Author

FMteam

Browsing

Posveta crkve sv. Ivana Krstitelja u Rodoču

U nedjelju 23. lipnja 2024. u 19 sati na uočnicu blagdana sv. Ivana Krstitelja zaštitnika mjesta i crkve u Rodoču biti će posebno svečano. Nakon završetka gradnje ove prekrasne crkve dogoditi će se svečani čin posvete crkve i oltara. Sveti Ivan Krstitelj zaštitnik je Rodoča, a program proslave svoga zaštitnika rodočani već godinama proslavljaju svečano uz bogat vjerski i kulturni program. Crkva sv. Ivana Krstitelja ugrubo je izgrađena 2008. i 2009. godine. A proteklih godinu i tri mjeseca Crkva je uređena iznutra i izvana, od betonske građevine postala je prekrasna Božja kuća.

Misno slavlje posvete crkve i oltara predvoditi će mons. Petar Palić biskup mostarsko–duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.

Program počinje u 18,30 sati molitvom krunice, u 19 sati je sv. Misa s posvetom crkve i oltara nakon koje će biti blagoslov djece. Na sv. Misi pjevati će zborovi: sv. Ivana Krstitelja iz Rodoča, sv. Cecilija iz Mostara, zbor Krista Kralja iz Čitluka i zbor mladih Santo.

Nakon svečanog blagoslova u 20.30 sati biti će zajednička okrepa i druženje uz nastup Slavonia benda.

Iz župnog ureda pozivaju vas da se pridužite u molitvi i radosti koju želimo podijeliti sa svim ljudima dobre volje.

4. dan devetnice Kraljici Mira: Molimo za sve crkvene poglavare

1. MOLITVA KRALJICI MIRA

Majko Božja i majko naša Marijo, Kraljice Mira!
Došla si k nama da nas vodiš Bogu.
Isprosi nam od njega milost
da mu poput Tebe i mi mognemo ne samo reći:
«Neka mi bude po riječi Tvojoj!»,
nego to i ostvariti.
U Tvoje ruke stavljamo svoje ruke
Da nas kroz ove nevolje i poteškoće
dovedeš k Njemu.
Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

2. ZAZIV DUHA SVETOGA

O dođi Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno.

Darova sedam razdaješ,
ti prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
ti puniš usta besjedom.

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka.

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas
da svakog zla se klonimo.

Daj Oca da upoznamo
i Krista, Sina njegova.
I u te Duha njihova
da vjerujemo sveudilj.

Sva slava Ocu vječnomu
i uskrslomu Sinu mu
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sad i uvijeke. Amen.

S. Pošalji Duha svoga i postat će.
O. I obnovit ćeš lice zemlje.

Pomolimo se: Bože, koji si svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjesi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

3. SLAVNA OTAJSTVA KRUNICE

1. U prvom otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist treći dan po svojoj Muci i smrti slavno uskrsnuo od mrtvih, da više nikada ne umre.
Oče naš…  10 Zdravo Marijo…  i Slava Ocu

2. U drugom otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist četrdeset dana poslije svoga uskrsnuća uzašao na nebo i sjedi o desnu nebeskog Oca.
Oče naš…  10 Zdravo Marijo…  i Slava Ocu

3. U trećem otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist poslao Duha Svetoga nad apostole u prilici ognjenih jezika.
Oče naš…  10 Zdravo Marijo…  i Slava Ocu

4. U četvrtom otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je Blažena Djevica Marija preminula s ovoga svijeta, te kako je dušom i tijelom bila uznesena na nebo.
Oče naš…  10 Zdravo Marijo…  i Slava Ocu

5. U petom otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je Blaženu Djevicu Mariju okrunilo Presveto Trojstvo za kraljicu neba i zemlje, i razmišljat ćemo rajsko uživanje svih Svetih.
Oče naš…  10 Zdravo Marijo…  i Slava Ocu

Odlomci za razmišljanje

Isus im zatim ponovno progovori: «Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života.» (Iv 8, 12)

“Draga djeco! Danas sam sretna što vas vidim u ovolikom broju i što ste se odazvali i došli živjeti moje poruke. Pozivam vas, dječice, da budete moji radosni nositelji mira u ovom nemirnom svijetu. Molite za mir, da što prije zavlada vrijeme mira, što moje srce očekuje s nestrpljenjem. Ja sam vam, dječice, blizu, i zagovaram za svakog od vas pred Svevišnjim i sve vas blagoslivljam svojim majčinskim blagoslovom. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu!” (Poruka, 25. lipnja 1995.)

Srce je boravište gdje jesam, gdje stanujem (prema semitskom ili biblijskom izrazu: kamo se “spuštam”.) Ono je naše skriveno središte, nedohvatno našemu razumu i drugima; samo Duh Božji može ga proniknuti i spoznati. Ono je mjesto odluke, u dubini naših duševnih težnji; mjesto istine, u kojem izabiremo život ili smrt; mjesto susreta – budući da smo na sliku Božju, živimo u odnosu: srce je mjesto saveza. (2563)

4. LITANIJE GOSPINE

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!
Sveta Bogorodice, moli za nas!
Sveta Djevo djevica, moli za nas!
Majko Kristova, moli za nas!
Majko Crkve, moli za nas!
Majko Božje milosti, moli za nas!
Majko prebistra, moli za nas!
Majko prečista, moli za nas!
Majko neoskvrnjena, moli za nas!
Majko nepovrijeđena, moli za nas!

Majko ljubezna, moli za nas!
Majko divna, moli za nas!
Majko dobrog savjeta, moli za nas!
Majko Stvoriteljeva, moli za nas!
Majko Spasiteljeva, moli za nas!

Djevice premudra, moli za nas!
Djevice časna, moli za nas!
Djevice hvale dostojna, moli za nas!
Djevice moguća, moli za nas!
Djevice milostiva, moli za nas!
Djevice vjerna, moli za nas!

Ogledalo pravde, moli za nas!
Prijestolje mudrosti, moli za nas!
Uzroče naše radosti, moli za nas!
Posudo duhovna, moli za nas!
Posudo poštovana, moli za nas!
Posudo uzorna pobožnosti, moli za nas!
Ružo otajstvena, moli za nas!

