Feel Medjugorje
Author

FMteam

Browsing
In Devetnice

Devetnica Majci Božjoj od Kamenitih vrata

Devetnica Majci Božjoj od Kamenitih vrata

Majka Božja od Kamenitih vrata slavi se na blagdan Marijina pohoda rođakinji Elizabeti 31. svibnja. Budući da se slika Majke Božje čudom održala u vatrenoj stihiji koja je 31. svibnja 1731. poharala Gradec, pripisana joj je posebna moć. Majka Božja od Kamenitih vrata postala je 1991. zaštitnicom grada Zagreba. Tadašnji zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić u povodu 260. obljetnice štovanja Gospe Zagrebačke dao joj je naslov „zaštitnice, čuvarice i vratarice hrvatske metropole”.

U velikome požaru koji je izbio 31. svibnja 1731. slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, nađena je čitava i neoštećena usred vatre i pepela, a samo je okvir izgorio. Pobožna udovica Modlar, koja je sliku i pronašla, dala je pod svodom Kamenitih vrata podići maleni oltar i tako omogućila svim sugrađanima da joj se približe i štuju je. Iste je godine slika postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata. Umjetničku ogradu izradio je 1778. zagrebački majstor Ivan Korta, a ograda predstavlja najljepši primjer kovačke umjetnosti.

Slika Majke Božje prikazuje Gospu kao vladaricu sa žezlom u lijevoj ruci, dok desnom pridržava maloga Isusa, a on u lijevoj ruci drži mali globus. Slika je izrađena na lanenome platnu veličine 57 x 47 cm. Prilikom dvjestote obljetnice Čudesnoga očuvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931., svečano je okrunjena zlatnom krunom.

Sve do danas ostao je običaj da se prolaznici poklone i prekriže pred slikom. Mnogi se Zagrepčani pred slikom i mole te pale svijeću iz zahvalnosti za Marijinu pomoć.

Devetnica se moli tako da se devet uzastopnih dana moli Gospina krunica i sljedeća molitva:

Presveta Bogorodice!
Tvoj sveti lik nije izgorio u razornu požaru Kamenitih vrata.
Čudesno sačuvan postao nam je znakom
da ti u srcu grada Zagreba
želiš na osobit način biti prisutna kao Zaštitnica i Utočište svima
koji ti povjere svoje tjeskobe i nade, svoje boli i brige.
Ohrabreni tim znakom, puni pouzdanja i pobožnosti,
tvome Srcu povjeravamo i predajemo
svako dijete i sve mlade, bolesnike i patnike,
siromahe i beskućnike našega grada.
Pohodi sve naše obitelji i uvedi u njih jedinoga Spasitelja Isusa Krista
da budu zdrave, vjerne i potomstvom blagoslovljene.
Kraljice mira, moli za nas i moli s nama
za mir u našoj ispaćenoj Domovini,
da kroz sve poteškoće i opasnosti života
sretno stignemo u radost Presvetoga Trojstva,
da ga hvalimo i slavimo u sve vijeke vjekova. Amen.

Majko Božja Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, moli za nas!

Zdravo, Marijo…

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. RITA

SVETAC DANA – SV. RITA

Sveta Rita slavi se 22. svibnja. Na čelu je zadobila ranu koja ju je podsjećala na Isusovu trnovu krunu. Narod ju je odmah nakon smrti počeo štovati kao sveticu. Zaštitnica je bespomoćnih i beznadnih slučajeva.

Svetica je rođena prvih godina pontifikata pape Urbana VI. (oko 1381.), a umrla je 22. svibnja 1447. nakon 40 godina samostanskoga života, od toga 15 godina izvanrednih mističnih milosti, ali i mnogih patnji.

Sveta Rita je bila kći roditelja koji dugo nisu mogli imati djece. Želja za djetetom nagnala ih je na mnoge molitve pa se može reći da je Rita bila od Boga izmoljena. Jednostavni, dobri i bogobojazni roditelji nastojali su je odgajati u kršćanskom duhu.

Već od malena bila je sjedinjena s Bogom, osobito u pobožnom razmišljanju o svom Božanskom Spasitelju, koga je žarkim srcem ljubila. U kući je imala kutić gdje se slobodno i nesmetano predavala svojim molitvama te izljevima ljubavi prema Isusu. Sanjala je o tome kako će postati redovnica i sva se predati Gospodinu. No, to se nije ostvarilo, jer su je obećali kao ženu nekome mladiću iz mjesta. Rita se morala veoma mlada udati, a zaručnik joj je bio sve prije nego dobar čovjek. Po naravi naprasit, brutalan, pa mu je Rita postala ne samo žena već i žrtva. Podnoseći njegovu tešku narav, nije se nikada ni riječju potužila, makar mu je kao ropkinja bila u svemu ovisna. Čak je morala pitati za dopuštenje ako je htjela i u crkvu poći. Ona je zlo u njemu nastojala pobijediti dobrim. Nije to išlo brzo, ali malo-pomalo svojom je blagošću i strpljivošću uspjela pobijediti vuka i pripitomiti ga. Njegovu je dušu privela k Bogu pa su neko vrijeme zajedno sretno živjeli u svojoj Roccaporeni..

Riti su umrli roditelji i to je za nju bio težak udarac, a onda su uslijedili i drugi, baš kao na starozavjetnoga pravednika Joba. Jedne večeri, kad joj se muž iz Cascije vraćao kući u Roccaporenu, napao ga je neki čovjek i ubio. Htio se osvetiti, ali na tako svirep i neljudski način za jednu uvredu koja mu je prije bila nanesena. Nakon toga udarca u roku od godine dana umrla su joj i oba sinčića. Gospodin je uslišao molitvu majke koja je molila neka ih radije nevine uzme k sebi negoli dopusti da odrastu i onda se osvećuju ubojici svoga oca. Ona je gledala na ljudske uvrede i nepravde očima Evanđelja i zato je bila sposobna nepravdu radije podnijeti nego učiniti, uvredu oprostiti i zaboraviti.

