Author

FMteam

Browsing

Devetnica u čast Gospe Žalosne

15. rujna Crkva slavi spomendan Blažene Djevice Marije Žalosne ili, kako se u narodu obično naziva, Gospu Žalosnu. Kao pripravu za ovaj blagdan, tijekom devet dana mole se sljedeće molitve…

Dan nakon blagdana Uzvišenja Svetoga Križa Crkva slavi spomendan Marijina sudjelovanja u otajstvu Kristove muke, Žalosnu Gospu. Drugi Vatikanski koncil jasno o tome govori: Tako je i Marija napredovala na putu vjere i vjerno sačuvala svoje sjedinjenje sa Sinom sve do Križa, gdje je, ne bez Božjeg nacrta, stajala, sa svojim Jedinorođencem mnogo trpjela i s materinskim se srcem pridružila njegovoj žrtvi, pristajući s ljubavlju na žrtvovanje žrtve koju je sama rodila: i napokon ju je sam Isus Krist, dok je na križu umirao, kao Majku dao učeniku ovim riječima: Ženo evo ti sina (LG 58)


POBOŽNOST – KROZ DEVET DANA

Presveta Majko Božja, preslavna Kraljice neba i zemlje, Marijo!

Ja, premda nedostojan i grešan, Tebe danas za Majku svoju preljubeću i Zaštitnicu nada sve vjernu izabirem i ištem, i sebe Ti zavjetujem; i vječnomu se služenju Tebi i svetoj ljubavi prema Tebi sav posvećujem.

Udostoj se molim Te usrdno, za takva me primiti, da Te se tako mognem odvažiti kao svoju Majku zazivati.

Jer, premda sam toga nedostojan, mila neka Ti ipak bude oporučna volja Tvoga Raspetoga Sina a moga Spasitelja; on me na žrtveniku Križa umirući, preporučio Tebi za sina onim preslatkim riječima: Evo Ti sina.

A Ti si tako, stojeći žalosna pod Križem, postala mojom Majkom.

Neka dakle ne priječi moja nedostojnost da Te smijem s ljubavlju zazivati kao svoju Majku i da pun ufanja pohrlim u zaklon Tvoje majčinske zaštite.

Od sada odlučujem i čvrsto namjeravam sinovski Te ljubiti, pobožno štovati i svim srcem častiti.

Ti pak pokaži da si Mati, i daj da ja ustrajem biti Tvoj vjerni sin.

Zapali me ognjem prave ljubavi prema Tebi.
Daj da uživam Tvoju majčinsku blagost.
Ravnaj mnome u svim mojim djelima.
Budi mi na pomoć u svim mojim potrebama.
Zaštiti me u svim pogiblima duše i tijela, poglavito mi u mojim smrtnim mukama pritekni u pomoć svojim svetim bolima.
Slušaj i usliši me sada dok Te molim za onda, o blaga, o zdušna, o slatka Majko Marijo!
Amen.

SPOMEN NA PRVU ŽALOST

Tvojih Sedam žalosti,
Sad Marijo, dok promišljam,

S Tobom trpjet napore,
S Tobom mrijeti željkujem.

Ani starost uzdiše
A bol obara Šimuna,

Mač jer boli Srce Ti
Gle, s kraja na kraj probada

MOLITVA

Prežalosna Djevice Marijo, koja si probodena mačem neizmjerne boli kada je Šimun prorekao trpljenje Tvoga Sina, izmoli mi, da zbog počinjenih grijeha i moje srce probode bol duboke i iskrene skrušenosti. Amen.

Zdravo Marijo…

SPOMEN NA DRUGU ŽALOST

Bježiš, Majko s djetetom
Na ruci, dragim bremenom,

I Sjaj toli sunčani
Sad noću hoćeš sakriti.

Utok ti je Egipat,
Za tvoje zaklon ljubljene;

Nilu sad na žalima,
Gle, nestaješ u bolima.

MOLITVA

Prežalosna Majko Marijo, koja si zbog okrutnosti silnika Heroda s ljubljenim Isusom bježala u nepoznatu i tuđinsku zemlju Egipat, izmoli mi da ozbiljno popravim svoj život te da se klonim i da pobjegnem od svih grijeha.
Amen.

Zdravo Marijo…

SPOMEN NA TREĆU ŽALOST

U stvarima Očevim
Da Sinu bit je ne znajuć,

Tri se dana vidjelo
Gdje bljediš poput ljiljana.

Zov Tvoj tijesnim putima:
Sine!- zrakom je jecao.

Boli Tebi navala
Reć ostalo ne davaše.

MOLITVA

Prežalosna Djevice Marijo, koja si s najvećim strahom i boli Sina što je bio ostao u Hramu tražila kao izgubljena, izmoli mi da Ga i ja tražim s neprestanom brigom srca, pa da ga i sretno nađem i da zaslužim od Njega zadobiti svu utjehu. Amen.

Zdravo Marijo…

SPOMEN NA ČETVRTU ŽALOST

Nosi gredu drvenu
Gle, Isus, bičem biju Ga.

Majko, eto znamena
Kom potom će protivit se.

Križ ON, jao dok nosi,
Sve tijelo krv mu oblijeva.

A srce Ti Majko sad
Potaplja se u bolima.

MOLITVA

Prežalosna Majko Marijo, koja si susrela svog LJUBLJENOG Sina što se pod težinom Križa i obliven krvlju uspinjao na brdo Kalvariju, izmoli mi da radosno noseći križ poteškoća idem Njegovim stopama, te naposljetku po Njemu vječnu sreću steknem. Amen.

Zdravo Marijo…

SPOMEN NA PETU ŽALOST

Kalvarija ljubavi
I žalosti je vinograd.

Gle tjesci vinogradski,
Gle čavli, kruna trnova.

ISUS tu dok pribit je,
Dok Križa tjesak pritište,

Ljubav bolju ranjena
Mariji tišti srdašce.

MOLITVA
Prežalosna Majko Marijo, koja si gledajući boli svoga Raspetoga Sina, pretrpjela najveće mučeništvo srca, izmoli mi da se po nepresušnoj ljubavi i iskrenoj boli duše sav u srce usiječe Onaj koji je radi mene sav bio na križ pribit. Amen.

Zdravo Marijo… 

SPOMEN NA ŠESTU ŽALOST

Marijo, dok stjena je,
Bol osjetiv, raspuknuta,

A dan ko noćca crna
Tuži, srce Ti cjepa se.

Ude s drva skinute,
No ude već beživotne,

Krilom nježno topliš Mu
I rijekom pereš žalosti.

MOLITVA
Prežalosna Majko Marijo , koja si od prevelike boli zapala u gotovo smrtnu muku primivši u majčino krilo predragoga svoga Isusa neizbrojivim mukama smrti predana, izmoli mi da ga i ja uvijek pobožno primam i da ga neugasivim žarom ljubavi mognem zadržati. Amen.

Zdravo Marijo…

SPOMEN NA SEDMU ŽALOST

Sinu dok pokopanom
Kamen na grob navaljen je,

Marijo od premnoge
Boli- život Ti zamire.

Šapćeš tužnim šapatom
Do spilje sjedeć pogerbne.

Ječiš poput grlice,
Plačeš poput golubice.

MOLITVA

Prežalosna Majko Marijo, koja si os svoga preslatkoga Sina, oduzeta Tvomu pogledu i s Tvog krila te u grob položena, suzama najdublje boli i plačem popratila: izmoli mi, da se u sutrpnoj tuzi Tebi pobožno pridružim na zemlji, te na koncu zavrijedim s Tobom se suradovati na nebu. Amen.

Zdravo Marijo…

PREPORUKA

Majko, neka žalosti
Tom svojom gorkosti

Dobara nebeskih mi
Svo slatkost dadnu osjetit.

S Tobom muke trpjeti,
S Tobom mrijeti želja mi,

Sedam Tvojih žalosti
Dok razmatram, oplakujem.

