Author

FMteam

Browsing

Čista srijeda u Međugorju

Na Pepelnicu ili Čistu srijedu započela je korizma – četrdesetodnevna posebna priprava za najveći kršćanski blagdan Uskrs. Početak i kraj vremena korizme obilježeni su strogim postom i nemrsom. Također, na sam dan Pepelnice na svetim misama održava se i obred pepeljenja, to je vidljivi znak vjerničkog prihvaćanja posta i pokore. Pri posipanju blagoslovljenim pepelom na Pepelnicu, svećenik onomu koga pepeli kaže riječi: ‘Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti’, ili riječi: ‘Obrati se i vjeruj Evanđelju!’, a tako je bilo jučer i u Međugorju gdje je nakon svetih misa upriličen obred pepeljenja. Večernju svetu misu u 18 sati u crkvi sv. Jakova u Međugorju, koju su svojim pjevanjem uveličali članovi župnog zbora „Kraljica Mira”, predslavio je fra Bojan Rizvan, župnik Župe Presvetog Srca Isusova u Zadru koji je u svojoj propovijedi kazao da danas kada s Crkvom započinjemo slaviti korizmu, jer je korizma ujedno slavlje, pozvani smo razmišljati o tome čemu nas Gospodin poučava u ovome slavlju.

„Čuli smo danas apostola Pavla i još nam uvijek u srcu odjekuje njegova riječ koju prenosi Božja riječ: „Evo sad je vrijeme milosno, evo sad je vrijeme spasa”. Korizma je čudesno vrijeme zato što učimo živjeti sada. Učimo živjeti našu sadašnjost. I u ovome trenutku naše sadašnjosti događa se jedno čudo, a to je da se naše ‘sada’ isprepliće sa Božjim ‘sada’. Da se naša vremenitost isprepliće s Njegovom vječnošću i milošću. Zato je u temelju korizmenog hoda poziv živjeti sada, a ne sutra. Živjeti ovdje i sada, a ne neki drugi trenutak. Mi ponekad i u našem duhovnom životu možemo stalno živjeti u prošlosti. Koliko je onih koji se zatrpaju u svoju vlastitu povijest i stalno postaju taoci te svoje prošlosti, svoga grijeha, svojih slabosti… Ili pak možemo biti u određenom trenutku taoci i naše budućnosti, možemo biti zabrinuti zbog nje. Može nam se uvući tjeskoba u srcu zbog toga što će biti sutra. Ne znamo je li naša budućnost svjetla ili tamna. I baš zbog toga Bog nas u slavlju korizme poučava živjeti sada, živjeti ovaj trenutak i korizma nas ponajprije vraća u sadašnjost”, kazao je fra Bojan Rizvan te dodao kako korizma ima zadatak vratiti nas u realnost, u našu zbilju i zato se moramo danas truditi boriti protiv odgađanja.

„Mi često u našem životu odgađamo puno stvari i često smo tu vrlo domišljati na koji način nešto odgoditi. Pa onda i kada se pojavi nekakva dobra i pobožna želja u našem srcu pa kažemo da ćemo od sutra to početi, ima još vremena… A Božja riječ nas podsjeća: „Evo sad je vrijeme milosno, evo sad je vrijeme spasa”. I ovo slavlje nam mora pomoći da se izborimo protiv svakog odgađanja u našem životu i u našem srcu. Korizma nas uči odgovoriti na pitanje kakva je to moja sadašnjost, kakva je to moja realnost u kojoj ja živim, gdje se ja sada nalazim, što sam i gdje sam, gdje su me doveli moji životni izbori, gdje me dovode moje životne odluke kojih svaki dan imam u vlastitom životu. Taj ‘sada’ se odnosi na trenutak početka hoda, sada gdje smo i da sada započnem s Gospodinom koračati kroz život jer „Evo sad je vrijeme milosno, evo sad su dani spasa”. Ovaj dan i ova večer dana nam je za dar spasenja. Zato korizmeni hod koji večeras započinjemo nije nekakav besciljni put pa da mi ne znamo prema kome idemo, pa da mi ne znamo čemu se nadamo, pa da mi ne znamo tko je središte našega hoda. Korizmeni hod je ponajprije povratak u obećanu zemlju, a naša obećana zemlja je Krist Gospodin, naša ciljna ravnina je dar njegova uskrsnuća. Onaj koji nam pomaže da uskrsnemo iz svake naše smrti, a osobito iz smrti naših vlastitih grijeha i slabosti”, kazao je fra Bojan te naglasio da ono što je važno shvatiti u ovom našem korizmenom hodu, koji ponekad nalikuje kao da idemo i kroz pustinju i kroz prašumu baš zbog toga, da smo pozvani prepoznati da više u našem životu djeluje milost Gospodnja nego li naše snage i pamet.

