Author

FMteam

Browsing

SVETAC DANA – BL. PIO IX.

Blaženi Papa Pio IX. rođen je 13. svibnja 1792. godine u Senigaliji, u Italiji kao sin grofa Girolama Mastai Ferrettija. Na dan rođenja kršten je imenom Giovanni Maria (Ivan Marija). Djetinjstvo ovog blaženika nježne fizičke građe i iznimne inteligencije bilo je obilježeno sitnim poniženjima i revnim religijskim životom. 

1809. godine Giovanni Maria odlazi u Rim na studij. Zbog nejasno dijagnosticirane bolesti, koju su neki smatrali epilepsijom, 1812. morao je prekinuti studij. 1815. godine prihvaćen je u Papinsku plemićku gardu, no zbog spomenute bolesti je istog trena otpušten. U tom je trenutku Sv. Vinko Pallotti predvidio da će Giovanni Maria jednog dana postati Papa te da će ga Gospa Loretska osloboditi bolesti.

Nakon što je nakratko služio u obrazovnom institutu Tata Giovanni, 1816. je kao kateheta bio sudionikom nezaboravne misije u Senigalliji, a odmah nakon toga odlučio se pridružiti Crkvenoj državi. Zaređen je za svećenika 1819. godine. Svjestan svog plemićkog statusa, odlučio ga se odreći kako bi služio jedino Crkvi.

Gorljiv u služenju najsiromašnijima

Svoju prvu misu slavio je u crkvi sv. Ane u sirotištu Tata Giovanni, na kojem je ostao do 1823. godine u funkciji rektora instituta. Odmah je bio prepoznat kao gorljiv u molitvi, služenju Riječi, slavlju liturgije i u ispovijedanju, a povrh svega u svakodnevnom služenju najsiromašnijima i najpotrebnijima. Divno je ujedinio aktivni i duhovni život: otvoren za pastoralne potrebe, sabran, odan Euharistiji i Djevici Mariji, vjeran svakodnevnoj meditaciji i ispitivanju savjesti.

Godine 1823. napušta sirotište kako bi služio apostolskom nunciju u Čileu, mons. Giovanniju Muzi. Tamo je ostao do 1825. godine, kada je izabran za ravnatelja bolnice sv. Mihaela, velike i složene institucije kojoj je bila potrebna učinkovita reforma. Toj se ulozi potpuno posvetio, što je donijelo više nego zadovoljavajuće rezultate. Istovremeno nije zanemario svoje svećeničke dužnosti. Dvije godine kasnije, u dobi od 35 godina, posvećen je za biskupa Spoleta. 1831. godine revolucija koja je započela u Parmi i Modeni proširila se i na Spoleto. Nadbiskup nije htio prolijevanje krvi te je, koliko je bilo moguće, popravio pogubne učinke nasilja. Kada je mir vraćen, molio je oprost za sve pa čak i za one koji ga nisu zaslužili.

Odbijao je čast papinske službe

1832. godine prebačen je u Imolu. Ostao je rječit propovjednik, ljubazan prema svima, gorljiv oko duhovnog i materijalnog blagostanja svoje biskupije, posvećen svećenstvu i sjemeništarcima, promicatelj obrazovanja mladih, osjetljiv na potrebe kontemplativnog života, posvećen Presvetom Srcu Isusovom i Gospi, dobronamjeran prema svima te čvrst u svojim principima. 1840. primio je kardinalsku mitru u dobi od 48 godina.

Unatoč tome što je odbio takvu čast, u večernjim satima 16. lipnja 1846. Giovanni Maria se našao pod teretom najveće počasti: izabran je za papu i uzeo ime Pio IX.

Imao je težak pontifikat, ali upravo zbog toga je zapamćen kao veliki papa, svakako jedan od najvećih. Svjestan da je “Kristov vikar”, odgovoran za prava Božja i prava Crkve, u svom pontifikatu bio je jasan, jednostavan i dosljedan. Kombinirao je čvrstoću i razumijevanje, vjernost i otvorenost.

