Svetom Aleksandru je u borbi protiv arijanaca mnogo pomagao njegov đakon Atanazije, kasnije njegov nasljednik i veliki svetac te crkveni naučitelj.
Sveti Aleksandar, aleksandrijski patrijarh, nasljedio je Achillasa g. 313., a umro 18. travnja 328. U zapadnoj se Crkvi slavi 26. veljače. Od g. 318. do 323. vodio je dogmatsku (vjersku) borbu protiv svećenika Arija koji je nijekao Kristovo božanstvo. Osudio je njega i njegovu propagandu brojnim pismima. Sveti je Epifanije poznavao 20 njegovih pisama; od njih su sačuvane dvije velike okružnice: svim biskupima i Aleksandru, biskupu Soluna i Konstantinopola.
Njemu je sam car Konstantin Veliki upravio pismo preko Hozija iz Cordove, poslanika pape svetog Silvestra I. na saboru u Niceji. Sv. Aleksandar je na tom I. općem saboru odigrao važnu ulogu. Sabor je potvrdio njegovu vlast nad Egiptom, Libijom i Pentapolisom. Od njegovih propovijedi vjerojatno su sačuvane, i to u odlomcima, propovijedi o Duši i tijelu te o Isusovoj muci. Sveti Aleksandru je u borbi protiv arijanaca mnogo pomagao njegov đakon Atanazije, kasnije njegov nasljednik i veliki svetac te crkveni naučitelj.
Euzebije, biskup iz Nikomedije, te sam car Konstantin tražili su od Aleksandra da natrag primi u Crkvu Arija, no on se tome odlučno usprotivio. Kad je riječ o Sv. Aleksandru, aleksandrijskom patrijarhu, možemo mirne duše ustvrditi da se radi o velikom čovjeku koji je u vremenima arijanske krize odigrao veliku i pozitivnu ulogu. Zato ga opravdano spominju manje-više sve veće crkvene povijesti, a i velika Patrologia graeca (PG) u svom 18. svesku od 547. do 614. stranice donosi njegova Pisma i Govore. Štoviše, učenjak H. G. Opitz objavio je u jednom novom izdanju djela sv. Atanazija i pisma sv. Aleksandra.
To je djelo izdano u Berlinu g. 1934. Opisao ga je također i svjetski poznati patrolog Bardenhewer u svom klasičnom djelu Geschichte der altkirchlichen Literatur (Povijest starocrkvene literature). Opis iznosi čak 7 stranica. Jasno je da je ušao i u sve velike katoličke enciklopedije, od kojih spominjem samo dvije s kojima sam se poslužio u ovom prikazu: Lexikon für Theologie und Kirche (I, 313, prikaz profesora dr. Pierre-Thomasa Camelota, dominikanca) i Enciclopedia cattolica (I, 781-782, prikaz profesora Gaetana Corti koji je predavao na Teološkom fakultetu u Milanu te na Katoličkom sveučilištu Sacro Cuore, također u Milanu).
Ah, Gospodine moj, Bože veliki i strahoviti, koji čuvaš Savez i naklonost onima koji tebe ljube i čuvaju zapovijedi tvoje! Mi sagriješismo, mi bezakonje počinismo, zlo učinismo, odmetnusmo se i udaljismo od zapovijedi i naredaba tvojih. Nismo slušali sluge tvoje, proroke koji govorahu u tvoje ime našim kraljevima, našim knezovima, našim očevima, svemu puku zemlje. U tebe je, Gospodine, pravednost, a u nas stid na obrazu, kao u ovaj dan, u nas Judejaca, Jeruzalemaca, svega Izraela, blizu i daleko, u svim zemljama kuda si ih rastjerao zbog nevjernosti kojom ti se iznevjeriše. Gospodine, stid na obraz nama, našim kraljevima, našim knezovima, našim očevima, jer sagriješismo protiv tebe! U Gospodina je Boga našega smilovanje i oproštenje jer smo se odmetnuli od njega, i nismo slušali glas Gospodina, Boga našega, da slijedimo njegove zakone, što nam ih dade po svojim slugama, prorocima.
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Ps 79,8-9.11.13
Pripjev:
Gospodine, ne postupaj s nama po grijesima našim.
Ne spominji se, protiv nas, grijeha otaca; neka nas pretekne smilovanje tvoje, jer smo jadni i nevoljni.