„Korizmeno odricanje koje danas započinjemo ne smije nam na neki način učvrstiti našu snagu, pa ćemo mi sada kroz vlastiti post pokazati kako smo moćni, kako znamo očitovati da smo mi siloviti i čvrsti u našim odlukama, nego nas ponajprije treba pozvati da pustimo da Gospodin djeluje u našem životu. Zato se taj povratak u obećanu zemlju, na ovaj Božji poziv kojega nam danas prenosi prorok Joel „Vratite se k meni!”, događa na koji način? Događa se tako što smo pozvani ne derati svoju obuću ili odjeću, ne derući neke svoje halje, nego ponajprije razderavši naše vlastito srce. Lako je možda razderati svoje haljine, ali kako je teško razderati svoje vlastito srce. Lako je možda i popeti se na Križevac, ali tako je teško živjeti svoj križ, dopustiti voljeti druge zato što znaš da ćeš biti ranjen. Jer kad nekoga voliš onda se nužno otvaraš i toj ranjivosti. Zato nas korizma uči ljubiti do te mjere da znamo i da dadnemo razderati svoj vlastiti život. Zato u ovoj korizmi moramo iskusiti i bol zbog ljubavi. Jer to je sami Krist iskusio. Kad budemo u ovoj korizmi molili križni put čega se drugoga spominjemo nego li ljubavi koja je kroz bol očitovala svoju vjernost, koja je kroz bol očitovala svoju utjehu, koja je kroz bol očitovala svoju supatnju u svim našim patnjama i teškoćama”, kazao je fra Bojan te dodao:

„Korizma je uistinu i vrijeme pozornosti, to jest usmjerenosti našega srca na ono što je bitno. Da ne dopustim da u svom vlastitom životu bezveze gubim vrijeme. Mudar čovjek je onaj koji zna razlučiti bitno od nebitnog i korizma te tome uči. Korizma te uči kako razlučiti nešto što je posve nebitno od onoga što je bitno i što od Gospodina dolazi i za naš život postaje spasonosno. Koliko će događaja biti u ovih 40 dana koji nam upravo to žele poručiti?”, upitao se fra Bojan, te na kraju propovijedi govorio i o postu.

„Svjedoci smo ovdje u Međugorju kako se često govori o potrebi života u postu. Zato da bismo prepoznali prioritete da ničemu ne robujemo, jer svako ropstvo gasi radost, svako ropstvo gasi osmijeh. Kada čovjek živi u ropstvu vlastitih grijeha on ne može biti istinski radostan čovjek. Zato Isus kaže kada vi postite ne budite smrknuti. Sa Kristovih učenika koji poste mora biti vidljiv osmijeh da drugima znamo osmijehom donijeti radost neba. Koji poziv i poslanje za ovu korizmu, da ne izobličimo lice nego da budemo ljudi koji ćemo drugima donijeti istinski osmijeh. Braćo i sestre, to je hod koji mi danas započinjemo. To je hod na koji nas Gospodin poziva. To je hod kojim želimo kročiti. Pa neka naš taj hod prema Gospodinu Isusu bude blagoslovljen i njegovom milošću”, kazao je, između ostaloga, fra Bojan Rizvan u svojoj propovijedi.

Ujedno, jučer je u Međugorju započela i dvodnevna duhovna obnova za župljane Međugorja. Duhovna obnova se sastoji od molitve krunice u 17 sati i svete mise u 18 sati u crkvi sv. Jakova, te se zatim nakon svete mise nastavlja u dvorani sv. Ivana Pavla II. duhovnim nagovorom fra Bojana Rizvana.

Izvor: Radiopostaja Mir Međugorje

Čitanje Biblije kroz 365 dana

Svi sveci i blaženici bili su svjesni važnosti Božje Riječi, pa tako i naš bl. Alojzije Stepinac i sv. Jeronim, te su je svakodnevno čitali. Štoviše, čak je i sam Isus rekao da „čovjek ne živi samo o kruhu, nego i o svakoj riječi koja izlazi iz Božjih usta‟ (Mt 4, 4).

Nama se katolicima najviše spočitava da mi Božju Riječ uopće ne poznajemo i da nam Sveto pismo, zapravo ono najvrjednije što nam je Bog dao uz sv. misu i sakramente, najčešće skuplja prašinu na policama.

Nalazimo se na samom početku korizme. Vjerujemo kako su mnogi od nas donijeli razne odluke. Neka jedna od njih bude i čitanje i upoznavanje Svetog Pisma. Neka Božja Riječ u nama oživi i pomogne nam da upoznamo koliko nas Bog ljubi. Mi vam donosimo jedan od načina kako možete pročitati Bibliju kroz 365 dana, od korice do korice. Neka nam ovo svakodnevno čitanje Biblije uz molitvu i sakramente bude na hvalu i slavu Boga, Oca Našega Svemogućega, a nama na spasenje duše i tijela.

Svakog se dana tako čitaju po dva čitanja iz Staroga zavjeta i jedan iz Novoga zavjeta, a za to je potrebno 10-ak minuta. Premda naizgled nepovezana, sva tri čitanja pokazuju određene dodirne točke i činjenicu kako se mnoge stvari najavljene u Starome zavjetu ispunjuju u Novome zavjetu.