Oslobođena na tako bolan način svega onoga što ju je još vezalo uz zemlju, sveta Rita je opet počela razmišljati o svom davnom snu, to jest o ulasku u samostan. Silom prilika morala se odreći svoga zvanja, ali sada ga je opet po svaku cijenu željela ipak ostvariti. Zato se uputila u obližnju Casciju u augustinski samostan sv. Magdalene. Bila je odbijena. Redovnice su smatrale da udovica nije prikladna za njihov samostan. Rita je i dalje molila da je prime, ali sve je bilo uzalud.

Sveta Rita se tada sa živom vjerom što premješta bregove obratila svojim dragim svecima zaštitnicima: sv. Ivanu Krstitelju, sv. Augustinu i sv. Nikoli iz Tolentina, pa su je oni prema jednoj predaji po noći uveli u samostan. Došavši u samostan, mnogo je razmatrala o Isusovoj muci moleći Isusa da i osjetno postane dionicom njegove muke. Bila je uslišana pa je na čelu zadobila ranu, koja ju je podsjećala na Isusovu trnovu krunu, od koje je mnogo trpjela i koja joj više nije zarasla. Činila je druge pokore, osobito post. Zadnjih je godina u patnjama, što ih je strpljivo podnosila, bila posve prikovana uz svoj siromašni ležaj.

Od svega ju je 22. svibnja 1447. smrt oslobodila. Narod ju je odmah nakon smrti počeo štovati kao sveticu, još prije nego je Crkva izrekla o njoj svoj neprevarljivi sud. Svetom ju je proglasio 24. svibnja 1900. tek papa Leon XIII., nazvavši je “dragocjenim biserom Umbrije”. U Casciji je u čast njihove svetice mističarke podignuto veliko svetište, a pobožnost prema njoj veoma se raširila i po Španjolskoj, Portugalu, Latinskoj Americi, Filipinima, Sjedinjenim Američkim Državama. Po svim tim zemljama svetici su u čast podignute brojne crkve, a njezin se blagdan posvuda svečano slavi.

Naročito je zazivaju u bezizlaznim situacijama, teškim neizlječivim bolestima poput raka. Uz to je zazivaju i žene željne djece.

Molitva svetoj Riti u nevolji

Sveta zaštitnice nevoljnika, sveta Rito, bila si ponizna, čista i strpljiva. Tvoje molbe nebeski Zaručnik ne odbija, stoga te molim da isprosiš za me od našega Uskrsnuloga Isusa molbu koju ti upućujem…

Milostiva mi budi na veliku slavu Božju, da te slavim i hvalim u vijeke. Slavna sveta Rito, ti si čudesno sudjelovala u muci Gospodina našega Isusa Krista. Isprosi za me milost da pokorno podnosim teškoće ovoga života i zaštiti me u svim mojim nevoljama. Amen.

Preuzeto s bitno.net

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 22. SVIBNJA 2024.

MISNA ČITANJA – 22. SVIBNJA 2024.

Tko nije protiv nas, za nas je.

VII. tjedan kroz godinu

Srijeda, 22. 05. 2024.

Svagdan’ili: Sv. Rita iz Cascie, redovnica

ČITANJA:
Jak 4,13-17; Ps 49,2-3.6-11; Mk 9,38-40

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Rita, Jelena, Renata, Jagoda, Milan

Prvo čitanje:

Jak 4, 13-17

Što je vaš život? Govorite dakle: »Htjedne li Gospodin!«

Čitanje Poslanice svetoga Jakova apostola

Predragi! De sada, vi što govorite: »Danas ili sutra otići ćemo u taj i taj grad, provesti ondje godinu, trgovati i zaraditi«, a ne znate što će sutra biti. Ta što je vaš život? Dašak ste što se načas pojavi i zatim nestane! Umjesto da govorite: »Htjedne li Gospodin, živjet ćemo i učiniti ovo ili ono«, vi se razmećete svojim hvastanjima! Svako je takvo hvastanje opako. Znati dakle dobro činiti, a ne činiti — grijeh je.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 49, 2-3.6-11

Pripjev:

Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!

Poslušajte ovo, svi narodi,
čujte, svi stanovnici zemlje,
vi, djeco puka, i vi, odličnici,
bogati i siromašni zajedno!

Što da se bojim u danima nesreće
kad me opkoli zloba spletkarâ
koji se u blago svoje uzdaju
i silnim se hvale bogatstvom?

Ta nitko sebe ne može otkupiti
ni za sebe dati Bogu otkupninu:
životu je cijena previsoka,
i nikada je neće platiti
tko želi živjeti dovijeka
i ne vidjeti jamu grobnu.

Jer, i mudri umiru,
pogiba i luđak i bezumnik:
bogatstvo svoje ostavlja drugima.

Evanđelje:

Mk 9, 38-40

Tko nije protiv nas, za nas je.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Ivan reče Isusu: »Učitelju, vidjesmo jednoga kako u tvoje ime izgoni zloduhe. Mi smo mu branili jer ne ide s nama.« A Isus reče: »Ne branite mu! Jer nitko ne može učiniti nešto silno u moje ime pa me ubrzo zatim pogrditi. Tko nije protiv nas, za nas je.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. KRISTOFOR MAGALLANES

SVETAC DANA – SV. KRISTOFOR MAGALLANES

Sveti Cristóbal Magallanes Jara, također poznat kao Kristofor, rođen je u mjestu Totatiche u pokrajini Jalisco u Meksiku, 30. srpnja 1869.

Odgojen je u seoskoj obitelji Rafaela Magallanesa i Clare Jara, koji su pretežno živjeli kao zemljoradnici, nadničari i težaci. Kao dječak i mladić za život je zarađivao čuvajući stoku. S 19 godina stupio je u sjemenište San José u Guadalajari. Za svećenika je zaređen u dobi od 30 godina u crkvi Santa Teresa u Guadalajari gdje je kasnije djelovao kao kapelan Škole za umjetnost i djela Duha Svetoga.

Kao župnik u svom rodnom gradu Totaticheu pomogao je u osnivanju škole, razvoju trgovine prerade drveta i planiranja hidroloških radova, uključujući izgradnju brane koja bi poboljšala kvalitetu života mjesnog stanovništva.

Za svog pastoralnog rada posebno se istaknuo u evangelizaciji autohtonih Huichol ljudi zbog kojih je kasnije i osnovao katoličku misiju u njihovu gradu Azqueltánu.

