Author

FMteam

Browsing

Blažena Djevica Marija – posrednica svih milosti

Među naslovima Bogorodice Marije koji označuju njezino sudjelovanje u procesu duhovnoga života vjernika značajno mjesto zauzima i Posrednica svih milosti. Upravo je to naziv prvog Marijina spomendana u svibnju


Za vrijeme zasjedanja Drugoga vatikanskog sabora vodila se žustra rasprava o prikladnosti pridavanja uloge i naslova posrednice svih milosti Bogorodici Mariji a istovremeno vjerujući da je proslavljeni Krist Gospodin jedini posrednik između Boga i ljudi (1 Tim 2,5). U ozračju rasprava pobornika i protivnika navedene Marijine uloge u otajstvu Krista i Crkve nastalo je odmjereno, ali veoma jasno, obrazloženje u Konstituciji o Crkvi: Marijina materinska uloga prema ljudima nikako ne potamnjuje i ne umanjuje Kristovo jedino posredništvo, nego pokazuje njegovu snagu. Jer sav spasonosni utjecaj Blažene Djevice na ljude ne nastaje iz neke nužde, nego iz Božje dobrohotnosti te izvire iz preobilja Kristovih zasluga, temelji se na njegovu posredništvu, potpuno zavisi od njega i iz njega crpe svu snagu; a nikako ne priječi neposredno sjedinjenje vjernika s Kristom, nego ga olakšava (LG 60).

Komentirajući navedeni saborski tekst, sudionik u njegovu stvaranju Gérard Philips s pravom polazi od svetopisamske podloge o jedincatom Kristovu posredništvu u 1 Tim 2 u kojoj pisac potiče vjernike da mole za spasenje svih ljudi bez iznimke. Jer, Bog je jedan za sve i njegova je sveopće želja da se svi ljudi spase. Ali to spasenje neće postići posredovanjem različitih božanstava nego po jedinome posredniku Kristu Isusu. To Kristovo posredništvo kod Boga ne isključuje čovjekovo sudjelovanje. Sam sv. Pavao vidi svoju ulogu u posluživanju naviještanjem toga otajstva među poganima. Naglasak je na neograničenosti spasenja svih ljudi a ne na isključivanju Kristovih suradnika u njegovu spasenjskom djelu.

Prema potpuno nezasluženoj naklonosti i neuvjetovanoj volji dobroga i svemogućega Boga, Krist svoj spasiteljski utjecaj komunicira s članovima svoga otajstvenog tijela u kome njegova majka Marija zauzima počasno mjesto od samoga početka. Njezina majčinska uloga prema nama ljudima ne sakriva niti umanjuje jedincato Kristovo posredovanje kod Boga nego očituje njegovu snagu reći će oci na Drugom vatikanskom saboru.

To njihovo naučavanje nije nešto novo nego je duboko ukorijenjeno u crkvenoj predaji. Sv. Ambrozije o tome veli: Isus nije trebao nikakvu pomoć u spašavanju svih ljudi, on koji bez ičije pomoći može sve uzdržavati. Ili sv. Ivan Zlatousti: Isus je prihvatio supatnju svoje Majke, ali ne traži pomoć ostalih. Konstitucija razvija to izlaganja Otaca osobito pod vidom da Bog nije prihvatio Marijino djelovanje kao nužnost i nešto neovisno o djelovanju Krista Isusa. Naprotiv, Marijin udio u spasenju i posredovanju kod Boga proizlazi iz Kristova preobilja i temelji se na njegovu posredništvu. Zavisi u potpunosti o Kristu i crpe svu snagu od njega. Marija nije neposredna posrednica kod Boga. Ona je samo suradnica svoga Sina, jedinog posrednika.

Povezanost svih u Krist

 U Kristovu tijelu vjernici se Duhom Svetim tako povezuju kao udovi da, što se tiče spasenja, svaki zavisi od svih ostalih. Nijedan ne živi sam sebi, nego milost dana pojedincima koristi svim udovima i svi poslužuju jedan drugoga. Čitav, dakle, Krist, Glava i udovi, sredstvo su spasenja, po kojem dolazi ljudima život vječni. Ukoliko smo Kristovi, sudionici smo njegove moći djelovanja na ljude i njegova služenja njima. To se na poseban način ispunilo na Mariji, u kojoj se prethodno zbilo i skupilo sve ono što Crkva radi… Kad bi se to reklo, ima nade da bi i od nas odijeljena braća uvidjela da se radi o istini koja se izvodi iz Kristova otajstvena tijela, koje Otajstvo i sami ispovijedaju.
Marijin spasonosni utjecaj na ljude ne proizlazi nužno iz naravi same stvari nego iz dobrohotne Božje odluke. Da ne bi došlo do krivog spoja, Sabor izrijekom spominje da Marijin spasonosni utjecaj nikako ne priječi neposredno sjedinjenje s Kristom, nego ga gaji. Marijino zauzimanje kod Boga za nas, u stvari je njezino zalaganje za Isusovo djelovanje u našu korist. Vjernički izraz po Mariji k Isusu treba shvatiti dinamički u kontekstu dubljeg ukorjenjivanja u Kristovu smrt i uskrsnuće zajedno s njegovom majkom. To će Sabor naglasiti govoreći o trajnom Marijinu materinstvu u poretku milosti što traje neprekidno od pristanka koji je pri navještenju odano dala a pod križem nepokolebljivo održala,  do vjekovječnog stanja svih izabranih. Nakon uznesenja, naime, nije se odrekla te spasonosne uloge na nebu, nego nam svojim mnogostrukim zagovorom i dalje pribavlja darove vječnoga spasenja (LG 62).

