrsnuće te ukazanja svjedocima (usp. 1 Kor 15). Riječima vrlo stare tradicije, koju je i on primio od Crkve iz Jeruzalema govori da se Isus – mrtav, razapet, pokopan, uskrsli – ukazao nakon uskrsnuća prvo Kefi, to jest Petru, zatim dvanaestorici, potom se ukazao petstotini braće koji su većinom još živjeli, zatim Jakovu, a onda svim apostolima. I toj pripovijesti što ju je primio iz tradicije dodaje: “Najposlije, kao nedonoščetu, ukaza se i meni” (1 Kor 15,8). Na taj način daje shvatiti da je to temelj njegova apostolata i njegova novog života. Ima i drugih tekstova u kojima se pojavljuje ista stvar: “Po (Isusu Kristu) primismo milost i apostolstvo” (usp. Rim 1,5); kao i: “Nisam li vidio Isusa, Gospodina našega? (1 Kor 9,1), riječi su kojima aludira na stvar što je svi znaju. I konačno, najrašireniji se tekst nalazi u Gal 1,15-17: “Ali kad se Onomu koji me odvoji već od majčine utrobe i pozva milošću svojom, svidjelo otkriti mi Sina svoga da ga navješćujem među poganima, odmah, ne posavjetovah se s tijelom i krvlju i ne uziđoh u Jeruzalem k onima koji bijahu apostoli prije mene, nego odoh u Arabiju pa se opet vratih u Damask”. U toj “autoapologiji” odlučno ističe da je i on također pravi svjedok Uskrsloga, da ima vlastito poslanje što ga je primio neposredno od Uskrsloga.

Na taj način možemo vidjeti da se dva izvora, Djela apostolska i Poslanice svetoga Pavla, podudaraju i slažu u temeljnoj točki: Uskrsli se obratio Pavlu, pozvao ga na apostolat, učinio ga je pravim apostolom, svjedokom uskrsnuća s posebnom zadaćom da naviješta evanđelje poganima, grčko-rimskome svijetu. A Pavao je istodobno naučio da, unatoč neposrednosti svoga odnosa s Uskrslim, mora ući u zajedništvo Crkve, da se mora dati pokrstiti, da mora živjeti u skladu s drugim apostolima. Samo u tom zajedništvu sa svima on će moći biti pravi apostol, kao što piše izričito u Prvoj poslanici Korinćanima: “Ili dakle ja ili oni: tako propovijedamo, tako vjerujete” (15,11). Samo je jedan navještaj Uskrsloga, jer je Krist samo jedan.

Kao što je vidljivo, u svim ovim odlomcima Pavao nikada ne tumači taj trenutak kao činjenicu obraćenja. Zašto? Puno je hipoteza, no za mene motiv je vrlo jasan. Ta promjena njegova života, to pretvaranje cijeloga njegovog bića, nije bilo plod psihološkoga procesa, sazrijevanja ili intelektualnoga i moralnoga razvoja, već je došlo izvana: nije bilo plod njegove misli, već susreta s Isusom Kristom. U tome smislu nije bilo jednostavno obraćenje, sazrijevanje njegova “ja”, već je bilo smrt i uskrsnuće i za njega samoga: umrla je jedna njegova egzistencija, a s Kristom Uskrslim rodila se druga, nova. Ni na jedan drugi način ne može se objasniti ta Pavlova obnova. Sve psihološke analize ne mogu razjasniti i riješiti ovaj problem. Samo događaj, snažan susret s Kristom, ključ je za razumijevanje onoga što se zbilo: smrt i uskrsnuće, obnova od Onoga koji mu se pokazao i razgovarao s njime. U tom dubljem smislu možemo i moramo govoriti o obraćenju. Taj susret je stvarna obnova koja je promijenila sve njegove parametre. Sada može reći da je ono što je ranije za njega bilo bitno i osnovno, postalo za njega “otpad”; nije više “dobitak”, već gubitak, jer sada je važan samo život u Kristu.

No, ipak ne trebamo misliti da je Pavao bio toliko zatvoren u jedan slijepi događaj. Istina ja zapravo suprotna, jer je Uskrsli Krist svjetlo istine, svjetlo samoga Boga. To je proširilo njegovo srce, učinilo ga otvorenim prema svima. U tom trenutku nije izgubio ono što je dobro i istinito u njegovu životu, u njegovoj baštini, već je na novi način shvatio mudrost, istinu, dubinu zakona i proroka; usvojio ih je na novi način. Istodobno, njegov se razum otvorio mudrosti pogana; budući da je bio otvoren Kristu cijelim srcem postao je sposoban za široki dijalog sa svima, postao je sposoban biti svima sve u svemu. Tako je stvarno mogao biti apostol pogana.

Dospjevši sada i do nas, pitamo se što to znači za nas? To znači da i za nas kršćanstvo nije neka nova filozofija ili novi moral. Kršćani smo samo ako susretnemo Krista. Jamačno, On nam se ne pokazuje na taj neodoljivi način, u svjetlu, kao što je učinio s Pavlom da bi ga učinio apostolom svih naroda. No, i mi možemo susresti Krista u čitanju Svetoga pisma, u molitvi, u liturgijskome životu Crkve. Možemo dodirnuti Kristovo srce i osjetiti da On dira naše. Samo u tom osobnom odnosu s Kristom, samo u tom susretu s Uskrslim postajemo doista kršćani. I tako se otvara naš razum, otvara se sva mudrost Kristova i sve bogatstvo istine. Zato molimo Gospodina da nas prosvijetli, da nam u našem svijetu podari susret sa svojom prisutnošću: i tako neka nam da živu vjeru, otvoreno srce, veliku ljubav prema svima sposobnu obnoviti svijet.

Kateheza pape Benedikta XVI. na općoj audijenciji u srijedu, 3. rujna 2008. godine

Izvor: Bitno.net

MISNA ČITANJA – 25. SIJEČNJA 2024.

Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje.

III. tjedan kroz godinu

Četvrtak, 25. 01. 2024.

OBRAĆENJE SV. PAVLA

Blagdan

ČITANJA:
vl.: Dj 22,3-16 (ili: Dj 9,1-22); Ps 117,1-2; Mk 16,15-18

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Pavao, Ananija, Henrik, Projekto

Prvo čitanje:

Dj 22,3-16 (ili: Dj 9,1-22)

Ustani, krsti se i operi grijehe svoje prizivajući Ime Isusovo!