Kada je antikatolička vlada uredbama zatvorila sjemenište u Guadalajari 1914., otac Magallanes je otvorio sjemenište u svojoj župi. U srpnju sljedeće godine već je djelovalo sjemenište sa 17 mladića koje je priznao mjesni nadbiskup.

Za vrijeme svog svećeničkog djelovanja Magallanes je propovijedao protiv oružane pobune, ali je bio lažno optužen za njezino promicanje. Uhićen je 21. svibnja 1927., idući k lokalnoj farmi gdje je trebao slaviti sv. misu. Optužen je za poticanje pobune protiv antikatoličke vlade te je pogubljen. Kako piše na sveci.net, svojim krvnicima je darovao svoje vrijednosti, podijelio im oprost, a posljednje riječi su mu bile: „Umirem nevin i molim se Bogu da će moja krv posluži ujedinjenu sve meksičke braće“.

Svetim ga je 21. svibnja 2000. proglasio Sv. Ivan Pavao II. zajedno s još 24 mučenika meksičke revolucije.

Preuzeto s nedjelja.ba

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 21. SVIBNJA 2024.

MISNA ČITANJA – 21. SVIBNJA 2024.

Sin Čovječji predaje se … Tko želi biti prvi, neka bude od svih posljednji!

VII. tjedan kroz godinu

Utorak, 21. 05. 2024.

Svagdan

ČITANJA:
Jak 4,1-10; Ps 55,7-11.23; Mk 9,30-37

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Kristofor, Timotej, Dubravka, Eugen

Prvo čitanje:

Jak 4, 1-10

Ištete, a ne primate jer loše ištete.

Čitanje Poslanice svetoga Jakova apostola

Predragi! Odakle ratovi, odakle borbe među vama? Zar ne odavde: od pohota što vojuju u udovima vašim? Žudite, a nemate; ubijate i hlepite, a ne možete postići; borite se i ratujete. Nemate jer ne ištete. Ištete, a ne primate jer rđavo ištete: da u pohotama svojim potratite.

Preljubnici! Ne znate li da je prijateljstvo sa svijetom neprijateljstvo prema Bogu? Tko god dakle hoće da bude prijatelj svijeta, promeće se u neprijatelja Božjega. Ili mislite da Pismo uzalud veli: Ljubomorno čezne za duhom što ga nastani u nama? A daje on i veću milost. Zato govori:

»Bog se oholima protivi,

a poniznima daje milost.«

Podložite se dakle Bogu!

Oduprite se đavlu

i pobjeći će od vas!

Približite se Bogu

i on će se približiti vama!

Očistite ruke, grešnici!

Očistite srca, dvoličnjaci!

Zakukajte, protužite, proplačite!

Smijeh vaš nek se u plač obrati

i radost u žalost!

Ponizite se pred Gospodinom

i on će vas uzvisiti!

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 55, 7-11.23

Pripjev:

Povjeri Gospodinu svoju brigu, i on će te pokrijepiti.

Zavapih: »O, da su mi krila golubinja,
odletio bih da otpočinem!
Daleko, daleko bih letio,
u pustinji se nastanio;
brzo bih si potražio sklonište
od bijesne oluje i vihora.«

Smeti ih, Gospodine, podvoji im jezike,
jer nasilje i svađu vidim u gradu:
danju i noću zidinama kruže.

Povjeri Gospodinu svu svoju brigu,
i on će te pokrijepiti:
neće dati da ikada posrne pravednik.

Evanđelje:

Mk 9, 30-37

Sin Čovječji predaje se … Tko želi biti prvi, neka bude od svih posljednji!

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Otišavši s gore, Isus i njegovi učenici prolažahu kroz Galileju. On ne htjede da to itko sazna. Jer poučavaše svoje učenike. Govoraše im: »Sin Čovječji predaje se u ruke ljudima. Ubit će ga, ali će on, ubijen, nakon tri dana ustati.« No oni ne razumješe te besjede, a bojahu ga se pitati.

I dođoše u Kafarnaum. I već u kući upita ih: »Što ste putem raspravljali?« A oni umukoše jer putem među sobom razgovarahu o tome tko je najveći. On sjede i dozove dvanaestoricu te im reče: »Ako tko želi biti prvi, neka bude od svih posljednji i svima poslužitelj!« I uzme dijete, postavi ga posred njih, zagrli ga i reče im: »Tko god jedno ovakvo dijete primi u moje ime, mene prima. A tko mene prima, ne prima mene, nego onoga koji mene posla.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

Blažena Djevica Marija Majka Crkve

Blažena Djevica Marija Majka Crkve

Na Duhovski ponedjeljak Crkva slavi blagdan Marije Majke Crkve, koji nas posebno poziva na promišljanje o ulozi Marije u Crkvi.

Marija se nalazi u skupu onih koji su iščekivali silazak Duha Svetoga. Ona okuplja apostole i učenike oko sebe i tako im je svima Majka. No, u skupu se nalaze i ”braća Isusova”. To se može odnositi na stvarnu rodbinu Isusovu, ali i na prve vjernike za koje Isus kaže: ‘onaj koji sluša i vrši Riječ moga Oca, on mi je i brat i sestra i majka.’

U današnjem Evanđelju Krist daje Ivanu Mariju za majku. Tu Isus ne misli samo na to da Ivan pazi na Njegovu Majku nakon Njegove smrti, već daje preko Ivana Mariju za Majku svima apostolima i učenicima, a neposredno i nama. Mi danas ne moramo kao Ivan brinuti o zemaljskim potrebama Kristove Majke, ali moramo nasljedovati Njezinu vjeru. Krist s križa daje Mariji Ivana za sina, te tako preko ”ljubljenog učenika” Marija postaje Majka apostola, Kraljica apostola, ali i Majka Crkve. Marija je Ona koja okuplja Crkvu, Ona oko koje se Crkva okuplja i Ona koja Crkvu zagovara kod Njezina Sina. Marija je u punom smislu Majka Crkve. Dajući svoju Majku da bude Majka Crkve nakon Njegova odlaska na Nebo i silaska Duha Svetoga, Isus nas prepušta Majci, koja nam je sada Zagovornica i Posrednica.