LITANIJE BLAŽENE DJEVICE ŽALOSNE

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta Bože, smiluj nam se!
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!
Sveta Bogorodice, moli za nas!
Sveta Djevo Djevica, moli za nas!
Majko Raspetoga Kralja, moli za nas!
Majko prežalosna, moli za nas!
Majko prestrpljiva, moli za nas!
Kraljice mučenika, moli za nas!
Žrtvo ljubavi, moli za nas!
Ogledalo strpljivosti, moli za nas!
Čudo ustrajnosti, moli za nas!
Utjeho žalosnih, moli za nas!
Utočište grešnika, moli za nas!
Nado siromašnih, moli za nas!
Utvrdo nemoćnih, moli za nas!
Spasiteljice posrnulih, moli za nas!
Marijo, more boli neizmjerne, moli za nas!
Stručku gorka pelina, moli za nas!
Ružo od Kristove Krvi grimizna, moli za nas!
Ljiljane sred trnja nevolja, moli za nas!
Marijo, golubice prežalosna, moli za nas!
Marijo, grlice tužeća, moli za nas!
Marijo, po proročanstvu Šimunovu mačem boli probodena, moli za nas!
Marijo, sa Sinom bježati u Egipat prisiljena, moli za nas!
Marijo, koja si tri dana izgubljena Sina hoteć tražila, moli za nas!
Marijo, koja si čuvši da Ti Sina Židovi uhitiše, prežalosno uzdisala, moli za nas!
Marijo, koja si se saznavši da Ti Sina bičuju, kao mrtva srušila, moli za nas!
Marijo, koja si pokraj Isusova križa u dubokoj boli stajala, moli za nas!
Marijo koja si Isusa žuči i octom pojiti vidjela, moli za nas!
Marijo, koja si gdje se na Sina Ti pogrdama i psovkama nabacuju slušala, moli za nas!
Marijo, koja si mrtvu Sina kopljem bok probadati vidjela,moli za nas!
Marijo, koja si Sina s križa skinuta u prežalosno si krilo primila, moli za nas!
Marijo, koja si s najdubljom boli i plačem pokop svoga Sina pratila, moli za nas!
Marijo, koja si u duši svojoj dionicom Kristovih muka postala, moli za nas!
Marijo, srcem i dušom s Kristom na križ suraspeta, moli za nas!
Marijo, koja si na spas svijeta više nego li na muke Sina svoga gledala, moli za nas!
Marijo, koja si svojim sutrpljenjem u otkupljenju svijeta sudjelovala, moli za nas!
Marijo, od Krista na križu nama za Majku preporučena, moli za nas!
Marijo, svijetu za Zaštitnicu i Zagovarateljicu namijenjena, moli za nas!
Marijo, štićenika svojih preslatka utjeho, moli za nas!

Od svakoga grijeha, oslobodi nas Djevice žalosna!
Od zle smrti, oslobodi nas Djevice žalosna!
Od vječne kazne, oslobodi nas Djevice žalosna!
Po svome sutrpljenju, oslobodi nas Djevice žalosna!
Po maču boli, koji Ti dušu probode, oslobodi nas Djevice žalosna!
Po ranama, mukama i smrti Sina svoga ljubljenoga, oslobodi nas Djevice žalosna!
Po preblagome osjećaju svoga milosrđa, oslobodi nas Djevice žalosna!

O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo, Zagovaraj nas!

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!

Oče naš, Zdravo Marijo…

– U svakoj nevolji i tjeskobi našoj
– Priteci nam u pomoć, Preblaga Djevice, Marijo, Majko Kristova!

Pomolimo se:

Svemogući i milosrdni Bože, ponizno Te molimo, da mi moji u molitvama spominjemo sutrpljenje i probadanje preslatke duše Blažene Djevice Marije, po njezinu preblagome zagovoru i po zaslugama smrti Tvoga ljubljenoga Sina, postignemo dar svete smrti i nagradu vječnog blaženstva. Po istom Gospodinu našem Isusu Kristu.

PLAČ BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Stala plačuć tužna Mati,
Gledala je kako pati
Sin joj na križ uzdignut.

Dušom njenom razboljenom,
Rastužrnom, ražaljenom,
Prolazio mač je ljut.

O, koliko ucviljena,
Bješe ona uzvišena,
Majka Sina jedinog!

Bol bolova sve to ljući,
Blaga Mati gledajući,
Muke slavnog Čeda svog.

Koji čovjek ne bi plako,
Majku Božju videć tako,
U tjeskobi tolikoj?

Tko protužit neće s Čistom,
Kada vidi gdje za Kristom,
Razdire se srce njoj?
Zarad grijeha svoga puka,
Gleda njega usred muka
I gdje bičem bijen bi.

Gleda svoga milog Sina,
Ostavljenog sred gorčina,
Gdje se s dušom podijeli.

Daj mi stoga blaga Mati,
Bol tu gorku osjećati,
Daj da s Tobom procvilim.

Neka ljubav srca moga,
Gori sveđ za Krista boga,
Da mu u svem omilim.

Rane drage, Majko sveta,
Spasa za me razapeta,
Tisni usred srca mog.

Neka dođu i na mene,
Patnje za me podnesene,
Sina Tvoga ranjenog.

Daj mi s Tobom suze livat,
Raspetoga oplakivat,
Dok na svijetu budem ja.

U Tvom društvu uz križ stati,
S Tobom jade jadovati,
Želja mi je jedina.

Kruno djeva, Djevo jedina,
Budi meni milostvna,
Daj mi s Tobom dijelit plač.

Daj mi nosit po sve dane,
Isusovu smrt i rane,
Osjećati muke mač.

Neka rane izrane me,
Neka svega opoje me,
Sina Tvoga križ i krv.

Ti na sudu za me zbori,
Djevo sveta, da ne mori,
Pakleni me vječni crv.

Kada dođu smrtni časi,
Kriste Bože, nek me spasi
Majke Tvoje zagovor

Kad mi zemlja tijelo primi,
Dušu onda uzmi Ti mi,
U nebeski blažen dvor. Amen.

Moli za nas, Djevice prežalosna ,
Da dostojni postanemo obećanje Kristovih.

Pomolimo se:

Bože, kod čije je muke, prema Šimunovu proročanstvu, mač boli probo preslatku dušu slavne Djevice i Majke Marije, podaj nam milostivo, da mi koji se sa štovanjem sjećamo da je ona trpjela i bila probodena za nas, po slavnim zaslugama i molitvama svih svetaca koji su vjerno stajali pod križem, zadobijemo sretni učinak Tvoje muke.
Koji živiš i kraljuješ s Bogom Ocem, u jedinstvu uha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.

Izvor: knjižica Devetnica u čast Gospe Žalosne

5. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.


5. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Žalosna otajstva Gospine krunice

1. Koji se za nas krvlju znojio.

U prvom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako se Gospodin naš Isus Krist u vrtu na Maslinskoj gori molio svome Ocu nebeskom te se znojio krvavim znojem.

2. Koji je za nas bičevan bio.

U drugom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio u dvoru Pilatovu privezan za stup i nemilo bičevan.

3. Koji je za nas trnjem okrunjen bio.

U trećem žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio okrunjen trnovom krunom.

4. Koji je za nas teški križ nosio.

U četvrtom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist, osuđen na smrt nosio na Kalvariju preteški drveni križ.

5. Koji je za nas raspet bio.

U petom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio raspet na križu između dva razbojnika pred očima svoje žalosne majke Marije.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Lk 5,33-39

U ono vrijeme: Rekoše Isusu farizeji i pismoznanci: »Učenici Ivanovi, a tako i farizejski, počesto poste i obavljaju molitve, tvoji pak jedu i piju.« Reče im Isus: »Ne možete svatove prisiliti da poste dok je zaručnik s njima. Doći će već dani: kad im se ugrabi zaručnik, tada će postiti, u one dane!«

A kazivao im je i prispodobu: »Nitko neće otparati krpe s novog odijela da je stavi na staro odijelo. Inače će i novo rasparati, a starom neće pristajati krpa s novoga.«

»I nitko ne ulijeva novo vino u stare mješine. Inače će novo vino proderati mješine pa će se i ono proliti i mješine će propasti. Nego, novo vino neka se ulijeva u nove mješine!«

»I nitko pijuć staro, ne zaželi novoga. Ta veli se: ‘Valja staro!’«

4. Kratki poticaj za razmišljanje

“Isusov je život do kraja život savršene sinteze, suglasja, suzvučja, Neba i Zemlja, Boga i čovjeka. Ukorijenjen u Bogu, došao među nas pokazati nam kako se živi, ništa i nikoga ne prezirući. Sve njegove riječi i slike samo su ponuda da ne zamišljamo Boga negdje izvan vlastitoga života, onkraj svijeta, nego upravo ovdje i danas, u svakodnevnim oblikovanjima. Zato je život život pirovanja, svadbene svetkovine, poziv na jedinstvo Boga i čovjeka. U Isusovoj blizini čovjek osjeća puninu, zato nema posta, odricanja. U njemu živi sakramentalnost svega stvorenja.

Isus veli: Da bi novo vino prošlo proces vrenja i sazrijevanja, ne smije se stavljati u stare spremnike. Nemoguće je novo stavljati u stare stezulje. Neka ostane staro pri starome, haljina koja se odbacuje, mijeh koji je odsada neuporabiv. Novo treba nove haljine, nove mjehove, nove ljude. Farizeji pak i pismoznanci ostaju fiksirani na staro, strah ih je novoga jer ovo novo u Isusu stavlja veliki upitnik pod njihovu praksu. Oni kategorički tvrde: Staro je dobro! Ne dirajmo u predaje. Time ostaju pri starome i podižu veliki zid naspram novoga u Isusu – pa i poslije, za rađanja mlade Crkve.