Tornju Davidov, moli za nas!
Tornju bjelokosni, moli za nas!
Kućo zlatna, moli za nas!
Škrinjo zavjetna, moli za nas!
Vrata nebeska, moli za nas!
Zvijezdo jutarnja, moli za nas!
Zdravlje bolesnih, moli za nas!
Utočište grešnika, moli za nas!
Utjeho žalosnih, moli za nas!
Pomoćnice kršćana, moli za nas!

Kraljice anđela, moli za nas!
Kraljice patrijarha, moli za nas!
Kraljice proroka, moli za nas!
Kraljice apostola, moli za nas!
Kraljice mučenika, moli za nas!
Kraljice ispovijedalaca, moli za nas!
Kraljice djevica, moli za nas!

Kraljice sviju svetih, moli za nas!
Kraljice bez grijeha istočnoga začeta, moli za nas!
Kraljice na nebo uznesena, moli za nas!
Kraljice svete krunice, moli za nas!
Kraljice obitelji, moli za nas!
Kraljice mira, moli za nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine,
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

R. Moli za nas, sveta Bogorodice!
O. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!

Pomolimo se:
Dopusti nama, slugama svojim, molimo, Gospodine Bože, da se neprestano radujemo duševnom i tjelesnom zdravlju i da se slavnim zagovorom Blažene Marije, vazda djevice, izbavimo od sadašnje žalosti i naužijemo vječne radosti! Po Kristu Gospodinu našemu! Amen.

Završna molitva: Hvala ti Gospodine za tvoju ljubav, hvala ti na pozivu da srcem ostanemo u njoj i donosimo mnogo roda. Hvala ti što si na poseban način izabrao ovu župu darujući joj svoju Majku, Kraljicu Mira, da s ovog mjesta poziva svijet na mir i pomirenje, obraćenje kroz obnovljeni post i molitvu… Hvala ti za otvorenost svakog srce koje ju je znalo primiti i koje je dopustilo biti njen vidljivi lik za sve one ljude koji ovdje dolaze. Danas te molimo Gospodine, da učiniš ovu župu još većim znakom Božjeg Kraljevstva, i da njenim stanovnicima pomogneš biti radosnim i svetim plodovima Gospine nazočnosti. Amen.

SVETAC DANA – SV. ROMUALD

Sveti Romuald: njegovo ime je langobardskoga porijekla i znači: koji silovito zapovijeda

Romuald, utemeljitelj samotnjačkih samostana, prepunih mira i tišine, vodio je nadasve nemiran i lutalački život.

Poslije prvih godina provedenih u lakomislenosti, mladi Romauld osjeća potrebu da se posveti asketskom životu i šutnji.

Rođen u Ravenni oko god. 952., u bogatoj plemićkoj obitelji, s 20 godina ušao je u benediktinski samostan, kojega je, međutim, napustio kako bi se posvetio pustinjačkom životu. Neko se vrijeme tako bio povukao u brda talijanske pokrajine Veneto, ali ni ondje nije pronašao to što je tražio. U daljnjoj se potrazi povukao u španjolski samostan Cuxa. 10 godina kasnije, eto ga opet u Ravenni, kao opata Saint Appolinairea. Iduće se godine, nemirniji no ikada, našao u Montecassinu, gdje je napokon pronašao svoj put: nešto između monaškoga i pustinjačkoga života, koji se sastojao u radu, ali nadasve razmatranju i samoći. Na tragu te potrebe, što su je dijelili i brojni drugi mladići, procvjetao je niz vjerskih zajednica u različitim mjestima Italije.

Zajednica je kasnije dobila ime po jednome od njih: i danas su poznati kao ”camaldolesi”, prema mjestu Camaldoli. Tijekom stoljeća podijelile su se u dvije kongregacije, jednu pustinjačkog, drugu monaškog karaktera.

Romuald je preminuo u samostanu u Val di Castru 1027.g. No, prije nego je tako pronašao konačni mir, morao je podnijeti najrazličitije poteškoće: progonstva, dvojbe, pa čak i nepravednu ekskomunikaciju.

Posmrtni mu ostaci počivaju u mjestu Fabrianu, kamo su premješteni god. 1481.

Sveti Petar Damiani, autor njegova životopisa, ovako nam prenosi njegov mirni prelazak: “Jednoga je dana uvidio kako ga snaga polako napušta te ga je bio svladao golem umor. Oko zalaza sunca, naložio je dvojici braće, koja su mu pomagala neka pođu, dobro zatvore vrata te se vrate u zoru idućega dana kako bi zajedno izmolili Jutarnju. Zabrinuti za dobrobit svoga učitelja, nevoljko su ga poslušali te su se – umjesto da legnu – sakrili u blizini njegove ćelije, kao da moraju čuvati neko dragocjeno blago. Nakon nekog vremena, iako su dobro naćulili uši, nisu ga više čuli nikako, niti nikakav glas. Pretpostavljajući što se zbilo, nasilu su otvorili vrata i požurili se u ćeliju, da bi ondje pronašli beživotno sveto tijelo, kako leži na boku. Taj je nebeski biser ležao napušten, kako bi zatim bio časno položen u riznicu vrhovnoga Kralja.”

Ime Romuald je langobardskoga porijekla i znači: koji silovito zapovijeda.

Zaštitnik je kamaldoleškog reda.

MISNA ČITANJA – 19. LIPNJA 2024.

Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.

XI. tjedan kroz godinu

Srijeda, 19. 06. 2024.

Svagdan ‘ili: Sv. Romuald, opat

ČITANJA:
2Kr 2,1.6-14; Ps 31,20-21.24; Mt 6,1-6.16-18

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Romuald, Gervazije, Protazije, Deodat, Božidar, Lambert, Julijana, Mihelina, Sebastijan

Prvo čitanje:

2Kr 2, 1.6-14

Gle: ognjena kola, i Ilija uziđe na nebo.

Čitanje Druge knjige o Kraljevima

Evo što se dogodilo kad je Gospodin uznio Iliju na nebo u vihoru: Ilija i Elizej pošli iz Gilgala. Kad su došli u Jerihon, Ilija reče Elizeju: »De, ostani ovdje, jer me Gospodin šalje do Jordana.« Ali on odgovori: »Života mi Gospodnjega i tvoga: ja te neću ostaviti!« I tako pođoše obojica.