Kod nas se štovanje Marije Majke Crkve proširilo na poticaj blagopokojnog zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića, na čiju je molbu sv. papa Ivan Pavao II., 5. ožujka 1979. godine odobrio uvođenje blagdana Blažene Djevice Marije Majke Crkve za cijelo područje Biskupske konferencije bivše Jugoslavije, te je također odredio da se on slavi svake godine na Duhovski ponedjeljak.

Ugledajući se na Mariju, Majku Isusa Krista i nasljedujući njezinu življenu vjeru, Crkva isto postaje majka što rađa Božju djecu. O tome govori Drugi vatikanski sabor: ‘Crkva promatrajući Marijinu otajstvenu svetost i nasljedujući njezinu ljubav, i vjerno izvršavajući Očevu volju, po vjerno primljenoj Božjoj riječi i sama postaje majkom: jer propovijedanjem i krštenjem rađa na nov i besmrtan život djecu začetu po Duhu Svetomu i od Boga rođenu.’

Marija se u našem narodu rado naziva Majkom i mnogi joj se vjernici s punim pouzdanjem obraćaju moleći upravo njezin Majčinski zagovor, s pravom osjećajući u njemu posebnu nadu i iznimnu snagu.

Mariji Majki Crkve posvećene su mnoge crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva: Zagreb-Trnovčica, Plitvice, Garevac kod Modriče, Mostar-katedrala, Subotica. (zupajastrebarsko.hr)

Molitva Mariji Majci Crkve

Marijo, Majko Kristova i Majko Crkve, srce naše kliče od radosti što si naša Majka, a mi Tvoja djeca. Ti si postala naša Majka kada Te umirući Isus predao nama za Majku. Ujedinjena u molitvi s apostolima, Tvoje je duhovno majčinstvo sveto. Od tada pa do danas nastavljaš duhovno rađati i odgajati nove sinove i kćeri, koji se po sakramentima Tvoga Sina ugrađuju u svetu Crkvu – Hram Božji.

Čuvaj Majko cijelu Crkvu! Budi uvijek uz našeg svetog oca papu, biskupe i svećenike. Izmoli im jakost da neustrašivo navještaju i svjedoče Božju Istinu. Nastani se u našim obiteljima da u njima vlada ozračje nazaretskog doma: ljubav, radost, mir i odanost volji Očevoj.

Tebi povjeravamo našu mladež; vodi ih putem Svoga Sina da ne posrću kroz tolike pogibelji zemaljskog života. Zakrili nas Majčinskim rukama i čuvaj od tolikih neprijatelja koji žele uništiti svetu vjeru u ljudskim dušama.

U tolikim našim svakodnevnim tjeskobama, žalostima, duševnim i tjelesnim bolestima, utječemo se Tvom Majčinskom Srcu koje najbolje pozna svu radost nadanja i sve muke stradanja.

Pomozi nam ustrajati u molitvi Crkve da se pokorom čistimo od grijeha, svakodnevno napredujemo u kreposnom življenju, te da sveto umremo u Tvom naručju, a u nebu se radujemo s Tobom i Sinom Tvojim, koji s Ocem i Duhom.

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 20. SVIBNJA 2024.

MISNA ČITANJA – 20. SVIBNJA 2024.

Evo ti sina! Evo ti majke!

VII. tjedan kroz godinu

Ponedjeljak, 20. 05. 2024.

Bl. Djevica Marija Majka Crkve

Spomendan

ČITANJA:
vl.: Post 3,9-15.20; Jdt 13,18b-19; Iv 19,25-27

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Bernardin Sijenski, Lidija, Zlatka, Zlata, Gvido

Prvo čitanje:

Post 3, 9-15.20

Neprijateljstvo ja zamećem između roda tvojega i roda ženina.

Čitanje Knjige postanka

Gospodin, Bog, zovne čovjeka: »Gdje si?« reče mu. On odgovori: »Čuo sam tvoj glas u vrtu, ali se pobojah jer sam gol pa se sakrih.« Nato mu reče: »Tko ti otkri da si gol? Da nisi jeo sa stabla s kojega sam ti zabranio jesti?« Čovjek odgovori: »Žena koju si mi dao — ona mi je dala sa stabla pa sam jeo.« Gospodin, Bog, reče ženi: »Što si to učinila?« »Zmija me prevarila, pa sam jela« odgovori žena.

Nato Gospodin, Bog, reče zmiji: »Jer si to učinila,

prokleta bila među svim životinjama i svom zvjeradi! Po trbuhu svome puzat ćeš

i zemlju jesti sveg života svog! Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene,

između roda tvojega i roda njezina: On će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu.« Svojoj ženi čovjek nadjene ime Eva, jer je majka svima živima.

Riječ je Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Jdt 13,18b-19

Pripjev:

Ti si uzvišena dika roda našega!

Blagoslovljena bila, kćeri, od Boga Svevišnjega,
više od svih drugih žena na zemlji!
Blagoslovljen Gospodin Bog, stvoritelj neba i zemlje,
koji te vodio da odsiječeš glavu vođi neprijatelja naših!

Jer tvoje pouzdanje neće iščeznuti iz srdaca ljudi,
nego će se oni dovijeka sjećati Božje moći.

Evanđelje:

Iv 19,25-34

Evo ti sina! Evo ti majke!

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Uz križ su Isusov stajale majka njegova, zatim sestra njegove majke, Marija Kleofina, i Marija Magdalena. Kad Isus vidje majku i kraj nje učenika kojega je ljubio, reče majci: »Ženo! Evo ti sina!« Zatim reče učeniku: »Evo ti majke!« I od toga časa uze je učenik k sebi!

Riječ je Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Molitve

Krunica i litanije Duhu Svetom

Krunica i litanije Duhu Svetom

Na tri mala zrna moli se:
1. koji neka nam po Duhu Svetom umnoži vjeru.
2. koji neka nam po Duhu svetom učvrsti nadu.
3. koji neka nam po Duhu Svetom usavrši ljubav.

Moli se na običnu krunicu, Poslije riječi “Isus” dodaju se otajstva krunice:

1. koji neka osposobi naše srce da primimo puninu milosti Duha Svetoga!

2. koji neka nam izmoli Duha Svetoga i umnoži i ojača u nama tri bogoslovne kreposti!

