Fra Petar Ljubičić: Duhovi – “rođendan” Crkve čiji smo i mi članovi

Svetkovina Duhova je jedan od najvećih blagdana koje slavimo. Spominjemo se trenutka kada je Duh Božji ispunio prvu malu Kristovu zajednicu. Ali to je i naš blagdan, jer su Duhovi “rođendan” Crkve, čiji smo i mi članovi.

Tko je Duh Sveti…? Duh Sv. je ljubav Oca i Sina, treća božanska osoba Presvetoga Trojstva. To je nezasluženi dar, milost koja boravi u nama. On nas čini novim stvorenjem, sli-kom Božjom, postajemo slični Kristu, savršeni ljudi. Duh Sveti nas uči, savjetuje, opominje, tješi, vodi, brani, čuva. Pomaže nam strpljivo nositi križ, svladati napasti, savjesno ispunjavati kršćanske dužnosti. Uči nas moliti.

Duh Sveti je zagrlio našu dušu na sv. krštenju, u njoj se nastanio i uvijek je u njoj dok ga teškim grijehom ne potjeramo. Duh ostvaruje stalnu Kristovu prisutnost u njegovoj zajed-nici. Duh Sveti nas sabire, vodi i prati. Njegovim poticajem dublje poniremo u riječ Svetoga pisma, a njegovom snagom svijetu želimo prenijeti Kristovo spasenje. Ne zaboravimo, nije dosta da Bog bude nad nama i s nama, nego upravo u nama, – to je Duh Sveti.

Kako je to divno uređeno: Ocu se pripisuje stvaranje, Sinu otkupljnje, Duhu Svetome posvećenje! Prosvjetljuje nas da spoznamo istinu, jača nas da istinu ispovijedamo i po njoj živimo. Isus nije k nama došao da prošeta i ode nego da boravi s nama i među nama. Došao je da ostane ovdje, da snagom svoga Duha ovu zemlju pretvori u nebo, čovječanstvo u Božju obitelj, svako ljudsko biće u dijete Božje.

Krist je najprije obećao svojim apostolima Duha: “Ja ću moliti Oca i dat će vam drugog Branitelja koji će ostati s vama zauvijek“. (lv l4, 16). Krist je ispunio svoje obećanje. Pedeset dana poslije Isusova uskrsnuća ili deseti dan nakon svoga uzašašća na nebo ostvarilo se što je Isus obećao. Duh Sveti je sišao nad apostole. Svi su se napunili Duha Svetoga i njegovo djelovanje bilo je očito.

Znamo kako su apostoli doživjeli svoje Duhove: šumom vjetra i plamenim jezicima Duh Sveti obilježio je svoj dolazak i posebnu svoju osobnu prisutnost u duhu i srcu apostola što će tako obogatiti njihov život i pratiti njihovu sudbinu. Napisano je: “Svi se oni napuniše Duha Svetoga te počeše govoriti tuđim jezicima, kako im je već Duh nadahnjivao da govore.” Otada se njihov život promijenio i njihova riječ ima Božju snagu – i 12 Židova – ribara, 12 plašljivih neznalica, razići će se svijetom, da propovijedaju, da ga obogate Bogom, riječju i krvlju Raspetoga…

Ivan nam u današnjem evanđelju govori da je ovo poslanje Duha počelo već na Uskrs. Dogodilo se kod prvoga Isusovog susreta sa učenicima i na istom mjestu gdje je (kako pripovijedaju Djela apostolska), pedeset dana – kasnije – danas – vidljivo sišao Duh Sveti.
Vidljivo je sišao ne samo na apostole nego se to očito odrazilo na svima koji su slušali njiho-vo propovijedanje i koji se dadoše krstiti. Ovaj put je, dakle, Duh ušao u ovaj svijet.  Prema tome, slanje Duha je Kristovo uskrsno djelo, uskrsni dar. Sam je Uskrsnuli izvor tog Duha, njegov nositelj i djelitelj (“dahne u njih… primite Duha…!”).

Do dolaska Duha Svetoga i pored Kristovih napora, bijahu apostoli tvrda srca i slabi. Ali dolaskom Duha Svetoga učvršćeni u istini, neustrašivo propovijedaju raspetoga Krista, junački snose progonstvo, zatvor i bičevanje. Radosni su što za Krista trpe progonstvo. Bili su sigurni da su našli ispravan put za svoju životnu i vječnu sreću. Postali su sigurni da nema druge istine osim one koju im je kazivao Isus. Postali su uvjereni da nema drugoga puta koji im je Isus zacrtao. Oni su se osjećali kao najsretniji ljudi na svijetu i osjetili su potrebu da svoju sreću i drugima navijeste.