       Isus naprotiv kaže: Staro, zastarjelo, treba skinuti, ono može postati ugroza. Mora ga se ostaviti iza sebe, spaliti kao i stare haljine koje su možda zaražene kojekakvim bacilima ili bakterijama. Dakle, ponovno imamo u Isusovim ustima jasnu alternativu: Ili staro ili novo! Nemoguće je ostati kod oboga. Isus je htio osloboditi ljude od farizejske prisile, pružiti im dašak novoga daha, slobode. S Isusom započinje novi život, incipit vita nova – o kome su pjesnici i filozofi mislili i sanjali te pjevali. Doći će vrijeme posta, kad se ugrabi zaručnik, doći će vrijeme tugovanja, kad Isusa zadesi sudbina svih proroka, naime, nasilna smrt na križu.”

(fra Tomislav Pervan)

5. Molitve

Molitva Srcu Isusovu

Posvećujem i žrtvujem Tebi,
o Srce Isusovo, sebe i sav svoj život,
svoj rad, brigu i trpljenje.
Želim se cijelim svojim bićem
posvetiti Tvojoj ljubavi, slavi i veličanstvu.
Najveća moja težnja je učiniti sve
da potpuno budem Tvoja
i odbaciti sve što se tebi ne sviđa.
O, Srce Isusovo,
u Tebe se potpuno pouzdajem.
Uništi u meni sve ono što Ti se protivi.
Daj da se Tvoja čista ljubav
nastani duboko u mom srcu,
da se više nikada od Tebe ne odijelim.
Molim Te, po Tvojoj velikoj dobroti,
da moj život bude zapisan u Tvome Srcu,
a moja sreća da bude u umiranju Tebi.
Amen.

(Sv. Margareta Marija Alacocque)

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

SVETAC DANA – SV. ZAHARIJA

Danas se prisjećamo starozavjetnog proroka Zaharije, pretposljednjeg, jedanaestog, od takozvanih malih proroka. Pretpostavlja se da je osim proročke obavljao i svećeničku službu, a djelovao je za vladavine perzijskog kralja Darija, krajem VI. stoljeća prije Krista.


Prorok Zaharija je pretposljednji od takozvanih malih proroka. Zaharijino ime na hebrejskom znači “Jahve opominje”. On sam u svojoj knjizi kaže, da je sin Berekijin, a ovaj opet Idonov. Inače o njegovu životu znamo malo. Raspravlja se da li je osim proročke obavljao i svećeničku službu.

Prema sv. Augustinu, Epifaniju, Izidoru Seviljskom, Zaharija je obavljao svoju proročku službu sve do pod svoje staračke dane u Babiloniji, a onda se vratio u domovinu iz babilonskog sužanjstva. Bio je suvremenik Hagajev i zato je kao i on, u doba sveopće obnove poslije babilonskog sužanjstva, sav usredotočen na obnovu hrama, vjere i ćudoređa, u očekivanju velikih mesijanskih nada. Nas ga bibličar u uvodu i napomenama naše Biblije naprosto naziva “prorokom mesijanskih nada”.

Bibličar franjevac Bonaventura Mariani kaže, da je prorok Zaharija u svome narodu uživao veliko poštovanje, te da je imao veliki utjecaj na rješenje tadašnjih društvenih problema u Izraelu. Iz svojih se proroštava pokazuje kao čovjek koga u životu vodi velika ljubav prema domovini pa nam u tome može služiti kao uzor zdravog rodoljublja. Prorok je isto tako pun revniteljske ljubavi prema hramu i Gospodnjem zakonu. Za njega je Gospodinov zakon izvor svake sreće i napretka, svakog blagostanja. On nikad ne govori o žrtvama, ali mnogo govori o potrebi socijalne pravde, i u tom je pogledu veoma suvremen.

Prorok veoma žestoko žigoše one koji gaze socijalnu pravdu, koji varaju one priproste, osobito ako to čine loši pastiri i lažni proroci. Za njega ni hvalevrijedno djelo nema vrijednosti, ako nije povezan s konkretnim dobrim djelima.

Prorok Zaharija ima veoma uzvišene, plemenite i jasne pojmove o Bogu. Prema njemu, “ovako govori Jahve nad vojskama: Ljubavlju ljubomornom gorim za Jeruzalemom i za Sion” (Zah 1,14). Bog je vjeran prijatelj, a svetost mora biti značajka religiozne i građanske vlasti i svega izabranoga naroda. Bog sam je Onaj koji čisti, oslobađa, daje milost pokajanja i duh molitve.

Prorokova noćna viđenja, i obilje mesijanskih proroštava svjedoče da je bio u najužem mističnom sjedinjenju s Bogom. Njegova velika ljubav prema vlastitom narodu nije ga priječila u zdravoj otvorenosti prema svim drugim narodima. To pak, njegovo rodoljublje čini još ljepšim. Uravnoteženost je također jedna od lijepih značajki proroka Zaharije. On nikad ne naviješta prijetnje i kazne, a da ne bi naviještao oproštenje, sreću i blagostanje.

Knjiga se proroka Zaharije dijeli u dva dijela. U prvom dijelu (1-8 gl.) u 8 noćnih viđenja pokazuje se Božja briga prema teokraciji kod Židova nakon babilonskog sužanjstva. U drugom dijelu, veoma tamnim i upravo apokaliptičkim proroštvima pretkazuje se događaj mesijanske teokracije. Prvi dio se izričito pripisuje proroku, dok se u drugom raspravlja da li zaista potječe od njega ili je zbirka različitih tekstova, sabranih negdje u IV. st. i dometnutih njegovoj knjizi. U tom se dijelu nalaze tekstovi bogati mesijanskim idejama o obnovi doma Davidova, o Knezu mira, o dobrom Pastiru, što će kasnije i novozavjetnim nadahnutim piscima poslužiti da orišu lik Isusa Mesije.

Iz drugog je dijela najznačajniji ovaj tekst:

“Klikni iz sveg grla, Kćeri sionska! Viči od radosti, Kćeri jeruzalemska! Tvoj Kralj se evo tebi vraća: pravičan je i pobjedonosan, ponizan jaše na magarcu, na magaretu, mladetu magaričinu. On ce istrijebit kola iz Efrajima i konje iz Jeruzalema; on će istrijebit luk ubojni. On će navijestiti mir narodima; vlast će mu se proširiti od mora do mora od Rijeka do rubova zemlje” (Zah 9,9-10).

Knjiga Sirahova, govoreći o posljednjim kraljevima i prorocima, kaže: “A što se tiče dvanaest proroka, procvale im kosti iz rake njihove, jer su utješili Jakova i izbavili vjerom i nadom” (Sir 49,10). Tim je riječima sažeta misija svih 12 malih proroka: Amosa, proroka pravde; Hošee, proroka Božje ljubavi; Miheja, proroka navjestitelja Mesijina dolaska; Sefanije, navjestitelja Jahvina dolaska; Habakuka, navjestitelja Božje tajnovitosti; Hagaja, proroka obnove; Zaharije, Malahije, proroka novog bogoštovlja; Obadije, apokaliptičkog proroka; Joela, proroka Duha Božjega; Jone, proroka sveopćeg spasenja i Nahuma, proroka Božje pobjede.

Slaveći danas spomendan proroka Zaharije, dobro je da se sa zahvalnošću sjetimo sve dvanaestorice malih proroka, te da ih rado čitamo, kako bismo se i sami njima utješili i izbavili se iz svih naših problema, vjerom i nadom.

Izvor: Bitno.net

MISNA ČITANJA – 6. RUJNA 2024.

Kad im se ugrabi zaručnik, tada će postiti.

XXII. tjedan kroz godinu

Petak, 6. 09. 2024.

Svagdan

ČITANJA:
1Kor 4,1-5; Ps 37,3-6.27-28.39-40; Lk 5,33-39

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Zaharija prorok, Eleuterij, Magnus

Prvo čitanje:

1Kor 4,1-5

Gospodin će razotkriti nakane srdaca.

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima

Braćo! Neka nas svatko smatra službenicima Kristovim i upraviteljima otajstava Božjih. A od upravitelja iziskuje se napokon da budu vjerni. Meni pak nije nimalo do toga da me sudite vi ili bilo koji ljudski sud; a ni ja sam sebe ne sudim. Doista, ničega sebi nisam svjestan, no time nisam opravdan: sudac je moj Gospodin. Zato ne sudite ništa prije vremena dok ne dođe Gospodin koji će i iznijeti na vidjelo što je sakriveno u tami i razotkriti nakane srdaca. I tada će svatko primiti pohvalu od Boga.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 37,3-6.27-28.39-40

Pripjev:

Od Gospodina dolazi spas pravednicima.

U Gospodina se uzdaj i čini dobro,
da smiješ stanovati u zemlji
i živjeti u miru.
Sva radost tvoja neka bude Gospodin:
on će ispuniti želje tvoga srca!