3. koji neka nas po Duhu Svetom jača, prosvjetljuje, upravlja, vlada nad nama, vodi nas i posvećuje!

4. koji neka zapali (užeze) naše srce ljubavlju Duha Svetoga i napuni ga dubokom poniznošću, blagošću, strpljivošću, odanošću, predanjem, jakošću i svetošću!

5. koji neka nam izmoli sedam darova i dvanaest plodova Duha Svetoga udijeli nam sva dobra i odvrati od nas svako zlo!

Na kraju moli:
Duše Sveti, dođi u moje srce i svojom moći privuci me k Sebi. Daj mi Svoju ljubav i Svoj strah. Čuvaj me, ljubavlju, Sveti moj oče i mili moj Gospodine, pomozi mi u svakome mome radu. Amen.

Krunica Duhu Svetom (kratka)

  • Dođi, Duše Sveti, Duše mudrosti, i vladaj u mom srcu! Slava Ocu…
  • Dođi, Duše Sveti, Duše razuma, i rasvijetli moju tamu! Slava Ocu…
  • Dođi, Duše Sveti, Duše savjeta, i vodi me putem istine! Slava Ocu…
  • Dođi, Duše Sveti, Duše jakosti, i utvrdi me u krepostima! Slava Ocu…
  • Dođi, Duše Sveti, Duše znanja, i uči me znanju ljubavi! Slava Ocu…
  • Dođi, Duše Sveti, Duše pobožnosti, i učini me pobožnim! Slava Ocu…
  • Dođi, Duše Sveti, Duše straha Božjega, i čuvaj me od grijeha! Slava Ocu…

“A kad dođe On, Duh istine, uvest će vas u svu istinu.”

(Ako imate dovoljno vremena, možete ponoviti ovu krunicu tri puta)

Litanije Duhu Svetom

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Oče, nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Duše, koji od Oca i Sina izlaziš, smiluj nam se!
Duše, koji si s Ocem i sinom zajedničar iste slave, smiluj nam se!
Duše, koji si govorio po prorocima, smiluj nam se!
Duše, koji na Isusu počivaš, smiluj nam se!
Duše, koji u Crkvi živiš, smiluj nam se!
Duše, koji nas s Kristom sjedinjuješ, smiluj nam se!

Ti, Daru Boga živoga, smiluj nam se!
Ti, duhu života, smiluj nam se!
Ti, vatro s neba, smiluj nam se!
Ti, prisutni u kršćanima, smiluj nam se!
Ti, pomoćniče u molitvi, smiluj nam se!
Ti, založe otkupljenja, smiluj nam se!

Duše znanja i mudrosti, smiluj nam se!
Duše savjeta i jakosti, smiluj nam se!
Duše spoznanja i pobožnosti, smiluj nam se!
Duše straha Božjega, smiluj nam se!
Duše vjere i nade, smiluj nam se!
Duše ljubavi, smiluj nam se!

Utjeho napuštenih, smiluj nam se!
Životvorni izvoru u pustinji, smiluj nam se!
Skrivena snago u slabima, smiluj nam se!
Tiha silo u strpljivima, smiluj nam se!
Radosti djece Božje, smiluj nam se!
Gostu prijatelja Isusovih, smiluj nam se!

Duše, koji mijenjaš ljudska srca, smiluj nam se!
Duše, koji nam otvaraš oči, smiluj nam se!
Duše, koji nam liječiš uši, smiluj nam se!
Duše, koji nam odrješuješ jezik, smiluj nam se!
Duše u kojem smo pomazani, smiluj nam se!
Duše, u kojem imamo poslanje, smiluj nam se!

Ti, pomirenje grešnika, smiluj nam se!
Ti, pomoći priznavalaca, smiluj nam se!
Ti, učitelju Kristovih svjedoka, smiluj nam se!
Ti, snago ljubavi prema bližnjemu i jakosti mučenika, smiluj nam se!
Ti, milino sviju svetih, smiluj nam se!

Duše istine, smiluj nam se!
Duše, jakosti, smiluj nam se!
Duše milosrđa, smiluj nam se!
Duše slobode, smiluj nam se!
Duše jedinstva, smiluj nam se!
Duše svetosti, smiluj nam se!

Na sljedeće zazive odgovaramo: Oslobodi nas, Duše Sveti!

Od svakoga zla: Oslobodi nas, Duše Sveti!
Od svakoga grijeha: Oslobodi nas, Duše Sveti!
Od nevjere i praznovjerja: Oslobodi nas, Duše Sveti!
Od očaja i preuzetnosti: Oslobodi nas, Duše Sveti!
Od duha mržnje i osvete: Oslobodi nas, Duše Sveti!
Od duha zavisti i ljubomore: Oslobodi nas, Duše Sveti!
Od duha oholosti: Oslobodi nas, Duše Sveti!
Od zatvorenosti za istinu: Oslobodi nas, Duše Sveti!
Od svake neumjerenosti: Oslobodi nas, Duše Sveti!
Od duha bludnosti: Oslobodi nas, Duše Sveti!
Od svakoga straha: Oslobodi nas, Duše Sveti!
Od svađe i zavade: Oslobodi nas, Duše Sveti!
Od tromosti i mlakosti: Oslobodi nas, Duše Sveti!
Od nemara za nadahnuća tvoja: Oslobodi nas, Duše Sveti!
Od zatvorenosti za ljubav: Oslobodi nas, Duše Sveti!

Na sljedeće zazive odgovaramo: Dođi, Duše Sveti!

Obnovi lice zemlje: Dođi, Duše Sveti!
Stanuj u našim srcima: Dođi, Duše Sveti!
Zapali oganj svoje ljubavi: Dođi, Duše Sveti!
Nauči nas moliti: Dođi, Duše Sveti!
Pomozi nam kad smo slabi: Dođi, Duše Sveti!
Tješi nas kao tješitelj: Dođi, Duše Sveti!
Daj nam čisto srce: Dođi, Duše Sveti!
U tjeskobi budi s nama: Dođi, Duše Sveti!
Vodi nas putovima svojim: Dođi, Duše Sveti!
Otkrivaj što nam je činiti: Dođi, Duše Sveti!
Oduševi nas za Kraljevstvo Božje: Dođi, Duše Sveti!
Sjedini sve kršćane: Dođi, Duše Sveti!
Posveti svoju Crkvu: Dođi, Duše Sveti!
Dovrši što si u nama započeo: Dođi, Duše Sveti!