Čitanje Djela apostolskih

U one dane: Reče Pavao narodu: »Ja sam Židov, rođen u Tarzu cilicijskom, ali odrastao u ovom gradu, do nogu Gamalielovih odgojen točno po otačkom Zakonu; bijah revnitelj Božji kao što ste svi vi još danas. Ovaj sam Put na smrt progonio, u okove bacao i predavao u tamnice muževe i žene, kako mi to može posvjedočiti i veliki svećenik i sve starješinstvo. Od njih sam i pisma dobio za braću u Damasku pa se zaputio da i one ondje okovane dovedem u Jeruzalem da se kazne.«

»Dok sam tako putovao i približavao se Damasku, s neba me oko podneva iznenada obasja svjetlost velika. Sruših se na tlo i začuh glas što mi govoraše: ‘Savle, Savle, zašto me progoniš?’ Ja odgovorih: ‘Tko si, Gospodine?’ Reče mi: ‘Ja sam Isus Nazarećanin koga ti progoniš.’ Oni koji bijahu sa mnom svjetlost doduše primijetiše, ali ne čuše glasa Onoga koji mi govoraše. Rekoh nato: ‘Što mi je činiti, Gospodine?’ Gospodin će mi: ‘Ustani, pođi u Damask i ondje će ti se reći što ti je određeno učiniti.’ Kako od sjaja one svjetlosti obnevidjeh, pratioci me povedoše za ruku te stigoh u Damask.«

»Neki Ananija, čovjek po Zakonu pobožan i na dobru glasu u Židova ondje nastanjenih, dođe k meni, pristupi mi i reče: ‘Savle, brate, pogledaj!’ I ja se u taj čas zagledah u nj. A on će: ‘Bog otaca naših predodredi te da upoznaš volju njegovu, da vidiš Pravednika i čuješ glas iz usta njegovih jer bit ćeš mu pred svim ljudima svjedokom onoga što si vidio i čuo. I što sad oklijevaš? Ustani, krsti se i operi grijehe svoje prizivajući ime njegovo!’«

Riječ Gospodnja.

ili: Dj 9, 1-22

Gospodine, što mi je činiti?

Čitanje Djela apostolskih

U one dane: Savao sveudilj zadahnut prijetnjom i pokoljem prema učenicima Gospodnjim, pođe k velikom svećeniku, zaiska od njega pisma za sinagoge u Damasku, da sve koje nađe od ovoga Puta, muževe i žene, okovane dovede u Jeruzalem.

Kad se putujući približi Damasku, iznenada ga obasja svjetlost s neba. Sruši se na zemlju i začu glas što mu govoraše: »Savle, Savle, zašto me progoniš?« On upita: »Tko si, Gospodine?«

A on će: »Ja sam Isus kojega ti progoniš! Nego ustani, uđi u grad i reći će ti se što ti je činiti.«

Njegovi suputnici ostadoše bez riječi: čuli su doduše glas, ali ne vidješe nikoga. Savao usta sa zemlje. Otvorenih očiju nije ništa vidio pa ga povedu za ruku i uvedu u Damask. Tri dana nije vidio, ni jeo ni pio.

U Damasku bijaše neki učenik imenom Ananija. Njemu u viđenju reče Gospodin: »Ananija!« On se odazva: »Evo me, Gospodine!«

A Gospodin će mu: »Ustani, pođi u ulicu zvanu Ravna i u kući Judinoj potraži Taržanina imenom Savla. Eno, moli se; i u viđenju vidje čovjeka imenom Ananiju gdje ulazi i polaže na nj ruke da bi progledao.«

Ananija odgovori: »Gospodine, od mnogih sam čuo o tom čovjeku kolika je zla tvojim svetima učinio u Jeruzalemu. On ima od velikih svećenika i punomoć okovati sve koji prizivlju ime tvoje.«

Gospodin mu odvrati: »Pođi, jer on mi je otuđe izabrano da ponese ime moje pred narode i kraljeve i sinove Izraelove. Ja ću mu uistinu pokazati koliko mu je za ime moje trpjeti.« Ananija ode, uđe u kuću, položi na nj ruke i reče: »Savle, brate! Gospodin, Isus koji ti se ukaza na putu kojim si išao, posla me da progledaš i napuniš se Duha Svetoga.«

I odmah mu s očiju spade nešto kao ljuske te on progleda pa usta, krsti se i uzevši hrane, okrijepi se. Nekoliko dana provede s učenicima u Damasku te odmah stade po sinagogama propovijedati Isusa, da je on Sin Božji. Koji ga god slušahu, izvan sebe govorahu: »Nije li ovo onaj koji je u Jeruzalemu istrebljivao sve koji Ime ovo prizivlju, pa i ovamo zato došao da ih okovane odvede pred velike svećenike?«

Savao pak, sve silniji, zbunjivaše Židove koji prebivahu u Damsku dokazujući: »Ovo je Krist!«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 117,1-2

Pripjev:

Idite po svem svijetu, propovijedajte Evanđelje!

Hvalite Gospodina, svi puci,
slavite ga svi narodi!

Silna je prema nama ljubav njegova
i vjernost Gospodnja ostaje dovijeka!

Evanđelje:

Mk 16,15-18

Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Isus se ukaza jedanaestorici i reče im:

»Pođite po svem svijetu,

propovijedajte evanđelje svemu stvorenju.

Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se,

a tko ne uzvjeruje, osudit će se.

A ovi će znakovi pratiti one koji uzvjeruju:

u ime će moje izganjati zloduhe,

novim će jezicima zboriti,

zmije uzimati;

i popiju li što smrtonosno,

ne, neće im nauditi;

na nemoćnike će ruke polagati

i bit će im dobro.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

MOLITVE I VJEŽBE u duhu sv. Franje Saleškoga

AKO TEŽIŠ POSVE PRIPADATI BOGU:

Kad ću biti posve Tvoj, Otkupitelju moje duše?

Gospodine, ne dopusti mi živjeti ako ne živim samo za Tebe!

Ah, Gospodine, kada ću te ljubiti savršeno?