Pomilovao je političke zločine

Svoj pontifikat započeo je činom velikodušnosti i kršćanske senzibilnosti: pomilovanjem političkih zločina. Njegova prva Enciklika bila je programska vizija koja je predvidjela “Syllabus”: u njemu je osudio tajna društva, masonstvo i komunizam. Godine 1847. proglašava dekret kojim odobrava slobodu tiska i osniva civilnu stražu, gradsku i općinsku vijećnicu, Državno vijeće i Vijeće ministara. Od tada je neumorno nastavio intervenirati kao Otac svih naroda.

Pitanje talijanske neovisnosti, s kojom je suosjećao, nije se ispriječilo između Princa i Pape što je udaljilo najtvrdokornije liberale. Situacija je eskalirala 15. studenog kada je ubijen premijer Pellegrino Rossi, a Pio IX. se morao skloniti u Gaeti.

Nakon proglašenja Rimske Republike (9. veljače 1849.) preselio se u Portici i kasnije vratio u Rim (12. travnja 1850.). Reorganizirao je Državno vijeće, osnovao Vijeće za financije, odobrio novu amnestiju te ponovno uspostavio katoličku hijerarhiju u Engleskoj i Nizozemskoj.

Definirao je dogmu Bezgrešnog začeća

Godine 1853. osudio je Gallicanove doktrine i utemeljio poznati “Seminario Pio”. Utemeljio je Povjerenstvo za kršćansku arheologiju, definirao dogmu Bezgrešnog začeća 8. prosinca 1854. i blagoslovio obnovljenu baziliku sv. Pavla, koja je bila uništena u požaru 1823. godine.

1856. godine odobrio je plan željeznica u Papinskoj državi, a 24. travnja 1859. godine otvorio je prvi odjeljak između Rima i Civitavecchia. 1857. godine posjetio je Papinsku državu te je posvuda bio srdačno dočekan. Poslao je misionare na Sjeverni pol te u Indiju, Burmu, Kinu i Japan.

U međuvremenu nad njim su se nadvili tamni oblaci talijanskog „Risorgimenta“ (pokreta za revolucionarnim ujedinjenjem Italije), pijemontski aneksi koji su demantirali Papinsku državu i izvlaštenje Saveza. No, usprkos svemu, nepokolebljivo je nastavio pokazivati ​​svoju ljubav i brigu za sve. 1862. osnovao je dikasterij koji bi se bavio problemima Istočno katoličke Crkve; 1864. objavio je Syllabus koji ukorava suvremene propuste; 1867. slavio je 18. stogodišnjicu mučeništva Petra i Pavla; 1869. primio je priznanje cijelog svijeta za zlatni jubilej svoga svećeničkog ređenja. Kasnije te godine otvorio je Prvo vatikansko Ekumensko vijeće, biser svoga pontifikata, i zatvorio ga 18. srpnja 1870. godine.

Posvetio je Crkvu Presvetom Srcu Isusovu

Padom Rima (20. rujna 1870.) i njegove moći, ožalošćeni Papa osjećao se kao zatvorenik Vatikana, odupirući se “Zakonima jamstva”, ali odobravajući “Djelo kongresa”. Posvetio je Crkvu Presvetom Srcu Isusovu, disciplinirao sudjelovanje katolika u političkom životu pod motom Non Expedit – ni birač niti biran obnovio katoličku hijerarhiju Škotske. Pateći od lošeg zdravlja, zadnje se obratio rimskim svećenicima 2. veljače 1878. Dana 7. veljače najduži pontifikat u povijesti završio je svetom smrću.

Ostat će zapamćeno da je Pio IX. svojim mudrim savjetima pomagao don Boscu utemeljiti Salezijansku družbu te si je zaslužio nadimak „Don Boscov papa“.

Preuzeto s zenavrsna.com

MISNA ČITANJA – 7. VELJAČE 2024.

Što iz čovjeka izlazi, to onečišćuje čovjeka.

V. tjedan kroz godinu

Srijeda, 7. 02. 2024.

Svagdan

ČITANJA:
1Kr 10,1-10; Ps 37,5-6.30-31.39-40; Mk 7,14-23

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Maksim, Julijana, Rikard, Držislav

Prvo čitanje:

1Kr 10,1-10

Kraljica od Sabe vidje svu mudrost Salomonovu.