Na sljedeće zazive odgovaramo: Molimo te, Duše Sveti!

Da budemo prava crkva Kristova, Molimo te, Duše Sveti!
Da se istini otvaramo, Molimo te, Duše Sveti!
Da svoju nadu na Krista stavljamo, Molimo te, Duše Sveti!
Da svoje bližnje istinski ljubimo, Molimo te, Duše Sveti!
Da Boga iznad svega volimo, Molimo te, Duše Sveti!
Da budemo pravi Isusovi učenici, Molimo te, Duše Sveti!
Da svoju krivnju iskreno priznajemo, Molimo te, Duše Sveti!
Da se često ispovijedamo, Molimo te, Duše Sveti!
Da svi koji lutaju pronađu put k istini, Molimo te, Duše Sveti!
Da se grešnici od svoje zloće oslobode, Molimo te, Duše Sveti!
Da se bezbožnici Bogu obrate, Molimo te, Duše Sveti!

Da hrabro po milosti krštenja živimo, Molimo te, Duše Sveti!
Da prema snazi potvrde djelujemo, Molimo te, Duše Sveti!
Da se kruhom s neba hranimo, Molimo te, Duše Sveti!
Da oproštenje od Oca nalazimo, Molimo te, Duše Sveti!
Da bolesnici zdravlje postignu,Molimo te, Duše Sveti!
Da službenici crkve spasenje posjeduju, Molimo te, Duše Sveti!
Da se bračni drugovi u ljubavi učvrste, Molimo te, Duše Sveti!
Da umiruću u Gospodinu preminu, Molimo te, Duše Sveti!
Da naši pokojnici u nebo dođu, Molimo te, Duše Sveti!
Da vjerno Gospodina iščekujemo, Molimo te, Duše Sveti!
Da Kraljevstvo Božje dođe, Molimo te, Duše Sveti!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

Pomolimo se:
Molimo te Gospodine, neka tvoj božanski duh po svom beskrajnom milosrđu očisti naša srca i od svih nas zala oslobodi! Po Kristu Gospodinu našem! Amen.

Molitva za izljev Duha Svetoga

“Gospodine Isuse, vjerujem da si mi po sakramentu krštenja, potvrde i euharistije već udijelio svoga Duha u punini kao darove. Nekad nisam bio svjestan da boraviš u meni. Sada sam svjestan tvoje prisutnosti i tvoje ljubavi. Isuse, Sine Božji, smiluj se meni grešniku. Prihvaćam te, Gospodine Isuse, u svom srcu i u svom životu. Želim da budeš moj apsolutni Gospodar. Od sada moj život potpuno pripada tebi. Predajem ti se kao svoje Gospodinu i Spasitelju. Svjesno i slobodno prihvaćam sakramente koje sam primio u mladosti možda s nedovoljno volje, vjere u znanja o njihovoj snazi. Molim te da sada obnoviš u meni snagu svih primljenih svetih sakramenata. Oslobodi i otpusti u meni svoga Duha u punini. Udijeli mi novo izlijevanje Duha u dušu. Molim te da u potpunosti oživiš svoga duha u meni. Krsti me u Duhu i vatri svoje ljubavi! Duše Sveti, pokreni se u meni. Od ovog časa uzmi me, promijeni me, koristi se mnome, oblikuj me. Ojačaj u meni ljubav za Isusa. To te molim po zagovoru majke Marije, zaručnice Duha Svetoga.”

Nastavi čitati
By
In Molitve

Molitva za izljev Duha Svetoga

Molitva za izljev Duha Svetoga

“Gospodine Isuse, vjerujem da si mi po sakramentu krštenja, potvrde i euharistije već udijelio svoga Duha u punini kao darove. Nekad nisam bio svjestan da boraviš u meni. Sada sam svjestan tvoje prisutnosti i tvoje ljubavi. Isuse, Sine Božji, smiluj se meni grešniku. Prihvaćam te, Gospodine Isuse, u svom srcu i u svom životu. Želim da budeš moj apsolutni Gospodar. Od sada moj život potpuno pripada tebi. Predajem ti se kao svome Gospodinu i Spasitelju. Svjesno i slobodno prihvaćam sakramente koje sam primio u mladosti možda s nedovoljno volje, vjere i znanja o njihovoj snazi. Molim te da sada obnoviš u meni snagu svih primljenih svetih sakramenata. Oslobodi i otpusti u meni svoga Duha u punini. Udijeli mi novo izlijevanje Duha u dušu. Molim te da u potpunosti oživiš svoga duha u meni. Krsti me u Duhu i vatri svoje ljubavi! Duše Sveti, pokreni se u meni. Od ovog časa uzmi me, promijeni me, koristi se mnome, oblikuj me. Ojačaj u meni ljubav za Isusa. To  te molim po zagovoru majke Marije, zaručnice Duha Svetoga.”

Nastavi čitati
By
In Vjera

Fra Petar Ljubičić: Duhovi – “rođendan” Crkve čiji smo i mi članovi

Fra Petar Ljubičić: Duhovi – “rođendan” Crkve čiji smo i mi članovi

Svetkovina Duhova je jedan od najvećih blagdana koje slavimo. Spominjemo se trenutka kada je Duh Božji ispunio prvu malu Kristovu zajednicu. Ali to je i naš blagdan, jer su Duhovi “rođendan” Crkve, čiji smo i mi članovi.

Tko je Duh Sveti…? Duh Sv. je ljubav Oca i Sina, treća božanska osoba Presvetoga Trojstva. To je nezasluženi dar, milost koja boravi u nama. On nas čini novim stvorenjem, sli-kom Božjom, postajemo slični Kristu, savršeni ljudi. Duh Sveti nas uči, savjetuje, opominje, tješi, vodi, brani, čuva. Pomaže nam strpljivo nositi križ, svladati napasti, savjesno ispunjavati kršćanske dužnosti. Uči nas moliti.