I pedeset proročkih sinova pođe i zaustavi se podalje, dok su se njih dvojica zadržala kod Jordana. Tada Ilija uze svoj ogrtač, smota ga i udari po vodi, a voda se razdijeli na dvije strane. I obojica prijeđoše po suhu. A kad prijeđoše, Ilija će Elizeju: »Traži što da ti još učinim prije nego što budem uznesen ispred tebe?« A Elizej odgovori: »Neka mi u dio padne obilje tvoga duha!« Ilija odgovori: »Mnogo tražiš: ako me budeš vidio kad budem uznesen ispred tebe, bit će ti tako; ako pak ne budeš vidio, neće ti biti.« I dok su tako išli i razgovarali se, gle: ognjena kola i ognjeni konji stadoše među njih, i Ilija u vihoru uziđe na nebo. Elizej je gledao i vikao: »Oče moj, oče moj! Kola Izraelova i konjanici njegovi!« I više ga nije vidio. Uze tada svoje haljine i razdera ih na dvoje. I podiže Ilijin plašt, koji bijaše pao s njega, te se vrati i zaustavi se na obali Jordana.

Uze onda Ilijin plašt i udari po vodi govoreći: »Gdje je Gospodin, Bog Ilijin?« I kad udari po vodi, ona se razdijeli na dvije strane, i Elizej prijeđe.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 31, 20- 21.24

Pripjev:

Budite jaka srca svi koji se u Gospodina uzdate!

O, kako je velika, Gospodine, tvoja dobrota,
koju čuvaš za one koji te se boje,
koju iskazuješ onima što se tebi utječu
na očigled sinovima čovječjim.

Zaklanjaš ih štitom lica svoga
od zavjera ljudskih;
u šatoru svom ih skrivaš
od jezika svadljivih.

Ljubite Gospodina, svi sveti njegovi:
čuva Gospodin svoje vjernike,
a obilno vraća onima
koji postupaju oholo.

Evanđelje:

Mt 6, 1-6. 16-18

Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Pazite da svoje pravednosti ne činite pred ljudima

da vas oni vide.

Inače, nema vam plaće

u vašeg Oca koji je na nebesima.

Kada dakle dijeliš milostinju,

ne trubi pred sobom,

kako to u sinagogama i na ulicama čine licemjeri

da bi ih ljudi hvalili.

Zaista, kažem vam,

primili su svoju plaću.

Ti naprotiv, kada daješ milostinju

— neka ti ne zna ljevica što čini desnica,

da tvoja milostinja bude u skrovitosti.

I Otac tvoj,

koji vidi u skrovitosti,

uzvratit će ti.

Tako i kad molite,

ne budite kao licemjeri.

Vole moliti

stojeći u sinagogama i na raskršću ulica

da se pokažu ljudima.

Zaista, kažem vam,

primili su svoju plaću.

Ti naprotiv, kad moliš,

uđi u svoju sobu,

zatvori vrata

i pomoli se svomu Ocu, koji je u skrovitosti.

I Otac tvoj,

koji vidi u skrovitosti,

uzvratit će ti.

I kad postite,

ne budite smrknuti kao licemjeri.

Izobličuju lica

da pokažu ljudima kako poste.

Zaista, kažem vam,

primili su svoju plaću.

Ti naprotiv, kad postiš,

pomaži glavu

i umij lice

da ne zapaze ljudi kako postiš,

nego Otac tvoj, koji je u skrovitosti.

I Otac tvoj,

koji vidi u skrovitosti,

uzvratit će ti.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Fra Stanko Ćosić: Nismo svjesni koliku snagu posjedujemo molitvom

Drugog dana devetnice Kraljici Mira ususret 43. obljetnici Gospinih ukazanja u Međugorju je svetu misu predslavio nekadašnji župni vikar u Međugorju, a danas tajnik Hercegovačke franjevačke provincije i ogojitelj postulanata u Mostaru fra Stanko Ćosić uz koncelebraciju 49 svećenika.

Osvrćući se na misna čitanja i evanđelje govorio je o razornoj snazi zla u svijetu, čemu se suprotstavlja Isus, svojim životom i svojim riječima.

”Isus nikad nije čeznuo za tuđim stvarima. Tu se prepoznaje Božja karakteristika – ne čeznuti za onim što je tuđe. I On nije na zlo uzvraćao istom snagom ili osvetom nego je donio drugačije upute”, kazao je fra Stanko te upitao: Kako se u životu nositi s osvetoljubivošću? Kako se odnositi prema neprijateljima koji nam stalno čine zlo?

Ponudio je i Isusovu uputu na ovu pitanja, a ona glasi: Ne opirite se zlu! Iznio je fra Stanko primjedbu kako se u osveti jedna šteta nadoknađuje drugom štetom.

”Zbroj dviju šteta nije njihovo poništenje, nego umnažanje. Ako za svoje oko uništim oko svoga protivnika, onda svijet nije doživio pravdu, nego izgubio dva oka. Tako se zla množe. I zlo koje mi netko nanese i zlo kojim se štitim od daljnjeg zla je sudjelovanju u zlu koje se hrani s obje strane. Opiranje zlu zlim sredstvima zbraja zlo i sve sudionike stavlja pod vlast Zloga, koji stoji iza toga”, kazao je fra Stanko Ćosić, pojašnjavajući kako je Isus svoju snagu kojom je na zlo odgovarao s dobrim crpio iz odnosa s Ocem nebeskim te je i svoje slušatelje učio da čine isto tako.

”Nekima uspijeva ne opirati se zlu, ljubiti neprijatelje i moliti za svoje progonitelje, a kad se to među nama dogodi raste Božje Kraljevstvo na zemlji i Isusova riječ postaje živom i djelotvornom u svijetu, a Zli ima sve manje prostora za svoja lukavstva”, kazao je fra Stanko Ćosić, napominjući u ovoj devetnici ”dok i sami čeznemo za obraćenjem, čistoćom srca i molimo da nam Bog bude blizak, sjetimo se da je Gospa još u prošlom stoljeću kazala da naciju koja ratuje posvetimo njezinom Bezgrješnom Srcu i taj će se rat zaustaviti”.