Čitanje Prve knjige o Kraljevima

U one dane: Glas koji je u Gospodinovu imenu stekao Salomon dopro je do kraljice od Sabe; zato ona dođe da Salomona iskuša zagonetkama. Došla je u Jeruzalem s golemom pratnjom, s devama koje su nosile mirise, nebrojeno zlato i drago kamenje. Došavši k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu što joj bijaše na srcu. Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije mu bilo skriveno ništa da joj ne bi umio objasniti.

Kad kraljica od Sabe vidje svu mudrost Salomonovu, dvor koji bijaše sagradio, jela na njegovu stolu, odaje njegovih dvorana, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike, i paljenice koje je prinio u Domu Gospodnjem, zastade joj dah. Tada reče kralju:

»Istina je bila što sam u svojoj zemlji čula o tebi i o tvojoj mudrosti. Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oči; i doista, ni pola mi nije bilo rečeno: ti nadvisuješ u mudrosti i blagostanju slavu o kojoj sam čula. Blago tvojim ženama, blago ovim tvojim slugama, koji su neprestano pred tobom i slušaju tvoju mudrost! Neka je blagoslovljen Gospodin, Bog tvoj, komu si tako omilio da te postavio na prijestolje Izraelovo; zato što Gospodin zauvijek ljubi Izraela, postavio te kraljem da činiš pravo i pravicu.«

Dade tada kralju stotinu i dvadeset zlatnih talenata, mnogo miomirisa i dragulja. Nikad više nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 37,5-6.30-31.39-40

Pripjev:

Pravednikova usta mudrost kazuju.

Prepusti Gospodinu putove svoje,
u njega se uzdaj, i on će sve voditi:
pravda će tvoja zasjati ko svjetlost
i tvoje pravo ko sunce podnevno.

Pravednikova usta mudrost kazuju,
a jezik njegov govori pravo.
Zakon mu je Božji u srcu,
ne kolebaju se koraci njegovi.

Od Gospodina dolazi spas pravednicima,
on im je zaklon u vrijeme nevolje.
Gospodin im pomaže, on ih izbavlja:
on će ih izbaviti od zlotvora i spasiti,
jer u njemu traže okrilje.

Evanđelje:

Mk 7,14-23

Što iz čovjeka izlazi, to onečišćuje čovjeka.

Što iz čovjeka izlazi, to onečišćuje čovjeka.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Isus ponovno dozove mnoštvo i stane govoriti: »Poslušajte me svi i razumijte! Ništa što izvana ulazi u čovjeka ne može ga onečistiti, nego što iz čovjeka izlazi — to ga onečišćuje.

Tko ima uši da čuje, neka čuje!«

I kad od mnoštva uđe u kuću, upitaše ga učenici za prispodobu. I reče im: »Tako? Ni vi ne razumijete? Ne shvaćate li da čovjeka ne može onečistiti što u nj ulazi jer mu ne ulazi u srce, nego u utrobu te u zahod izlazi?« Tako on očisti sva jela.

Još dometnu: »Što iz čovjeka izlazi, to onečišćuje čovjeka.

Ta iznutra, iz srca čovječjega izlaze zle namisli, bludništva, krađe, ubojstva, preljubi, lakomstva, opakosti, prijevara, razuzdanost, zlo oko, psovka, uznositost, bezumlje. Sva ta zla iznutra izlaze i onečišćuju čovjeka.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

SVETAC DANA – SV. PAVAO MIKI I MUČENICI IZ NAGASAKIJA

Crkva 6. veljače obilježava spomendan Sv. Pavla Mikija, japanskog isusovca mučenika i njegovih sunarodnjaka mučenika iz Nagasakija, koji su svoj život položili za vjeru Kristovu.

Pavao Miki rodio se oko 1562. u Tsunokuniju nedaleko Kyota. Kršten je s pet, a u Družbu je ušao s 20 godina. Dobro je poznavao budizam pa mu je to pomoglo u radu s domaćim stanovništvom. Postao je glasovit kao vrsni propovjednik i vjeroučitelj. Zahvaljujući njemu mnoštvo duša iz svih slojeva japanskog društva prigrlilo je katoličku vjeru.