Majko bogata ljubavlju, izmoli mi ljubav svoga Sina!

U SREĆI BOŽJE LJUBAVI:

Moj Bože i Sve moje!

Gospodine, ti si radost srca moga!

Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po Srcu svome!

POTPUNO PREDAN BOŽJOJ VOLJI:

U tvoje ruke, Gospodine, predajem svoj duh!

Ah, Gospodine, kad bih uvijek ispunjao samo Tvoju volju!

Dopusti mi, sveti Anđele čuvaru, da u velikoj vjernosti slijedim tvoj glas!

Poveži s takvim strelovitim molitvama također želju da ti Bog bude milostiv u tvom posljednjem času. Ova milost će ti se sigurno ispuniti, ako ćeš ovu vježbu uvijek i posvuda osobito vjerno činiti.

Kada čujemo kako otkucava sat, mi se možemo ukratko sjetiti onih satova koje smo nekorisno proveli, kao što možemo također misliti i na to, da moramo polagati račun kako o sadašnjim tako i o svim satovima našega života, da se žurimo ususret vječnosti, da se svakim danom sve više primiče naša smrt, da će možda ubrzo otkucati naša posljednja ura. Poslije tih misli mi se povjeravamo Božjemu milosrđu i molimo Boga da nam bude milostiv u našem posljednjem času.

MOLITVA ZA SVAKI SAT

O moj Bože, budi mi milostiv sada i u onom odlučnom trenutku, jer onda nemam više vremena tražiti Te, nego naći Te. Daj mi milost da upotrijebim ovo prolazno vrijeme tako da Te tražim, da Te u času moje smrti nađem. Za tu milost molim Te, o moj Isuse, po zagovoru Tvoje ljubljene Majke, moga Anđela čuvara, svih svetih osobito sv. Josipa, i (reci ime svoga Zaštitnika).

Boriš li se s napašću ili strašću, tada pomisli često na našeg Gospodina i Učitelja usred njegove patnje. Uči iz toga crpiti snagu. Ne traži u svem tome veličanstvene riječ, nego reci u svoj jednostavnosti ono što ti pokreće srce.

POHOD PRESVETOM SAKRAMENTU I KRUNICA

Trebaš si za svoje vjerske vježbe načiniti neku vrstu dnevnog reda. Nemoj postati rob tog reda, nego ga mijenjaj ovisno o potrebama dana. No, mijenjaj samo vrijeme i redoslijed; ne izostavljaj olako ništa, osim ako je nužno.

Ne možeš li učiniti pohod sakramentu ili koju drugu vježbu, jer te sprječava tvoj posao ili ispunjavanje obveza, tada izostavi tu vježbu, ali ostani isto vrijeme, usprkos aktivnosti koja se odvija, u srcu osobito povezan s Bogom.

Pohod Presvetom Sakramentu

Ako pohađaš javnu pobožnost, sudjeluj u zajedničkoj molitvi; inače provedi pet do petnaestak minuta u tihoj sabranosti pred Presvetim. Moli posve slobodno, kako te već nadahne milost Božja ili poticaj srca. Možeš se također nadovezati na jutarnje razmatranje ili na neku molitvu ili pjesmu. Ako ti je teško slobodno moliti, tada uzmi nešto iz molitvenika.

Krunica

Moli rado krunicu, ili cijelu ili dio, već prema vremenu koje ti za to ostaje.

Stavi se u Božju prisutnost, poljubi križ, prekriži se i reci u srcu: “Moj Spasitelju, po znaku Tvog križa oslobodi me od svih mojih neprijatelja!”

Potom izmoli Vjerovanje i slijedeće molitve kako to propisuje krunica. Na kraju načini znak križa i poljubi križ. Nosi krunicu uvijek uza se.

Promisli da svakih deset Zdravo Marija prije svega određuju trajanje razmatranja dotične tajne; bitno je u to se zamisliti i s puno ljubavi suživjeti Isusov i Marijin život.

Molitve po izboru

Preporuči Gospodinu rado one osobe i nakane koje su ti na srcu i za koje si se obvezao moliti: tvoje roditelje, braću, sestre, rođake, prijatelje, tvoje poglavare, dobročinitelje i neprijatelje, pravednike i grešnike, duše pokojnika.

Izaberi jednu ili drugu molitvu i pokušaj se vlastitim riječima obratiti Bogu. Možeš tu primijeniti dio molitava iz pohoda Presvetomu. Ali nemoj moliti žurno, nego mirno, pun poniznosti i predanosti.

Za roditelje, ako su još na životu:

Bože, molim te za ljubav prema roditeljima. Ni od koga, osim tebe, nisam tako mnogo primio kao od njih: život, ljubav, brigu i dobročinstvo na dobročinstvo. Uzvrati im ono što im nisam kadar uzvratiti. Daj im mir, sreću, zdravlje, ljubav i zadovoljstvo. Očuvaj ih još dugo. Prije svega daj im svoju milost i svoj Božanski život. Amen.

Za pokojne roditelje (i baku i djeda):

Bože, zapovjedio si nam da poštujemo oca i majku, da im iskazujemo ljubav i poslušnost. Molim te za svoje roditelje (i svoga djeda i baku) prema kojima više ne mogu vršiti ovu obvezu, jer si ih već pozvao k sebi. Ono što je svako dijete osjećalo prema svojim roditeljima, žrtvovalo, dalo i činilo, to ti prikazujem zajedno sa svojim malim zaslugama, da ih primiš u svoje blaženstvo i da mi oni po svom zagovoru budu pomoć i utjeha. Amen.

Uzajamna molitva bračnih drugova:

Bože ljubavi i života, u svojoj mudroj providnosti si nas spojio. Molim te da u vjernosti i slozi hodimo zajedno životnim putem. Posveti i produbi našu uzajamnu ljubav da idemo pred tobom u strahu Božjem i svetosti, da budemo jedno uz drugo u radosti i u patnji te da služimo jedno drugome. Blagoslovi naš savez radostima života, daj nam zdravlje, posao, zaslugu i sigurnost i sjedini nas jednom u svom blaženstvu u ljubav koja vječno traje. Amen.