Davno su bili prvi Duhovi, ali Duhovi neprestano traju, trajno se ponavljaju: svatko od nas svoje Duhove doživljava na dan primanja sv. krizme. Nismo čuli šum “silnog vjetra”, nismo vidjeli plamene, ali primili smo “pečat dara Duha Svetoga”, još jednom obogatili smo se Bogom – darovima Duha.

Ne zaboravimo: Sa sakramentom svete potvrde osvjedočeni vjernik prima obilje novih milosti – sedam darova Duha Svetoga koji će mu pomoći u životu, radu i rastu kako bi pos-tao sve sličniji svome Gospodinu, sve sposobniji da svjedoči za Gospodina: da izgrađujući sebe izgrađuje Crkvu Božju.

Ne zaboravimo: U potvrdi na dan svojih Duhova svatko od nas još jednom je obilježen, “opečaćen” Bogom – Duhom Svetim.

Potrebno je ponoviti: Duhovi neprestano traju. Svi trebamo istine, snage i utjehe Duha Svetoga. Potrebna nam je milost kako bismo došli do Boga.

Mi putujemo u vječnost do svoje konačne sreće i mira – Duh Sveti osvjetljuje nam put; treba nam Božje istine; ako iskreno otvorimo oči, uho i srce, “napomenut će” nam je Duh Sveti. Budući da smo manje-više svi slabi i grješni, ne znamo je ni naći ni čuvati, potrebna nam je snaga, ustrajnost i jakost koju nam osigurava Duh Sveti.

Vidljivo je sišao ne samo na apostole nego se to očito odrazilo na svima koji su slušali njiho-vo propovijedanje i koji se dadoše krstiti. Ovaj put je, dakle, Duh ušao u ovaj svijet.  Prema tome, slanje Duha je Kristovo uskrsno djelo, uskrsni dar. Sam je Uskrsnuli izvor tog Duha, njegov nositelj i djelitelj (“dahne u njih… primite Duha…!”).

Do dolaska Duha Svetoga i pored Kristovih napora, bijahu apostoli tvrda srca i slabi. Ali dolaskom Duha Svetoga učvršćeni u istini, neustrašivo propovijedaju raspetoga Krista, junački snose progonstvo, zatvor i bičevanje. Radosni su što za Krista trpe progonstvo. Bili su sigurni da su našli ispravan put za svoju životnu i vječnu sreću. Postali su sigurni da nema druge istine osim one koju im je kazivao Isus. Postali su uvjereni da nema drugoga puta koji im je Isus zacrtao. Oni su se osjećali kao najsretniji ljudi na svijetu i osjetili su potrebu da svoju sreću i drugima navijeste.

Davno su bili prvi Duhovi, ali Duhovi neprestano traju, trajno se ponavljaju: svatko od nas svoje Duhove doživljava na dan primanja sv. krizme. Nismo čuli šum “silnog vjetra”, nismo vidjeli plamene, ali primili smo “pečat dara Duha Svetoga”, još jednom obogatili smo se Bogom – darovima Duha.

Ne zaboravimo: Sa sakramentom svete potvrde osvjedočeni vjernik prima obilje novih milosti – sedam darova Duha Svetoga koji će mu pomoći u životu, radu i rastu kako bi pos-tao sve sličniji svome Gospodinu, sve sposobniji da svjedoči za Gospodina: da izgrađujući sebe izgrađuje Crkvu Božju.

Ne zaboravimo: U potvrdi na dan svojih Duhova svatko od nas još jednom je obilježen, “opečaćen” Bogom – Duhom Svetim.

Potrebno je ponoviti: Duhovi neprestano traju. Svi trebamo istine, snage i utjehe Duha Svetoga. Potrebna nam je milost kako bismo došli do Boga.

Mi putujemo u vječnost do svoje konačne sreće i mira – Duh Sveti osvjetljuje nam put; treba nam Božje istine; ako iskreno otvorimo oči, uho i srce, “napomenut će” nam je Duh Sveti. Budući da smo manje-više svi slabi i grješni, ne znamo je ni naći ni čuvati, potrebna nam je snaga, ustrajnost i jakost koju nam osigurava Duh Sveti.