U molitvenim obrascima

Na temelju toga i svega što je rečeno o mjestu i ulozi Blažene Djevice Marije u otajstvu Krista i Crkve u 8. pogl. Lumen Gentium, na molbu Reda braće slugu Bl. Dj. Marije, Kongregacija za bogoštovlje je 1971. g. odobrila misni obrazac koji je, uz neke izmjene i dodatak vlastitog predslovlja, uvršten i u “Zbirku misa o bl. dj. Mariji” (br.30). Taj se obrazac u mnogim mjestima koristi 8. svibnja za blagdan pod naslovom “Marija Majka i posrednica milosti”.
Saborske ideje i obrazloženja o Marijinu sudjelovanju u Kristovu posredovanju za nas kod Boga najbolje i najjasnije su izrečena u predslovlju ove mise pod naslovom: Darivanje majčinske ljubavi Bl. Djevice. Tu se, prije svega, hvali Krist, “pravi Bog i pravi čovjek koga je Bog postavio za jedinoga posrednika između sebe i ljudi da uvijek živi i zagovara nas.” A tu je i “Blažena Djevica, Otkupiteljeva majka i družica, koja vrši majčinsku službu u Crkvi: službu zagovaranja i praštanja, službu molitve i milosti, službu pomirenja i mira… Zato joj se vjernici u tjeskobama i pogiblima s pouzdanjem utječu i nazivaju majkom milosrđa i službenicom milosti.”

Pod obranu se tvoju utječemo

Pod obranu se tvoju utječemo, sveta Bogorodice, ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli uvijek oslobodi, Djevice slavna i blagoslovljena. Gospođo naša, posrednice naša, zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči.

MISNA ČITANJA – 8. SVIBNJA 2024.

Duh Istine upućivat će vas u svu istinu.

VI. vazmeni tjedan

Srijeda, 8. 05. 2024.

Svagdan

ČITANJA:
Dj 17,15.22 – 18,1; Ps 148,1-2.11-14; Iv 16,12-15

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Arsen, Amat, Ida, Ulrika Nisch

Prvo čitanje:

Dj 17, 15.22 — 18, 1

Što ne poznajete, a štujete, to vam ja navješćujem.

Čitanje Djela apostolskih

U one dane: Pratioci dovedoše Pavla do Atene pa se vratiše noseći Sili i Timoteju zapovijed da što prije dođu k njemu.

Tada Pavao stade posred Areopaga i reče: »Atenjani! U svemu ste, vidim, nekako veoma bogoljubni. Doista, prolazeći i promatrajući vaše svetinje, nađoh i žrtvenik s natpisom: Nepoznatom Bogu. Što dakle ne poznajete, a štujete, to vam ja navješćujem.«

»Bog koji stvori svijet i sve na njemu, on, neba i zemlje Gospodar, ne prebiva u rukotvorenim hramovima; i ne poslužuju ga ljudske ruke, kao da bi što trebao, on koji svima daje život, dah i — sve. Od jednoga sazda cijeli ljudski rod da prebiva po svem licu zemlje; ustanovi određena vremena i međe prebivanja njihova da traže Boga, ne bi li ga kako napipali i našli. Ta nije daleko ni od koga od nas. U njemu doista živimo, mičemo se i jesmo, kao što i neki od vaših pjesnika rekoše: Njegov smo čak i rod!«

»Ako smo dakle rod Božji, ne smijemo smatrati da je božanstvo slično zlatu, srebru ili kamenu, liku isklesanu umijećem i maštom ljudskom.«

»I ne obazirući se na vremena neznanja, nutka sada Bog ljude da se svi i posvuda obrate jer ustanovi Dan u koji će suditi svijetu po pravdi, po Čovjeku kojega odredi, pred svima ovjerovi uskrisivši ga od mrtvih.«

Kad čuše »uskrsnuće od mrtvih«, jedni se stadoše rugati, a drugi rekoše: »Još ćemo te o tom slušati!« Tako se Pavao povuče od njih. Neki su ipak prionuli uza nj i povjerovali; među njima i Dionizije Areopagit, neka žena imenom Damara i drugi s njima.

Nakon toga napusti Pavao Atenu i ode u Korint.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 148, 1-2.11-14

Pripjev:

Puna su nebesa i zemlja slave tvoje!

Hvalite Gospodina s nebesa,
hvalite ga u visinama!
Hvalite ga, svi anđeli njegovi,
hvalite ga, sve vojske njegove!

Zemaljski kraljevi i svi narodi,
knezovi i suci zemaljski!
Mladići i djevojke,
starci s djecom zajedno.