Plan čitanja Biblije za svaki dan možete pogledati ispod:

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg (drugi četvrtak)

Petnaest četvrtaka svetoj Riti nastali su iz pučke pobožnosti u spomen na 15 godina svetičine stigmatiziranosti, tijekom kojih je svetica na čelu nosila stigmu Kristova trna. Pobožnost započinje u veljači i traje do 22. svibnja, kada je svetkovina sv. Rite.

Sveta Rita poznata je kao svetica nemogućeg i zagovornica u bespomoćnim i beznadnim slučajevima. Petnaest četvrtaka priprave za svetkovinu sv. Rite nastali su iz pučke pobožnosti u spomen na 15 godina svetičine stigmatiziranosti, tijekom kojih je svetica na čelu nosila stigmu Kristova trna. Ta se pobožnost osobito proširila Italijom i u inozemstvu nakon što je papa Lav XIII. 24. svibnja 1900. proglasio Ritu sveticom.

U ovoj pučkoj pobožnosti, ističe se vrijednost evangelizacije i rasta u kršćanskom životu. Ta pobožnost uključuje duhovni put koji počinje u veljači i iz tjedna u tjedan traje do 22. svibnja, kada je svetkovina sv. Rite. Svakog četvrtka u tijeku obavljanja pobožnosti preporučuje se:

  • sudjelovati na svetoj misi
  • moliti se sam ili u zajednici prema ovdje navedenim molitvama
  • provoditi tjedno djelo obraćenja
  • ispovijedati se, po mogućnosti jednom mjesečno.

DRUGI ČETVRTAK – 15. veljače

Dostojanstvo ljudske osobe

U ime Oca i Sina i Duha svetoga. Amen

IZ BIBLIJE

I reče Bog: “Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci. Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih. I blagoslovi ih Bog i reče im: “Plodite se i množite, napunite zemlju. I bi tako. I vidje Bog sve što je učinio i bijaše veoma dobro. (Postanak 1,26-31)

HIMAN DUHU SVETOM

O, dođi, Stvorče, Duše Svet
Pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti,
U grudi štono stvori ih!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim
Potkrepljuj nas bez prestanka!

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
sa Tješiteljem Presvetim
Nek’ bude sada i uvijeke! Amen

IZ ŽIVOTA SVETE RITE

Ritu su roditelji naučili čitati i pisati. Time je postigla jednostavnu osnovnu naobrazbu koja je, međutim, u vrijeme gotovo potpune nepismenosti bila veoma dragocjena. Mogla je bolje spoznati sebe i druge te razviti svoj razum i volju u službi dobra. Sveta rita nas uči otkrivanju ogromne vrijednosti naše osobnosti i poštivanju i promicanju dostojanstva svake ljudske osobe, od djeteta do starijih, od ljudskog zametka do smrtno oboljelog. Svaki je ljudski život svet.

MOLITVA SV. RITI

Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SVETOG AUGUSTINA

Ljudi se dive planinskim vrhovima, bezbrojnim morskim valovima, širokom toku rijeke, obujmu oceana i orbitama nebeskih tijela dok za sebe ne mare. Čovjek je sam po sebi veće čudo nego sve ostalo što se događa u njemu posredstvom njegovog razuma. Od svih čudesnih stvari, najčudesnija je što čovjek može doseći božansku narav i nositi je u sebi. Može se razlučivati od životinje ako ni po čemu, ono po svom razumu. Ne traži uokolo razloge za hvastanje. Jesi li ponosan na svoju snagu? Divlje životinje su snažnije od tebe. Jesi li ponosan na svoju brzinu? Muha te može pobijediti. Hvališ li se svojom ljepotom? Kako li je lijepo paunovo perje. Odakle, onda, dolazi tvoja nadmoć? Od toga što si stvoren na sliku Božju. A gdje je ta slika Božja? U tvojoj glavi, u tvome razumu! (Ispovijesti 10,1 S – U Božjoj državi10,1; 8,24.1 – Tumačenje Evanđelja po Ivanu 3,4)

IZ UČENJA SVETE CRKVE

Crkva čvrsto drži da se priznavanje Boga nipošto ne protivi čovjekovu dostojanstvu, budući da to dostojanstvo ima svoj temelj i svoje potpuno savršenstvo u samom Bogu. Čovjek je od svog stvoritelja postavljen u društvo razuman i slobodan, ali još i više: kao sina ga poziva u samo božansko zajedništvo da bude dionikom sreće kojom je On sretan.