Za obitelj i djecu:

Bože, praizvore života, ti si po očinstvu i majčinstvu osigurao opstanak ljudskog roda i tvoje Crkve: podaj nam da budemo dobri roditelji; neka djeca budu naše najbolje blago, što možemo dati i odgojiti za svijet i osobito za Tebe, o Gospodine! Daj nam duh požrtvovnosti, razboritosti i razumnost u odgoju, snagu dobrog primjera i čvrste kreposti.

Sveta Obitelji, Isuse, Marijo i Josipe, dopustite da naša obitelj postane slika vašeg svetog zajedništva u Nazaretu! Amen.

U teškoćama bračnog i obiteljskog života:

Pogledaj, o Bože, kako su velike nevolje pohodile naš brak i obitelj. Daj nam snage da iz ovih teškoća opet izađemo. Pomozi nam da se pokajemo zbog nepravednih djela i tražimo oprost. Dopusti nam da u istinskoj težnji, nevolji i križu pronađemo put jedno k drugome, a osobito k tebi, praštajućoj, pomirbenoj ljubavi našeg Otkupitelja. Amen.

Za djecu, ako su još mala:

Bože, ti si nam povjerio djecu; daj da ih volimo i čuvamo kao tvoju svojinu. Tebi trebaju pripadati i za tebe odrastati. Dopusti da te ljube i da te nikada ne izgube! Neka tvoja milost i sve dobro u njima dozori. Očuvaj njihovu nevinost, ne dopusti im da padnu u grijeh i daj im snage da svladaju životnu zadaću. Amen.

Za sina i kćer:

Bože, ti si pozvao moju djecu na život, ona su izrasli roditeljskoj vlasti, ali ne ljubavi i brizi. Molim te za zdravlje i sreću za njih, da svladaju životne zadaće. Očuvaj ih u svojoj milosti i ljubavi da nikad ne izgube vjeru i pošteni trud, da ostanu postojani u opasnostima života i da se jednom ponovo nađemo u tvom vječnom blaženstvu. Amen.

Za dijete koje je bolesno ili u opasnosti:

Pogledaj, Gospodine, bol moga srca! Uvijek mi je bila želja da i ovo moje dijete bude potpuno u tvojim rukama, Predobrostivi Bože, pouzdajem se u tebe; daj mi snagu i povjerenje da će opet sve biti dobro prema tvom dopuštenju. Dopusti mi moliti i žrtvovati, dopusti mi položiti svoje brige u otvorenu stranu tvoga Srca. Klanjam se tvojoj ljubavi, i onda kada boli i srce ranjava. Amen.

Za umrlo malo dijete:

Gospodine, ti si mi uzeo dijete; ono je u tvojim rukama, dobri Bože, ti radosti i milino svijeta. Neka komadić moga srca i moje ljubavi pripadne onostranome, mojem djetetu i blaženstvu koje ono ima u Tebi. Možda naš siromašni, grešni život treba jednog tako čistog, nevinog zagovornika. Amen.

Za dijete koje je odraslo umrlo:

Gospodine, kako je nedokučiva tvoja odluka! Mogu samo moliti: “Gospodin dao, Gospodin uzeo, blagoslovljeno ime njegovo!” Daj, o Oče milosrđa, mome djetetu vječni život! Neka tvoja krv opere s njega svaku mrlju i neka ga obujmi tvoja ljubav. Ako je nužno, Gospodine, uzmi sve zaluge i oproste u kojima ću ja u svom životu imati udjela, i okreni ih mom sirotom djetetu. Amen.

Za prijatelje:

Neka, o Bože, ljubav kojom sam privržen svojim prijateljima bude uvijek utemeljena na Tebi i vodi k Tebi! Daj nam radost uzajamnog razumijevanja, ali i duh požrtvovnosti, koji prijateljstvo čini postojanim i vjernim. Trojedini Bože, ti nisi sam, nego se tvoja sveta, preobilna ljubav objavljuje; daj da naše prijateljstvo bude slika tvoje svetosti i tvoga bogatstva. Amen.

Za rođake:

Gospodine, molim te za rođake; ne dopusti da budem ravnodušan prema njima. Daj da ostanemo jedni s drugima uvijek povezani u miru, slozi i spremnosti za pomoć i neka nas vjera i ljubav prema tebi povezuju. Ojačaj u njima vjerski život, očuvaj ih sve u svojoj milosti i daj im da pronađu utočište u Tebi. Amen.

Za ukućane:

O Bože, molim te za one, s kojima stanujem i živim. Daj da ih poštujem i cijenim, bili mladi ili stari, pretpostavljeni ili podložnici, da ih ljubim i da im rado pomažem. Dopusti mi da podnosim njihove osobine i pomozi mi da im ne dadem povod za grijeh svojom neobuzdanošću i lošim primjerom; da Tebe vidim u njima i Tebi u njima služim, onako kako bih ti želio služiti kad bi Ti stanovao kod mene. Amen.

Za pale borce:

Bože, u poniznosti prigibamo se tvojim pripuštenjima. Ali te molimo za spas duša poginulih, koji daleko od svoje domovine i obitelji, često također bez svećeničke pomoći moraju poći k tebi u vječnost. Pogledaj također na njihovu poslušnost, njihovo vjerno ispunjavanje dužnosti, na tešku, tvrdu sudbinu, koju su podnijeli i daj im miran počinak u tvojem blaženstvu da nam iz neba izmole mir i sigurnost. Amen.

Za suradnike:

Ne mogu sam stvoriti djelo svog života, nego s ljudima s kojima si me zajedno združio. Daj da to ne bude samo svrsishodno zajedništvo radi posla, već da moja duša dušu i moje srce srce pronađe; i da Ti, Bog moje duše, pritom ne ostaneš skriven. Daj mi snage za dobar primjer, za dobru riječ i dobrohotnu ljubav. Amen.

Za svetog Oca:

Bože, Ti pastiru i upravitelju svojih vjernika, pogledaj milostivo na svog slugu kojeg si pozvao na pastirsku službu. Daj da riječju i primjerom podupire ljude, kako bi zajedno s povjerenim mu stadom postigao vječni život. Amen.

Za vlast i domovinu:

O Bože, očuvaj našu domovinu u trajnom dobru; prosvijetli one koji njom upravljaju svojim jasnim svjetlom, da spoznaju što je nužno i da budu kadri izvršiti ono što je pravo. Ne dopusti neprijateljima tvog Kraljevstva da dobiju premoć, nego i njih prosvijetli da spoznaju i nauče ljubiti tvoj nauk i tvoju mudrost. Amen.