Prepusti Gospodinu putove svoje,
u njega se uzdaj, i on će sve voditi:
pravda će tvoja zasjati ko svjetlost
i tvoje pravo ko sunce podnevno.

Zla se kloni i čini dobro,
i ostat ćeš dovijeka.
Jer Gospodin ljubi pravdu
i pobožnika svojih ne ostavlja.
Zauvijek će biti zatrti zlikovci,
istrijebit će se potomstvo bezbožnika.

Od Gospodina dolazi spas pravednicima,
on im je zaklon u vrijeme nevolje.
Gospodin im pomaže, on ih izbavlja:
on će ih izbaviti od zlotvora i spasiti,
jer u njemu traže okrilje.

Evanđelje:

Lk 5,33-39

Kad im se ugrabi zaručnik, tada će postiti.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Rekoše Isusu farizeji i pismoznanci: »Učenici Ivanovi, a tako i farizejski, počesto poste i obavljaju molitve, tvoji pak jedu i piju.« Reče im Isus: »Ne možete svatove prisiliti da poste dok je zaručnik s njima. Doći će već dani: kad im se ugrabi zaručnik, tada će postiti, u one dane!«

A kazivao im je i prispodobu: »Nitko neće otparati krpe s novog odijela da je stavi na staro odijelo. Inače će i novo rasparati, a starom neće pristajati krpa s novoga.«

»I nitko ne ulijeva novo vino u stare mješine. Inače će novo vino proderati mješine pa će se i ono proliti i mješine će propasti. Nego, novo vino neka se ulijeva u nove mješine!«

»I nitko pijuć staro, ne zaželi novoga. Ta veli se: ‘Valja staro!’«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Devetnica za svetkovinu Uzvišenja svetoga Križa

Blagdan Uzvišenja svetog Križa se liturgijski slavi 14. rujna, a u župi Međugorje tradicionalno se slavi prve nedjelje poslije Male Gospe. Ove godine to će biti na sam blagdan 14. rujna, a misa na Križevcu taj dan bit će u 11 sati. Pripremimo se za proslavu Uzvišenja svetog Križa u našoj župi moleći devetnicu.


PRVI DAN DEVETNICE

Navješćujemo Mudrost Božju, u Otajstvu, sakrivenu; onu koju predodredi Bog prije vjekova za slavu našu, a koje nijedan od knezova ovoga svijeta nije upoznao. Jer da su je upoznali, ne bi gospodina slave razapeli. Nego, kako je pisano: Što oko ne vidje, i uho ne ču, i u srce čovječje ne uđe, to pripravi Bog onima koji ga ljube. A nama to Bog objavi po Duhu jer Duh sve proniče, i dubine Božje. 1 Kor 2, 7-10a

Bože, po tvojoj volji naš je Spasitelj podnio smrt na križu da otkupi sve ljude. Daj da u ludosti križa upoznamo tvoju mudrost i moć te u nebu postignemo vječno otkupljenje. Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim Križem svijet otkupio!

DRUGI DAN DEVETNICE: meditacija o križu i molitva!

Meditacija o križu
Kristov križ – most
Jedna stara legenda prikazuje ljudski život kao nošenje velikog i teškog križa. Legenda upozorava da nije uputno kratiti i time olakšavati svoj križ, budući da se na kraju životnoga puta nalazi provalija preko koje valja prijeći da bi se ušlo u blaženstvo u kojem prebivaju pravedni. Skraćeni križ, naime, ne bi dostajao da se njime provalija premosti, te bi zbog toga blaženstvo pred koje je stigao, čovjeku ostalo nedohvatno… Kristov Križ naposljetku je most…

Koliko puta ostajemo zadivljeni umijećem graditelja zaustavljajući pogled na veličanstvenom vijaduktu koji nam omogućava da prijeđemo najkraćim putem preko duboke provalije. Ne plaši nas ni duboka, mutna rijeka preko koje danonoćno prelaze rijeke automobila i ne razmišljajući čije su vrijedne ruke i umovi sagradili te sigurne i prelijepe mostove. No, most o kojem govorimo na početku ovog razmišljanja “sagrađen” je na početku našeg života. Graditelj je dobro poznat. Primajući znamenje svetog krštenja, most nam je darovan na korištenje. Most je to u znaku križa. Koliko smo ga puta “kratili”? Koliko nam je puta postao pretežak? No naš nam je Darovatelj oprostio. Naš nam je Graditelj dao mogućnost dogradnje, uvijek iznova obnovu mosta kojeg smo često nepromišljeno gotovo porušili hodajući putem osobne udobnosti i lagodnosti. Počnemo li već danas svojim popravkom – već sutra će na svijetu biti jedan bolji čovjek više. Ako je za mene Božji Sin prolio svoju krv, ako ju je prolio za spas moje duše, koliko je vrijedna?! Koliko vrijedi moja duša kada ju je kupio za toliku cijenu?! Mogu li izbrojiti suze koje je prolio, udarce koje je primio, trnje koje Ga je izbolo, čavle koju su Ga proboli? To mora biti dovoljno da ne kratim svoga križa, ma kako težak bio. To mora biti dovoljno da na kraju puta uzmognem premostiti provaliju koja me od Njega dijeli. Za mene je dao život – koračam Njegovim putovima. Pružio mi je zaklon, počinak i hranu – zaboravljam zahvaliti. I moram se zapitati… činim li dosta za spas svoje duše, kao i za duše svojih rođaka i ostalih ljudi? Ne bi li možda trebalo učiniti više? Kad bi ljudi češće pomišljali koliko unosi sunčanog sjaja i istinske sreće jedna prijateljska, topla riječ, ne bi bili time tako štedljivi. Želim neodlučnima ruku Kristovu, ruku prijateljevu i čvrsti most da sigurno i sretno prijeđu na pravu stranu. O, kako je utješno da Bog mjeri križ prema našoj snazi i daje snagu prema Križu.

MOLITVA SVETOM KRIŽU:

O, sveti Križu,Na kojem je raspeta Ljubav srca mojega, Premilosrdni moj Gospodin! Uzdižem pogled Tebi i vapijem: Spasi me! Neka čavli što probodoše ruke i noge moga Spasitelja, razapnu sve grijehe i zloće što ih učinih protiv Ljubavi i protiv svoga bližnjeg. Raskajana srca i lica oblivena suzama, razapinjem svoju oholost da uskrsne na poniznost, svoju škrtost da uskrsne na sebedarje i dobrohotnost; razapinjem bludnost da uskrsne na čistoću srca, duše i tijela, neumjerenost da uskrsne na suzdržanost; razapinjem zavist i srditost da uskrsnu na ljubav, lijenost da uskrsne na gorljivost! O, sveti Križu, daj mi po Tebi zaslužiti Vječnost! Amen!

TREĆI DAN DEVETNICE

Prvi je petak, posvećen je Srcu Isusovu iz kojeg su potekle Krv i voda. U današnjem danu za ovu devetnicu izmolit ćemo deseticu: KOJI JE ZA NAS NA KRIŽU RASPET BIO
i uz nju imamo kratko razmišljanje:

MEDITACIJA MUKE

Isus visi na Križu između dva lopova Jaki tresak prouzročen padom križa u rupu, utisnu još jače šiljke trnove krune u glavu našeg Spasitelja, jer ona još uvijek bijaše na njegovoj glavi. Krv poteče u potočićima iz glave, kao i iz ruku i nogu našeg Gospodina. Streličari tada postave ljestve sa strane križa, popeše se i odvezaše užad kojima su svezali našeg Gospodina na križ, prethodno ga podigavši, bojeći se da trzaj ne razdere rane na rukama i nogama. Krv mu postade, do nekog stupnja, zaustavljena zbog njegovog horizontalnog položaja i pritiska kordi. Ali kad skidoše korde, krv ponovo uspostavi svoj normalni tok i prouzroči takve boli kroz njegove bezbrojne rane, da je spustio glavu na prsa i ostao tako kao da je mrtav više od sedam minuta. Slijedila je pauza. Izvršitelji su bili zaokupljeni dijeljenjem njegove odjeće. Trube se iz hrama nisu više čule. Svi glumci u ovoj strašnoj tragediji kao da su se umorili, neki od žalosti, a neki od napora koje su poduzeli da sve dovedu do kraja. Osjećali su radost jer su konačno uspjeli dovesti do smrti onoga kome su tako zavidjeli. Pomiješanim osjećanjem utjehe i straha bacih pogled na Isusa – Isusa mog Otkupitelja – Otkupitelja svijeta. Gledala sam ga nepomična, skoro beživotna. Osjećala sam se kao da ja sama sve to ispaštam. Srce mi je bilo preplavljeno žalošću, ljubavlju i stravom. Bila sam polusvjesna, ruke i stopala su mi gorili u velikoj groznici. Svaka me je vena, živac, ud bolio neopisivom boli. Ništa nisam vidjela osim moga ljubljenog Zaručnika kako visi na križu. Razmatrala sam njegov izobličen lik, njegovu glavu obujmljenu strašnom trnovom krunom, koja je spriječavala uzdizanje njegove glave, čak i za tren, a da ne bi izazvala strašno trpljenje. Razmatrala sam njegove isušene usne i usta poluotvorena od iscrpljenosti, njegovu kosu i bradu okupane krvlju. Prsa su mu bila razderana masnicama i ranama od bičevanja, a laktovi, zglobovi i ramena tako jako rastegnuti da su bili potpuno dislocirani. Krv je neprestano tekla iz rupa na šakama. Meso je na rebrima bilo rastrgano tako da si ih skoro mogao prebrojati. Noge i bedra, kao i ruke rastegnite do potpunog dislociranja. Meso i mišići potpuno razderani, skoro otvoreni, tako da se svaka kost vidjela. Cijelo tijelo su mu prekrivale crno-plavkaste isparavajuće rane.