”Vjerojatno nismo svjesni te snage koju nosimo kao dar od Boga u našim životima. Stoga i danas posvetimo obitelji, vlasti i nacije u kojima se ratuje Njezinom Bezgrješnom Srcu kako bi se zaustavio rat i nastao mir. Gospa nas uvijek iznova poziva na molitvu, jer nismo svjesni koliku snagu posjedujemo molitvom. Posjedujemo najveće blago, a često ga nismo svjesni. Molimo za osobno obraćenje kako bismo naučili biti poslušni dragom Bogu, učiti njegove zapovjedi i pokušati ih živjeti. Gospa je izabrala poslušnost i činila je volju Božju. Ona je izabrala poslušnost kao put njena života. Naš je Gospodin proveo tri sata u otkupljenju, tri dana do uskrsnuća, tri godine u poučavanju i trideset godina u poslušnosti. U poslušnosti kako bi buntovan, ponosan i u zlu neovisan svijet naučio vrijednost poslušnosti”, zaključio je svoju propovijed fra Stanko Ćosić, a nakon mise Gospin hvalospjev ‘Veliča’ predmolili su Marija Pavlović Lunetti i Ivan Dragićević.

Prije mise krunicu je predmolio fra Karlo Lovrić i župljani iz Vionice, pjevao je muški dio međugorskog župnog zbora. U preostalih sedam dana krunicu će predmoliti župljani iz Šurmanaca, Bijakovića i Međugorja, te članovi Majčinog sela, Franjevačkog svjetovnog reda Međugorje, Frame Međugorje, kao i volonteri iz humanitarne udruge Marijine ruke.

Jedan od onih koji su osjetili zlo na u svome životu, a na njega odgovorili dobrim je i kardinal Ernest Simoni, koji je podnio patnje, zatvor i torture komunističkog režima Envera Hoxhe u Albaniji. Večeras je i on bio u Međugorju, gdje je i ranije dolazio, obratio se okupljenim vjernicima, pozvao cijelo čovječanstvo na obraćenje, blagoslovio nazočne te na kraju izmolio Molitvu arkanđelu Mihaelu pape Leona XIII.

Papa Leon XIII. imao je viziju u kojoj je vidio sotonu koja se svim silama bori protiv Boga i njegovih sinova i kćeri. Vidio je veliki otpad od vjere i napad na Katoličku crkvu pa je stoga napisao molitvu sv. Mihaelu da nas brani protiv zlih sila.

Više na Radiopostaja Mir Međugorje

3. dan devetnice Kraljici Mira: Molimo za sve župljane

1. MOLITVA KRALJICI MIRA

Majko Božja i majko naša Marijo, Kraljice Mira!
Došla si k nama da nas vodiš Bogu.
Isprosi nam od njega milost
da mu poput Tebe i mi mognemo ne samo reći:
«Neka mi bude po riječi Tvojoj!»,
nego to i ostvariti.
U Tvoje ruke stavljamo svoje ruke
Da nas kroz ove nevolje i poteškoće
dovedeš k Njemu.
Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

2. ZAZIV DUHA SVETOGA

O dođi Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno.

Darova sedam razdaješ,
ti prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
ti puniš usta besjedom.

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka.

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas
da svakog zla se klonimo.

Daj Oca da upoznamo
i Krista, Sina njegova.
I u te Duha njihova
da vjerujemo sveudilj.

Sva slava Ocu vječnomu
i uskrslomu Sinu mu
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sad i uvijeke. Amen.

S. Pošalji Duha svoga i postat će.
O. I obnovit ćeš lice zemlje.

Pomolimo se: Bože, koji si svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjesi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

3. SLAVNA OTAJSTVA KRUNICE

1. U prvom otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist treći dan po svojoj Muci i smrti slavno uskrsnuo od mrtvih, da više nikada ne umre.
Oče naš…  10 Zdravo Marijo…  i Slava Ocu

2. U drugom otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist četrdeset dana poslije svoga uskrsnuća uzašao na nebo i sjedi o desnu nebeskog Oca.
Oče naš…  10 Zdravo Marijo…  i Slava Ocu

3. U trećem otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist poslao Duha Svetoga nad apostole u prilici ognjenih jezika.
Oče naš…  10 Zdravo Marijo…  i Slava Ocu

4. U četvrtom otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je Blažena Djevica Marija preminula s ovoga svijeta, te kako je dušom i tijelom bila uznesena na nebo.
Oče naš…  10 Zdravo Marijo…  i Slava Ocu

5. U petom otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je Blaženu Djevicu Mariju okrunilo Presveto Trojstvo za kraljicu neba i zemlje, i razmišljat ćemo rajsko uživanje svih Svetih.
Oče naš…  10 Zdravo Marijo…  i Slava Ocu

Odlomci za razmišljanje

Isus reče svojim učenicima: «Ja sam trs, vi loze. Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda. Uistinu, bez mene ne možete učiniti ništa. Ako tko ne ostane u meni, izbace ga kao lozu i usahne. Takve onda skupe i bace u oganj te gore. Ako ostanete u meni i riječi moje ako ostanu u vama, što god hoćete, ištite i bit će vam. Ovim se proslavlja Otac moj: da donosite mnogo roda i da budete moji učenici. Kao što je Otac ljubio mene tako sam i ja ljubio vas; ostanite u mojoj ljubavi. Budete li čuvali moje zapovijedi, ostat ćete u mojoj ljubavi; kao što sam i ja čuvao zapovijedi Oca svoga te ostajem u ljubavi njegovoj. To sam vam govorio da moja radost bude u vama i da vaša radost bude potpuna.» (Iv 15, 5-8)

“Draga djeco! Danas vam zahvaljujem na svim vašim žrtvama koje ste mi prikazali ovih dana. Dječice, pozivam vas da mi se otvorite i da se odlučite za obraćenje. Vaša srca, dječice, još nisu potpuno otvorena meni i zato vas iznova pozivam – otvorite se molitvi, da vam u molitvi Duh Sveti pomogne da vaša srca budu srca od mesa, a ne od kamena. Dječice, hvala vam što ste se odazvali mome pozivu i što ste se odlučili sa mnom poći prema svetosti.” (Poruka, 25. lipnja 1996.)