Za umiruće:

Preblagi Isuse, ljubitelju duša, prizivam te po smrtnom strahu tvog presvetog Srca i po bolima tvoje neokaljane Majke; operi u svojoj krvi grešnike cijelog svijeta, koji sada leže u smrtnom strahu i još danas moraju umrijeti. Srce Isusovo, koje si pretrpjelo smrtni strah, smiluj se umirućima! Amen.

Za pokojne:

Bože, ti sudiš svakoga po njegovim djelima; molim te za pokojne, osobito za svoje rođake i poznanike. Dopusti im, ako još moraju zbog tvoje pravednosti okajavati svoje grijehe, po tvom milosrđu ući u vječnu radost. Amen.

Za poniznost i skromnost:

O Bože, ne dopusti mi da zapadnem u sebičnost, nego mi pomozi da budem ponizan, da spoznam da si ti sve, a da sam ja samo nešto u tebi. Ne dopustim mi da tašta misao, bezobzirnost i bahatost prodru u dušu; daj da se moja volja temelji jedino na tebi, što god mi želio dati i dodijeliti. Amen.

Za čistoću i djevičanstvo:

Gospodine Isuse Kriste, ti si rekao: “Blago čistima srcem”; daj da moje ponašanje bude stidljivo i pomozi mi da se ne predam putenosti, nego smjesta otkloni moj duh od takvih misli; daj da ništa ne činim i ne upuštam se u ništa što se protivi tvojoj svetoj volji. Daj mi snage da oslobodim svoje srce od svake privrženosti na ovaj grijeh!

O Gospođo moja, o Majko moja, tebi se sasvim darujem. Pa da ti se pokažem odanim posvećujem ti danas svoje oči, svoje uši, svoja usta, svoje srce i upravo svega sebe. Budući da sam sav tvoj, čuvaj me i brani kao stvar i svojinu svoju! Amen.

Za revnost i duh požrtvovnosti:

Tvoja božanska volja, Gospodine, je istodobno stvarnost. Daj mi revnost, da ne budem zadovoljan polovičnim odlukama i djelima, nego da uložim svu snagu svoje volje kako bih stalno ispunjavao tvoju volju. Dopusti mi da nadvladam tromost volje te mi podaj duh požrtvovnosti da podnosim nedaće i teškoće života i posla, usprkos svim protivljenjima u meni i izvan mene. Ne dozvoli da ikada napustim Tebe i Tvoju ljubav! Amen.

Za strpljenje i ustrajnost u patnji:

Gospodine i Bože, pozvao si me da sudjelujem u tvojem križu i patnji. Sam po sebi ne mogu to nositi. Pogledaj kako moje zemaljsko srce želi biti oslobođeno patnje. Otkloni svako zlo od mene ako je to tvoja volja. Ali pogledaj također kako isto to srce, pokrenuto nebeskom milošću, ništa ne traži doli vršiti tvoju volju i prihvaća bolest i patnju, ako ih tvoja ruka meni daje. Daruj mi strpljenje i ustrajnost! Amen.

Za pravi izbor zvanja:

Gospodine Isuse Kriste, pošalji mi s neba duh savjeta da izaberem zvanje za koje si me pozvao, u kojem mogu nešto postići, kršćanski živjeti i jednom dobro umrijeti. Gospodine, ti poznaješ želju moga srca da ti uvijek vjerno služim; pokaži mi gdje me želiš postaviti i za što sam sposoban. Daj mi jasnu naklonost prema onom pozivu koji ti hoćeš i uredi sve tako da ga pronađem. Neka bude samo tvoja volja i ne daj da te izgubim! Amen.

Pri neodlučnosti u izboru staleža:

Gospodine, ako želiš da svoj život vežem uz život drugoga, daj mi jasnoću i jasnu volju i želju. No, podaj mi također mir i ravnodušnost, dok mi tvoje proviđenje ne pokaže koga si mi namijenio. Daruj mi snagu da se očuvam dokle god i za koga ti želiš.

Gospodine, ali ako trebam pripadati Tebi, tada zatvori moje srce svakoj težnji prema nekome drugom, osim prema Tebi. Dopusti da pripadnem samo Tebi i da se oduševljavam za Tebe i tvoje djelo na zemlji. Tada mi ne dopusti da tražim svijet, njegove ljude i radosti, već tvoju službu i život za Tebe. Amen.

Za svećenički i redovnički poziv:

Gospodine, pošalji radnike u svoj vinograd! Ulij u srca mnogih ljudi poziv za svećenički i redovnički stalež. Daj im da vjerno izdrže u razdoblju njihove priprave. Dopusti im da u zdravlju i vjerskom žaru dostignu svoj cilj kako bi mnogi svećenici, braća i sestre bili spremni za Kristovo kraljevstvo, a prije svega za posve nepodijeljenu ljubav prema tebi i potpuno predanje. Amen.

U napastima:

Gospodine Isuse, utočište duše moje, pogledaj kako napasnik uvijek iznova želi unijeti zlo u moju dušu, kako zabranjeno mami i želi oslabiti moju volju. Gospodine, ne dopusti mi da popustim! Jačaj moju volju, koju vabe prividno poželjne stvari, da se oslobodim svih polovičnih stavova koji su ostali kao posljedica mojih prijašnjih grijeha i nevjera, te da prekinem sa svim ljudima, društvima i prilikama koji su ozbiljna opasnost za mene! Ti koji si tako gorko trpio za mene i umro, daj mi da spoznam opakost grijeha! Amen.

U neutješnosti:

Gospodine, znam: maloj djeci se daju slatkiši kako bi lakše slušali; ali kad čovjek odraste, zahtijeva se poslušnost bez slatkiša. Daj mi snage da Ti budem poslušan i kada je sve u meni bez radosti i moja volja mlitava, tako da se moram prisiliti na služenje tebi. Pomozi mi da izdržim, da ništa ne propustim, nego da ispunjam tvoju volju svejednako bilo da sam radostan ili sve u meni ostaje hladno. Što je manje pri mom djelu utjehe za mene, to više ćeš to biti Ti sam kojeg ljubim. Amen.