Pomozi nam, Bože, pomoći naša, zbog slave imena svojega, oslobodi nas i otpusti nam grijehe zbog imena svoga!
Nek do tebe dopru uzdasi sužanja, snagom svoje mišice poštedi predane smrti! A mi, tvoj puk i ovce paše tvoje, slavit ćemo te dovijeka, kazivat ćemo od koljena do koljena hvalu tvoju!
Evanđelje:
Lk 6,36-38
Praštajte i oprostit će vam se.
Čitanje svetog Evanđelja po Luki
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: »Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan.
Ne sudite i nećete biti suđeni. Ne osuđujte i nećete biti osuđeni. Praštajte i oprostit će vam se. Dajite, i dat će vam se: mjera dobra, nabijena, natresena, preobilna dat će se u krilo vaše jer mjerom kojom mjerite vama će se zauzvrat mjeriti.«
Gospina porukapreko Marije Pavlović-Lunetti, 25.2.2024.:
“Draga djeco!Molite i obnovite vaše srce da bi dobro koje ste posijali rodilo plodom radosti i jedinstva s Bogom. Kukolj je zahvatio mnoga srca i postala su neplodna, zato vi, dječice, budite svijetlo, ljubav i moje ispružene ruke u ovom svijetu koji žudi za Bogom koji je ljubav. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.”
Sv. Donat je bio zadarski biskup i diplomat. Drugotni je zaštitnik grada Zadra uz Sv. Stošiju čije je relikvije sam donio. Pripisuje mu se izgradnja tamošnje crkve Sv. Trojstva, koja je u 15. st. promijenila ime u crkvu Sv. Donata.
Donat je rođen u 8. stoljeću u uglednoj zadarskoj obitelji. On se svojim zaslugama i duhovnom snagom izdvaja u nizu poznatih osoba drevne Zadarske nadbiskupije.
Živio je u vrijeme careva Karla Velikoga na Zapadu i Nicefora na Istoku. Pouzdano se zna kako su biskup Donat i mletački dužd Beat bili na dvoru bizantskog cara Nicefora I. u Carigradu (tada Konstantinopolju) i kako se susret dogodio najvjerojatnije 804. godine. U ime Karla Velikog pregovarali su o razgraničenju između bizantske teme i hrvatskog kneževskog teritorija u Dalmaciji. Vjeruje se naime kako je upravo zahvaljujući tim susretima 812. zaključen Aachenski mir između Franačkoga i Bizantskog Carstva, kojim su Franci dobili Istru i Hrvatsku, a Bizant dalmatinske gradove i Veneciju.
Biskup Donat je tako mnogo pridonio da Zadar i ostali dalmatinski gradovi (Kotor, Dubrovnik, Split, Trogir, Rab, Krk i Osor) ostvare veliku autonomiju i da ujedno budu čuvari plovnih putova i trgovine. Njihova je odanost Bizantu uz prekide trajala sve do 12. st.
Također, u Carigradu dobio je na dar, između ostalih relikvija, moći Sv. Anastazije (Stošije) te ih pohranio u tadašnjoj katedrali Sv. Petra. Kasnije je katedrala posvećena Sv. Anastaziji, ili kako je Zadrani zovu Stošiji.
Biskupu Donatu pripisuje se i izgradnja čuvene zadarske crkve – rotonde Sv. Trojstva, izgrađene početkom 9. stoljeća, koja od 15. stoljeća nosi njegovo ime. Umro je oko 811., a pokopan je u upravo velebnoj crkvi Presvetog Trojstva.
Njegovi su posmrtni ostaci 1622. za vrijeme zadarskog nadbiskupa Stelle smješteni ispod glavnog oltara crkve. Crkva je desakralizirana i odvojena od biskupskoga sklopa za austrijske uprave 1798., a nakon provale Francuza u Zadar 1809. posmrtni ostaci svetog Donata prebačene su u katedralu Sv. Stošije gdje se i danas nalaze.
Njegovo ime na latinskom jeziku znači darovan – onaj čije su rođenje dugo iščekivali.
NAPOMENA: Sljedeći tjedan je Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini.
Prvo čitanje:
Post 22,1-2.9a.10-13.15-18
Žrtva praoca našega Abrahama.