Svoj život posvetio je nasljedovanju Krista raspetoga i službi naviještanja Evanđelja. O tome svjedoče njegova brojna pisma, osobito ona iz zatočeništva. Jedan od tadašnjih japanskih vlastodržaca, Toyotomi Hideyoshi, u strahu pred utjecajem stranaca i širenja kršćanstva, počeo je 1587. žestoko progoniti misionare i japanske katolike. Pavao Miki zatvoren je u prosincu 1596. On i njegova braća po vjeri morali su pješačiti oko 1 000 kilometara od Kyota do Nagasakija. Putem su ih zlostavljali, vrijeđali i psovali, a oni su slavili Svevišnjeg, molili i pjevali Tebe Bože hvalimo.

Kad su stigli u Nagasaki, japanski grad s najvećim brojem katolika, Miki je 5. veljače 1597. razapet na križ. Svoju posljednju propovijed izrekao je s križa, opraštajući svojim progoniteljima i ubojicama, ponosan što je Japanac i katolik. Uz njega su razapeti i japanski isusovci Joan Soan de Gotó i Santiago Kisai te još 23 mučenika, među njima šest franjevačkih misionara i 17 japanskih laika.

Tog dana, 5. veljače 1597., 26 osoba završilo je život smrću na križu, poput svoga božanskog Učitelja. Razapeti su na brdu u okolici Nagasakia, kasnije nazvano Sveto brdo. Sve njih 1627. blaženima je proglasio papa Urban VIII., a svetima 1862. papa Pio IX. Posvećene su im brojne župe i crkve u Japanu, ali i diljem svijeta.

Preuzeto s nedjelja.ba

MISNA ČITANJA – 6. VELJAČE 2024.

Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske.

V. tjedan kroz godinu

Utorak, 6. 02. 2024.

Sv. Pavao Miki i drugovi, mučenici

Spomendan

ČITANJA:
od dana: 1Kr 8,22-23.27-30; Ps 84,3-6a.8a.11; Mk 7,1-13

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
crvena

IMENDANI:
Pavao, Doroteja, Silvan

Prvo čitanje:

1Kr 8,22-23.27-30

Rekao si: »Tu će biti moje Ime«, da uslišavaš molitvu naroda svojeg izraelskog.

Čitanje Prve knjige o Kraljevima

U one dane: Salomon stupi, u nazočnosti svega zbora Izraelova, pred žrtvenik Gospodnji, raširi ruke prema nebu i reče:

»Gospodine, Bože Izraelov! Nijedan ti bog nije sličan ni na nebesima ni dolje na zemlji, tebi koji držiš Savez i ljubav svojim slugama što kroče pred tobom svim svojim srcem.«

»Ali zar će Bog doista boraviti s ljudima na zemlji? Ta nebesa ni nebesa nad nebesima ne mogu ga obuhvatiti, a kamoli ovaj Dom što sam ga sagradio! Pomno počuj molitvu i vapaj svoga sluge, Gospodine, Bože moj, te usliši vapaj i molitvu što je tvoj sluga tebi upućuje! Neka tvoje oči obdan i obnoć budu otvorene nad ovim Domom, nad ovim mjestom za koje reče: ‘Tu će biti moje Ime’. Usliši molitvu koju će sluga tvoj izmoliti na ovome mjestu. I usliši molitvu sluge svoga i naroda svojega izraelskog koju bude upravljao prema ovome mjestu. Usliši s mjesta gdje prebivaš, s nebesa; usliši i oprosti.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 84,3-6a.8a.11

Pripjev:

Kako su mili stanovi tvoji, Gospodine nad Vojskama!

Duša mi gine i čezne
za dvorima Gospodnjim.
Srce moje i moje tijelo
kliču Bogu živomu.

I vrabac sebi log nalazi,
i lastavica gnjezdašce
gdje će položiti mlade svoje:
a ja žrtvenike tvoje, Gospodine nad Vojskama,
Kralju moj i Bože moj!

Blaženi koji prebivaju u Domu tvome
slaveć te bez prestanka!
Blaženi kojima je pomoć u tebi,
snaga im raste od časa do časa.