Nasuprot, ako se izgubi božanski temelj i nada u vječni život, čovjekovo dostojanstvo biva veoma teško povrijeđeno, kao što se to danas može veoma često vidjeti. Zagonetka života i smrti, krivnje i patnje ostaje tada bez rješenja, tako da ljudi nerijetko padaju u očaj. Jedino Bog, koji poziva čovjeka na dublje razmišljanje i na poniznije traženje, daje potpun i posve siguran odgovor na to pitanje.
(Drugi Vatikanski sabor – Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu (GS) 21)

MOLITVA LITANIJA

Za ljepotu ljudske osobe, Hvala ti Gospodine!
Za dostojanstvo koje si joj dao. Hvala ti Gospodine!
Za slobodu i razum. Hvala ti Gospodine!
Za slobodnu volju i osjećaje. Hvala ti Gospodine!
Za jedinstvenost svake osobe. Hvala ti Gospodine!
Za znanstvena otkrića. Hvala ti Gospodine!
Za mušku i žensku spolnost. Hvala ti Gospodine!
Za savršenost ljudskog zametka. Hvala ti Gospodine!
Za besmrtnost naših duša. Hvala ti Gospodine!
Za buduće uskrsnuće naših tijela. Hvala ti Gospodine!
Oče naš…

ZAVRŠNA MOLITVA

Bože, Ti si jedini živi i pravi Bog. Svemir je pun tvoje prisutnosti, ali nadasve si u čovjeku, stvorenom na tvoju sliku i utisnuo si u njega znak svoje slave. Ti ga kroz svakodnevni rad pozivaš na suradnju i daješ mu i svoga Duha kako bi u Kristu, kao novi čovjek, mogao postati graditelj pravde i mira. Slava ti čast u vijeke vjekova. Amen.

DJELO OBRAĆENJA

Odluči da nećeš proklinjati i da se nećeš žaliti na svoj ili tuđi život. Pomozi dragovoljnim udrugama koje se bore protiv pobačaja i promiču život.
U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (prvi četvrtak)

SVETAC DANA – SV. KLAUDIJE DE LA COLOMBIÈRE

Crkva se 15. veljače spominje francuskog misionara, isusovca i velikog promicatelja Presvetog Srca Isusova.

Klaudije la Colombiere rođen je na Svijećnicu, 2. veljače 1641. u Saint Symphorien d’Ozonu u pokrajini Dauphine, u Francuskoj kao treći sin bilježnika Bertranda La Colombiera i Margarete rođ. Coindat. U gradu Vienne, gdje je tada živjela njegova obitelj, započeo je svoje školovanje, a nastavio ga je u Lyonu studijem retorike i filozofije. Bio je isusovački đak pa je kao takav vrlo rano osjetio da ga Gospodin zove u Družbu Isusovu. U Avignonu, također gradu bogate prošlosti u kojem je tijekom sedamdeset godina bila čak i rezidencija papa, stupio je u novicijat.

U istom je gradu, po završetku novicijata u tamošnjem Kolegiju, dovršio svoj filozofski studij položivši prve redovničke zavjete. Nakon toga, u istom Kolegiju, tijekom pet godina, obavlja službu profesora gramatike i literature. Potom je 1666. poslan u Pariz da ondje u slavnom Kolegiju Clermontu studira teologiju. U Parizu će Klaudiju, zbog njegove izuzetne naobrazbe i finoće, biti povjerena izuzetno časna i odgovorna služba odgoja sinova francuskog ministra financija u vladi Luja XIV. Bio je to poznati ministar Colbert.

Nakon završetka studija teologije i svećeničkog ređenja, Klaudije je poslan u Kolegij u Lionu. Jedno je vrijeme ondje bio profesor, a zatim propovjednik i upravitelj Marijine kongregacije. Na svoj rođendan na Svijećnicu 1675., Klaudije, nakon završene druge i svestrane formacije, polaže svečane zavjete u Družbi Isusovoj te u gradiću Paray le Monialu preuzima službu rektora tamošnjeg Kolegija.

Kako je taj gradić tada bio prilično nepoznat i zabačen, neki su se čudili kako je čovjek tako visokih kvaliteta određen za tako neznatno mjesto. Rješenje te zagonetke nalazimo u činjenici da su Klaudijevi poglavari znali da se upravo u Paray le Monialu nalazi ponizna redovnica a kasnije i svetica Margareta Alacoque, kojoj je Gospodin objavljivao blago svog Srca, a ona je bila u velikoj tjeskobi i nesigurnosti. Njoj je sam Gospodin obećao da će joj poslati svog „vjernog slugu“ i „savršenog prijatelja“. On će joj pružiti duhovnu pomoć, uliti sigurnost i pomoći u ostvarivanju zahtjeva Srca Isusova. Bili su to zahtjevi da se svijetu očituje nedokučivo blago ljubavi Kristova Srca.

Nakon godinu i pol boravka u Paray le Monialu, 1676., o. La Colombiere je po nalogu poglavara otputovao u London za propovjednika na dvoru vojvotkinje od Yorka. Bila je to, u vrijeme vjerskih razdora, teška misija. Osim propovijedi u kapeli i stalnog duhovnog vodstva, mnogim je osobama, što su se odvratile od Katoličke Crkve, davao solidne vjerske pouke te ih vratio Majci Crkvi. Naporan rad i nepovoljna klima narušili su njegovo ionako slabo zdravlje pa su se ubrzo počeli pokazivati znakovi sušice.