Nek svi hvale ime Gospodnje,
jer jedino je njegovo ime uzvišeno!
Njegovo veličanstvo zemlju i nebo nadvisuje,
on podiže snagu svom narodu.

On proslavlja pobožnike svoje,
sinove Izraelove —
narod njemu blizak.

Evanđelje:

Iv 16,12-15

Duh Istine upućivat će vas u svu istinu.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Još vam mnogo imam kazati,

ali sada ne možete nositi.

No kada dođe on — Duh Istine —

upućivat će vas u svu istinu;

jer neće govoriti sam od sebe,

nego će govoriti što čuje

i navješćivat će vam ono što dolazi.

On će mene proslavljati

jer će od mojega uzimati

i navješćivati vama.

Sve što ima Otac, moje je.

Zbog toga vam rekoh:

od mojega uzima

i — navješćivat će vama.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

SVETAC DANA – SV. DUJAM

Sveti Dujam (latinski Domnius, Doimus), popularni splitski sveti Duje, svetac iz 3. stoljeća, duhovna je vertikala grada Splita, kojemu je zaštitnik kao i cijeloj Splitsko-makarskoj nadbiskupiji

Dan prije njegova blagdana koji se slavi 7. svibnja, ritualno se otvara raka u splitskoj prvostolnici, a na sam blagdan, praćena pjesmom i oznakama župa i bratovština, kreće veličanstvena procesija s njegovim moćima užom gradskom jezgrom s misnim slavljem i propovijedi, nekad u katedrali ili pred njom, a danas na splitskoj Rivi. Sv. Dujam je najvrjednija splitska tradicija, pojam vjere u gradu koji ga je izabrao za svog sveca zaštitnika i postavio mu kosti u prvostolnicu, jednu od najstarijih katedrala na svijetu.

Sveti Dujam je bio biskup u Solinu, a žrtvu za vjeru podnio je 304. godine za vladavine cara Dioklecijana, koji je upravo nedaleko Salone, na mjestu današnjeg Splita, podizao veličanstvenu palaču za odmor i ukopište.

Po predaji se smatralo da je sv. Dujam bio apostolski učenik sv. Petra, a po splitskoj legendi svetac je podrijetlom iz Sirije, na kršćanstvo se obratio zahvaljujući propovijedima sv. Petra i potom bio kršten u Antiohiji. Po istoj predaji, kao pratitelj sv. Petra s Pankracijem i Apolinarom pošao je u Rim, odakle ih je sv. Petar uputio propovijedati u druge krajeve: Pankeracije je otišao na Siciliju, Apolinara u Ravenu, a Dujam u prekojadransku Salonu, glavni grad tadašnje rimske provincije Dalmacije. Sveti Dujam je u mnogoljudnoj i multikonfesionalnoj Saloni osnovao crkvenu zajednicu i mnoge obratio na kršćanstvo. Po nalogu gradskog upravitelja Maurilija doživio je mučeničku smrt – odrubljena mu je glava, vjerojatno u salonitanskom amfiteatru, nakon što je prije njega pogubljeno još 45 dalmatinskih mučenika.

Prvotno je pokopan na starokršćanskom groblju Marusincu u Solinu, današnjim Manastirinama, a njegov kult se raširio među vjernicima koji su se pokapali oko njegova groba. Kroz stoljeća častili su ga u nizu crkava, sagrađenih u njegovu čast – prije nekoliko godina jedna takva crkva sv. Duje obnovljena je u Kotoru.

Danas se zemni ostaci sv. Dujma nalaze u raci na Morlaiterovu oltaru iz 18. stoljeća u Katedrali. Manji dio Dujmovih kostiju nalazi se i u oratoriju sv. Venancija u rimskom Lateranu, prvotnom sjedištu poglavara Rimokatoličke crkve, zajedno s drugim dalmatinskim mučenicima te porečkim sv. Maurom. Naime, papa Ivan IV. dao je 641. po opatu Martinu prenijeti u Rim manje relikvije mučenika iz Dalmacije i Istre, što je potvrđeno 1962. kad je papa Ivan XXIII. dopustio da se otvori lateranski sarkofag s njihovim moćima.

Dujam se prikazuje najčešće s oznakama biskupske odore, s palmom i prvostolničkim križem. Koliko je u Splitu važan njegov kult piše u prvoj glavi Statuta grada Splita iz 1312. godine, gdje se navodi: “… Isto tako određujemo i naređujemo da svatko mora blagdan svetoga Dujma časno poštovati i slaviti”.

Sv. Dujma je na biskupskoj stolici naslijedio njegov nećak Primo, koji je poslije smrti pokopan uz Dujmov grob. Ulomak nadgrobne ploče sv. Dujma čuva se u Arheološkom muzeju u Splitu.

Preuzeto s bitno.net

MISNA ČITANJA – 7. SVIBNJA 2024.

Ako ne odem, Branitelj neće doći k vama.

VI. vazmeni tjedan

Utorak, 7. 05. 2024.