Čitanje Knjige Postanka
U one dane: Bog stavi Abrahama na kušnju. Zovnu ga: »Abrahame!« On odgovori: »Evo me!« Bog nastavi: »Uzmi svoga sina, jedinca svoga Izaka koga ljubiš, i pođi u krajinu Moriju pa ga ondje prinesi kao žrtvu paljenicu na brdu koje ću ti pokazati.« I stignu na mjesto o kojemu je Bog govorio. Ondje Abraham podigne žrtvenik i naslaže drva.
Pruži sad Abraham ruku i uzme nož da zakolje svog sina. Uto ga zovne s neba anđeo Gospodnji i poviče: »Abrahame! Abrahame!« »Evo me!« odgovori on. »Ne spuštaj ruku na dječaka« – reče – »niti mu što čini! Sad, evo, znam da se Boga bojiš jer nisi uskratio ni svog sina, jedinca svoga«. Podiže Abraham oči i pogleda, i gle – za njim ovan, rogovima se zapleo u grmu. Tada Abraham ode, uzme ovna i prinese ga za žrtvu paljenicu mjesto svog sina. Anđeo Gospodnji zovne Abrahama s neba drugi put i reče: »Kunem se samim sobom, izjavljuje Gospodin: Kad si to učinio i nisi mi uskratio svog jedinca sina, svoj ću blagoslov na te izliti i učiniti tvoje potomstvo brojnim poput zvijezda na nebu i pijeska na obali morskoj! A tvoji će potomci osvajati vrata svojih neprijatelja. Budući da si poslušao glas moj, svi će se narodi zemlje blagoslivljati tvojim potomstvom.«
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
Ps 116,10.15-19
Pripjev:
Hodit ću pred Gospodinom u zemlji živih.
Ja vjerujem i kada kažem: »Nesretan sam veoma.« Dragocjena je u očima Gospodnjim smrt pobožnika njegovih.
Gospodine, tvoj sam sluga, tvoj sluga, sin službenice tvoje: ti si razriješio okove moje. Tebi ću prinijeti žrtve zahvalne, zazvat ću ime Gospodnje.
Izvršit ću Gospodinu zavjete svoje pred svim pukom njegovim, u predvorjima doma Gospodnjega, posred tebe, Jeruzaleme!
Drugo čitanje:
Rim 8,31b-34
Bog ni svog Sina nije poštedio.
Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima
Braćo! Ako je Bog za nas, tko će protiv nas? Ta on ni svojega Sina nije poštedio, nego ga je za sve nas predao! Kako nam onda s njime neće sve darovati?
Tko će optužiti izabranike Božje? Bog opravdava! Tko će osuditi? Krist Isus umrije, štoviše i uskrsnu, on je i zdesna Bogu – on se baš zauzima za nas!
Riječ Gospodnja.
Evanđelje:
Mk 9,2-10
Ovo je Sin moj ljubljeni.
Čitanje svetog Evanđelja po Marku
U ono vrijeme: Uze Isus sa sobom Petra, Jakova i Ivana i povede ih na goru visoku, u osamu, same, i preobrazi se pred njima. I haljine mu postadoše sjajne, bijele veoma – nijedan ih bjelilac na zemlji ne bi mogao tako izbijeliti. I ukaza im se Ilija s Mojsijem te razgovarahu s Isusom. A Petar prihvati i reče Isusu: »Učitelju, dobro nam je ovdje biti! Načinimo tri sjenice: tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.« Doista nije znao što da kaže jer bijahu prestrašeni. I pojavi se oblak i zasjeni ih, a iz oblaka se začu glas: »Ovo je Sin moj ljubljeni! Slušajte ga!« I odjednom, obazrevši se uokolo, nikoga uza se ne vidješe doli Isusa sama.
Dok su silazili s gore, naloži im da nikomu ne pripovijedaju što su vidjeli dok Sin Čovječji od mrtvih ne ustane. Oni održaše tu riječ, ali se među sobom pitahu što znači to njegovo »od mrtvih ustati«.
Biskup Modest je u teška vremena bio zagovornik, tješitelj i svetački primjer u strpljivosti i nepokolebljivosti svojim vjernicima.
Sv. Modest bio je jedan od biskupa drevne biskupije u Trieru. O njegovu životu imamo samo posve kratke podatke iz raznih martirologija ili rukopisa iz Njemačke i Nizozemske. Odatle je njegovo ime upisano u Rimski martirologij, najveći popis mučenika i svetaca.