Krajem 1678. bio je nenadano uhićen i klevetnički optužen da je umiješan u papističku zavjeru protiv Engleske. Nakon dva dana premješten je u zloglasni zatvor Kong’s Bench gdje je u teškim okolnostima, lišen i najnužnijih stvari, proveo tri tjedna, a nakon toga protjeran iz Engleske. U ljeto 1681. Došao je ponovo u Paray le Monial, gdje je 15. veljače 1682. završio svoj kratki, ali vrlo intenzivan i plodan život.

Papa Pio XI. proglasio ga je blaženim 16. lipnja 1929., a 31. svibnja 1992. svetim ga je proglasio papa Ivan Pavao II.

Preuzeto s nedjelja.ba

MISNA ČITANJA – 15. VELJAČE 2024.

Tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti.

Korizmeno vrijeme

Četvrtak, 15. 02. 2024.

Svagdan

ČITANJA:
Pnz 30,15-20; Ps 1,1-6; Lk 9,22-25

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
ljubičasta

IMENDANI:
Onezim, Faust, Klaudije, Vitomir, Vito

Prvo čitanje:

Pnz 30,15-20

Gledajte, nudim vam danas blagoslov i prokletstvo (Pnz 11, 26).

Čitanje Knjige Ponovljenog zakona

Mojsije reče narodu:

Gledaj! Danas preda te stavljam: život i sreću, smrt i nesreću. Ako poslušaš zapovijedi Gospodina, Boga svoga, koje ti danas dajem; ako poslušaš — da ljubiš Gospodina, Boga svoga, da hodiš njegovim putovima, vršiš njegove zapovijedi, njegove zakone i njegove uredbe — živjet ćeš, i razmnožit će te Gospodin, Bog tvoj, i blagoslovit će te u zemlji u koju ulaziš da je zaposjedneš. Ali ako se srce tvoje odvrati i ne poslušaš, nego zastraniš i budeš se klanjao drugim bogovima i njima iskazivao štovanje, ja vam danas izjavljujem da ćete zaista propasti; nećete dugo živjeti na zemlji u koju ćete, prešavši Jordan, ući da je zaposjednete. Uzimam danas za svjedoke protiv vas nebo i zemlju da pred vas stavljam: život i smrt, blagoslov i prokletstvo. Život, dakle, biraj: Ljubi Gospodina, Boga svoga, slušaj njegov glas, prianjaj uz njega, da živiš ti i tvoje potomstvo. Ta on je život tvoj i dugi vijek tvog prebivanja na zemlji za koju se Gospodin zakle očima tvojim Abrahamu, Izaku i Jakovu da će im je dati.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 1,1-4.6

Pripjev:

Blago čovjeku koji se uzda u Gospodina.

Blago čovjeku koji ne slijedi savjeta opakih,
ne staje na putu grešničkom
i ne sjeda u zbor podrugljivaca,
već uživa u Zakonu Gospodnjem,
o Zakonu njegovu misli dan i noć.

On je ko stablo zasađeno
pokraj voda tekućica
što u svoje vrijeme plod donosi;
lišće mu nikad ne vene,
sve što radi dobrim urodi.

Nisu takvi opaki, ne, nisu takvi!
Oni su ko pljeva što je vjetar raznosi.
Jer Gospodin zna put pravednih,
a propast će put opakih.

Evanđelje:

Lk 9,22-25

Tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: »Treba da Sin Čovječji mnogo pretrpi, da ga starješine, glavari svećenički i pismoznanci odbace, da bude ubijen i treći dan da uskrsne.«

A govoraše svima: »Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima križ svoj i neka ide za mnom. Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga; a tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti. Ta što koristi čovjeku ako sav svijet zadobije, a sebe samoga izgubi ili sebi naudi?«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Molitva sv. Valentinu za pronalazak ljubavi i partnera

Oče pun ljubavi,
znaš da je najdublja želja mog srca
upoznati nekoga s kime mogu podijeliti svoj život.

Ukloni sve prepreke koje mogu biti na putu ovom sretnom susretu,
tako da bih mogao pronaći novi osjećaj cjelovitosti, radosti i mira.

Daj i meni milost da znam i prihvatim ako imaš drugi plan za moj život.
Predajem svoju prošlost, sadašnjost i budućnost u nježno srce tvoga Sina, Isusa,
uvjeren da će moja molitva biti uslišana.

Amen.

Presveto Srce Isusovo, polažem sve svoje povjerenje u Tebe.
Sveti Valentine, moli za mene!

Molitva vjernika na Pepelnicu

Dobri Bože, križ na našim čelima je znak naše smrtnosti.

Pred tobom stojimo s našim ograničenim životom.

Pomozi nam da u svim našim ograničenostima i krhkosti prepoznamo put k tebi, molimo te.