Krv koja je ispočetka tekla iz njegovih rana je bila crvena, ali je poslije postala rijetka i vodenasta. Cijelo mu je tijelo izgledalo kao leš spreman za ukop. Ali još, usprkos strašnim ranama koje su ga prekrivale, usprkos stanju sramote do kojeg je bio doveden, još uvijek je ostao onaj neopisivi pogled dostojanstva i božanstvenosti, koji je sve prisutne napunjao strahopoštovanjem. Ten je našeg Gospodina bio svijetao, kao u Marije, malko obojan ružičasto. Ali njegova stalna izloženost vremenu u zadnje tri godine dosta su mu potamnile ten. Prsa su mu bila široka, ali ne dlakava kao u svetog Ivana Krstitelja. Imao je široka ramena, a ruke i noge su mu bile mišićave. Kojljena su bila jaka i tvrda, kao što ih imaju oni koji puno pješače ili kleče. Noge su mu bile dugačke s vrlo jakim mišićima. Stopala su mu bila lijepo oblikovana, kao i ruke. Prsti su mu bili dugi i suženi prema vrhu, premda ne profinjeni kao u žena, ipak nisu sličili čovjeku koji se bavio teškim fizičkim radom. Vrat mu je bio prilično dug, sa lijepom glavom i licem. Čelo mu je bilo veliko i visoko, a lice ovalno. Kosa mu nije bila baš pregusta, bila je zlatno smeđe boje, razdijeljna u sredini padajući na ramena. Brada mu nije bila dugačka, već oštra i razdijeljena ispod vilice. Kad sam ga razmatrala na križu, kosa mu je bila skoro sva iščupana, a ono što je ostalo bilo je slijepljeno i natopljeno krvlju i znojem. Cijelo tijelo mu je bilo jedna rana, a svaki je ud bio jako isčašen. Križevi dvojice lopova bili su postavljeni, jedan s desne Isusove strane, a drugi s lijeve. Ostavljeno je dovoljno prostora između njih da konjanici mogu nesmetano jahati. Ništa se ne može zamisliti bijednije od likova dvojice razbojnika na križevima. Strašno su trpili. Onaj s lijeve strane stalno je proklinjao i psovao. Korde s kojima su bili vezani, bile su tako čvrsto stegnute prouzrokujući im na taj način strašne boli. Tijela su im bila olovno sive boje, a oči upaljene i crvene, spremne da iskoče iz svojih duplji. Visina križeva ove dvojice lopova je bila znatno niža od križa našeg Gospodina.

MOLITVA

Gospodine i Bože moj, koji si na tom drvetu raspet, molim te svojim raširenim rukama obuhvati moj patnju., moje bolesti, moje jade i muku pogledaj na moju obitelj i moje prijatelje
pogledaj i na one koji me ne vole i trebaju!Isuse, sve tebi dajem, u Tebi želim biti i ostati sada i uvijeke. Amen.

ČETVRTI DAN DEVETNICE

Danas slavimo blagdan Male Gospe kako bi ona koja je kao dijete donijela blagoslov svojoj obitelji i čiji su roditelji bili sveti, zagovarala naše obitelji molit ćemo 4. postaju Križnoga puta za sve majke, za sve obitelji, za svu djecu koji nanose boli svojim majkama i za sve križeve koje naše obitelji nose! 4. postaja: Isus susreće svoju svetu Majku Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.Isuse, jedino je tvoja Majka dorasla ovom času i svemu što se događa. Ona se pojavljuje na tvom križnom putu kao službenica i supatnica. Istom vjerom i ljubavlju kojom se predaje Božjim planovima u času navještenja ona je i sada ovdje, na tvom putu muke i križa. Jedino je ona tu, na pravom mjestu, šutljiva i tiha, ali prisutna i puna ljubavi. Mač boli dodiruje i njezino srce, ali ono ostaje čisto za ljubav. Isuse, darovao si nam svoju Majku.Ona je i naša Majka, Majka Crkve, Majka svih putnika, svih križonoša, svih patnika. Ti si, Isuse, morao nastaviti nositi svoj križ i nakon susreta sa svojom Majkom. Ali, znao si: ona je tu! Daj, Gospodine, da nikad ne zaboravimo da je Marija kao majka na svakom mjestu s nama, a osobito ondje gdje se nosi križ. Molimo skupa: Zdravo Marijo Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se! nakon postaje, odvojimo nekoliko minuta u tišini i recimo Mariji svoje boli, muke i križeve! Marijo, Majko pod Križem žalosna MOLI ZA NAS Marijo, Majko obitelji MOLI ZA NAS.

PETI DAN DEVETNICE

Za današnji dan, pošto je Sveta Nedjelja, odvojimo si desetak do petnaestak minuta u tišini i obratimo se Isusu ovom molitvom klanjanja Isusu na Križu: ISUSU NA KRIŽU….
Uistinu, ovaj čovjek bijaše Sin Božji! (Mk 14,1-15,47) Nalazim se, Isuse, podno tvoga križa. Klanjam ti se!

Klanjam se tvojoj ljubavi, klanjam se tvojoj boli.
Klanjam se, Isuse, tvojoj odanosti volji Očevoj, tvojem hodu i pod križem dokraja.
Klanjam se, Isuse, tvojoj ustrajnosti kojom si htio djelo spasenja dovesti dokraja i umrijeti na drvetu križa.
Promatram, Isuse, tvoje izmučeno tijelo.
Oprosti mi, kad ostajem hladan gledajući raspelo, ravnodušan na izvještaj o tvojoj muci i smrti. Kao da sam to već prečesto vidio, toliko puta čuo. A ipak, danas, “na dan uzvišenja tvoga križa “, želim po prvi puta zagledati se u tvoj križ, želim novom pozornošću i ljubavlju čuti izvještaj o tvojoj muci.
Želim te vidjeti, Isuse!
Vidjeti tvoje izmučeno tijelo, tvoju trnjem okrunjenu glavu, tvoje probodene ruke i noge, tvoje otvoreno srce.
Želim vidjeti tvoje predano tijelo i prolivenu krv. Za mene, za nas, za sve ljude svijeta.
Želim, Isuse, podno tvoga križa osjetiti snagu tvoje ljubavi i šaptati ti riječi sućuti i zahvalnosti.
Oprosti, jer podno tvoga križa nisam bez krivnje, jer sam i sam utkan u grijeh svijeta što ga ti otkupljuješ svojom smrću.
Oprosti što tako često zaboravljam na cijenu svoga otkupljenja, na ljubav koja želi biti ljubljena, što zaboravljam na poruku i poziv križa.
Oprosti, Isuse, što te ne ljubim dovoljno!
Hvala ti, Isuse, što si umro za mene.
Hvala ti za sve ljude svijeta jer si za sve dao svoj život.
Hvala ti što si ustrajao u žrtvi svoga križa.
Hvala ti, Isuse, što me sa svoga križa želiš privući k sebi.
Ne dopusti, Isuse, da se opirem tvojoj spasiteljskoj ljubavi.
Daj mi, Isuse, milost da osjetim neizrecivu snagu križa kojom odgoniš od mene, i od svih nas, zle sile svijeta i đavla, te nam svima daješ novu snagu za život.
Tvoj križ, Isuse, govori o ljubavi. U izvještaju o muci vidimo oko tebe toliko mržnje, toliko gorčine.
U tebi, Isuse, toliko ljubavi i mira.
Ispuni me, Isuse, svojom ljubavlju i mirom.

ŠESTI DAN DEVETNICE

U današnjem danu molit ćemo litanije Krvi Kristove Molimo ih pobožno kako bismo postali svjesni da i kapljica Njegove Krvi prolivene s drveta Križa, spašava sav svijet! Uključimo u litanije sve koji pate u našoj bližoj i daljoj obitelji.

Litanije Krvi Kristovoj

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.
Kriste, čuj nas.
Kriste, usliši nas.