Odakle dolazi čovjekova molitva? Koji god bio jezik kojim molimo (pokreti i riječi), sav čovjek moli. No, da bi označila mjesto iz kojeg molitva izvire, Pisma ponekad govore o duši ili duhu, najčešće o srcu (više od tisuću puta). Srce je ono koje moli. Ako je daleko od Boga, molitveni je izraz isprazan. (2562)

4. LITANIJE GOSPINE

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!
Sveta Bogorodice, moli za nas!
Sveta Djevo djevica, moli za nas!
Majko Kristova, moli za nas!
Majko Crkve, moli za nas!
Majko Božje milosti, moli za nas!
Majko prebistra, moli za nas!
Majko prečista, moli za nas!
Majko neoskvrnjena, moli za nas!
Majko nepovrijeđena, moli za nas!

Majko ljubezna, moli za nas!
Majko divna, moli za nas!
Majko dobrog savjeta, moli za nas!
Majko Stvoriteljeva, moli za nas!
Majko Spasiteljeva, moli za nas!

Djevice premudra, moli za nas!
Djevice časna, moli za nas!
Djevice hvale dostojna, moli za nas!
Djevice moguća, moli za nas!
Djevice milostiva, moli za nas!
Djevice vjerna, moli za nas!

Ogledalo pravde, moli za nas!
Prijestolje mudrosti, moli za nas!
Uzroče naše radosti, moli za nas!
Posudo duhovna, moli za nas!
Posudo poštovana, moli za nas!
Posudo uzorna pobožnosti, moli za nas!
Ružo otajstvena, moli za nas!

Tornju Davidov, moli za nas!
Tornju bjelokosni, moli za nas!
Kućo zlatna, moli za nas!
Škrinjo zavjetna, moli za nas!
Vrata nebeska, moli za nas!
Zvijezdo jutarnja, moli za nas!
Zdravlje bolesnih, moli za nas!
Utočište grešnika, moli za nas!
Utjeho žalosnih, moli za nas!
Pomoćnice kršćana, moli za nas!

Kraljice anđela, moli za nas!
Kraljice patrijarha, moli za nas!
Kraljice proroka, moli za nas!
Kraljice apostola, moli za nas!
Kraljice mučenika, moli za nas!
Kraljice ispovijedalaca, moli za nas!
Kraljice djevica, moli za nas!

Kraljice sviju svetih, moli za nas!
Kraljice bez grijeha istočnoga začeta, moli za nas!
Kraljice na nebo uznesena, moli za nas!
Kraljice svete krunice, moli za nas!
Kraljice obitelji, moli za nas!
Kraljice mira, moli za nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine,
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

R. Moli za nas, sveta Bogorodice!
O. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!

Pomolimo se:
Dopusti nama, slugama svojim, molimo, Gospodine Bože, da se neprestano radujemo duševnom i tjelesnom zdravlju i da se slavnim zagovorom Blažene Marije, vazda djevice, izbavimo od sadašnje žalosti i naužijemo vječne radosti! Po Kristu Gospodinu našemu! Amen.

Završna molitva: Hvala ti Gospodine za tvoju ljubav, hvala ti na pozivu da srcem ostanemo u njoj i donosimo mnogo roda. Hvala ti što si na poseban način izabrao ovu župu darujući joj svoju Majku, Kraljicu Mira, da s ovog mjesta poziva svijet na mir i pomirenje, obraćenje kroz obnovljeni post i molitvu… Hvala ti za otvorenost svakog srce koje ju je znalo primiti i koje je dopustilo biti njen vidljivi lik za sve one ljude koji ovdje dolaze. Danas te molimo Gospodine, da učiniš ovu župu još većim znakom Božjeg Kraljevstva, i da njenim stanovnicima pomogneš biti radosnim i svetim plodovima Gospine nazočnosti. Amen.

SVETAC DANA – SV. MARKO I MARCELIJAN

Predstojnik Fabijan stavio ih je na okrutne muke, a onda su bili probodeni kopljima. Na taj način su slavno završili svoju životnu trku zadobivši vijenac slave.

Jeronimov martirologij 18. lipnja spominje svete rimske mučenike Marka i Marcelijana te kaže da su pokopani na groblju Balbina na Ardeatinskoj cesti. Njih jednako spominju Gelazijev sakramentar iz VIII. st. te neki drugi martirolozi, a pogotovo Rimski. Spominje ih čak i Carigradski sinasar. Zabilježili su ih u svojim putopisima i neki hodočasnici iz VII. st., koji kažu da se njihovi grobovi časte pod oltarom crkve nedaleko od grobova pape Damaza i pape Marka.

Glasoviti arheolog de Rossi misli ipak da su se grobovi tih mučenika, što ih danas slavimo, nalazili na groblju Basileo, za koje se danas još uvijek ne zna gdje se točno nalazilo.

Pomalo kao o legendama, Passio Sebastiana pripovijeda o našim mučenicima: da su bili braća, sinovi nekog Trankvilina. Zbog vjere ih je uhvatio i zatvorio prefekt Kromacije, te predao sucu Nikostratu. Pod paskom su ih držali mjesec dana, davši im tako priliku da se eventualno predomisle i odstupe od kršćanske vjere. Na otpad od vjere nagovarali su ih čak i njihovi roditelji i prijatelji, ali oni se nisu dali nagovoriti. U vjeri ih je sokolio sv. Sebastijan. Kako njihov pritvor nije bio tako strog, papa Gajo zaredio ih je za đakone. Predstojnik Fabijan stavio ih je na okrutne muke, a onda su bili probodeni kopljima. Na taj način su slavno završili svoju životnu trku zadobivši vijenac slave. Prema jednoj predaji, relikvije su im prenesene u Soissons, gdje se časte u bazilici sv. Medarda.

Slavni slikar Paolo Veronese naslikao je velebnu sliku koja prikazuje presudu svetima Marku i Marcelijanu. Slika se čuva i časti u crkvi sv. Sebastijana u Veneciji. Blagdan tih svetih mučenika opet nam je prilika da se bar kratko u duhu zaustavimo pred pojavom mučeništva u Crkvi. Ona je stara kao i Crkva i prisutna u svakom vremenu njezine povijesti. I danas ima mučenika. I stari i novi mučenici vjeruju s onim ruskim svećenikom, ocem Dimitrijem, da sljedbenik Isusa Krista mora biti uvijek uz Njega, pa i onda kad ga čavlima pribijaju na križ.