Učini nas osjetljivima za bijedu i ograničenja, koje drugi ljudi trpe i pokaži nam put k pravednom životu za sve, molimo te.

Očuvaj nas napasti da vjeru koristimo kao pobožnu fasadu, molimo te.

Stavi pred oči političarima i moćnicima svijeta ograničenja naše planete i njezinih bogatstava, daj da odgovorno postupaju sa budućnošću, molimo te.

Tvoj Sin nam je pokazao put k tebi. On je nebeske ljestve koje nas povezuje s tobom. Prati nas kroz ovo vrijeme korizme da budemo otvoreni za tvoju prisutnost. To te molimo po Kristu, Gospodinu našemu.

Što je post, a što nemrs?

Vjernici vrlo često miješaju ili poistovjećuju pojmove post i nemrs. Post označava jedan obrok u danu, a nemrs znači ne jesti meso. Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.

Pepelnica ili Čista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Katolička Crkva propisuje strogi post i nemrs. Vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs. U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije potrebno.

Post, koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak, znači da se katolici od 18. do 60. godine života (s izuzetkom bolesnika, radnika teških poslova i trudnica) taj dan smiju samo jednom do sita najesti, što ne isključuje i druge oblike odricanja (gledanje TV, izbjegavanje zabava i sl.).

Dani posta mogu biti svi ostali dani korizmenoga vremena koji nisu nedjelja ili svetkovina poput blagdana sv. Josipa i Blagovijesti. Nedjelja je uvijek mali Uskrs, pa i u korizmenom vremenu te nas podsjeća na Isusovo uskrsnuće. U molitvi krunice to je slavni dan, dana slavnih otajstava te dan bez posta i pokore.

Nemrs, koji je propisan za sve petke u korizmi, znači odricanje od mesa toplokrvnih životinja, a obvezuje sve vjernike koji su navršili 14 godina. Također znači uzimanje svih obroka, ali da to ne bude meso.

Petak je značajan dan za pokoru i nemrs, osobito u vrijeme korizme. To je dan Kristove muke i smrti i stoga vjernici ne bi trebali jesti meso, a ako su okolnosti takve da moraju jesti meso, dobro bi bilo da se odreknu nečega što čine svakodnevno ili da učine dobro djelo.

Četrdesetnica svetih misa i pričesti

Po jednoj objavi Bezgrešnog Srca Marijina, i po njezinu zagovoru, Trojedini Bog udjeljuje velike milosti za sve one koji obavljaju ovu pobožnost u Korizmi.

Po jednoj objavi Bezgrešnog Srca Marijina, i po njezinu zagovoru, Trojedini Bog udjeljuje velike milosti za vršenje ove pobožnosti u Korizmi.

ČETRDESETNICA svetih misa mora se strogo obavljati u stanju milosti. Na početku pobožnosti mora se obaviti ispovijed, a zatim četrdeset dana svakodnevno prisustvovati svetoj misi i pričesti. Svakodnevno moliti za Kristova Namjesnika, svetog oca Papu. U nakani da se svakodnevno zadobije potpuni oprost, koji će se ponuditi za svete duše u čistilištu, moliti krunicu i litanije Predragocjene Krvi Kristove.

Ako se ispune ovi uvjeti Trojedini Bog udijelit će slijedeće milosti: – četrdeset neimenovanih duša bit će spašeno – četiri imenovane duše bit će spašene milošću Božjom – četrdeset duša će po zadobivenim oprostima onih koji obavljaju ovu Četrdesetnicu, biti oslobođeno iz svake razine čistilišta – i napokon, sigurni spas vaše vlastite duše i članova obitelji.

Ove brojne milosti i druge pojedinačne, bit će dane svakome koji želi ublažiti srdžbu Božju i zazvati njegovo Božansko Milosrđe. Bezgrešno Srce Marijino blagoslivlja sve koji će biti nadahnuti da ispune uvjete ove velike Posvete da bi se spasila zalutala Božja djeca! U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Zahvaljujemo i hvalimo bezgrešno milosrđe svoga Boga! Nebo dopušta da se ova posveta vrši dvaput godišnje, ali one milosti i potpuno Obećanje zadobiva se samo u Korizmi, dok drugi put u godini, samo određene milosti. Ako se sveta misa propusti svojom voljom, onda se pobožnost mora ponoviti. Ova pobožnost je vrlo osobita i mnoge se velike milosti zadobivaju tijekom vršenja iste, što će pomoći onima koji je obavljaju da budu postojani. Milost postojanosti daje se na trinaesti dan ove posvete. Bezgrešno Srce Marijino daje se da ojača vršitelje pobožnosti.

KRUNICA PREDRAGOCJENJENE KRVI KRISTOVE

Učinimo znak križa U ime Oca i Sina i Duha Svetoga i počinjemo zazivima: Bože u pomoć mi priteci, Gospodine pohiti da mi pomogneš.