Zaista, jedan je dan u dvorima tvojim
bolji od tisuću drugih.
Volim biti na pragu Doma Boga svoga
nego boraviti u šatorima grešnika.

Evanđelje:

Mk 7,1-13

Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Skupe se oko Isusa farizeji i neki od pismoznanaca koji dođoše iz Jeruzalema. I opaze da neki njegovi učenici jedu kruh nečistih, to jest neopranih ruku.

A farizeji i svi Židovi ne jedu ako prije temeljito ne operu ruke; drže se predaje starih. Niti s trga što jedu ako prije ne operu. Mnogo toga još ima što zbog predaje drže: pranje čaša, vrčeva i lonaca.

Zato farizeji i pismoznanci upitaju Isusa: »Zašto tvoji učenici ne postupaju po predaji starih, nego nečistih ruku blaguju?«

A on im reče: »Dobro prorokova Izaija o vama, licemjeri, kad napisa:

Ovaj me narod usnama časti,

a srce mu je daleko od mene.

Uzalud me štuju

naučavajući nauke — uredbe ljudske.

Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske.« Još im govoraše: »Lijepo! Dokidate Božju zapovijed da biste sačuvali svoju predaju. Mojsije doista reče: Poštuj oca svoga i majku svoju: I: Tko prokune oca ili majku, smrću neka se kazni. A vi velite: ‘Rekne li tko ocu ili majci: Pomoć koja te od mene ide neka bude ‘korban’, to jest sveti dar, takvome više ne dopuštate ništa učiniti za oca ili majku. Tako dokidate riječ Božju svojom predajom, koju sami sebi predadoste. I još štošta tomu slično činite.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Devetnica svetom Valentinu za budućega supružnika

Sveti Valentin zaštitnik je zaljubljenih, i njemu se možete moliti za pronalazak ljubavi i bračnog partnera. Biskupi Engleske i Walesa su 2016. povodom blagdana sv. Valentina priredili molitvu za sve samce koji traže i čekaju budućeg supružnika. Ova se devetnica može moliti uoči Valentinova, od 5. do 13. veljače, ili kada osjećamo potrebu. Namijenjena je za sve one koji žele pronaći supružnika.

“Valentinovo može biti bolno za one koji još uvijek nisu pronašli pravog supružnika. Ovom molitvom želimo podsjetiti kako Bog za svakoga od nas ima plan, te kako uvijek postoji razlog za nadu. Znamo kako iskrena kršćanska molitva biva uslišana na način da postignemo krajnju sreću i dobro. Odgovor na naše molitve može biti neočekivan i potrebno je biti spreman na to. U kakvim se god okolnostima našao, znaj kako nisi sam, već da si ljubljen od Boga koji je prepun nježnosti, milosrđa i samilosti”, kazao je plymouthski biskup Mark O’Toole pozvavši sve vjernike da nedjeljom pođu u crkvu, jer – nikad se ne zna! Možda ćeš baš na nedjeljnoj misi upoznati nekoga! Ako ne, susrest ćeš nove ljude i iskusiti ljepotu kršćanskog zajedništva i ljubavi!


A evo i molitve koju je potrebno moliti tijekom devet dana:

Ljubljeni Oče,

Ti znaš kako je najdublja želja mojega srca susresti osobu s kojom ću dijeliti svoj život.

Povjeravam se Tvojoj providnosti i molim Te da uskoro upoznam osobu koju si mi pripravio.

Po snazi Duha Svetoga, otvori moje srce i um kako bih prepoznao/la svoju srodnu dušu.

Ukloni sve zapreke koje stoje na putu našeg sretnog susreta,

kako bih otkrio/la novi smisao cjelovitosti, radosti i mira.

Ako je Tvoj plan za moj život drugačiji, podari mi milost da ga prepoznam i prihvatim.

Predajem svoju prošlost, sadašnjost i budućnost u krotko srce Tvojega Sina, Isusa,

vjerujući kako ćeš primiti i uslišati moju molitvu. Amen.

Presveto Srce Isusovo, potpuno Ti se predajem!

Sveti Valentine – moli za mene!