Svagdan

ČITANJA:
Dj 16,22-34; Ps 138,1-3.7c-8; Iv 16,5-11

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Dujam, Duje, Flavije, Gizela

Prvo čitanje:

Dj 16, 22-34

Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se — ti i dom tvoj!

Čitanje Djela apostolskih

U one dane: Svjetina Filipljana nahrupi na Pavla i Silu, a pretori trgoše s njih odijelo i zapovjediše da se išibaju. Pošto ih izudaraše, bace ih u tamnicu i zapovjede tamničaru da ih pomno čuva. Primivši takvu zapovijed, uze ih on i baci u nutarnju tamnicu, a noge im stavi u klade.

Oko ponoći su Pavao i Sila molili pjevajući hvala Bogu, a uznici ih slušali. Odjednom nasta potres velik te se poljuljaše temelji zatvora, umah se otvoriše sva vrata i svima spadoše okovi. Tamničar se prenu oda sna pa kad ugleda tamničarska vrata otvorena, trgnu mač i samo što se ne ubi misleći da su uznici pobjegli. Ali Pavao povika iza glasa: »Ne čini sebi nikakva zla! Svi smo ovdje!«

Onaj nato zaiska svjetlo, uleti i dršćući baci se pred Pavla i Silu; izvede ih i upita: »Gospodo, što mi je činiti da se spasim?« Oni će mu: »Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se — ti i dom tvoj!« Onda navijestiše riječ Gospodnju njemu i svima u domu njegovu.

Te iste noćne ure uze ih, opra im rane pa se odmah krsti — on i svi njegovi. Onda ih uvede u dom, prostre stol te se zajedno sa svim domom obradova što je povjerovao Bogu.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 138, 1-3.7c-8

Pripjev:

Gospodine, tvoja me desnica spasava!

Zahvaljujem ti, Gospodine, iz svega srca,
jer si čuo riječi mojih usta.
Pred licem anđela pjevam tebi,
bacam se nice prema svetom Hramu tvojemu.

Zahvaljujem imenu tvojem
za tvoju dobrotu i vjernost,
jer si nada sve uzveličao
obećanje svoje.
Kad sam te zazvao, uslišio si me,
dušu si moju pokrijepio.

Gospodine, tvoja me desnica spasava.
Gospodin će dovršiti što započe za me!
Gospodine, vječna je ljubav tvoja:
djelo ruku svojih ne zapusti!

Evanđelje:

Iv 16,5-11

Ako ne odem, Branitelj neće doći k vama.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Sada odlazim k onome koji me posla

i nitko me od vas ne pita: ‘Kamo ideš?’

Naprotiv, žalošću se ispunilo vaše srce

što vam ovo kazah.

No kažem vam istinu:

bolje je za vas da ja odem;

jer ako ne odem,

Branitelj neće doći k vama;

ako pak odem,

poslat ću ga k vama.

A kad on dođe,

pokazat će svijetu

što je grijeh,

što li pravednost,

a što osuda:

grijeh je

što ne vjeruju u mene;

pravednost —

što odlazim k Ocu

i više me ne vidite;

a osuda —

što je knez ovoga svijeta osuđen.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

‘Recepti’ svetog Dominika Savija za svetost

Sveti Dominik bio je uvijek živo svetohranište Isusa Krista. Već od svoje pete godine gorljivi je ministrant, a u sedmoj godini, uz ispovijed, primio je i prvu pričest.


Sveti Dominik bio je uvijek živo svetohranište Isusa Krista. Već od svoje pete godine gorljivi je ministrant, a u sedmoj godini, uz ispovijed, primio je i prvu pričest. Sav je radostan uskliknuo: ‘Oh, to je za mene zaista bio najljepši dan.’ Posvetio se Isusu i Mariji i odlučio za četiri stvari kojih se držao kroz čitav život:

1. Ispovijedat ću se često i ići na pričest svaki put kad mi ispovjednik dopusti
2. Slavit ću svečano blagdane.
3. Moji će prijatelji biti Isus i Marija.
4. Radije umrijeti, nego sagriješiti.

 
Recept za svetost

Don Bosco je ozbiljno shvatio sve želje, a osobito Dominikovu. Pozvao ga je i rekao mu: ‘Kad tvoja mama pravi tortu, potreban joj je recept u kojem su zapisani razni sastojci. Za svetost je također potreban recept, i to je ono što ti želim pokloniti. U recept ulaze tri sastojka koja valja promiješati:

1. Radost – sve ono što te uzrujava i što ti oduzima mir, nije od Gospodina. Odagnaj to od sebe.
2. Tvoje školske dužnosti i molitva – u školi budi pažljiv, marljivo piši zadaće i rado moli kad je vrijeme molitve.
3. Dobročinstvo – pomozi svojim vršnjacima kad trebaju pomoć, pa i onda kad to od tebe zahtijeva trud i kad ti je teško. To je recept kako se postaje svet.’