Slava Ocu…

1. Otajstvo: GOSPODIN PROLIJEVA KRV KOD OBREZANJA

«Kad se navršilo osam dana da bude obrezan, nadjenuše mu ime Isus»(Lk 2,21). Predragocjena Krvi Isusova, prolivana kod obrezanja, daj mi krepost i čistoću duha, srca i tijela.

5 Oče naš… , 1 Slava Ocu…

2. Otajstvo: GOSPODIN PROLJEVA KRV U SMRTNOJ BORBI U GETSEMANSKOM VRTU 

«A kad je bio u smrtnoj muci, usrdnije se molio. I bijaše znoj njegov kao kaplje krvi koje su padale na zemlju.»(Lk 22,44). Predragocjena Krvi, koja si u vrijeme smrtne borbe Isusove istjecala iz svake njegove pore, daj da moja ljubav prema svetoj i klanjanja dostojnoj volji Božjoj bude jača od ljubavi prema svim drugim stvarima.

5 Oče naš… , 1 Slava Ocu…

3.Otajstvo: GOSPODIN PROLIJEVA KRV KOD BIČEVANJA 

«Tada im pusti Barabu, a Isusa, izbičevana, preda da se razapne.»(Mt 27,26). Predragocjena Krvi, koja si obolno tekla kod bičevanja, nadahni me velikom žalošću i kajanjem za moje grijehe, a velikom ljubavlju prema trpljenju.

5x Oče naš… , 1x Slava Ocu…

4.Otajstvo: GOSPODIN PROLIJEVA KRV KOD KRUNJENJA TRNOVOM KRUNOM 

«I zaogrnu ga grimizom; spletu trnov vijenac i stave mu na glavu te ga stanu pozdravljati: “Zdravo, kralju židovski!”»(Mk 15,17). Predragocjena Krvi, koja si u preobilju kapala ispod trnove krune, daruj mi milosrđe da s ljubavlju prihvatim svako poniženje, i da u sebi uništim svaku oholost i odbacim sve grešne misli.

5 Oče naš… , 1 Slava Ocu…

5.Otajstvo: GOSPODIN PROLIJEVA KRV NA KRIŽNOM PUTU 

«I noseći svoj križ, iziđe on na mjesto zvano Lubanjsko, hebrejski Golgota.»(Iv 19,17) Predragocjena Krvi koja, si obilno zalijevala put prema Kalvariji i učinila ga plodnim, daruj mi hrabrost da i ja bez oklijevanja koračam Isusovim stopama.

5 Oče naš… , 1 Slava Ocu…

6.Otajstvo: GOSPODIN PROLIJEVA KRV KOD RAZAPINJANJA 

«O devetoj uri povika Isus iza glasa: “Eli, Eli, lema sabahtani?” To će reći: “Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?”»(Mt 27,46). Predragocjena Krvi, koja si obilno potekla kod razapinjanja, primi sve naše patnje i naše trpljenje kao zadovoljštinu za naše grijehe i za grijehe naše braće i sestara.

5 Oče naš… , 1 Slava Ocu… 

7. Otajstvo: GOSPODIN PROLIJEVA KRV KOD PROBADANJA BOKA 

«Kada dođoše do Isusa i vidješe da je već umro, ne prebiše mu golijeni, nego mu jedan od vojnika kopljem probode bok i odmah poteče krv i voda.»(Iv 19,33). Predragocjena Krvi, Sveti izvore, iz kojeg izviru sve kreposti i sve milosti, učini i moju dušu dionikom svojih beskrajnih zasluga, i nadahni me velikodušnom ljubavlju koja žrtvuje sve za svoga Boga.

5 Oče naš… , 1 Slava Ocu…

Blagoslovljena budi Predragocjena Krvi prolivena za cijeli ljudski rod. Predragocjena Krvi Isusova vodi nas na našem putu i budi naše spasenje. Hvaljen i slavljen uvijek bio Isus, koji nas je otkupio svojom Krvlju!

Litanije Krvi Kristove

U Litanijama Krvi Kristove, koje su početna molitva svete pričesti u Rimokatoličkoj crkvi, izgovaramo niz molbi za Božji blagoslov. Svrha molitve je dati slavu i čast Bogu moleći ga da nas blagoslovi i oprosti naše grijehe.

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.
Kriste, čuj nas.
Kriste, usliši nas.