No, biti s Isusom na Golgoti znači poći s Njime i u uskrsnuće. Ta je vjera i nada bila duboko usađena u srce svih mučenika dajući im nadljudsku snagu.

Preuzeto sa Sveci.net 

MISNA ČITANJA – 18. LIPNJA 2024.

Ljubite svoje neprijatelje!

XI. tjedan kroz godinu

Utorak, 18. 06. 2024.

Svagdan

ČITANJA:
1Kr 21,17-29; Ps 51,3-6b.11.16; Mt 5,43-48

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Marcel, Paula, Ljubo, Amando, Elizabeta, Ozana, Ljubomir

Prvo čitanje:

1Kr 21, 17-29

Naveo si Izraela na grijeh.

Čitanje Prve knjige o Kraljevima

Nakon smrti Nabotove bi upućena riječ Gospodnja Iliji Tišbijcu: »Ustani i siđi u Samariju, u susret Ahabu, kralju izraelskom. Eno ga u vinogradu Nabotovu u koji je sišao da ga zaposjedne. Reci mu: Ovako veli Gospodin: Umorio si, oteo si! Zato ovako veli Gospodin: Na mjestu gdje su psi lizali Nabotovu krv, lizat će psi i tvoju.« Ahab reče Iliji: »Nađe li me, neprijatelju moj?« Ilija odgovori: »Nađoh te, jer si se prodao da činiš što je zlo u očima Gospodnjim. Evo, tek što nisam navukao na te nesreću. Pomest ću tvoje potomstvo, istrijebiti Ahabu sve što mokri uza zid, robove i slobodnjake u Izraelu. Učinit ću s tvojom kućom kao s kućom Jeroboama, sina Nebatova, i s kućom Baše, sina Ahijina, jer si me rasrdio i naveo Izraela na grijeh. I nad Izebelom reče Gospodin: Psi će proždrijeti Izebelu na polju Jizreelskom. Tko od obitelji Ahabove umre u gradu, psi će ga izjesti, a tko umre u polju, pojest će ga ptice nebeske.«

Doista, nitko se nije prodao tako kao Ahab da čini što je zlo u očima Gospodnjim, jer ga je zavodila njegova žena Izebela. Činio je vrlo odvratna djela: išao je za idolima baš kao što su činili Amorejci, koje je Gospodin protjerao ispred Izraelaca.

Kad je Ahab čuo te riječi, razdrije svoje haljine i stavi kostrijet na tijelo; i postio je, u kostrijeti je spavao i naokolo išao tiho jecajući. Tada dođe riječ Gospodnja Iliji Tišbijcu: »Jesi li vidio kako se Ahab preda mnom ponizio? Budući da se tako ponizio preda mnom, neću zla pustiti za njegova života; u vrijeme njegova sina pustit ću zlo na kuću njegovu.«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 51, 3-6b.11.16

Pripjev:

Smiluj se, Gospodine, jer sagriješismo.

Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome,
po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice,
od grijeha me mojeg očisti!

Bezakonje svoje priznajem,
grijeh je moj svagda preda mnom.
Tebi, samom tebi ja sam zgriješio
i učinio što je zlo pred tobom!

Odvrati lice od grijeha mojih,
izbriši svu moju krivicu!

Oslobodi me od krvi prolivene,
Bože, Bože spasitelju moj!
Nek mi jezik kliče pravednosti tvojoj!

Evanđelje:

Mt 5, 43-48

Ljubite svoje neprijatelje!

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Čuli ste da je rečeno:

Ljubi svoga bližnjega,

a mrzi neprijatelja.

A ja vam kažem:

Ljubite neprijatelje,

molite za one koji vas progone

da budete sinovi

svoga Oca koji je na nebesima,

jer on daje da sunce njegovo izlazi

nad zlima i dobrima

i da kiša pada

pravednicima i nepravednicima.

Jer ako ljubite one koji vas ljube,

kakva li vam plaća?

Zar to isto ne čine i carinici?

I ako pozdravljate samo braću,

što osobito činite?

Zar to isto ne čine i pogani?

Budite dakle savršeni

kao što je savršen Otac vaš nebeski!«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Poljski mučenik Michał Rapacz proglašen blaženim

Kardinal Marcello Semeraro, prefekt Dikasterija za kauze svetaca u subotu 15. lipnja u Krakovu predvodio je slavlje beatifikacije Michała Rapacza, prezbitera i mučenika


Svećenik iz Poljske ubijen je „in odium fidei“, odnosno iz „mržnje prema vjeri“. Rođen je 1904. u Poljskoj, a za svećenika je zaređen 1931. godine. Nakon njemačke okupacije 1939. bio je prisiljen smanjiti svoju pastoralnu djelatnost.

Nakon završetka Drugoga svjetskog rata, u Poljskoj je uspostavljen komunistički režim te je u noći 11. svibnja 1946. skupina naoružanih ljudi ušla u župni dvor i otela vlč. Rapaca, ubivši ga kasnije u obližnjoj šumi. Svjestan rizika u koji se upustio i spreman dati svoj život da bi ostao vjeran Kristu i Crkvi, ubijen je zbog svoje pastoralne djelatnosti i nesklonosti režimu.

U nastavku donosimo homiliju koju je prigodom beatifikacije izgovorio kardinal Marcello Semeraro, a koja je objavljena na mrežnim stranicama istog Dikasterija.

Zaziv Božjeg milosrđa mora izvirati iz dubine srca (…) u potrazi za nepogrešivim izvorom nade. Stoga i dolazimo danas ovdje, u svetište Łagiewniki, kako bismo u Kristu ponovno otkrili Očevo lice: Onoga koji je ‘Otac milosrđa i Bog svake utjehe” (2Kor 1,3)’”.

1. Draga braćo i sestre, tako je 17. kolovoza 2002. započeo svoju homiliju sveti Ivan Pavao II., tijekom slavlja posvete ovoga svetišta, a za koje je sam odredio kao posebno mjesto koje je Bog izabrao za širenje milosti svoga milosrđa. Odavde poruka svete Faustine Kowalske, apostolice Božjeg milosrđa, zrači nadom i utjehom nad cijelim poljskim narodom i cijelim svijetom. Stoga mi je drago što se nalazim ovdje s vama, u ovoj vrlo svečanoj prigodi.