U teškoćama s bližnjima:

Gospodine, ne govoriš mi i ne šalješ mi anđela; ni kamenje, biljke i životinje ne govore; ali stvorio si mog bližnjega, i ono što on čini i želi, ti si dopustio. Daj mi da prema njemu budem blag i poslušan kao dijete. Gubim malo ako činim ovo ili ono, ako idem ovamo ili onamo; ali bih mnogo izgubio ako mu u dopuštenim stvarima ne bih htio popustiti. Jer ti si od vječnosti odlučio da ga sa mnom spojiš, s njegovim djelom i voljom koja mi je teška. Trebam li ga ja odbaciti – izuzevši grijeha -, budući da ga ti podnosiš, štoviše ljubiš ga i od vječnosti si ga ljubio. Ojačaj moju ljubav! Amen.

U nepravdi i poniženju:

O mudrosti i pronicavosti Božja, koja se sastojiš u svetoj i neprocjenjivoj jednostavnosti i nevinosti, u svetoj ludosti križa! Trebaju li me gaziti nogama, izrugivati me i činiti sa mnom što ih volja, a da ja ne prozborim ne riječi? Da, tako je: Ti to želiš. Apostol križa uzvikuje: ….Stanovnici Babilona nisu razumjeli ovaj nauk; ali stanovnici Kalvarije su ga slijedili. Prihvaćam tvoju volju, raspeti Spasitelju, da budem s njom sjedinjen i da je stalno tražim. Još me toliko toga odvaja od tako svetog stava; ojačaj me!

ISPIT SAVJESTI

Ne čudi se što upadaš u pogreške, nego se prisjeti da se u tvojoj slabosti Božja snaga utoliko divnije očituje. Sam sv. Pavao se tuži: “Bijednog li mene čovjeka” Tko će me osloboditi od mog smrtnog tijela?” Njegovo odgovor glasi da će ga sačuvati Božja milost po Isusu Kristu.

Ni kod tebe nije ništa drukčije: Samo će te milost Božja sačuvati! Traži ovu milost u sakramentu pokore i u dnevnoj pripravi za nj, u ispitu savjesti.

Svakodnevni ispit savjesti

Ispitaj jednom na dan, najbolje predvečer ili prije večernje molitve svoju savjest. Osvrni se na cijeli dan i preispitaj svoje misli, riječi i djela. Možeš pri tom moliti pokajanje ili slijedeću molitvu:

Moj Bože, moj Stvoritelju i Otkupitelju, kajem se od sveg srca što sam te uvrijedio, jer ti si moj Gospodar i moj Bog kojeg iznad svega ljubim. Čvrsto odlučujem da ću s Tvojom milošću, koju ponizno od tebe ištem, izbjegavati sve što ti se nebi svidjelo, osobito … i da ću činiti sve što ti se sviđa, kao zadovoljštinu za moje grijehe. Prikazujem ti, moj Bože, život, muku i smrt našega Gospodina Isusa Krista, zasluge presvete Djevice Marije, anđela i svetaca. Pouzdajem se, o Isuse, u tvoju beskonačnu dobrotu i milosrđe. Oprosti mi stoga moje grijehe po zaslugama tvoje predragocjene krvi i tvojeg Srca dostojnog svake hvale i daj mi milost, da ti ubuduće vjernije služim. Blagoslovljen budi Bog!

Svakodnevni ispit savjesti uvelike ćeš si olakšati slijedećom vježbom: čim preko dana uočiš bilo koju pogrešku, odmah se ispitaj iz kojih je pobuda proizišla. Tada se ponizi pred Bogom i upamti sve za ispit savjesti. Osim toga možeš se još iznimno ispitati o ovoj ili onoj kreposti koja ti je prije svega nužna a koja se neposredno kosi s pogreškom, kojoj si najviše sklon.

Preuzeto sa Samostan Pohoda Marijina

Devetnica Prikazanja Gospodinova u hramu

Blagdanom Svijećnice ili Prikazanja Isusova u hramu slavi se događaj iz Isusova djetinjstva, kada su, prema Mojsijevu Zakonu, Josip i Marija donijeli Isusa u Hram u Jeruzalemu da ga obredno prikažu Bogu. Ovu molitvu možete moliti tijekom devet dana kao pripravu za blagdan:

1. Presveta Djevice Marijo, ogledalo kreposti, ti si iz poslušnosti zakonu, iako si čista od svake mrlje grijeha, 40 dana poslije poroda prikazala Isusa u hramu. Isprosi nam milost da čuvamo naše srce čisto od svakoga grijeha te da budemo poslušni Božjim zapovijedima i nauku Crkve. Zdravo Marijo…

2. Poslušna kod prikazanja u hramu, htjela si prikazati žrtvu same sebe skupa sa svojim Sinom, isprosi nam milost da se i mi možemo prikazati Bogu i kreposno živjeti. Zdravo Marijo…

3. Čista Djevice, opslužujući zakon prikazivanja i očišćenja u hramu, iako si oduvijek bila čista, nisi se brinula što su ljudi zbog toga smatrali da si bila okaljana, isprosi nam milost da znamo više cijeniti slavu Božju od ljudskih obzira. Zdravo Marijo…

4. Sveta Djevice Marijo, prikazujući svoga i Božjeg Sina Ocu zadivila si cijelo Nebo, prikaži i naše siromašno srce Bogu i svojim zagovorom čuvaj nam srce čistim od svakoga smrtnoga grijeha. Zdravo Marijo…

5. Ponizna Djevice, ti si polažući malog Isusa u ruke starcu Šimunu učinila da se njegovo srce ispuni nebeskim slastima, predaj i naše srce Bogu da se ispuni njegovim Svetim Duhom. Zdravo Marijo…

6. Slatka Djevice Marijo, kada si čula Šimunovo proroštvo o svojim bolima, spremno si se podložila volji Božjoj, isprosi nam milost da se i mi potpuno predamo volji Božjoj i našim križevima. Zdravo Marijo…

7. Djevice podložna, prikazujući svoga i Božjeg Sina u hramu pristala si da budeš sudionicom njegove otkupiteljske žrtve, isprosi nam milost odbojnosti prema svakom grijehu i ustrajnost u traženje slave Božje. Zdravo Marijo…