SVETAC DANA – SV. AGATA

Danas slavimo svetu Agatu, mučenicu sa Sicilije. Rodila se oko 231. u Cataniji ili Palermu na Siciliji. O njezinom životu i smrti raširene su mnoge, često prijeporne legende. Potjecala je iz bogate i plemenite obitelji. Lijepu kršćanku rimski upravitelj Kvintijan prisiljavao je u vrijeme Decijeva progona da se odrekne Isusa Krista ili da postane njegova ljubavnica. Nije pristala, pa je mučena tako da su joj odrezane grudi i bačene u vatru. Čudom se spasila, ali je ponovno zatvorena i stavljena na žeravicu. Tog trenutka odjeknuo je snažan zemljotres, Agatini mučitelji su poginuli pod ruševinama, a Kvintijan je pobjegao u strahu. Agata je zahvalila dragom Bogu jer je prekinuo njezine patnje i preminula na današnji dan, 5. veljače 251. u Cataniji.

Nakon godinu dana njezinim zagovorom spašen je grad Catania od erupcije vulkana Etne, a Maltežani joj zahvaljuju jer ih je 1551. spasila od turske invazije. Njezino ime ušlo je u rimski kanon mise. Svojim djelima proslavili su je mnogi kršćanski pisci. Zazivaju je kod bolesti grudi, neplodnosti, potresa, vatre, prirodnih nepogoda, vulkanskih erupcija, a zaštitnica je Malte, Malteškoga viteškog reda, San Marina, Sicilije, Catanije, Molisea, mučenika, ljevača zvona, pekara, draguljara, žrtava silovanja i mučenja, dojilja, neudatih žena te brojnih naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Kanfanar, Novigrad u Istri). Sretan imendan želimo našim Agatama, Jagodama i Dobrilama!

Preuzeto s zupajastrebarsko.hr

MISNA ČITANJA – 5. VELJAČE 2024.

Koji bi ga se dotakli, ozdravljali bi.

V. tjedan kroz godinu

Ponedjeljak, 5. 02. 2024.

Sv. Agata, djevica i mučenica

Spomendan

ČITANJA:
od dana: 1Kr 8,1-7.9-13; Ps 132,6-10: Mk 6,53-56

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
crvena

IMENDANI:
Agata, Dobrila, Modest, Jagoda

Prvo čitanje:

1Kr 8,1-7.9-13

Donesoše Kovčeg saveza u Svetinju nad svetinjama, i oblak ispuni Dom Gospodnji.

Čitanje Prve knjige o Kraljevima

U one dane: Salomon sazva u Jeruzalem sve starješine Izraelove, sve knezove plemenske i glavare obitelji, da se prenese Kovčeg saveza Gospodnjeg iz grada, Davidova grada, to jest sa Siona. Svi se ljudi Izraelovi sabraše pred kraljem Salomonom na blagdan u mjesecu Etanimu (to je sedmi mjesec). I kad su došle Izraelove starješine, svećenici ponesoše Kovčeg. Prenesoše Kovčeg Gospodnji i Šator sastanka sa svim posvećenim priborom što bješe u Šatoru. Prenosili su ih svećenici i leviti. Kralj Salomon i sva zajednica Izraelova koja se sabrala oko njega žrtvovali su pred Kovčegom toliko ovaca i goveda da se ne mogahu prebrojiti ni procijeniti. Svećenici donesoše Kovčeg saveza Gospodnjeg na njegovo mjesto, u Debir Doma, to jest u Svetinju nad svetinjama, pod krila keruba. Kerubi su, naime, imali raširena krila nad mjestom gdje stajaše Kovčeg, i zaklanjahu odozgor Kovčeg i njegove motke.

U Kovčegu nije bilo ništa osim dviju kamenih ploča koje metnu Mojsije na Horebu, gdje Gospodin sklopi Savez s Izraelcima pošto iziđoše iz Egipta.

A kad su svećenici izašli iz Svetišta, oblak ispuni Dom Gospodnji, i svećenici ne mogoše od oblaka nastaviti službe: slava Gospodnja ispuni Dom Božji! Tada reče Salomon:

»Gospodine, ti odluči prebivati u tmastu oblaku, a ja ti sagradih uzvišen Dom, da u njemu prebivaš zauvijek.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 132,6-10

Pripjev:

Ustani, Gospodine, pođi k svom počivalištu!