Danas, u kontekstu završetka Euharistijskog kongresa, slavlja sakramenta koji je veliki dar Božjeg milosrđa, svjedočanstvo Michała Rapacza, prezbitera i mučenika, ubraja se u niz svetaca i blaženika, koji još od vremena svetoga Stanislava resi krakovsku crkvu. Stoga je današnja beatifikacija znak Božje utjehe i to u vremenu koje je još uvijek ranjeno nasiljem i ratovima u mnogim dijelovima svijeta i ne tako daleko odavde.

2. Čovjeku koji je potreban milosrđa, utjehe i nade, Bog ne samo da daje obećanje, nego ga uvijek iznova i obnavlja. U Isusu Kristu, Spasitelju čovjeka, to obećanje dobra odjekuje u svakom kutku ljudske povijesti i poziva nas da se ne bojimo. Zbog toga i ne postoji odlomak u Svetom pismu koji bolje tumači i komentira odlomak iz Evanđelja po Mateju kojeg smo upravo čuli – “Vaša riječ neka bude: ‘Da, da, — ne, ne!’” – od onoga što Pavao u Drugoj poslanici Korinćanima piše: “Sin Božji, Isus Krist, koga mi navijestismo (…) nije bio ‘Da!’ i ‘Ne!’, nego u njemu bijaše ‘Da!’. Doista, sva obećanja Božja u njemu su ‘Da!’”. (2Kor 1, 19-20).

Svaki put kada slavimo Euharistiju, ponovno oživljavamo taj da Isusa Krista koji je dao svoj život za nas i za sve. Ulazimo – da upotrijebimo riječi svetog Pavla naviještene u ovoj liturgiji – u zajedništvo s Isusovim darivanjem za nas. Zbog toga je Euharistija sakrament milosrđa, jer nas stalno podsjeća da Bog pokazuje svoju ljubav prema nama jer je Krist, dok smo još bili grešnici, umro za nas (Rim 5,8). Čak i prije nego što smo mogli dokazati da smo dostojni njegovih darova, Bog nam je dao na dar svega sebe. Stoga se dobro razumiju riječi pape Franje kada je rekao: “Euharistija nije nagrada za dobre, nego je snaga za slabe, za grešnike. To je oproštenje, to je viaticum koji nam pomaže da idemo, da hodamo” (svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, 4. lipnja 2015.).

Nahranjeni euharistijskim kruhom i mi možemo izreći svoj da, što je izbor kršćanskog života, opredjeljenje za donošenje radikalnih, hrabrih, možda čak i neugodnih izbora. Da drugačijem načinu odgovaranja na zlo dobrim (usp. Rim 12,21), postajanja graditeljima mira i prihvaćanja ideala onog visokog standarda kršćanskog života koji nam svojim svjedočanstvom daju vidjeti sveci. Da da se velikodušno stavimo u službu najmanjih, siromašnih, marginaliziranih, najmanjih i bespomoćnih. Kristov sljedbenik štuje euharistiju jer dobro zna da je bez nje nemoguće živjeti kršćanski: euharistija je ljubav koja nam je darovana, jer samo tako možemo ljubiti Boga i bližnjega kao sebe same.

3. Premda se ovo odnosi na sve kršćane, ovdje nazočnim mladima želim uputiti poseban pozdrav, koji može biti i za vas poticaj da cijelim svojim bićem prigrlite Isusovo evanđelje, baš kao što je učinio i bl. Michał Rapacz. U nešto više od 40 godina života razvio je najveću mudrost: znao je razlučiti kome dati cijeloga sebe. Neka i tebi bude ovako. Velikodušno odgovoriti na kršćanski poziv uvijek je odgovoriti na onaj poziv da budemo sveti, koji Bog upućuje svakom muškarcu i ženi na svijetu.

Kroz euharistiju, koju je svakodnevno slavio, u svećeničkom domu blaženog Michała Rapacza prepoznajemo odjek da Isusa Krista. Za župnika u Płoki, euharistija je bila temelj njegova života Božjeg čovjeka. Širenje Kristove ljubavi prisutnog u posvećenom kruhu za njega je bio jedini učinkoviti protuotrov za ateizam, materijalizam i sve one vizije svijeta koje ugrožavaju dostojanstvo čovjeka. Iz Isusova dara na oltaru naš je novi blaženik crpio najveću ljubav, onu koja ne ostaje paralizirana pred mržnjom, nasiljem i svime što plaši; milosrđe pastira duša, za koje je bio čvrst u svom naumu: “Spreman sam dati život za svoje ovce”.

U njemu je postojala stalna potreba za duhovnošću. Iz misnog slavlja i klanjanja Presvetom Sakramentu crpio je unutarnju snagu i energiju koja je bila sposobna preobraziti život i svijet, svakodnevicu i povijest. Za istu onu duboku duhovnost kojom je ljude i događaje koje je susreo i upoznao unosio u otajstvo Isusa u Euharistiji. Svake je večeri – kažu dokumenti i svjedočanstva – ulazio u crkvu, klečao pred svetohraništem, prostro se na zemlju u obliku križa i tu je Status animarum njegovih župljana postao njegov molitvenik, moleći tako i za pojedince i obitelji koje su bile dio njegove zajednice. Michał Rapacz nas tako uči da Euharistija nije samo izvor dobra, nego je i njegovo ispunjenje, jer čovjekov nemir, njegovo traženje, sve njegove potrebe tu slijeću i tu nalaze utočište. Štovanje Euharistije je i ovo: uzvraćanje Njemu, Isusu Kristu, svega sebe i svega što u ovom trenutku treba doživjeti njegovu oslobađajuću i preobražavajuću snagu.