Svi smo manje-više patnici, snalaze nas razne poteškoće, u nevolji smo, utješiti nas može jedino sam Bog – snagom svoga Duha Tješitelj. Da bi nam olakšao život, Gospodin šalje nama i svojoj Crkvi Duha Tješitelja, Duha radosti i mira, Duha istine i snage.

Upravo Duh Sveti donosi mir i radost, utjehu i životnu sreću. On ujedinjuje osobe i pomaže u opraštanju i stvaranju novoga ozračja među ljudima. Zato su ljubav, praštanje i pomirenje preduvjeti kako da bi Duh Sveti mogao ispuniti naše srce kako bismo ga mogli svjedočiti i prenositi drugima.

Djelovanje Duha je očito i u crkvi. Duh Sveti ju posvećuje milošću, krjepostima i svojim darovima. I ona baš po Duhu posjeduje sigurnu istinu, jamstvo neprevarljivosti. Duh Sveti djeluje i u nama. Svjesni smo slabosti svoje volje i Kristovih riječi: “Bez mene ne možete ništa učiniti” (Iv 15,5) i riječi Sv. Pavla: “Sve mogu u onome koji mi daje snagu” (Fil 4,13).

Duh Sveti nam je poslan prije svega zato da dovede u red naš odnos prema Bogu i prema svijetu. Duh Sveti prosvjetljuje naš razum darom mudrosti da spoznajemo svrhu života; darom razuma da shvaćamo vjerske istine; darom znanja da druge poučavamo; darom savjeta da uklanjamo sumnje.

Duh Sveti jača našu volju darom jakosti da izdržimo u napastima i poteškoćama; darom pobožnosti da budemo poslušni Bogu; darom straha Božjega kako bi ljubili Boga i nikada ga ne uvrijedili. Bez ovih darova ljudski razum je slijep za vječne istine, a volja je nemoćna za dobro. Duh Sveti je ljubav. Žari naša srca ljubavlju prema Bogu i bližnjemu. Duh Sveti je tješitelj u žalosti, u tjeskobi, u osamljenosti, jer trajno stanuje i djeluje u nama.

Petrova propovijed na Duhove bila je očitovanje Duha kojim je on bio ispunjen, učinila je da je toga dana vjeru prihvatilo više od tri tisuće ljudi. To je prvo čudo Duha Svetoga. Sv. Petar je rekao mnoštvu: „Obratite se i neka se svaki od vas krsti u ime Isusa Krista za oproštenje grijeha, tada ćete primiti dar Duha Svetoga“.

Petar je snagom Duha Svetoga oživio mrtvace, ozdravio bolesne, čudesno je bio izbavljen iz Herodova zatočeništva. Najveći znak djelovanja Duha Svetoga bio je nutarnji obrat i promjena koja se vidjela na ljudima. Što moramo mi činiti? Kakav bi trebao biti naš stav prema Duhu Svetomu?

Potrebno je češće oživljavati vjeru u Duha Svetoga, treću osobu Presvetoga Trojstva. Buditi u sebi svijest o njegovoj ljubavi prema nama i o njegovoj prisutnosti u našoj duši. Odatle će se buditi u nama ljubav i zahvalnost prema njemu, želja da s njim razgovaramo da od njega molimo pomoć našem razumu, našoj krhkoj volji i našem hladnom srcu.
Zato prisluškujmo njegova nadahnuća i odazivajmo se njegovim poticajima. Sama činjenica da smo primili krštenje i potvrdu neće nas posvetiti. Potrebna je naša suradnja po ustrajnoj volji da činimo dobro i da se borimo protiv grijeha.

Duše Sveti, svojim svjetlom obasjaj svoju Crkvu! 
Obasjaj sve nas u ovim danima kušnja, nesigurnosti i nejasnih težnja. Obasjaj svojim svjetlom one koji ponizno traže istinu da se u njoj sretno smire. Prosvijetli nam pamet da nikada ne bi zamijenili istinu zabludom, dobro zlim. Oslobađaj nas nesporazuma.
Jačaj nas da ne smalakšemo pod udarcima života, čuvaj nas od napasti, pomozi nam svladati strasti i strpljivo podnijeti nepravde.

Daj da ostanemo čvrsti u vjeri, da ljubimo one koji nas ljube i one koji nas ne vole.
Tješitelju ubogih svoju utjehu podijeli svima koji trpe. Neka Tvoja utjeha unese svjetla u srca i duše koje guši tama očaja i boli.