On je upravljao biskupijom u Trieru u zadnjoj četvrtini V. stoljeća, kada se raspadalo Zapadno Rimsko Carstvo i kada je svuda po Europi zbog seobe naroda i provala barbara vladala sama nesigurnost. Pljačke, osvajanja i masovna ubijanja bila su svakodnevno prisutna. U to teško doba jedina svijetla točka bili su neustrašivi sveti biskupi koji su se i uz opasnost gubljenja vlastitog života znali izložiti za svoje stado. Takav je bio i biskup Modest. Bio je u ta teška vremena zagovornik i tješitelj i svetački primjer u strpljivosti i nepokolebljivosti svojim vjernicima.
On je, kako piše na Bitno.net, prema prilično pomnom proučavanju umro 486. u Trieru. Pokopan je u crkvi Svete Marije u Trieru. Ta je crkva slavna kao proštenišna, jer se u njoj čuvaju relikvije Sv. Matije, apostola. Blagdan Sv. Modesta slavi se 24. veljače, kad se prije obnove kalendara slavio blagdan Sv. Matije.
Oprošteni su joj grijesi mnogi jer ljubljaše mnogo.
I. korizmeni tjedan
Subota, 24. 02. 2024.
Liturgija kvatri
Svagdan
ČITANJA: iz Prigodnih i zavjetnih čitanja (str. 190.-203.): Iz 55,6-9; Ps 51,3-6a; Lk 7,36-50
BOJA LITURGIJSKOG RUHA: ljubičasta
IMENDANI: Montan, Goran, Modest, Sinerot
NAPOMENA: Kvatre (“quattuor tempora”) su osobiti dani u kojima se Crkva od davnine, prateći ciklus godišnjih doba, posvećuje molitvama, djelima pokore i ljubavi na velike nakane Crkve i svijeta. Proljetne kvatre (u prvom korizmenom tjednu) posvećuju se pokori i obraćenju.
Prvo čitanje:
Iz 55,6-9
Neka se vrati Gospodin, jer je velikodušan u opraštanju.
Čitanje Knjige proroka Izaije
Tražite Gospodina dok se može naći,
zovite ga dok je blizu!
Nek bezbožnik put svoj ostavi,
a zlikovac naume svoje.
Nek se vrati Gospodinu koji će mu se smilovati,
k Bogu našem,
jer je velikodušan u praštanju.
Jer moje misli nisu vaše misli,
i puti moji nisu vaši puti –
riječ je Gospodnja.
Visoko je iznad zemlje nebo,
tako su visoko puti moji iznad vaših putova,
i misli moje iznad vaših misli.
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam:
51,3-6a.12-14.17
Pripjev:
Smiluj nam se, Gospodine, jer smo sagriješili!
Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome, po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje! Operi me svega od moje krivice, od grijeha me mojeg očisti!
Bezakonje svoje priznajem, grijeh je moj svagda preda mnom. Tebi, samom tebi ja sam zgriješio i učinio što je zlo pred tobom.
Čisto srce stvori mi, Bože, i duh postojan obnovi u meni! Ne odbaci me od lica svojega i svoga svetog duha ne uzmi od mene!
Vrati mi radost svoga spasenja i učvrsti me duhom spremnim! Otvori, Gospodine, usne moje, i usta će moja navješćivati hvalu tvoju.
Evanđelje:
Lk 7,36-50
Oprošteni su joj grijesi mnogi, jer ljubljaše mnogo.
Čitanje svetog Evanđelja po Luki
U ono vrijeme: Neki farizej pozva Isusa da bi blagovao s njime. On uđe u kuću farizejevu i priđe stolu. Kad eto neke žene koja bijaše grešnica u gradu. Dozna da je Isus za stolom u farizejevoj kući pa ponese alabastrenu posudicu pomasti i stade odostrag kod njegovih nogu. Sva zaplakana poče mu suzama kvasiti noge: kosom ih glave svoje otirala, cjelivala
i mazala pomašću.