Oče nebeski Bože, smiluj nam se.
Sine, otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se.
Duše sveti, Bože, smiluj nam se.
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se.
Krvi Krista, jedinorođenoga Sina vječnog Oca, spasi nas!
Krvi Krista, utjelovljene riječi Božje, spasi nas!
Krvi Kristova, novoga i vječnoga zavjeta, spasi nas!
Krvi Kristova, u smrtnoj borbi na zemlju potekla, spasi nas!
Krvi Kristova, koja si kod bičevanja izvirala, spasi nas!
Krvi Kristova, ispod trnove krune prokapala, spasi nas!
Krvi Kristova, na križu prolivena, spasi nas!
Krvi Kristova, cijeno našega spasenja, spasi nas!
Krvi Kristova, bez koje nema oproštenja, spasi nas!
Krvi Kristova, u euharistiji okrjepo i čišćenje duša, spasi nas!
Krvi Kristova, rijeko milosrđa, spasi nas!
Krvi Kristova, pobjednice zlih duhova, spasi nas!
Krvi Kristova, snago mučenika, spasi nas!
Krvi Kristova, jakosti priznavalaca, spasi nas!
Krvi Kristova, koja rađaš djevice, spasi nas!
Krvi Kristova, čvrstoćo onih koji su u pogibli, spasi nas!
Krvi Kristova, okrepo umornih, spasi nas!
Krvi Kristova, u plaču utjeho, spasi nas!
Krvi Kristova, nado pokornika, spasi nas!
Krvi Kristova, utjeho umirućih, spasi nas!
Krvi Kristova, mire i milino srdaca, spasi nas!
Krvi Kristova, jamstvo vječnoga života, spasi nas!
Krvi Kristova, koja izbavljaš duše iz čistilišta, spasi nas!
Krvi Kristova, svake slave i časti predostojna, spasi nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se.

– Otkupio si nas Gospodine krvlju svojom.
– I postadosmo kraljevstvo Boga našega.

Pomolimo se: Svemogući, vječni Bože, ti si jedinorođenoga Sina postavio za otkupitelja svijeta i htio da te njegova krv ublaži: podaj, molimo, da cijenu našega spasenja tako štujemo, a njezina nas snaga tako brani od zala ovoga života na zemlji, da vječni plod svete krvi uživamo na nebu. Po istome Kristu Gospodinu našem. Amen.

SEDMI DAN DEVETNICE

U ovom danu odvojimo vremena za deseticu krunice: Koji je teški križ nosio.

OSMI DAN DEVETNICE

Molimo Gospdina za naše očeve i majke u obiteljima, za križeve koji nam preko njih dolaze, za naše osobne križeve koji nas pate a koje ne razumijemo Molimo danas postaju Križnog puta na kojoj Veronika dolazi u susret Isusu kako bismo bili melem jedni drugima a ne teret ili križ! 6. postaja: Veronika pruža Isus rubac Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.

Isuse, uzeo si ovo naše ljudsko tijelo i imao si lice, pošteno i čisto. Svojim si se licem, tj. čitavim svojim bićem, okretao svima koji su te zvali, koji su te željeli čuti i vidjeti. Isuse, imao si divno lice! U ovom času to je lice iznakaženo, krvavo, popljuvano. Na njemu nema cara, privlačnosti, ljepote. Ali, to je tvoje lice! Veronika se usuđuje, među tolikim svijetom koji pogrđuje tvoje lice, otkriti ljepotu tog istog lica. Ostavljaš joj ga utisnutoga u taj čudesni rubac njezine ljubavi i srca. Molim te, Isuse, daj da ispravnim životom sačuvam u sebi i na svom licu odsjaj tvoga lica, jer stvoren sam na tvoju sliku.

Ne dopusti, Isuse, da sebičnošću ili krivim postupkom nagrdim lice svoga bližnjega, škodim njegovu dobru glasu; i daj mi hrabrosti da uzmognem s ljubavlju brisati ljage na licu bližnjega svoga! Daj mi, Isuse, da ne moram ustuknuti pred sjajem tvoga lica kad se konačno pojaviš u slavi!

Ponavljajmo riječi:
Ne odbaci me od lica svojega! Lice tvoje, Gospodine, ja tražim! Odvrati lice od grijeha mojih!
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!

Autor Fra Zvjezdan Linić

Ostanimo kratko u šutnji i predajmo Gospodinu svoje jade, križeve, obitelj i izmolimo
SLAVA OCU…

DEVETI DAN DEVETNICE

Molimo danas kao vrhunac devetnice postaju Križnog puta: Isus umire na križu

Iz tvojih dubina izvirale su s križa riječi koje i danas potresaju svijet. Neka te riječi i mene potresu da ih osjetim u brojnim prilikama svoga života. U tvom vapaju: “Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?” prepoznajem da si prisutan u svakom čovjeku u iskustvima duboke osamljenosti i tjeskobe. Svojom ostavljenošću na križu učinio si da više nikada nitko ne bude napušten.

Htio bih te razumjeti, Isuse, i nasljedovati u svome životu dok doživljavam poteškoće s drugima i ponavljati tvoj vapaj kao poziv na praštanje i mir: “Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!” Htio bih, Isuse, zaroniti u tvoju sućut i brigu za drugoga, kad u vlastitoj agoniji okrećeš glavu prema raskajanom razbojniku i kanoniziraš ga za prvoga sveca: “Još danas bit ćeš sa mnom u raju!”

Želim, Isuse, da mi dadneš milost da u svakom času svog života mogu vršiti volju Očevu i da na smrtnom času mogu ponoviti tvoje riječi predanja i ljubavi: “Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!” Mnogi su odlazili s Kalvarije bijući se u prsa, a satnik je začuđen ispovjedio: “Zaista, ovaj čovjek bijaše Sin Božji!”
Još jednom ponavljajmo sućutno i s vjerom svih sedam Isusovih riječi s križa:
Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?
Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!
Zaista, kažem ti, još danas bit ćeš sa mnom u raju!
Ženo, evo ti sina! Sinko, evo ti Majke!
Žedan sam!
Dovršeno je!
Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
U muci sudnjega dana umire,
U sutonu leptirovih krila gubi se,
U zamahu proljetnog daha budi se,
U dubine duše biserne ponire.
On moli za svoje mučitelje tiho:
„Oče, oprosti im, jer ne znaju što učiniše.“
Za sve neprijatelje on se poniziše,
Milost za njih nađoše u pogledu plaho.
Strpljiviji si od mene, Spasitelju moj.
Da ja živim ti si se gorko predao,
Za moju smrt sve si do kraja podnio.
S križem u ruci umrijet ću i Tvoj,
Samo Tvoj biti ću, jer si se smilovao,
Jer na križu, baš na križu, Ti si izdahnuo.

Trodnevnica Maloj Gospi

Danas započinje trodnevnica Maloj Gospi – blagdanu Rođenja Blažene Djevice Marije.


1.DAN

Na početku:

Dostoj se da te hvalim, Presveta Djevice, daj mi jakosti protiv neprijatelja tvojih!

Zatim: Vjerovanje, pa tri puta: 1. Oče naš, 4. Zdravo Marijo i 1. Slava Ocu.

Na kraju:
Pod obranu se tvoju utječemo, Sveta Bogorodice! Ne odbij nam molbe u potrebama našim nego nas od svih pogibli uvijek oslobodi, Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojem nas Sinu preporuči, svojem nas Sinu izruči. Amen.

2.DAN

Na početku:

Dostoj se da te hvalim, Presveta Djevice, daj mi jakosti protiv neprijatelja tvojih!

Zatim: Vjerovanje, pa tri puta: 1. Oče naš, 4. Zdravo Marijo i 1. Slava Ocu.

Na kraju:

Pod obranu se tvoju utječemo, Sveta Bogorodice! Ne odbij nam molbe u potrebama našim nego nas od svih pogibli uvijek oslobodi, Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojem nas Sinu preporuči, svojem nas Sinu izruči. Amen.

3.DAN

Na početku:

Dostoj se da te hvalim, Presveta Djevice, daj mi jakosti protiv neprijatelja tvojih!

Zatim: Vjerovanje, pa tri puta: 1. Oče naš, 4. Zdravo Marijo i 1. Slava Ocu.

Na kraju:

Pod obranu se tvoju utječemo, Sveta Bogorodice! Ne odbij nam molbe u potrebama našim nego nas od svih pogibli uvijek oslobodi, Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojem nas Sinu preporuči, svojem nas Sinu izruči. Amen.

4. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.


4. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Otajstva svjetla Gospine krunice

1. Koji je na rijeci Jordanu kršten bio.

U prvom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je na Gospodina našega Isusa Krista na krštenju u Jordanu sišao Duh Sveti, a Otac ga proglasio svojim ljubljenim Sinom.

2. Koji nam se na svadbi u Kani objavio.

U drugom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist u Kani Galilejskoj Marijinim posredovanjem pretvorio vodu u vino i pobudio vjeru učenika.