“Mekšaj naše ćudi kamene, zagrij grudi ledene, ne daj nama putem zlim. Daj nam krjepost zaslužnu i smrt lijepu blaženu, daj vjekovit svima raj!” Amen.

SNAŽNA PORUKA S DEVETOG HODA ZA ŽIVOT Draga majko, budi nositeljica života

Danas se za zakonsku i svaku drugu zaštitu nerođenog djeteta, njegove majke, oca i cijele obitelji, hodalo u Vinkovcima i Zagrebu.

Okupljamo se u ovoj inicijativi jer nam je svima zajedničko da se zalažemo za zakonsku i svaku drugu zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti, jer pravo na život je temeljno ljudsko pravo iz kojeg proizlaze sva druga prava!

Hod za život, obitelj i Hrvatsku predstavlja zalaganje za temeljna ljudska i građanska prava – svakog čovjeka i svih ljudi! Ove godine u Hodu za život sudjeluje čak 15 gradova! Po prvi puta održat će se u gradovima Sinju i Opuzenu. Hod za život miroljubiva je inicijativa građana koja traži uvažavanje znanstvenih činjenica da život svakog od nas počinje začećem. Tražimo zakonsku, ekonomsku, društvenu i svaku drugu zaštitu nerođenog djeteta, njegove majke, oca i cijele obitelji.

Pobačaj prekida život nerođenog dječaka ili djevojčice, ranjava majku i oca djeteta i cijelo društvo. Istraživanja pokazuju da 75% žena koje su imale pobačaj kažu da su to učinile zbog ekonomskih razloga ili pritiska okoline.

Pobačaj nije zdravstvena skrb za žene – ali zdravstvena skrb jest štititi život svake žene i svakog nerođenog djeteta. Pobačaj nikad nije rješenje. Niti za majku. Niti za dijete. Niti za oca. Ima puno parova koji željno čekaju zagrliti svako nerođeno dijete. Danas, kada živimo u demokraciji, imamo obvezu boriti se za poštivanje prava na život svakog čovjeka! Naša je dužnost biti glas onih koji glasa nemaju! Očekujemo zakon koji štiti pravo na život nerođenog djeteta poštujući najnovije znanstvene spoznaje. Želimo zakon koji jača ženu! Nema slobode izbora kada nekoga netko ili nešto tjera na pobačaj.

Dajmo sami sebi priliku odlučiti na temelju činjenica jesu li veći heroji one majke i očevi koji daju priliku životu, izbore se za život bez obzira na okolnosti ili oni koji ga odluče sami prekinuti. Nema nerođenog djeteta koje nekome nije važno! Svako dijete željeno je od nekoga.

Draga majko, govorim ti iz svog osobnog  iskustva, budi nositeljica života, rodi svoje dijete jer mi smo one koje daju život, majke ne oduzimaju život svojoj djeci.

Danas smo na devetom po redu Hodu za život u Zagrebu mogli čuti snažna, dojmljiva svjedočanstva. Među njima i osobno iskustvo majke Tee Bekavac, koja je odlučila roditi djevojčicu Ritu unatoč Ritinoj teškoj dijagnozi. Istaknula je da su danas okupljeni jer vole i majku i njezino nerođeno dijete. „Želim poručiti svakoj majci da smo ovdje radi nje. Ti majko, koja si trudna i preplašena, možda si dobila i tešku dijagnozu za svoje dijete ili nemaš podršku oca djeteta i okoline. Možda živiš u teškim ekonomskim uvjetima. Možda su te uvjerili da je prekid života jedino rješenje. Draga majko, govorim ti iz svog osobnog  iskustva, budi nositeljica života, rodi svoje dijete jer mi smo one koje daju život, majke ne oduzimaju život  svojoj djeci. Vjeruj mi majko, imat ćeš mir u srcu kako bi mogla dalje nastaviti sa svojim životom. Dragi očevi, zaštitite svoju djecu i svoje žene. Budite hrabri, ljubite svoje žene i budite im podrška u teškim trenutcima.  