Devetnica sv. Dimfni – zaštitnici oboljelih od duševnih bolesti

Sveta je Dimfna živjela u Irskoj u 7. stoljeću, a zbog ustrajne vjernosti Kristu i svjedočanstva kršćanskoga života umrla je mučeničkom smrću. Da bi sačuvala krepostan život i izbjegla incest, spremno je prihvatila smrt od vlastitoga oca, koji je nakon smrti supruge psihički teško obolio. Nakon Dimfnine smrti ljudi su dolazili i molili se na njezinu grobu. Ubrzo su se počela događati čudesna ozdravljenja od duševnih bolesti i epilepsije. S vremenom je sve više i više psihički oboljelih ljudi počelo dolaziti na njezin grob i moliti za zagovor i ozdravljenje. Zato je sveta Dimfna zaštitnica svih koji pate od psihičkih poteškoća, a zaštitnica je i psihologa, psihijatara i neurologa. Spomendan joj se slavi 15. svibnja. Devetnica se moli od 6. do 14. svibnja.


Prvi dan

Sveta Dimfno! Jedan je od tvojih roditelja bio kršćanin, a drugi nije, i živjela si između dvaju različitih pogleda na svijet. Molimo te za sve obitelji koje su podijeljene zbog vjere. Zauzmi se za njih i izmoli im sklad i slaganje u obitelji. Pomozi im da mogu živjeti u ljubavi i međusobnu poštovanju. Posebno te molimo za… (izrecite svoju nakanu).

Oče nas… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Drugi dan

Sveta Dimfno! Izgubila si majku dok si još bila mlada. Molimo za svu djecu koja su ostala bez jednoga ili obaju roditelja zbog smrti, rastave ili drugoga oblika odvajanja. Molimo te da ih utješiš i da im pomogneš da osobno dožive Božju ljubav i koliko ih Bog voli. Posebno te molimo za… (izrecite svoju nakanu).

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Treći dan

Sveta Dimfno! Tvojega je oca tuga slomila. Molimo te za sve one koji tuguju, posebno za one koji ne poznaju nadu u vječni život i za one čija tuga ugrožava njihovo psihičko zdravlje. Zagovaraj za njih da prime nadu i utjehu. Posebno te molimo za… (izrecite svoju nakanu).

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Četvrti dan

Sveta Dimfno! Morala si napustiti svoj zavičaj. Molimo te za sve izbjeglice i one koji bježe od opasnosti, posebno za one koji bježe od opasnosti unutar svoje obitelji. Posreduj za njih da nađu ljude koji će im pomoći i primiti ih. Posebno te molimo za… (izrecite svoju nakanu).

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Peti dan

Sveta Dimfno! Morala si pobjeći iz svojega doma da bi izbjegla incest. Molimo za sve koji su bili spolno zlostavljani, posebno za one koji su bili zlostavljani u vlastitoj obitelji. Molimo za milost da ponovno prepoznaju vlastitu vrijednost u Božjim očima i da zacijele njihove nutarnje rane. Posebno te molimo za… (izrecite svoju nakanu).

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Šesti dan

Sveta Dimfno! Ti si zaštitnica onih koji imaju mentalne bolesti. Molimo za sve one koji imaju psihičke poteškoće i oboljenja i za njihove obitelji. Molimo da ne izgube nadu i da ne prestanu tražiti Boga i njegovu pomoć. Posebno te molimo za… (izrecite svoju nakanu).

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Sedmi dan

Sveta Dimfno! Kada su bolesni počeli dolaziti u tvoje svetište da mole za zdravlje, mještani su ih počeli primati kod sebe i brinuti se o njima. Molimo za sve koji rade s mentalno oboljelim osobama. Molimo da u njima vide Kristov lik i da uvijek brane njihovo ljudsko dostojanstvo. Posebno te molimo za… (izrecite svoju nakanu).

Očenaš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Osmi dan

Sveta Dimfno! Ti si izgubila majku zbog smrti, a oca zbog psihičke bolesti i zlostavljanja. Molimo za sve one koji su izgubili roditelje zbog psihičke bolesti ili ovisnosti te za sve one prema kojima su se njihovi roditelji loše ponijeli. Zagovaraj ih i izmoli im milost da mognu oprostiti. Posebno te molimo za… (izrecite svoju nakanu).

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Deveti dan

Sveta Dimfno! Molimo te za zagovor svih nas da ozdravimo od deluzija, svih umišljenih i pogrešnih zaključaka bilo o nama samima bilo o drugima. Molimo za iscjeljenje naše obiteljske povijesti. Posebno te molimo za… (izrecite svoju nakanu).

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Krunica u čast svetom Dominiku Saviju

Sveti Dominik Savio zaštitnik je djece i mladih, ministranata, crkvenih zborova, trudnica, nepravedno optuženih… Ova krunica moli se na Gospinu krunicu


Vjerovanje

Oče  naš…

Zdravo, Marijo…

Na veliko zrno:

Isuse i Marijo, budite moji najbolji prijatelji!

Na mala zrna:

Prva desetica, umjesto Zdravomarije:

Marijo, daj da uvijek ostanem tvoje ljubljeno dijete!

Druga desetica:

Isuse i Marijo, budite uvijek radost moje duše!

Treća desetica:

Isuse, darujem ti svoju slobodu. Sav se podlažem tvojoj svetoj volji!