3. Koji nam je Kraljevstvo Božje navijestio i na obraćenje pozvao.

U trećem otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist navijestio Kraljevstvo Božje i pozvao na obraćenje za oproštenje grijeha.

4. Koji se na gori preobrazio i svoju nam slavu objavio.

U četvrtom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako se Gospodin naš Isus Krist pred učenicima na gori preobrazio, a Otac ih pozvao da ga slušaju.

5. Koji nam se u otajstvu euharistije darovao.

U petom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist ustanovio euharistiju.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Lk 5,1-11

U ono vrijeme: Dok se oko Isusa gurao narod da čuje riječ Božju, stajaše on pokraj Genezaretskog jezera. Spazi dvije lađe gdje stoje uz obalu; ribari bili izašli iz njih i ispirali mreže. Uđe u jednu od tih lađa; bila je Šimunova pa zamoli Šimuna da malo otisne od kraja. Sjedne te iz lađe poučavaše mnoštvo.

Kada dovrši pouku, reče Šimunu: »Izvezi na pučinu i baci mreže za lov.« Odgovori Šimun: »Učitelju, svu smo se noć trudili i ništa ne ulovismo, ali na tvoju riječ bacit ću mreže.« Učiniše tako te uhvatiše veoma mnogo riba; mreže im se gotovo razdirale. Mahnuše drugovima na drugoj lađi da im dođu pomoći. Oni dođoše i napuniše obje lađe, umalo im ne potonuše.

Vidjevši to, Šimun Petar pade do nogu Isusovih govoreći: »Idi od mene! Grešan sam čovjek, Gospodine!« Zbog lovine riba što ih uloviše bijaše se zapanjio on i svi koji bijahu s njime, a tako i Jakov i Ivan, Zebedejevi sinovi, drugovi Šimunovi. Isus reče Šimunu: »Ne boj se! Odsada ćeš loviti ljude!«

Oni izvukoše lađe na kopno, ostaviše sve i pođoše za njim.

4. Kratki poticaj za razmišljanje

“Bog nikada ne odbija milost onima koji je iskreno traže. Sve što On traži jest da se nejasna žeđ za Beskonačnim, koja je potaknula dušu da traži svoje dobro u nizu užitaka, sada preobrazi u žeđ za samim Bogom. Sve što trebamo učiniti je izreći ove dvije molbe: Dragi Gospodine, prosvijetli moj intelekt da vidim Istinu, i daj mi snage da je slijedim. To je molitva koja se uvijek uslišava. I nema razlike je li želja za Bogom koju izražavamo proizašla iz naših gađenja, sitosti i očaja ili je rođena iz naše ljubavi prema lijepom, savršenom. Bog je voljan uzeti ili naše stare kosti ili naše mlade snove, jer nas ljubi, ne zbog toga što jesmo, već zbog onoga što možemo biti Njegovom milošću.”

(Fulton J. Sheen)

5. Molitve

Gospodine Isuse, evo me pred Tobom, ovakav kakav jesam. Žalim i kajem se zbog svojih grijeha, molim Te oprosti mi. U tvoje ime opraštam svima što god učiniše protiv mene.

Odričem se sotone, zlih duhova i svih njihovih dijela.ANI Dajem Ti svega sebe, Gospodine Isuse, sada i zauvijek.

Pozivam Te u svoj život.

Prihvaćam Te kao svog Gospodina,

Boga i Spasitelja.

Ozdravi me, promijeni me, ojačaj me u tijelu, duši i duhu. Dođi Gospodine Isuse, prekrij me Tvojom Predragocjenom

krvlju

i ispuni me Tvojim Svetim Duhom.

Ljubim Te Gospodine Isuse!

Slavim Te Isuse!

Zahvaljujem Ti Isuse!

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

SVETAC DANA – SV. MAJKA TEREZIJA

U svijetu tržišta, u svijetu u kojem se sve mjeri gospodarskim pokazateljima Majka Terezija se predstavljala kao siromašna žena, žena koja izabire život služenja najsiromašnijima među siromašnima


Dana 5. rujna 1997. godine odjeknuo je glas svijetom: umrla je živa svetica. Tako bi se ukratko mogao sažeti životni put dug 87 godina, nesebično poslanje i sjajna karizma Majke Terezije, koja je gotovo cijeli svoj život provela pomažući drugima. I to ne pukom pomoći, nego strastvenom samilošću u najmučnijim dijelovima svijeta, kakav je, na primjer, Kolkata, gdje je sa svojim sestrama misionarkama ljubavi s ulica podigla na desetke tisuća gubavih, bolesnih i odbačenih ljudi.

Rođena je 26. kolovoza 1910. u Skopju u albanskoj obitelji Bojaxhiu kao posljednje od troje djece. Kad je imala tek jedan dan, krštena je kao Agneze Gonxha. Još je kao učenica odlučila posvetiti se Bogu i otići kao misionarka u Indiju. U Irskoj 1928. godine ulazi u Red sestara od Loreta, a 1929. putuje u Indiju, radeći ondje 20 godina kao učiteljica. U svakodnevnom dodiru s indijskom stvarnošću procijenila je da samostanski angažman nije dovoljan, da je bijeda u Indiji tako beskrajna, a sirotinja toliko prepuštena sebi, poglavito u bolesti i smrti pa je 1948. zahtijevala da izađe iz samostana na ulice. Dopustili su joj pa je sama kao redovnica pošla među najsiromašnije u Kolkati, odjenuvši se u običan sari i uz samo četiri rupije uza se. Uskoro je dobila odobrenje nadležnog biskupa da započne s novom družbom Misionarki ljubavi koja je počela s radom 1950. godine.

Sveta Majka Terezija i njezine sestre posvetile su se prvo zapuštenoj djeci te umirućima i drugima teškim bolesnicima, počevši od gubavaca. Pravilo reda zasnovano je na jednostavnom geslu: “Služiti siromašnima da bi se služilo životu.” Majka Terezija živjela je iz dana u dan živu kršćansku vjeru koja je u konkretnim slučajevima pozivala na ljubav, mir i oprost, a osuđivala mržnju, osvetu i zlo. Indija ju je prisvojila kao idealnu kćer, a Nobelova zaklada iz Osla dodijelila joj je 1979. godine Nobelovu nagradu za mir. Ta je sićušna pognuta starica cijelim svojim životom bila živi znak Božje ljubavi među ljudima, osobito prema najsiromašnijima i odbačenima. Već je samom svojom pojavom predstavljala protest potlačenih i odbačenih protiv svijeta koji je svojim velikim dijelom označen materijalističkim shvaćanjem i težnjom za novim užicima i zabavama.

U svijetu tržišta, u svijetu u kojem se sve mjeri gospodarskim pokazateljima, Sveta Majka Terezija se predstavljala kao siromašna žena, žena koja izabire život služenja najsiromašnijima među siromašnima, onima koje nitko ne želi. Taj izbor bio je u potpunoj suprotnosti sa suvremenom kulturom. Suvremena kultura se osjetila ranjenom i na neki način izazvanom od Majke Terezije te su se srca tolikih ljudi otvorila svjedočenju te žene. Majka Terezija predstavljala je evanđelje i pokazala da i u dvadesetom stoljeću evanđelje djeluje, evanđelje pogađa, evanđelje daje smisao životu. Perez de Cuellar na zasjedanju Ujedinjenih naroda predstavio je Majku Tereziju ovim riječima: “Predstavljam vam najmoćniju ženu na svijetu. Ona uistinu predstavlja Ujedinjene narode jer je u njezinu srcu trpljenje tolikih ljudi.” Majka Terezija slušala je te riječi u tišini a onda podigla ruku i pokazala u njoj krunicu koju je uvijek nosila sa sobom i rekla: “Ja sam samo siromašna žena koja moli. Moleći, Gospodin mi stavlja u srce ljubav kako bih mogla ljubiti siromašne.”

Potom, kao što je često činila, upravila je svoj pogled prema nazočnim predstavnicima naroda i rekla odlučnim glasom: “Molite i vi i vaše će se srce ispuniti ljubavlju kako biste mogli ljubiti siromašne oko vas.” To je Majka Terezija, to je svjedočanstvo koje nam je Majka Terezija ostavila… Od njezine smrti Misionarke ljubavi bilježe nagli porast zvanja i kuća diljem svijeta. Utemeljena 1950. Kongregacija danas broji više od 4500 redovnica i oko 800 redovnika nesvećenika kojima pomaže više od 90.000 laika u 630 ustanova, od sirotišta do bolnica za bolesnike na samrti, diljem svijeta. U međuvremenu u Kolkati ne jenjava priliv hodočasnika na grob Majke Terezije: njezina baština nastavlja privlačiti vjernike i ostalih religija, dragovoljce iz cijeloga svijeta i nova zvanja Misionarki ljubavi. Njezin lik, koji cijene i poštuju i predstavnici ostalih religija, predstavlja sredstvo ujedinjenja u razdoblju napetosti između kršćana i hinduističkih fundamentalista. I premda članovi hinduističkih ekstremističkih pokreta napadaju Majku Tereziju i njezine redovnice optužujući ih za prisilna obraćenja, većina hinduističkih stanovnika divi se i voli Majku Tereziju, tako da su čak i najtradicionalističkije hinduističke skupine kritizirale stavove ekstremista.