Oče nebeski Bože, smiluj nam se.
Sine, otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se.
Duše sveti, Bože, smiluj nam se.
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se.
Krvi Krista, jedinorođenoga Sina vječnog Oca, spasi nas!
Krvi Krista, utjelovljene riječi Božje, spasi nas!
Krvi Kristova, novoga i vječnoga zavjeta, spasi nas!
Krvi Kristova, u smrtnoj borbi na zemlju potekla, spasi nas!
Krvi Kristova, koja si kod bičevanja izvirala, spasi nas!
Krvi Kristova, ispod trnove krune prokapala, spasi nas!
Krvi Kristova, na križu prolivena, spasi nas!
Krvi Kristova, cijeno našega spasenja, spasi nas!
Krvi Kristova, bez koje nema oproštenja, spasi nas!
Krvi Kristova, u euharistiji okrjepo i čišćenje duša, spasi nas!
Krvi Kristova, rijeko milosrđa, spasi nas!
Krvi Kristova, pobjednice zlih duhova, spasi nas!
Krvi Kristova, snago mučenika, spasi nas!
Krvi Kristova, jakosti priznavalaca, spasi nas!
Krvi Kristova, koja rađaš djevice, spasi nas!
Krvi Kristova, čvrstoćo onih koji su u pogibli, spasi nas!
Krvi Kristova, okrepo umornih, spasi nas!
Krvi Kristova, u plaču utjeho, spasi nas!
Krvi Kristova, nado pokornika, spasi nas!
Krvi Kristova, utjeho umirućih, spasi nas!
Krvi Kristova, mire i milino srdaca, spasi nas!
Krvi Kristova, jamstvo vječnoga života, spasi nas!
Krvi Kristova, koja izbavljaš duše iz čistilišta, spasi nas!
Krvi Kristova, svake slave i časti predostojna, spasi nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se.

– Otkupio si nas Gospodine krvlju svojom.
– I postadosmo kraljevstvo Boga našega.

Pomolimo se: Svemogući, vječni Bože, ti si jedinorođenoga Sina postavio za otkupitelja svijeta i htio da te njegova krv ublaži: podaj, molimo, da cijenu našega spasenja tako štujemo, a njezina nas snaga tako brani od zala ovoga života na zemlji, da vječni plod svete krvi uživamo na nebu. Po istome Kristu Gospodinu našem. Amen.

SVETAC DANA – SV. VALENTIN

Teško je protumačiti činjenicu da se u narodu naročito štuju baš oni sveci o kojima nema nikakvih sigurnih povijesnih podataka. Tako je u svijetu vrlo rašireno štovanje Sv. Valentina, 14. veljače.

Rimski martirologij spominje Sv. Valentina s izvještajem koji potječe od Sv. Bede Časnoga iz VIII. stoljeća. On ga je uzeo iz legendarne muke Marisa i Marte. Tu se o Sv. Valentinu kaže kako je bio svećenik u Rimu i da se odlikovao mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao veliki ugled i kod pogana i kod kršćana. Car Klaudije II. Gotski (268.-270.) htio ga je osobno upoznati. Valentin je slutio što bi mu se nakon susreta s carem moglo dogoditi pa se zato molitvom spremio za skori kraj života, za mučeničku smrt.

Okrijepljen snagom svetih sakramenata hrabro je stupio pred cara, a on mu je rekao: „Valentine, rado bih čuo tvoju mudrost i želio bih biti tvoj prijatelj. Za uzvrat samo jedno od tebe tražim: povratak staroj vjeri u rimske bogove.“

Valentin je odvratio: „Svijetli care, kad bi bar nešto slutio od Božje slave, to nikad ne bi od mene tražio. Krist je za mene pravi Sin Božji.“

Na upit jednoga od sudaca što misli o bogovima, odgovorio je: „To su demoni!“ Sudska skupština se podigla na noge te zatražila Valentinovu smrt. Valentin je zamolio od cara samo koji trenutak te mu na brzinu protumači osnovne kršćanske istine. Car je bio duboko potresen. Ali je gradski prefekt uzviknuo: „Valentin je čarobnjak!“ Na to je nastala velika gužva. Car se prestrašio bune u narodu pa je Valentina predao gradskom prefektu, a ovaj opet sucu Asteriju. Molitvom i polaganjem ruku Valentin mu je ozdravio slijepu kćerku. Asterije se odmah dao krstiti te je uskoro skupa sa svojom obitelji umro mučeničkom smrću. Gradski je prefekt starca svećenika Valentina dao istući, a zatim je naredio da mu odrube glavu. Bilo je to 269. na Flaminijskoj cesti. Mučenika je pokopala neka žena Sabinilla.

Drugi izvještaj, novijeg datuma, spominje kako je na mučenikovu grobu papa Julije I. dao sagraditi baziliku. Nju je kasnije pregradio i obnovio papa Teodor. Pisani spomenici VII. stoljeća spominju da je bila prekrasno urešena. Svečev se blagdan slavio već za vrijeme pape Grgura Velikog.

Narod ga zaziva u pomoć kod očnih bolesti, padavice i u drugim potrebama sve tamo od ranoga srednjeg vijeka.

Po čemu je onda Sv. Valentin zaštitnik zaljubljenih, na temelju čega se slavi današnje popularno Valentinovo? Prema jednoj od legendi, Valentin je volio ruže, mirisno cvijeće, koje je poklanjao zaručnicima da bi im na taj način zaželio sretno bračno zajedništvo.

Običaj slavljenja Valentinova danas je najrašireniji u anglosaksonskim zemljama.

Preuzeto s nedjelja.ba

Pin It