Eto, čusmo za nj u Efrati,
nađosmo ga u Poljima jaarskim.
Uđimo u stan njegov,
pred podnožje mu padnimo!

»Ustani, Gospodine, pođi k svom počivalištu,
ti i Kovčeg sile tvoje.
Svećenici tvoji nek se obuku u pravednost,
pobožnici tvoji nek radosno kliču!
Poradi Davida, sluge svojega,
ne odbij lica pomazanika svoga!«

Evanđelje:

Mk 6,53-56

Koji bi ga se dotakli, ozdravljali bi.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Pošto Isus i njegovi učenici doploviše na kraj, dođu u Genezaret i pristanu. Kad iziđu iz lađe, ljudi ga odmah prepoznaju pa oblete sav onaj kraj. I počnu donositi na nosilima bolesnike onamo gdje bi čuli da se on nalazi. I kamo bi god ulazio — u sela, u gradove, u zaseoke — po trgovima bi stavljali bolesnike i molili ga da se dotaknu makar skuta njegove haljine. I koji bi ga se god dotakli, ozdravljali bi.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

SVETAC DANA – SV. ANDRIJA CORSINI

Današnji sveti zaštitnik je Andrija (Andrea) Corsini, talijanski karmelićanin i biskup, „apostol Firence“. Rodio se u 30. studenoga 1302. u Firenci kao potomak glasovite plemićke obitelji. Nakon lakoumnog i razuzdanog života u mladosti, stupio je 1317. u firentinski karmelićanski samostan. Za svećenika je zaređen 1328, a studirao je u Parizu i Avignonu. Vratio se 1332. u zavičaj i proslavio se kao „apostol Firence“. Kad je Europom 1348. harala strašna kuga, koja je pohodila i Firencu, karmelićanski samostan ostao je bez gotovo svih svojih redovnika. Prior Andrea Corsini oživio je svoju provinciju nalaženjem novih zvanja, a posebno se isticao nastojanjem da se njegovi redovnici strogo drže redovničkih pravila i zavjeta siromaštva.

Godine 1360. izabran je za biskupa Fiesolea nedaleko Firence. Marljivo je obilazio svoje župe, osnovao bratovštinu svećenika u čast Presvetom Trojstvu, obnovio katedralu i brojne crkve. Glasoviti mirotvorac, mnogo je učinio oko pomirenja zavađenih plemićkih obitelji. Papa Urban V. poslao ga je kao svoga legata da smiri uznemirene duhove u Bologni, gdje je izbio sukob između plemića i pučana. Taj zadatak obavio je na svestrano zadovoljstvo. Bio je na glasu kao prorok i čudotvorac. Umro je u Fiesoleu 6. siječnja 1373. Blaženim ga je proglasio 1440. papa Eugen IV, a svetim 1629. papa Urban VIII. Zazivaju ga pri građanskim nemirima i neredima. Zaštitnik je Firence i brojnih naselja, župa i crkava.

Preuzeto s zupajastrebarsko.com

MISNA ČITANJA – 4. VELJAČE 2024.

Isus ozdravi mnoge koje su mučile razne bolesti.

V. tjedan kroz godinu

Nedjelja, 4. 02. 2024.

PETA NEDJELJA KROZ GODINU

ČITANJA:
Job 7,1-4.6-7; Ps 147,1-6; 1Kor 9,16-19.22-23; Mk 1,29-39

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Eutih, Diodor, Raban, Gilbert, Andrija, Veronika, Izidor

NAPOMENA:
DAN ŽIVOTA. Po odredbi Hrvatske biskupske konferencije prva nedjelja u veljači se slavi kao “Dan života”. Misni obrazac uzima se od nedjelje, a barem dio propovijedi neka se posveti temi o promicanju kulture života, odnosno poštivanju ljudskog života od začeća do prirodne smrti.

Prvo čitanje:

Job 7,1-4.6-7

Kinjim se dok se ne smrkne.

Čitanje Knjige o Jobu

Job progovori:

»Nije li vojnikovanje život čovjekov na zemlji

i dani mu kao dani nadničara?