Često je grob Majke Terezije mjesto na kojem se predstavnici različitih religija okupljaju na zajedničku molitvu: bez ikakve prethodne organizacije članovi različitih religija se susreću i počinju zajednički moliti. Majka Terezija iz Kolkate svojim životom je potvrdila da je mogla imati otvorene ruke za siromahe i patnike jer ih je prije imala sklopljene pred Bogom, a služiti čovjeku za nju je značilo učiniti nešto lijepo za Boga.

Govorila je: “Radost je molitva, radost je snaga, radost je ljubav, radost je mreža ljubavi kojom možete doći do duša. Bog ljubi onoga tko radosno daruje. Više daje koji s radošću daje. Najbolji način da očitujemo svoju zahvalnost Bogu i ljudima jest radosno prihvaćanje svih stvari. Ne dopustite da išta žalosno uđe u vas što bi moglo biti razlog da zaboravite radost Krista Uskrsloga.” Smisao ljudskog života je u davanju.

Davanjem utjelovljujemo temeljnu ljudsku vrijednost – ljubav. Sveta Majka Terezija svojim postupcima definirala je pojam ljubavi. Prepoznavši ljude u nevolji, u njenoj duši, kako sama kaže, javila se silna želja, ne da tuguje nad njihovom sudbinom, ne da ih sažalijeva… željela im je, bez obzira na opasnosti po vlastiti život, pomagati. U njenoj duši razbuktala se vatra ljubavi koja se, srećom, prenijela na druge i tako postala prepoznatljivom u cijelom svijetu.

Svijet nikada ne bi smio zaboraviti ženu čije je svjetlo svetosti svoje zrake iz Kolkate proširilo cijelim svijetom i postalo ZNAK NADE.

Izvor: Bitno.net

MISNA ČITANJA – 5. RUJNA 2024.

Oni ostaviše sve i pođoše za njim.

XXII. tjedan kroz godinu

Četvrtak, 5. 09. 2024.

Svagdan ili: sv. Majka Terezija, redovnica

ČITANJA:
1Kor 3,18-23; Ps 24,1-6; Lk 5,1-11

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Urban, Teodor, Božidar, Berto, Cvjetko, Florencije

Prvo čitanje:

1Kor 3,18-23

Sve je vaše, vi Kristovi, a Krist Božji.

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima

Braćo! Nitko neka se ne vara. Ako tko misli da je mudar među vama na ovome svijetu, neka bude lud da bude mudar. Jer mudrost ovoga svijeta ludost je pred Bogom. Ta pisano je: On hvata mudre u njihovu lukavstvu. I opet: Gospodin poznaje namisli mudrih, one su isprazne. Zato neka se nitko ne hvasta ljudima jer sve je vaše. Bio Pavao, ili Apolon, ili Kefa, bio svijet, ili život, ili smrt, ili sadašnje, ili buduće: sve je vaše, vi Kristovi, a Krist Božji.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 24,1-6

Pripjev:

Gospodnja je zemlja i sve na njoj.

Gospodnja je zemlja i sve na njoj,
svijet i svi koji na njemu žive.
On ga na morima utemelji
i na rijekama učvrsti.

Tko će uzići na Goru Gospodnju,
tko će stajati na svetom mjestu njegovu?
Onaj u koga su ruke nedužne i srce čisto:
duša mu se ne predaje ispraznosti.

On blagoslov prima od Gospodina
i nagradu od Boga, Spasitelja svoga.
Takav je naraštaj onih koji traže njega,
koji traže lice Boga Jakovljeva.

Evanđelje:

Lk 5,1-11

Oni ostaviše sve i pođoše za njim.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Dok se oko Isusa gurao narod da čuje riječ Božju, stajaše on pokraj Genezaretskog jezera. Spazi dvije lađe gdje stoje uz obalu; ribari bili izašli iz njih i ispirali mreže. Uđe u jednu od tih lađa; bila je Šimunova pa zamoli Šimuna da malo otisne od kraja. Sjedne te iz lađe poučavaše mnoštvo.

Kada dovrši pouku, reče Šimunu: »Izvezi na pučinu i baci mreže za lov.« Odgovori Šimun: »Učitelju, svu smo se noć trudili i ništa ne ulovismo, ali na tvoju riječ bacit ću mreže.« Učiniše tako te uhvatiše veoma mnogo riba; mreže im se gotovo razdirale. Mahnuše drugovima na drugoj lađi da im dođu pomoći. Oni dođoše i napuniše obje lađe, umalo im ne potonuše.

Vidjevši to, Šimun Petar pade do nogu Isusovih govoreći: »Idi od mene! Grešan sam čovjek, Gospodine!« Zbog lovine riba što ih uloviše bijaše se zapanjio on i svi koji bijahu s njime, a tako i Jakov i Ivan, Zebedejevi sinovi, drugovi Šimunovi. Isus reče Šimunu: »Ne boj se! Odsada ćeš loviti ljude!«

Oni izvukoše lađe na kopno, ostaviše sve i pođoše za njim.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

3. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.


3. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Slavna otajstva Gospine krunice

1. Koji je od mrtvih uskrsnuo.

U prvom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist treći dan po smrti slavno uskrsnuo od mrtvih.

2. Koji je na nebo uzašao.

U drugom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist četrdeset dana poslije svog uskrsnuća uzašao na nebo i sjeo o desnu svoga nebeskog Oca.

3. Koji je Duha Svetog poslao.

U trećem slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je naš Gospodin Isus Krist poslao Duha Svetoga nad apostole u prilici ognjenih jezika.

4. Koji je Tebe, Djevice na nebo uzeo.

U četvrtom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je bila Blažena Djevica Marija, uznesena na nebo.

5. Koji je Tebe, Djevice, na nebu okrunio.

U petom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je bila Blažena Djevica Marija okrunjena kao kraljica neba i zemlje.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Lk 4,38-44

U ono vrijeme: Usta Isus iz sinagoge i uđe u kuću Šimunovu. A Šimunovu je punicu mučila velika ognjica. I zamole ga za nju. On se nadvi nad nju, zaprijeti ognjici i ona je pusti. I odmah ustade i posluživaše im.

O zalazu sunca svi koji su imali bolesnike od raznih bolesti dovedoše ih k njemu. A on bi na svakoga od njih stavljao ruke i ozdravljao ih. A iz mnogih su izlazili i zlodusi vičući: »Ti si Sin Božji!« On im se prijetio i nije im dao govoriti jer su znali da je on Krist.

Kad osvanu dan, iziđe i pođe na samotno mjesto. I mnoštvo ga tražilo. Dođoše k njemu i zadržavahu ga da ne ode od njih. A on im reče: »I drugim gradovima treba da navješćujem evanđelje o kraljevstvu Božjem. Jer za to sam poslan.« I naučavaše po sinagogama judejskim.

4. Kratki poticaj za razmišljanje

Ps 23, 1-6 

Gospodin je pastir moj:
ni u čem ja ne oskudijevam;
na poljanama zelenim
on mi daje odmora.
Na vrutke me tihane vodi
i krijepi dušu moju.

Stazama pravim on me upravlja
radi imena svojega.
Pa da mi je i dolinom smrti proći,
zla se ne bojim jer si ti sa mnom.
Tvoj štap i palica tvoja
utjeha su meni.

Trpezu preda mnom prostireš
na oči dušmanima mojim.
Uljem mi glavu mažeš,
čaša se moja prelijeva.

Dobrota i milost pratit će mene
sve dane života moga.
U Gospodnjem ću domu prebivati kroz
dane mnoge.

5. Molitve

„Sveti Josipe, radom svojih ruku i
znojem svoga čela
othranio si Isusa i Mariju.
Ti koji si imao Sina Božjega za svoga suradnika,
nauči me raditi kao što si ti radio,
sa strpljenjem i ustrajnošću,
za Boga i za sve one koje mi je Bog povjerio.

Nauči me da u svojim suradnicima
vidim Krista koji prebiva u njima,
kako bih uvijek mogao biti dobrostiv i
podnositi ih u ljubavi. 

Pomozi mi da na svoj posao
gledam očima vjere,
kako bih u njemu prepoznao
Božji stvaralački naum i
Kristovo djelo otkupljenja. 

Kada je moj rad ugodan i produktivan,
podsjeti me da se sjetim Tebi zahvaliti.
Kada je moj rad tegoban,
nauči me da ga prikažem Bogu
kao nadoknadu za svoje grijehe
i grijehe cijeloga svijeta.

Amen.”

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Pin It