8. Milosrdna Djevice, proročica Ana se ispunila nebeskim svjetlom kad je vidjela kako prikazuješ svoga i Božjega Sina u hramu te je hvalila Boga za njegovo milosrđe, daj da nam po tvom zagovoru, nebeske milost ispune duše te mi zauvijek budemo dionici otkupljenja. Zdravo Marijo…

9. Djevice vjerna, koja si sačuvala živu vjeru slušajući riječi proroka Šimuna da će Isus biti znak osporavan na uzdignuće i propast mnogima, sve do Isusova križa pod kojim si stajala isprosi nam milost čvrste vjere i pouzdanja u svim protivštinama života i u samoj smrti. Zdravo Marijo…

SVETAC DANA – SV. FRANJO SALEŠKI

Danas slavimo svetoga Franju Saleškog, biskupa, crkvenog naučitelja, velikog sveca katoličke obnove, zaštitnika katoličkih pisaca, katoličkog tiska, novinara, gluhih, obrazovanja odraslih i zajednica nazvanih njegovim imenom.

Franjo Saleški (de Sales) rođen je 21. kolovoza 1567. u plemenitaškoj obitelji u jednom dvorcu blizu Ženeve u Švicarskoj. Za njega kažu da je bio inteligentan koliko i blag. Od mladih se dana opredijelio za službu Bogu. Dugo je od obitelji krio želju da postane svećenik, jer mu je otac želio da se posveti pravu i politici. Pohađao je najprije pariško sveučilište, a u dvadeset i četvrtoj godini doktorirao je pravo u Padovi. Sve to vrijeme želja da služi Bogu nije ga napuštala. Potajno je studirao teologiju i prakticirao umnu molitvu, ali nikome o tome nije govorio. Čak je, da bi zadovoljio oca, vježbao tradicionalne plemićke vještine jahanja i mačevanja.

Jednom prilikom kada je jahao, tri puta je pao s konja. Svaki put mu je pri padu ispao mač i svojim koricama na zemlji načinio znak križa. Franjo je to shvatio kao Božju volju te je, nakon mnogo razgovora i prepirki s ocem, konačno 1593. zaređen za svećenika i odmah izabran za poglavara kaptola Ženevske biskupije. U Švicarskoj je u to doba cvjetala protestantska reformacija pa se Franjo sav dao na obraćenje kalvinista. Tri je godine obilazio sela, smrzavajući se zimi, trpeći razne verbalne i fizičke napade. Međutim, Franjo je bio neobično strpljiv i nije se dao smesti nikakvim nedaćama. I kad ga nisu htjeli slušati ili pustiti u kuću, Franjo je bio domišljat. Ispod vrata bi gurao letke na kojima bi sažeto iznosio glavne istine katoličke vjere. Kada ga roditelji ne bi slušali, obraćao se djeci, pa kad bi roditelji vidjeli kako je dobar prema djeci i kako se igra s njima, i oni bi počeli komunicirati s njime. Vjeruje se da je na taj način u krilo Katoličke Crkve vratio oko 40 tisuća duša.

Franjo je u tome imao podršku pape Klementa VIII. i francuskog kralja Henrika IV., koji je i sam bio obraćeni kalvinist, ali koji je cijenio Franju zbog njegove inteligencije, pobožnosti i gospodskog načina ophođenja. Godine 1602. Franjo postaje biskupom Ženeve, ali budući je grad bio u rukama kalvina obitava u gradu Annecyu u Savoji. U Dijonu se sprijateljio s udovicom Ivanom Franciskom de Chantal.

Zajedno su njih dvoje, kao prijatelji, krenuli putem svetosti. Zajedno su postali i mistici. Godine 1610. njih dvoje osnivaju Red Pohođenja Blažene Djevice Marije. Franjo je često zbog svoga nastojanja za vjeru bio bolestan i iscrpljen, ali nije odustajao. Neprestano je propovijedao, posjećivao vjernike i poučavao. Poučavanje je smatrao glavnim zadatkom biskupa. Druge je duhovno vodio i usmjeravao uglavnom putem pisama, koja nam ostavljaju krasan uvid u njegovu strpljivost i žar. Na svako je pismo sam strpljivo i brižno odgovarao.

Franjo je među prvima odbacio dotadašnje mišljenje da je svetost rezervirana samo za kler i redovništvo, vjerujući da svaki čovjek može postati svet u svome staležu i životnim prilikama. Tim svojim univerzalnim pozivom na svetost na neki je način preteča II. Vatikanskog sabora. Pisao je upute za duhovni život podjednako i klericima i laicima. Glavno mu je djelo Philothea, uvod u duhovni život. Franjo je bio zaljubljen u Boga, i molitvu je smatrao ključem za tu zaljubljenost. Mrzio je tračeve i ljude koji osuđuju druge. Do kraja života ostao je jednako marljiv i aktivan.

Umro je 28. prosinca 1622. u Lyonu za jednoga putovanja, a pokopan je u Annecyu 24. siječnja 1623. Beatificiran je 8. siječnja 1661., a kanonizirao ga je papa Aleksandar VII. 19 travnja 1665. Prikazuje se kao biskup u moceti, kako sjedi za stolom pišući a često su uz njega i trnjem probodeno srce i križ, simboli njegove ljubavi prema Isusu. Zaštitnik je katoličkog tiska, katoličkih pisaca, novinara, gluhih i redovničkih zajednica nazvanih njegovim imenom.

Preuzeto s hkm.hr

MISNA ČITANJA – 24. SIJEČNJA 2024.

Iziđe sijač sijati.

III. tjedan kroz godinu

Srijeda, 24. 01. 2024.

Sv. Franjo Saleški

Spomendan

ČITANJA:
od dana: 2Sam 7,4-17; Ps 89,4-5.27-30; Mk 4,1-20

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Franjo, Bogoslav, Sofije

Prvo čitanje:

2Sam 7,4-17

Podići ću tvoga potomka nakon tebe i utvrditi njegovo kraljevstvo.