Četvrta desetica:

Pomozi mi, Gospodine, da marljivo i savjesno ispunjavam svoje svakodnevne dužnosti!

Peta desetica:

Pomozi mi, Gospodine, da prihvatim svoj križ i služim ti radosna srca!

Za kraj:

3 x Slava  Ocu

Sveti Dominiče Savio, moli za nas!

Nakon krunice možete izmoliti litanije svetom Dominiku Saviju:

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Oče nebeski Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta Bože, smiluj nam se!
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

na zazive odgovaramo: moli za nas

Marijo Pomoćnice Kršćana
Sveti Franjo Saleški
Sveti Ivane Bosco
Sveti Filipe Neri
Sveti Dominiče Savio, vjerni prijatelju Raspetoga Spasitelja
Sveti Dominiče Savio, gorljivi Marijin štovatelju
Sveti Dominiče Savio, vjerni učeniče svetog Ivana Bosca
Sveti Dominiče Savio, osnivatelju Družbice Bezgrešne
Sveti Dominiče Savio, uzore duhovnoga života
Sveti Dominiče Savio, uzore svetosti
Sveti Dominiče Savio, uzore čistoće
Sveti Dominiče Savio, uzore prijateljstva
Sveti Dominiče Savio, uzore ljubavi prema neprijateljima
Sveti Dominiče Savio, uzore ljubavi prema bližnjima
Sveti Dominiče Savio, vjerni štovatelju Euharistije
Sveti Dominiče Savio, uzore mladima
Sveti Dominiče Savio, uzore poslušnosti
Sveti Dominiče Savio, uzore strpljivosti
Sveti Dominiče Savio, uzore poniznosti
Sveti Dominiče Savio, uzore pravednosti
Sveti Dominiče Savio, uzore istine
Sveti Dominiče Savio, uzore ljubavi
Sveti Dominiče Savio, uzore prave pobožnosti
Sveti Dominiče Savio, uzore skrušene ispovjedi
Sveti Dominiče Savio, zaštitniče ministranata
Sveti Dominiče Savio, zaštitniče djece
Sveti Dominiče Savio, zaštitniče prvopričesnika
Sveti Dominiče Savio, zaštitniče dječjih zborova
Sveti Dominiče Savio, zaštitniče nepravedno optuženih
Sveti Dominiče Savio, zaštitniče trudnica
Sveti Dominiče Savio, zaštitniče nerođenih
Sveti Dominiče Savio, zaštitniče slabih i nemoćnih
Sveti Dominiče Savio, gorljivi apostole
Sveti Dominiče Savio, širitelju radosti

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

Moli za nas, sveti Dominiče Savio!
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!

Pomolimo se: Bože, koji si u svetom Dominiku Saviu mladima dao čudesan primjer pobožnosti i čistoće, udijeli nam milostivo, da Kristovo umiranje nosimo na svome tijelu i tebi čistim srcem služimo. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Molitva svetom Dominiku Saviju

S dvaneaest godina zamolio je svetog Ivana Bosca da ga primi među učenike svog oratorija. Ovaj sveti svećenik koji je znao čitati srca mladih, rado ga je primio, prepoznavši u njemu neobičnu NEVINOST I DOBROTU.

O sveti Dominiče Savio,
koji si u don Boscovoj školi naučio korake mladenačke svetosti,
pomozi nam nasljedovati tvoju ljubav prema Isusu,
tvoju pobožnost prema Mariji, tvoj apostolski žar za duše;
daj da i mi prihvatimo tvoje geslo ‘Radije umrijeti nego sagriješiti!’.

Ti koji si po don Boscovu vodstvu u molitvi,
požrtvovnosti i radosti u kratkoj životnoj dobi postigao savršenstvo,
daruj i nama polet i ustrajnost u služenju Gospodinu.

Zaštiti sve mlade koje susrećemo da rastu u čistoći i velikodušnosti,
u otvorenom dijalogu s roditeljima i odgojiteljima,
da budu nositelji novosti i radosti života.

Daj da i mi, poput don Bosca,
budemo prijatelji Božji i prijatelji mladih, istinski odgojitelji u vjeri,
kako bi naš odgojni rad dao plodove milosti i svetosti.

Gospodine, Bože života i radosti,
ti si svojoj Crkvi darovao Dominika Savia kao znak mladenačke nade i svetosti,
daj da naši mladi poput sv. Dominika rastu u čistoći i ljubavi,
a nama udijeli milost da poput don Bosca
budemo istinski odgojitelji u vjeri, sijači radosti i svetosti.

Amen.