Želim još istaknuti da za malog Ivana, koji je prije nekoliko dana ostavljen u kanti za smeće u Zaprešiću, stoje  u redu bračni parovi puni ljubavi koji bi ga željeli posvojiti. Hvala njegovoj majci što je imala dovoljno  hrabrosti da ga nosi 9 mjeseci i rodi. A kako bismo osigurali odgovarajuću skrb za bebe poput Ivana – zatražili  smo od Sabora, Vlade i nadležnih ministara da se u hitnu proceduru stavi zakon koji će omogućiti anonimni  porod majci koja ne može ili ne želi zadržati dijete te da se u bolnicama i drugim prikladnim institucijama  osiguraju tzv. gnijezda za bebe. Kako bi se majka mogla poroditi bez da daje podatke o sebi ili ocu djeteta, u  sigurnim uvjetima, a dijete zbrinulo odmah nakon poroda. Zaštitimo na takav način i u Hrvatskoj – i majke i  djecu.“  

Ove godine na Hodu za život s nama je također podijelila svoje iskustvo majčinstva i radosti koje ono nosi,  Zorka Pivac, majka osmero djece.  

Svaki novi život u našoj obitelji pomogao nam je da prihvaćamo i  poštujemo različite karaktere, osobine, mane i slabosti jedni drugih.  

„Svaki novi život u našoj obitelji sa sobom je donio i donosi svaki dan, veliko bogatstvo doživljaja i emocija,  radosnih, lijepih, ali i tužnih trenutaka. Svaki novi život u našoj obitelji pomogao nam je da prihvaćamo i  poštujemo različite karaktere, osobine, mane i slabosti jedni drugih.  

Drage mame, dragi roditelji, molim vas čuvajte i svoju i tuđu djecu. Čuvajte njihove male živote. Ljubite ih i  volite usprkos svakoj oluji. Otvorite se za nove živote, jer svaki novi život je pravo čudo i to čudo zaslužuje  biti viđeno, zaslužuje rasti i razvijati se i biti dio našega društva.“, poručila je Pivac.  

Alberta Vrdoljak, predsjednica Udruge „Betlehem“ Zagreb, zahvalila je onima koji su danas ustali i izašli na  ulice kako bi pokazali da je život dragocjen i da se za njega vrijedi boriti. „Majkama koje odaberu život Udruga  „Betlehem“ pomaže materijalno, duhovno, psihološki i na svaki drugi način. Želimo reći da je svaka majka  koja se ohrabri i rodi svoje dijete, unatoč neprilikama u kojim se u tim trenutcima nalazi, dobrodošla u Udrugu. Mi smo oni koji nisu tu samo u trenutcima trudnoće i rođenja djece, već i kasnije u školovanju i životu majki  i djece. Osobito smo osjetljivi na žrtve obiteljskog nasilja. Pružamo sigurno mjesto, obiteljsko ozračje ženama i djeci kojima najprije želimo dati ljubav i dom. I zato znajte da ovaj izlazak na ulicu i svjedočanstvo zaštite života nikad nije uzaludan, već djelotvoran.“, istaknula je Vrdoljak.  

Pružamo sigurno mjesto, obiteljsko ozračje ženama i djeci kojima najprije želimo dati ljubav i dom. I zato znajte da ovaj izlazak na ulicu i svjedočanstvo zaštite života nikad nije uzaludan, već djelotvoran.

Marcin Perlowski, ravnatelj Centra za život i obitelj, pro-life organizacije koja organizira Hod za život u  Poljskoj, istaknuo je kako je Poljska odmah nakon pada komunizma zakonom zaštitila nerođenu djecu, još  1993. godine. A to je dokaz da se za život može zalagati i bez onoga „ali“. 

„Hod za život i obitelj stvarno čini razliku. Hod za život i obitelj spašava nerođene. Hod za život i obitelj  donosi promjene. Povijesne promjene.  

Zato pojačajte svoju borbu za nerođene! 

Nerođene djevojke i žene umiru pobačajem. Svjedočite i govorite istinu o početku ljudskog života! Neka  vaša zemlja postane sigurno mjesto za nerođenu djecu i njihove majke, kao što je Poljska danas.“,  naglasio je Perlowski.  

Podsjetimo

Nacionalna koordinatorica Kristina Bekić istaknula je da se vesele devetom Hodu za život u Zagrebu i trećem u Vinkovcima. Dotaknula se i Hoda u Osijeku i rekla da je bilo jako puno Slavonaca koji su došli podržati ovu inicijativu. “Svaki život je dar i blagoslov. Zaštitimo život i dajmo podršku svakoj majci i svakom ocu. Obitelj je temelj svakog društva”, naglasila je.

Nadalje, istaknula je da i ona sama želi doprinijeti zaštiti života. “Podržimo naše vrijednosti. Mi ne možemo sami sve, ali zajedno možemo jako puno “, dodala je.