Čitanje Druge knjige o Samuelu

U one dane: Dođe Natanu ova Gospodnja riječ: »Idi, reci mome sluzi Davidu: Ovako govori Gospodin: Zar ti da mi gradiš kuću da u njoj prebivam? Nisam nikad prebivao u kući otkako sam izveo iz Egipta sinove Izraelove pa do današnjega dana, nego sam bio lutalac pod Šatorom i u Prebivalištu. Dok sam hodio sa svim Izraelovim sinovima, jesam li ijednu riječ rekao nekomu od Izraelovih sudaca kojima sam zapovjedio da budu pastiri mojem narodu izraelskom, i kazao: ‘Zašto mi ne sagradite kuću od cedrovine?’ Zato sad ovo reci mome sluzi Davidu: Ovako govori Gospodin nad Vojskama: Ja sam te uzeo s pašnjaka, od ovaca i koza, da budeš knez nad narodom mojim Izraelom. Bio sam s tobom kuda si god išao, iskorijenio sam sve tvoje neprijatelje pred tobom. Ja ću ti pribaviti veliko ime, kao što je ime velikana na zemlji. Ja ću odrediti mjesto narodu svojem Izraelu, posadit ću ga da na njemu prebiva i da više ne strahuje, niti da ga zlikovci muče kao prije, onda kad sam odredio suce nad svojim narodom Izraelom.

Ja ću ti pribaviti mir

od svih tvojih neprijatelja.

Gospodin će te učiniti velikim,

Gospodin će ti podići dom.

I kad se ispune tvoji dani,

i ti počineš kod svojih otaca,

podići ću tvoga potomka nakon tebe,

koji će se roditi od tvog tijela,

i utvrdit ću njegovo kraljevstvo.

Ja ću njemu biti otac,

a on meni sin:

ako učini što zlo,

kaznit ću ga ljudskom šibom i udarcima

kako ih zadaju sinovi ljudski.

Ali svoje naklonosti

neću odvratiti od njega,

kao što sam je odvratio od Saula

koga sam uklonio ispred tebe.

Tvoja će kuća i tvoje kraljevstvo

trajati dovijeka preda mnom,

tvoje će prijestolje čvrsto stajati zasvagda.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 89,4-5.27-30

Pripjev:

Njemu ću sačuvati dovijeka naklonost svoju.

»Savez, sklopili s izabranikom svojim,
zakleh se Davidu, sluzi svome:
Tvoje potomstvo održat ću dovijeka,
za sva koljena sazdat ću prijestolje tvoje.«

»On će me zvati: ‘Oče moj!
Bože moj i hridi spasa mojega.’
A ja ću ga prvorođencem učiniti,
najvišim među kraljevima svijeta.«

»Njemu ću sačuvati dovijeka naklonost svoju
i Savez svoj vjeran.
Njegovo ću potomstvo učiniti vječnim
i prijestolje mu kao dane nebeske.«

Evanđelje:

Mk 4,1-20

Iziđe sijač sijati.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Poče Isus ponovno poučavati uz more. I zgrnu se k njemu silan svijet te on uđe u lađu i sjede na moru, a sve ono mnoštvo bijaše uz more, na kopnu.

Poučavao ih je u prispodobama mnogočemu. Govorio im u pouci:

»Poslušajte! Gle, iziđe sijač sijati. I dok je sijao, poneko zrno pade uz put, dođoše ptice i pozobaše ga. Neko opet pade na kamenito tlo gdje nemaše dosta zemlje. Odmah izniknu jer nemaše duboke zemlje. Ali kad ogranu sunce, izgorje; i jer nemaše korijena, osuši se. Neko opet pade u trnje i trnje uzraste i uguši ga te ploda ne donese. Neko napokon pade u dobru zemlju i dade plod, razastre se i razmnoži te donese: jedno tridesetostruko, jedno šezdesetostruko, jedno stostruko.

I doda: »Tko ima uši da čuje, neka čuje!«

Kad bijaše nasamo, oni oko njega zajedno s dvanaestoricom pitahu ga o prispodobama. I govoraše im: »Vama je dano otajstvo kraljevstva Božjega, a onima vani sve biva u prispodobama:

da gledaju, gledaju — i ne vide,

slušaju, slušaju — i ne razumiju,

da se ne obrate

pa da im se otpusti.«

I kaže im: »Zar ne znate tu prispodobu? Kako ćete onda razumjeti prispodobe uopće? Sijač sije Riječ. Oni uz put, gdje je Riječ posijana, jesu oni kojima, netom čuju, odmah dolazi Sotona i odnosi Riječ u njih posijanu. Zasijani na tlo kamenito jesu oni koji kad čuju Riječ, odmah je s radošću prime, ali nemaju u sebi korijena, nego su nestalni: kad nastane nevolja ili progonstvo zbog Riječi, odmah se sablazne. A drugi su oni u trnje zasijani. To su oni koji poslušaju Riječ, ali nadošle brige vremenite, zavodljivost bogatstva i ostale požude uguše Riječ te ona ostane bez ploda. A zasijani na dobru zemlju jesu oni koji čuju i prime Riječ te urode: tridesetostruko, šezdesetostruko, stostruko.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Molitva Anđeo Gospodnji

Molitva Anđeo Gospodnji služi kao podsjetnik na nebo usred zemaljskih obaveza.

Ova predivna molitva vuče korijene još iz 12. stoljeća, kada su se po oglašavanju večernjeg zvona molile tri Zdravomarije. Tek u 16. stoljeću ova molitva poprima oblik u kojem je danas poznajemo.

Tradicionalno se molitva Anđeo Gospodnji molila tri puta na dan: u 6 ujutro, u podne i u 6 navečer. Crkvena zvona baš u ovim trenutcima pozivaju vjernike da zastanu, puste svoje obaveze na trenutak i pozdrave Gospu.


Molitva Anđeo Gospodnji

Anđeo Gospodnji navijestio Mariji,
I ona je začela po Duhu Svetomu.

Zdravo Marijo…

Evo službenice Gospodnje,
Neka mi bude po riječi tvojoj.

Zdravo Marijo…


I Riječ je tijelom postala,
I prebivala među nama.

Zdravo, Marijo …

Moli za nas, sveta Bogorodice, da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se: Milost svoju, molimo te, Gospodine, ulij u duše naše, da mi, koji smo po anđelovu navještenju spoznali utjelovljenje Krista, Sina tvoga, po muci njegovoj i križu k slavi uskrsnuća privedeni budemo. Po istom Kristu Gospodinu našem. Amen.

Pin It