Kad to vidje farizej koji ga pozva, pomisli:
»Kad bi ovaj bio prorok, znao bi tko i kakva
je to žena koja ga se dotiče: da je grešnica.«
A Isus, da mu odgovori, reče: »Šimune, imam ti nešto reći.« A on će: »Učitelju, reci!« A on: »Neki vjerovnik imao dva dužnika. Jedan mu dugovaše pet stotina denara, drugi pedeset. Budući da nisu imali odakle vratiti, otpusti obojici. Koji će ga dakle od njih više ljubiti?« Šimun odgovori: »Predmnijevam, onaj kojemu je više otpustio.« Reče mu Isus: »Pravo si prosudio.« I okrenut ženi reče Šimunu: »Vidiš li ovu ženu? Uđoh ti u kuću, nisi mi vodom noge polio, a ona mi suzama noge oblila i kosom ih svojom otrla. Poljupca mi nisi dao, a ona, otkako uđe, ne presta mi noge cjelivati. Uljem mi glave nisi pomazao, a ona mi pomašću noge pomaza. Stoga, kažem ti, oprošteni su joj grijesi mnogi jer ljubljaše mnogo. Komu se malo oprašta, malo ljubi.« A ženi reče: »Oprošteni su ti grijesi.« Sustolnici počeli nato među sobom govoriti: »Tko je ovaj da i grijehe oprašta?« A on reče ženi: »Vjera te tvoja spasila! Idi u miru!«
U Čitluku večeras počinje duhovna obnova koju predvodi fra Stjepan Brčina
Od danas do nedjelje u župi Krista Kralja u Čitluku bit će održana Korizmena duhovna obnova koju će predvoditi fra Stjepan Brčina, franjevac konventualac koji djeluje na zagrebačkom Svetom Duhu.
U nastavku donosimo program duhovne obnove po danima:
Petak, 23. veljače: 17:30 – Put križa 18:00 – Sveta misa 19:00 – Klanjanje
Subota, 24. veljače: 10:00 – Susret za srednjoškolce 17:30 – Krunica 18:00 – Sveta misa 19:00 – Klanjanje
Nedjelja, 25. veljače 17:30 – Krunica 18:00 – Sveta misa 19:00 – Klanjanje
Za sve one koji nisu u mogućnosti sudjelovati osiguran je prijenos uživo.
Dr. Davor Pavuna jedan od predavača na IT Konferenciji u Međugorju
Inspirirani Papinim riječima o potrebi prilagodbe Crkve suvremenim sredstvima tehnologije, pozivamo sve IT stručnjake i tehnološke profesionalce da se pridruže Prvoj IT konferenciji koja će se održati u Međugorju od 7. do 10. ožujka 2024. godine. Cilj konferencije je okupiti stručnjake željne primijeniti svoje vještine u projektima koji spajaju tehnološki svijet s duhovnošću i doprinose širenju evangelizacije.
Jedan od predavača na konferenciji će biti ugledni prof. Davor Pavuna, poznati izumitelj, fizičar, stručnjak iz područja tehnologije i duhovnosti. A cijeli program konferencije održat će se u dvorani Ivana Pavla II., a detaljan raspored možete pronaći OVDJE.
Kotizacija za sudjelovanje iznosi 99,90 € i uključuje sve troškove organizacije i rada, te tri zajedničke večere tijekom trajanja konferencije. Sudionici će prilikom registracije dobiti akreditaciju za sudjelovanje, a smještaj u Međugorju potrebno je osigurati osobno. Registraciju za IT konferenciju možete obaviti OVDJE, a prijava će biti potvrđena nakon izvršene uplate. Nakon prijave, svaki sudionik će dobiti QR kod putem e-maila za registraciju prilikom dolaska.
Sve aktivnosti tijekom konferencije će se odvijati na engleskom jeziku, a nadamo se da ćemo zajedno doprinijeti Papinom pozivu da koristimo moderne tehnologije, ali da pritom zadržimo svoju duhovnu povezanost. Kako je istaknuo papa Franjo: “Moramo izbjegavati da postanemo taoci mreže i umjesto toga loviti ribe, to jest privlačiti duše Gospodinu.”
Prijavite se odmah i rezervirajte svoje mjesto na ovom važnom događaju koji će spojiti tehnologiju i duhovnost u Međugorju.
U Međugorju započele župne kateheze kroz korizmu – fra Dragan Ružić govorio o obitelji i medijima
U vremenu smo korizme, vremenu posebne četrdesetodnevne duhovne priprave za najveći kršćanski blagdan Uskrs. Tako su međugorski fratri odlučili i ove godine kroz vrijeme korizme održavati kateheze svake srijede o različitim temama. Kateheze će se održavati svake srijede kroz korizmu u dvorani sv. Ivana Pavla II. nakon večernjeg molitvenog programa, dakle u 19:30 sati. Prvu korizmenu katehezu u srijedu, 21. veljače održao je međugorski župni vikar fra Dragan Ružić koji je govorio na temu obitelj i mediji, te kako se Crkva postavlja spram medija.