Jedan od sudionika Hoda za život s kojim je razgovarao naš novinar istaknuo je da je najveći grijeh pobaciti nerođene. “Imao sam takve dvije situacije u mladosti i mislim da posljedice tog grijeha osjetim i danas. Posebno su me riječi Majke Terezije podsjetile na težinu ovog čina”, poručio je.

Majka troje djece Dijana naglasila je da su ovdje da podrže život od začeća do prirodne smrti. “Podržati život, boriti se za život i dati podršku onima koji ne mogu prihvatiti život”, dodala je.

Sudionica Nedjeljka Lukić naglasila je da su ovdje da podrže obitelj i da vole rođene i nerođene. “Danas smo ovdje za nerođene. Najljepši dar koji sam dobila od Boga su moja djeca”, rekla je.

Izvor: hkm.hr

Velika milost ove nedjelje, otvorit će se nebo: Svaki katolik može ovo učiniti za svoje bližnje

Na svetkovinu Duha Svetog, koja se slavi ove nedjelje, katolici imaju mogućnost dobiti potpuni oprost , kako za sebe tako i za neku dušu u Čistilištu.

Katekizam Katoličke Crkve objašnjava da je Čistilište konačno pročišćenje kroz koje moraju proći svi oni koji umiru u milosti i prijateljstvu Božjem da bi došli do neba, ali koji su nesavršeno pročišćeni, iako su sigurni u svoje vječno spasenje.”

Katolička enciklopedija  objašnjava da se “potpuni oprost shvaća kao oprost svih vremenitih kazni zasluženih grijehom, na takav način da u Čistilištu nije potrebno nikakvo drugo iskupljenje.”

Potpuni oprost direktan je prolaz u raj

Ukratko i općenito, može se reći da potpuni oprost omogućuje duši da se “vrati” u stanje u kojem je bila kada je osoba bila krštena. Ako osoba umre nakon što ga je dobila, može se reći da će raj biti osiguran.

Oprost, precizira enciklopedija “nije dopuštenje za grijeh niti oprost za buduće grijehe: nijednu od te dvije stvari ne može dati nijedna sila.”

“To nije ni oproštenje krivnje grijeha”, budući da zahtijeva da je grijeh “već prije bio oprošten”.

“Naprotiv, to znači potpunije zadovoljenje duga koji grešnik ima pred Bogom”, ukazuje on.

„U sakramentu pokore, odnosno ispovijedi, otklanja se krivnja grijeha, a zajedno s njom i zaslužena vječna kazna; ali vremenita kazna koju zahtijeva božanska pravda ostaje i taj zahtjev mora biti zadovoljen ili u ovom životu ili u budućem životu, to jest u Čistilištu“, dodaje.

Potpuni oprost na Pedesetnicu

Oprost nudi grešniku koji se kaje mogućnost otplate ili olakšanja ovog duga tijekom njegova života na zemlji.

Duše u Čistilištu nadaju se da će uživati ​​u Božjoj prisutnosti na Nebu. Kako bi im pomogli u ovom procesu pročišćenja, katolik može poduzeti sljedeće korake:

Imajte čvrstu namjeru da više ne griješite, čak ni lako.

Sakramentalno ispovjedi sve grijehe.

Primite euharistiju.

Molite na Papine nakane. (Molitva po izboru na Papine nakane)

Molite ili pjevajte himan Duhu Svetom Veni Creator Spiritus (Dođi duše sveti) tijekom svetkovine Pedesetnice.

Dođi Duše Sveti

“O dođi, Stvorče, Duše Svet, pohodi duše vjernika, poteci višnjom milosti u grudi štono stvori ih.
Ti nazivaš se Tješitelj, blagodat Boga svevišnjeg, studenac živi, ljubav, plam i pomazanje duhovno.
Darova sedam razdaješ, ti, prste desne Očeve, od vječnog Oca obećan, ti puniš usta besjedom.
Zapali svjetlo u srcu, zadahni dušu ljubavlju, u nemoćima tjelesnim potkrepljuj nas bez prestanka.
Dušmana od nas otjeraj i postojani mir nam daj, ispred nas idi vodi nas, da svakog zla se klonimo.
Daj Oca da upoznamo i Krista sina njegova. i u te Duha njihova da vjerujemo sveudilj.
Sva slava Ocu vječnomu i uskrslomu Sinu mu, s tješiteljem Presvetim nek bude sad i uvijeke. Amen. ”

Izvor: vjera.hr