Duh Sveti je zagrlio našu dušu na sv. krštenju, u njoj se nastanio i uvijek je u njoj dok ga teškim grijehom ne potjeramo. Duh ostvaruje stalnu Kristovu prisutnost u njegovoj zajed-nici. Duh Sveti nas sabire, vodi i prati. Njegovim poticajem dublje poniremo u riječ Svetoga pisma, a njegovom snagom svijetu želimo prenijeti Kristovo spasenje. Ne zaboravimo, nije dosta da Bog bude nad nama i s nama, nego upravo u nama, – to je Duh Sveti.

Kako je to divno uređeno: Ocu se pripisuje stvaranje, Sinu otkupljnje, Duhu Svetome posvećenje! Prosvjetljuje nas da spoznamo istinu, jača nas da istinu ispovijedamo i po njoj živimo. Isus nije k nama došao da prošeta i ode nego da boravi s nama i među nama. Došao je da ostane ovdje, da snagom svoga Duha ovu zemlju pretvori u nebo, čovječanstvo u Božju obitelj, svako ljudsko biće u dijete Božje.

Krist je najprije obećao svojim apostolima Duha: “Ja ću moliti Oca i dat će vam drugog Branitelja koji će ostati s vama zauvijek“. (lv l4, 16). Krist je ispunio svoje obećanje. Pedeset dana poslije Isusova uskrsnuća ili deseti dan nakon svoga uzašašća na nebo ostvarilo se što je Isus obećao. Duh Sveti je sišao nad apostole. Svi su se napunili Duha Svetoga i njegovo djelovanje bilo je očito.

Znamo kako su apostoli doživjeli svoje Duhove: šumom vjetra i plamenim jezicima Duh Sveti obilježio je svoj dolazak i posebnu svoju osobnu prisutnost u duhu i srcu apostola što će tako obogatiti njihov život i pratiti njihovu sudbinu. Napisano je: “Svi se oni napuniše Duha Svetoga te počeše govoriti tuđim jezicima, kako im je već Duh nadahnjivao da govore.” Otada se njihov život promijenio i njihova riječ ima Božju snagu – i 12 Židova – ribara, 12 plašljivih neznalica, razići će se svijetom, da propovijedaju, da ga obogate Bogom, riječju i krvlju Raspetoga…

Ivan nam u današnjem evanđelju govori da je ovo poslanje Duha počelo već na Uskrs. Dogodilo se kod prvoga Isusovog susreta sa učenicima i na istom mjestu gdje je (kako pripovijedaju Djela apostolska), pedeset dana – kasnije – danas – vidljivo sišao Duh Sveti.
Vidljivo je sišao ne samo na apostole nego se to očito odrazilo na svima koji su slušali njiho-vo propovijedanje i koji se dadoše krstiti. Ovaj put je, dakle, Duh ušao u ovaj svijet.  Prema tome, slanje Duha je Kristovo uskrsno djelo, uskrsni dar. Sam je Uskrsnuli izvor tog Duha, njegov nositelj i djelitelj (“dahne u njih… primite Duha…!”).

Do dolaska Duha Svetoga i pored Kristovih napora, bijahu apostoli tvrda srca i slabi. Ali dolaskom Duha Svetoga učvršćeni u istini, neustrašivo propovijedaju raspetoga Krista, junački snose progonstvo, zatvor i bičevanje. Radosni su što za Krista trpe progonstvo. Bili su sigurni da su našli ispravan put za svoju životnu i vječnu sreću. Postali su sigurni da nema druge istine osim one koju im je kazivao Isus. Postali su uvjereni da nema drugoga puta koji im je Isus zacrtao. Oni su se osjećali kao najsretniji ljudi na svijetu i osjetili su potrebu da svoju sreću i drugima navijeste.

Davno su bili prvi Duhovi, ali Duhovi neprestano traju, trajno se ponavljaju: svatko od nas svoje Duhove doživljava na dan primanja sv. krizme. Nismo čuli šum “silnog vjetra”, nismo vidjeli plamene, ali primili smo “pečat dara Duha Svetoga”, još jednom obogatili smo se Bogom – darovima Duha.

Ne zaboravimo: Sa sakramentom svete potvrde osvjedočeni vjernik prima obilje novih milosti – sedam darova Duha Svetoga koji će mu pomoći u životu, radu i rastu kako bi pos-tao sve sličniji svome Gospodinu, sve sposobniji da svjedoči za Gospodina: da izgrađujući sebe izgrađuje Crkvu Božju.

Ne zaboravimo: U potvrdi na dan svojih Duhova svatko od nas još jednom je obilježen, “opečaćen” Bogom – Duhom Svetim.

Potrebno je ponoviti: Duhovi neprestano traju. Svi trebamo istine, snage i utjehe Duha Svetoga. Potrebna nam je milost kako bismo došli do Boga.

Mi putujemo u vječnost do svoje konačne sreće i mira – Duh Sveti osvjetljuje nam put; treba nam Božje istine; ako iskreno otvorimo oči, uho i srce, “napomenut će” nam je Duh Sveti. Budući da smo manje-više svi slabi i grješni, ne znamo je ni naći ni čuvati, potrebna nam je snaga, ustrajnost i jakost koju nam osigurava Duh Sveti.

Vidljivo je sišao ne samo na apostole nego se to očito odrazilo na svima koji su slušali njiho-vo propovijedanje i koji se dadoše krstiti. Ovaj put je, dakle, Duh ušao u ovaj svijet.  Prema tome, slanje Duha je Kristovo uskrsno djelo, uskrsni dar. Sam je Uskrsnuli izvor tog Duha, njegov nositelj i djelitelj (“dahne u njih… primite Duha…!”).

Do dolaska Duha Svetoga i pored Kristovih napora, bijahu apostoli tvrda srca i slabi. Ali dolaskom Duha Svetoga učvršćeni u istini, neustrašivo propovijedaju raspetoga Krista, junački snose progonstvo, zatvor i bičevanje. Radosni su što za Krista trpe progonstvo. Bili su sigurni da su našli ispravan put za svoju životnu i vječnu sreću. Postali su sigurni da nema druge istine osim one koju im je kazivao Isus. Postali su uvjereni da nema drugoga puta koji im je Isus zacrtao. Oni su se osjećali kao najsretniji ljudi na svijetu i osjetili su potrebu da svoju sreću i drugima navijeste.