Kao što trudan rob za hladom žudi

i kao nadničar štono plaću čeka,

mjeseci jada tako me zapadoše

i noći su mučne meni dosuđene.

Liježuć pomišljam: ’Kad li ću ustati?’

A dižuć se: ’Kad ću večer dočekati!’

I tako se kinjim sve dok se ne smrkne.

Dani moji brže od čunka prođoše,

promakoše hitro bez ikakve nade.

Spomeni se: život moj samo je lahor

i oči mi neće više vidjeti sreće!«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 147,1-6

Pripjev:

Hvalite Gospodina: on liječi one koji su srca skršena!

Hvalite Gospodina jer je dobar,
pjevajte Bogu našem jer je sladak;
svake hvale on je dostojan!
Gospodin gradi Jeruzalem,
sabire raspršene Izraelce.

On liječi one koji su srca skršena
i povija rane njihove.
On određuje broj zvijezda,
svaku njezinim imenom naziva.

Velik je naš Gospodin i svesilan,
nema mjere mudrosti njegovoj.
Gospodin pridiže ponizne,
zlotvore do zemlje snizuje.

Drugo čitanje:

1Kor 9,16-19.22-23

Jao meni ako evanđelja ne navješćujem.

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima

Braćo: Što navješćujem evanđelje, nije mi na hvalu, tà dužnost mi je. Doista, jao meni ako evanđelja ne navješćujem. Jer ako to činim iz vlastite pobude, ide me plaća; ako li ne iz vlastite pobude – služba je to koja mi je povjerena. Koja mi je dakle plaća? Da propovijedajući pružam evanđelje besplatno ne služeći se svojim pravom u evanđelju.

Jer premda slobodan od sviju, sām sebe svima učinih slugom da ih što više steknem. Bijah nejakima nejak da nejake steknem. Svima bijah sve da pošto-poto neke spasim. A sve činim poradi evanđelja da bih i ja bio suzajedničar u njemu.

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Mk 1,29-39

Ozdravi mnoge koje su mučile razne bolesti.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Pošto Isus iziđe iz sinagoge, uđe s Jakovom i Ivanom u kuću Šimunovu i Andrijinu. A punica Šimunova ležala u ognjici. I odmah mu kažu za nju. On pristupi, prihvati je za ruku i podiže. I pusti je ognjica. I posluživaše im.

Uvečer, kad sunce zađe, donošahu preda nj sve bolesne i opsjednute. I sav je grad nagrnuo k vratima. I on ozdravi bolesnike – a bijahu mnogi i razne im bolesti – i zloduhe mnoge izagna. I ne dopusti zlodusima govoriti jer su ga znali.

Rano ujutro, još za mraka, ustane, iziđe i povuče se na samotno mjesto i ondje se moljaše. Potražiše ga Šimun i njegovi drugovi. Kad ga nađoše, rekoše mu: »Svi te traže.« Kaže im: »Hajdemo drugamo, u obližnja mjesta, da i ondje propovijedam! Ta zato sam došao.« I prođe svom Galilejom: propovijedao je u njihovim sinagogama i zloduhe izgonio.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Molitva svetom Blažu

Gospodine Isuse Kriste, koji si kazao da se molitvom i postom tjeraju zlodusi i vjerom ozdravljaju bolesnici, dopusti, molimo te, da po zagovoru svetoga Blaža, mučenika tvoga, ista ona vjera koja je njega učinila slavodobitnikom nad vlašću tmina i ljudskim bolestima, i nas uvijek očuva na spasenje.

Po Gospodinu našem Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.

Blagoslov grla
O blagdanu sv. Blaža svake se godine po crkvama dijeli blagoslov grla. Svećenik s dvjema svijećama pristupi vjerniku i moli: „Po zagovoru sv. Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakog drugog zla!“ Taj je blagoslov takozvana blagoslovina u Katoličkoj Crkvi. On se temelji na prastaroj predaji po kojoj je sv. Blaž svojim blagoslovom spasio dječaka kome je u grlu zapela riblja kost. Kod blagoslovina Crkva moli Božju pomoć u raznim potrebama, a po zaslugama Isusa Krista i zagovoru svetaca.

Pin It