SVETAC DANA – SV. DOMINIK SAVIO

Do današnjega dana sveti Dominik Savio jedan je od najmlađih svetaca Katoličke Crkve, umro je s nepunih petnaest godina. Crkva ga slavi 6. svibnja


Sveti Dominik Savio jedan je od najmlađih svetaca Crkve. Bio je najdraži učenik sv. Ivana Bosca. Rodio se 2. travnja 1842. u selu Riva di Chieri, u sjevernoj Italiji, od oca Karla, koji je bio kovač  i majke Brigite koja je bila krojačica. Bilo ih je desetero braće i sestara, a Dominik je bio najstariji. Isti dan kad se rodio bio je i kršten. Već od svoje pete godine gorljivi je ministrant, a u sedmoj godini primio je svetu pričest uz ispovijed. Na dan sv. Pričesti stvorio je odluke kojih se držao kroz čitav život:

  1. Ispovijedat ću se često i ići na pričest svaki put kad mi ispovjednik dopusti
  2. Slavit ću svečano blagdane.
  3. Moji će prijatelji biti Isus i Marija.
  4. Radije umrijeti, nego sagriješiti.

U don Boscovu oratoriju

Dvanaestogodišnji Dominik 1854. susreo se sa sv. Ivanom Boscom. Iste godine ulazi u don Boscov oratorij, gdje je ostao trideset i šest mjeseci, odnosno tri godine. Susret s don Boscom donio mu je novo prijateljstvo i povjerljivost. Prvi blagdan Bezgrešne Djevice Marije koji je Dominik slavio u oratoriju (8. prosinca 1854.), bio je dan velikog oduševljenja. Papa Pio IX. proglasio je u Rimu dogmom bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije. Dominik je popodne toga dana otišao u crkvu, kleknuo pred Marijin oltar i stavio se pod njezinu zaštitu riječima koje je zapisao na papiriću: “Marijo, darujem ti svoje srce! Daj da bude uvijek tvoje. Isuse i Marijo! Budite uvijek moji prijatelji, molim vas dajte mi radije umrijeti nego da učinim ijedan teški grijeh.”

Jedna don Boscova propovijed o svetosti dovodi Dominika u krizu. Nakon što ga je svetac smirio, nastoji ubrzati vrijeme, predosjećajući da mora biti brz želi li uspjeti. Cijelog života mislio je samo na svetost. Druge je poticao na svetu ispovijed, korio ih kada su nešto pogriješili, kad bi čuo psovku molio bi u sebi: “Gospodine, budi hvaljen.” Vjerovao je ako ne postane svet neće ništa postići. Već ovdje na zemlji bio je anđeo. U krhkom i slabom tijelu krila se velika duša, čvrsta volja i jaka ljubav prema Bogu i ljudima. Ostvarivao je dobrotu svakoga dana. Osobito je bio veliki štovatelj Blažene Djevice Marije i Presvetog Oltarskog Sakramenta. Kada je jednom zgodom don Bosco slavio svoj imendan rekao je u šali svim dječacima: “Sutra ćete mi prirediti slavlje i ja vam zahvaljujem. Sa svoje strane htio bih vam podariti nešto što i sami najviše želite. Stoga će svatko od vas dobiti papirić na kojem će napisati ono što želi.” Čitajući papiriće, don Bosco je nailazio na ozbiljne i hirovite želje. Na Dominikovu papiriću don Bosco je pročitao samo pet riječi: ” Pomozite mi da postanem svet.”

Recept za svetost

Don Bosco je ozbiljno shvatio sve želje, a osobito Dominikovu. Pozvao ga je i rekao mu: ”Kad tvoja mama pravi tortu, potreban joj je recept u kojem su zapisani razni sastojci. Za svetost je također potreban recept i to je ono što ti želim pokloniti. U recept ulaze tri sastojka koja valja promiješati:

  1. Radost – sve ono što te uzrujava i što ti oduzima mir, nije od Gospodina. Odagnaj to od sebe. 
  2. Tvoje školske dužnosti i molitva – u školi budi pažljiv, marljivo piši zadaće i rado moli kad  je vrijeme molitve. 
  3. Dobročinstvo – pomozi svojim vršnjacima kada trebaju pomoć, pa i onda kada to zahtijeva trud i kad ti je teško. To je recept kako se postaje svet.

Osnivatelj Družbice Bezgrešne

Godine 1856. utemeljuje Družbicu Bezgrešne. Na to se odlučuje jednog svibanjskog jutra, kad se na veliku don Boscovu žalost, za vrijeme mise nitko nije pričestio. Družbica Bezgrešne bila je Dominikovo remek-djelo. Do kraja njegova života ostalo mu je svega devet mjeseci, ali njegova je Družbica potrajala više od sto godina. Dana 1. ožujka 1857. Dominik se vraća u roditeljski dom po savjetu don Bosca, koji je bio zabrinut za njegovo naglo pogoršano zdravlje. Znajući da se više neće vratiti, obraća se don Boscu posljednji put i pita ga što još može učiniti za Gospodina? – Don Bosco mu odgovara: Daruj mu svoje trpljenje. Što još? Daruj mu cijeli svoj život. Don Boscu je riječ zastala u grlu, jer je znao da će Gospodin primiti taj dar.