Davno su bili prvi Duhovi, ali Duhovi neprestano traju, trajno se ponavljaju: svatko od nas svoje Duhove doživljava na dan primanja sv. krizme. Nismo čuli šum “silnog vjetra”, nismo vidjeli plamene, ali primili smo “pečat dara Duha Svetoga”, još jednom obogatili smo se Bogom – darovima Duha.

Ne zaboravimo: Sa sakramentom svete potvrde osvjedočeni vjernik prima obilje novih milosti – sedam darova Duha Svetoga koji će mu pomoći u životu, radu i rastu kako bi pos-tao sve sličniji svome Gospodinu, sve sposobniji da svjedoči za Gospodina: da izgrađujući sebe izgrađuje Crkvu Božju.

Ne zaboravimo: U potvrdi na dan svojih Duhova svatko od nas još jednom je obilježen, “opečaćen” Bogom – Duhom Svetim.

Potrebno je ponoviti: Duhovi neprestano traju. Svi trebamo istine, snage i utjehe Duha Svetoga. Potrebna nam je milost kako bismo došli do Boga.

Mi putujemo u vječnost do svoje konačne sreće i mira – Duh Sveti osvjetljuje nam put; treba nam Božje istine; ako iskreno otvorimo oči, uho i srce, “napomenut će” nam je Duh Sveti. Budući da smo manje-više svi slabi i grješni, ne znamo je ni naći ni čuvati, potrebna nam je snaga, ustrajnost i jakost koju nam osigurava Duh Sveti.

Svi smo manje-više patnici, snalaze nas razne poteškoće, u nevolji smo, utješiti nas može jedino sam Bog – snagom svoga Duha Tješitelj. Da bi nam olakšao život, Gospodin šalje nama i svojoj Crkvi Duha Tješitelja, Duha radosti i mira, Duha istine i snage.

Upravo Duh Sveti donosi mir i radost, utjehu i životnu sreću. On ujedinjuje osobe i pomaže u opraštanju i stvaranju novoga ozračja među ljudima. Zato su ljubav, praštanje i pomirenje preduvjeti kako da bi Duh Sveti mogao ispuniti naše srce kako bismo ga mogli svjedočiti i prenositi drugima.

Djelovanje Duha je očito i u crkvi. Duh Sveti ju posvećuje milošću, krjepostima i svojim darovima. I ona baš po Duhu posjeduje sigurnu istinu, jamstvo neprevarljivosti. Duh Sveti djeluje i u nama. Svjesni smo slabosti svoje volje i Kristovih riječi: “Bez mene ne možete ništa učiniti” (Iv 15,5) i riječi Sv. Pavla: “Sve mogu u onome koji mi daje snagu” (Fil 4,13).

Duh Sveti nam je poslan prije svega zato da dovede u red naš odnos prema Bogu i prema svijetu. Duh Sveti prosvjetljuje naš razum darom mudrosti da spoznajemo svrhu života; darom razuma da shvaćamo vjerske istine; darom znanja da druge poučavamo; darom savjeta da uklanjamo sumnje.

Duh Sveti jača našu volju darom jakosti da izdržimo u napastima i poteškoćama; darom pobožnosti da budemo poslušni Bogu; darom straha Božjega kako bi ljubili Boga i nikada ga ne uvrijedili. Bez ovih darova ljudski razum je slijep za vječne istine, a volja je nemoćna za dobro. Duh Sveti je ljubav. Žari naša srca ljubavlju prema Bogu i bližnjemu. Duh Sveti je tješitelj u žalosti, u tjeskobi, u osamljenosti, jer trajno stanuje i djeluje u nama.

Petrova propovijed na Duhove bila je očitovanje Duha kojim je on bio ispunjen, učinila je da je toga dana vjeru prihvatilo više od tri tisuće ljudi. To je prvo čudo Duha Svetoga. Sv. Petar je rekao mnoštvu: „Obratite se i neka se svaki od vas krsti u ime Isusa Krista za oproštenje grijeha, tada ćete primiti dar Duha Svetoga“.

Petar je snagom Duha Svetoga oživio mrtvace, ozdravio bolesne, čudesno je bio izbavljen iz Herodova zatočeništva. Najveći znak djelovanja Duha Svetoga bio je nutarnji obrat i promjena koja se vidjela na ljudima. Što moramo mi činiti? Kakav bi trebao biti naš stav prema Duhu Svetomu?

Potrebno je češće oživljavati vjeru u Duha Svetoga, treću osobu Presvetoga Trojstva. Buditi u sebi svijest o njegovoj ljubavi prema nama i o njegovoj prisutnosti u našoj duši. Odatle će se buditi u nama ljubav i zahvalnost prema njemu, želja da s njim razgovaramo da od njega molimo pomoć našem razumu, našoj krhkoj volji i našem hladnom srcu.
Zato prisluškujmo njegova nadahnuća i odazivajmo se njegovim poticajima. Sama činjenica da smo primili krštenje i potvrdu neće nas posvetiti. Potrebna je naša suradnja po ustrajnoj volji da činimo dobro i da se borimo protiv grijeha.

Duše Sveti, svojim svjetlom obasjaj svoju Crkvu! 
Obasjaj sve nas u ovim danima kušnja, nesigurnosti i nejasnih težnja. Obasjaj svojim svjetlom one koji ponizno traže istinu da se u njoj sretno smire. Prosvijetli nam pamet da nikada ne bi zamijenili istinu zabludom, dobro zlim. Oslobađaj nas nesporazuma.
Jačaj nas da ne smalakšemo pod udarcima života, čuvaj nas od napasti, pomozi nam svladati strasti i strpljivo podnijeti nepravde.

Daj da ostanemo čvrsti u vjeri, da ljubimo one koji nas ljube i one koji nas ne vole.
Tješitelju ubogih svoju utjehu podijeli svima koji trpe. Neka Tvoja utjeha unese svjetla u srca i duše koje guši tama očaja i boli.

“Mekšaj naše ćudi kamene, zagrij grudi ledene, ne daj nama putem zlim. Daj nam krjepost zaslužnu i smrt lijepu blaženu, daj vjekovit svima raj!” Amen.

Nastavi čitati
By
Učitaj više
Pin It