„Od osnutka Crkve ona se služi riječju i prenosi tu riječ, a riječ je medij, riječ je ona koja prenosi poruku. Za nas kršćane to je radosna vijest, vijest o spasenju da je Bog u svom milosrđu poslao svoga Sina kako bi nama omogućio ponajprije susret s njim i omogućio nam da možemo pristupiti svome Ocu i tako doći do spasenja. Crkva je bila nositeljica te riječi, rekli bismo privilegirana, koristila se retorikom, raznim vještinama kako bi prenosila i doprla do srca svih ljudi i navijestila im radosnu vijest. U srednjem vijeku dolazi do tiska, počinju se tiskati knjige, pa ta riječ nije više samo usmena već postaje i pismena i postaje dostupna mnoštvu ljudi. Crkva je na početku iskazala jedno određeno nepovjerenje, odmak od tih novih medija koji nastaju tiskom, ali malo pomalo Crkva u medijima otkriva jedno sredstvo od iznimne mogućnosti za obogaćivanje života ne samo pojedinaca nego i cijele zajednice, a u tom kontekstu i same obitelji. Crkva, posebno u posljednje vrijeme, ističe važnost odgoja za medije. Najprije roditelja, a onda i djece. Takozvana medijska pismenost, te poziva proizvođače medija na savjesnu uporabu te nove snage u društvu te traži da korištenje medija mora biti i zakonski uređeno”, kazao je fra Dragan Ružić, te dodao kako Crkva ne gleda više na medije kao na sredstva, nego na ozračje u kojem živimo i bez kojega više ne možemo opstati.
„Svjestan toga, na toj liniji Crkva daje i naznake za suživot s medijima, rekli bismo kršćanskim jezikom ona preporuča korištenje medija, ali u isto vrijeme preporuča uzdržljivost, stegu i astetski pristup medijima. Ova tema je jako široka, stoga želim suziti ovo razmišljanje u svjetlu Božje riječi, samo na informacijsku tehnologiju i društvene medije, odnosno mreže. Mi znamo danas da je tehnologija dio našega života, ima je posvuda, te se pitamo je li to problem? Je li problem za vas? Što je s vašom djecom? Jedna studija veli da su mediji među najmoćnijim silama u životima mladih ljudi danas. Djeca u dobi od 8 do 18 godina provode više vremena s medijima nego u bilo kojoj drugoj aktivnosti, u prosjeku više od 7,5 sati dnevno i tako 7 dana u tjednu. Bilo u dobru, bilo u zlu, jedno je sigurno – tehnologija utječe na nas, na našu djecu i budući da je postala doslovno dio svakodnevnog života većina nas o tome i ne razmišlja previše. Ovdje želim zastati i upozoriti, određene tehnologije mogu sadržavati opasnost koje su im svojstvene, stoga nam je imperativ da zastanemo i razmislimo o ovome”, kazao je fra Dragan te dodao:
„Vjerujem da i vi u svojim obiteljima, u svom odgojnom naporu da odgojite svoju djecu, imate ovaj problem, ovu poteškoću da nadzirete informacijsko okruženje svoga djeteta. Jesu li obitelji izgubile bitku? Daje li nam Biblija ikakve smjernice, posebno obiteljima? Kako bismo zajednički odgovorili samima sebi, želim ponuditi večeras 10 pitanja za koja se nadam da će nam pomoći da ispitamo sebe u svjetlu Božje riječi. Jer kao što je rekao apostol Petar „Jer svatko robuje onomu tko ga svlada”, ako nas mediji svladaju onda im počinjemo robovati. Vjerujem da Božja riječ može puno toga reći”, kazao je fra Dragan Ružić, te do kraja kateheze postavio 10 pitanja i na njih ukratko odgovorio, a jedno od pitanja je bilo pomažu li nam tehnologija i društvene mreže da budemo budni?