4. Draga braćo svećenici, dopustite mi da vam se sada, govoreći o daru euharistije i svjedočanstvu našeg novog blaženika, izravno obratim. Također, u ishodištu naše službe nalazi se DA pozivu kojeg smo primili. Kako je zapisao papa Karol Wojtyła, svako je svećeničko zvanje veliko otajstvo, to je dar koji beskrajno nadilazi čovjeka. Svatko od nas svećenika to jasno doživljava kroz svoj život (Dar i otajstvo, Vatikan, 1996., str. 1). Gospodin neprestano obnavlja taj prvi poziv i neprestano traži od nas da odgovorimo istim da kao na početku. Obnavljamo ga kad nas svakodnevno potiče kada rukama uzimamo kruh i kalež i kada nam stavlja u usta svoje riječi s Posljednje večere. Michał Rapacz, svećenik iz Krakova, baš kao i većina vas koji ste ovdje, pokazuje nam kako su ta gesta i te riječi sve samo ne izrazi našeg rada: oni su istina našeg života, darovane su za ljubav Krista i naše braće i sestre. Naš nas novi blaženik stoga poziva da vjerujemo u snagu Euharistije, jedine po kojoj svatko od nas može svakim danom postati sve više, kao što je on bio – čuli smo to u Apostolskom pismu o proglašenju blaženim – župnik po Kristu, vjerni i velikodušni Evangelii testis usque ad sui ipsius vitae donum. Narod, naše zajednice, cijela Crkva treba naše da, našu spremnost da svoj život uskladimo s otajstvom koje slavimo na oltaru.

5. Draga braćo i sestre, danas je dan utjehe i nade za Poljsku. Papa Franjo je u buli najave sljedećeg Jubileja napisao: “Najuvjerljivije svjedočanstvo ove nade daju nam mučenici, koji su se, postojani u vjeri u uskrslog Krista, mogli odreći samog života ovdje dolje da ne izdaju svoga Gospodara” (Spes non confundit, 20).

Dopustimo i mi da nas osvoji vjera i ljubav mučenika Michała Rapacza usque ad effusionem sanguinis kako bi i naše pouzdanje u Isusa Krista, spasitelja svijeta, bilo ponovno osnaženo. Neka jubilarna godina koja nas čeka, a koja će biti poput obilatog izljeva Božjeg milosrđa na čovječanstvo, proširi radost ovoga dana u iskustvo istinske nade, iskustvo koje će biti veliko kao cijeli svijet.

Blaženi Michałe Rapacze, moli za nas! Amen.

Izvor: Bitno.net

Fra Dragan Ružić: Život zasnovan samo na onome što je vidljivo je ograničen, uzak i skučen

U tijeku je devetnica Kraljici Mira u Međugorju ususret 43. obljetnici Gospinih ukazanja. U ovo vrijeme devetnice župljani i hodočasnici mole krunicu na Brdu ukazanja svaki dan u 16 sati, a devetnica je u nedjelju 15. lipnja započela i u crkvi sv Jakova.

Prvog dana krunicu je, sa župljanima Miletine, predmolio fra Josip Marija Katalinić, a svetu misu predslavio je župni vikar u Međugorju fra Dragan Ružić uz koncelebraciju 23 svećenika.

Na početku svoje propovijedi fra Dragan Ružić kazao je kako ”živimo u svijetu koji uglavnom vjeruje da je ono što vidimo jedina stvarnost i sva istina”.

”Takav pristup pretpostavlja da je život ograničen na fizičku i opipljivu stvarnost. On nas stoga vodi u površnost života. On stavlja čovječanstvo u središte života, postavlja ga kao konačnog tumača i suca. Skloni smo tako vidjeti ono što želimo vidjeti, ono što su nas učili ili rekli da vidimo ili ono što očekujemo vidjeti. Samo zato što gledamo istu stvar, ne znači da isto vidimo”, kazao je fra Dragan ističući primjer kako će ”tri očevica jedne prometne nezgode ispričati tri različite priče o onome što su vidjeli”.

Pojasnio je kako naš život i svijet nisu ograničeni samo na ono što vidimo.

”Za sve što vidimo postoji jedna dublja unutarnja stvarnost. Način života zasnovan samo na onome što je vidljivo odveć je ograničen, uzak i skučen. Ne može otkriti puninu Božjeg života i prisutnosti među nama. Ne nudi nadu za pomirenje i oprost, iscjeljenje i preobrazbu”, kazao je fra Dragan Ružić, pozivajući na dublje gledanje o čemu govore i Isusove prispodobe, koje nam daju uvid u Božje Kraljevstvo, čak i dok promatramo stvari ovoga svijeta.

”Prispodobe traže od nas da gledamo na drugačiji način. One rijetko daju odgovore, umjesto toga one izoštravaju naše žarište i njeguju dublje viđenje. Usporedbe traže od nas da se oslobodimo svijeta”, kazao je fra Dragan Ružić, a osvrćući se na evanđeoski ulomak o sjemenu kazao je kako smo svi pozvani prihvatiti i surađivati u izgradnji Božjega Kraljevstva. Pozvao je da sebi postavimo pitanja: Kako u meni raste Kraljevstvo Božje? Kako služim drugima? Jesam li na raspolaganju drugima s djelima milosrđa, dijeljenja i solidarnosti? Naglasio je kako nam u tom zalaganju pomaže Blažena Djevica Marija svojim primjerom i svojim pozivima.

”Marija je sjedinila svoje bezuvjetno ‘Da’ s onim svoga sina Isusa sve do križa. Čak i kao slavna Majka, ona Bdije nad čovječanstvom kako bi se na zemlji ljudi ispunilo kraljevstvo ljubavi, pravde i mira”, kazao je fra Dragan Ružić i podsjetio na Gospino ukazanje u Fatimi u teškim povijesnim trenucima.

”Pojavila se na tom mjestu kako bi objavila hitan poziv na dobrodošlicu Božjem Kraljevstvu u jednom povijesnom času u kojem su ga totalitarne i ateističke vlasti odbacivale, suzbijale i progonile. Došla je kao zagovornica, braniteljica i glasnica milijuna nevinih žrtava svjetskih ratova i progona Crkve…”, kazao je fra Dragan Ružić,, a onda svoju propovijed zaključio riječima: ”Večeras, u ovom prvom danu devetnice, povjeravamo Crkvu i cijelo čovječanstvo zagovoru Gospe, Kraljice Mira da ljubav zavlada u svim srcima i da ispuni Njegov plan pravde i mira. Amen!”

Nakon mise Gospin hvalospjev ‘Veliča’ predmolili su Marija Pavlović Lunetti i Ivan Dragićević.

U preostalih osam dana krunicu će predmoliti župljani iz Vionice, Šurmanaca, Bijakovića i Međugorja, te članovi Majčinog sela, Franjevačkog svjetovnog reda Međugorje, Frame Međugorje, kao i volonteri iz humanitarne udruge Marijine ruke.

Više na Radiopostaja Mir Međugorje

Pin It