Umro je mlad svetom smrću

Njegovi su ga voditelji okruživali s puno ljubavi. Liječnik je ustanovio upalu pluća. Koristilo se tada uobičajeno sredstvo: puštanje krvi iz vene. Deset puta je liječnički nožić zarezao u slabašno Dominikovo tijelo, tako da je doslovno iskrvario.  Umro je 9. ožujka 1857. svetom smrću u petnaestoj godini govoreći: “Kako lijepe stvari vidim.” Promatrajući tužnu majku, počeo ju je hrabriti govoreći: “Mama, nemoj plakati, ja idem u raj.” Don Bosco je u svom večernjom govoru dječacima za „laku noć“ ovako navijestio njegovu smrt: “Večeras je jedan anđeo manje na zemlji i jedan više na nebu.” Bio je istinski uvjeren da je Dominik Savio bio nalik sv. Alojziju te da će ga stoga Crkva jednoga dana uzdići na čast oltara. Pokopan je 11. ožujka na groblju u Mondoniju.

Molitva sv. Dominiku Saviju

O sveti Dominiče Savio, koji si u don Boscovoj školi naučio korake mladenačke svetosti, pomozi nam nasljedovati tvoju ljubav prema Isusu, tvoju pobožnost prema Mariji, tvoj apostolski žar za duše; daj da i mi prihvatimo tvoje geslo „Radije umrijeti nego sagriješiti!“.

Ti koji si po don Boscovu vodstvu u molitvi, požrtvovnosti i radosti u kratkoj životnoj dobi postigao savršenstvo, daruj i nama polet i ustrajnost u služenju Gospodinu. Zaštiti sve mlade koje susrećemo da rastu u čistoći i velikodušnosti, u otvorenom dijalogu s roditeljima i odgojiteljima, da budu nositelji novosti i radosti života.

Daj da i mi, poput don Bosca, budemo prijatelji Božji i prijatelji mladih, istinski odgojitelji u vjeri, kako bi naš odgojni rad dao plodove milosti i svetosti. Gospodine, Bože života i radosti, ti si svojoj Crkvi darovao Dominika Savia kao znak mladenačke nade i svetosti, daj da naši mladi poput sv. Dominika rastu u čistoći i ljubavi, a nama udijeli milost da poput don Bosca budemo istinski odgojitelji u vjeri, sijači radosti i svetosti. Amen.

Izvor: Bitno.net

MISNA ČITANJA – 6. SVIBNJA 2024.

Duh Istine svjedočit će za mene.

VI. vazmeni tjedan

Ponedjeljak, 6. 05. 2024.

Svagdan

ČITANJA:
Dj 16,11-15; Ps 149,1-6a.9b; Iv 15,26 – 16,4a

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Lucije, Marijan, Venera, Irenej Srijemski

NAPOMENA:
▪ PROSNI DAN – Liturgija prosnih dana (rogationes), u našoj Crkvi obnovljena odlukom BKJ god. 1983., uobičajeno je molitveno bogoslužje uoči Uzašašća Gospodnjeg. Gdje je moguće i pastoralno prikladno, mogu se liturgijski obilježiti tri dana uoči Uzašašća (ponedjeljak, utorak i srijeda).

Prvo čitanje:

Dj 16, 11-15

Gospodin otvori Lidiji srce te ona prihvati što je Pavao govorio.

Čitanje Djela apostolskih

Otplovismo iz Troade i zaputismo se ravno u Samotraku pa sutradan u Neapol, a odande u naseobinu Filipe — grad prvog dijela Makedonije. U tom se gradu zadržasmo nekoliko dana. U dan subotni iziđosmo izvan gradskih vrata k rijeci, gdje smo mislili da će biti bogomolja. Sjedosmo i stadosmo govoriti okupljenim ženama. Slušala je tako i neka bogobojazna žena imenom Lidija, prodavačica grimiza iz grada Tijatire. Gospodin joj otvori srce te ona prihvati što je Pavao govorio. Pošto se pak krsti ona i njezin dom, zamoli: »Ako smatrate da sam vjerna Gospodinu, uđite u moj dom i ostanite u njemu.« I prisili nas.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 149, 1-6a.9b

Pripjev:

Gospodin ljubi narod svoj.

Pjevajte Gospodinu pjesmu novu,
i u zboru pobožnika hvalu njegovu!
Nek se raduje Izrael Stvoritelju svojem!
Kralju svom neka klikću sinovi Siona!

Neka u kolu hvale ime njegovo,
bubnjem i citrom neka ga slave!
Jer Gospodin ljubi narod svoj,
spasenjem ovjenčava ponizne!

Neka se sveti raduju u slavi,
neka kliču s ležaja svojih!
Nek im pohvale Božje budu na ustima,
nek bude na čast svim pobožnicima njegovim!

Evanđelje:

Iv 15,26 – 16,4a

Duh Istine svjedočit će za mene.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Kada dođe Branitelj

koga ću vam ja poslati od Oca

— Duh Istine koji od Oca izlazi —

on će svjedočiti za mene.

I vi ćete svjedočiti

jer ste od početka sa mnom.

To sam vam govorio

da se ne sablaznite.

Izopćavat će vas iz sinagoga.

Štoviše, dolazi čas

kad će svaki koji vas ubije

misliti da služi Bogu.

A to će činiti

jer ne upoznaše ni Oca ni mene.

Govorio sam vam ovo

da se, kada dođe vrijeme,

sjetite da sam vam rekao.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Pin It