„Jeste li ikada primijetili koliko nam puta Sveto Pismo nalaže da budemo budni, da budemo oprezni kao što to nalaže poslanica Kološanima u 4. poglavlju i koliko nas tehnologija i društveni mediji mogu učiniti zbunjenima i rastresenima u našoj čežnji za sljedećim informacijskim zalogajem. Zamislite sliku nekoga tinejdžera koji ide i gleda u svoj zaslon, šalje poruku i onda udari u rasvjetni stup. To je savršena metafora za našu kulturu, za mnoge od nas i našu djecu. Dolazi konačni sud, život prolazi, a mi buljimo u svoj magnet za lice, šaljemo poruke. Ako se vaša obitelj povremeno čini opterećeno tehnologijom, razmotrite učenje i razmatranje ovoga stiha napamet „Vrijeme je da se već oda sna prenemo, jer nam je sada spasenje bliže nego kad povjerovasmo”, kaže poslanica Rimljanima”, kazao je fra Dragan te također odgovorio i na pitanje pomažu li nam tehnologija i društvene mreže da budemo strpljivi?
„Glavna misao u igri tehnologije je brzina. Brži procesori, veća propusnost, brže preuzimanje… Ali Sveto Pismo nas opetovano uči da je mudar čovjek strpljiv, strpljiv dok čeka da mu njegovi poljoprivredni radovi urode plodom, strpljiv s tuđim pogreškama, strpljiv čekajući Gospodinov dolazak. To znači da se moramo moći usredotočiti, zadržati pozornost na dugoročni pogled na stvar, a ne uvijek tražiti sljedeći zalogaj facebooka. Tehnologija nas uči da zahtijevamo sve i odmah. Ne učimo se otpornosti i ustrajnosti, a mogli bismo to nekom knjigom ili nekim teškim problemom. Ovo vrijedi kako za vas, tako i za djecu. Vjerujem da uviđate bit. Djecu treba učiti da ustraju”, kazao je fra Dragan, te između ostaloga odgovorio i na pitanje pomažu li nam tehnologija i društvene mreže da budemo autentični?
„Evanđelje nije igra. Ljubav nije koštala Isusa njegova virtualnog života. On je bio od stvarne krvi i mesa. Borio se sa pravim vragom, pokazao istinsku hrabrost, osjetio pravu bol, bio je prikovan na pravi križ i doživio je pravo tjelesno uskrsnuće. Isus nas poziva da volimo prave obitelji i prave članove Crkve sa stvarnim grijesima i stvarnim poteškoćama što jedino vodi do istinske radosti. Ukratko, naša djeca trebaju hrabrost da vole i da se bore, da njegujući, štite i rade u stvarnom svijetu. Kako to možemo potaknuti? Svakako započnite s postavljanjem granica, s postavljanjem vremenskim ograničenja, postavljanjem stvari izvan dosega, instaliranjem filter programa. Ali također bismo trebali učiti svoju djecu kako reagirati kada naiđu na nešto na što nisu trebali naići”, kazao je fra Dragan, pa između ostaloga odgovorio i na pitanje pomažu li nam tehnologija i društvene mreže moliti?
„Kad se Isus suočavamo s golemim mnoštvom išao je na pusta mjesta moliti. Znate li vi i vaša djeca kako pronaći pusta mjesta? Možete li umiriti svoj um dovoljno da molite, da razmislite o odlomku i obratite se molitvom Bogu u vezi tog odlomka? Možete li zadržati misao dok razgovarate s Bogom o problemu u svome životu ili svojoj obitelji? Gledate li vi i vaša djeca na vijesti kao na prigodu za molitvu? Prva Petrova poslanica kaže „Približio se svršetak svega! Osvijestite se i otrijeznite za molitvu”. Cilj video igara, filmova i stranica s vijestima je da svoje probleme ostavimo iza sebe i uđemo u drugi svijet. Ali Bog želi biti naše utočište, kaže psalam. Kada biste se suočili sa stresom u nekom trenutku, biste li se vi i vaša djeca radije obratili internetu ili molitvi? Stvorite naviku molitve u svakom trenutku sa svojom djecom, osobito kada su u iskušenju i tjeskobi. Naučite ih da ne trče prema ekranu, nego prema Isusu”, kazao je između ostaloga fra Dragan Ružić u svojoj katehezi. Sljedeća župna kateheza kroz korizmu bit će u srijedu, 28. veljače u dvorani sv. Ivana Pavla II. s početkom u 19:30 sati.
