Što su relikvije i zašto ih Crkva časti?

Prema Lat.reliquiae-ostatak, ono što je preostalo, posmrtni ostaci.

Katolička Crkva daje na poseban način naglasak na važnost ljudskog tijela. Za razliku od nekih drugih koji ju potpuno negiraju, Crkva naučava da je tijelo hram Duha Svetoga i zbog toga se i prema njemu treba odražavati dužno poštovanje.

Crkva je štovanje relikvija potvrdila Dekretom na Tridentskom saboru, koji se održao u 16.st. Upravo ovim Dekretom Crkva je dala do znanja što se i kako treba štovati. Tako kaže:“ tijela mučenika i ostalih svetih koji su živjeli posebno kreposno na zemlji, a sada su u vječnosti s Kristom, treba štovati vjerni puk i po tim njihovim zemnim ostacima, Gospodin će udijeliti mnoge milosti onima koji vjeruju.“ Time se ne ističe neko magijsko djelovanje ostataka ni posebno iscjeliteljske moći, nego se potiče vjernike da usrdno mole svece za zagovor po njihovim nakanama.

Ako se po zagovoru dogodi čudu Crkva neće za svako posebno govoriti što se dogodilo ili za neko drugo da nije, nego se to ostavlja za osobno vjerovanje uslišanog vjernika. Posebni su slučajevi kada se želi dokazati svetost određene osobe, kada se kroz poseban, vrlo iscrpan i temeljti postupak službeno utvrđuje je li se dogodilo čudo ili nije. Za proglašenje svetim potrebna su 2 službeno potvrđena čuda od strane Crkve, te se tada kroz poseban postupak, tu osobu uzdiže na čast oltara.

Dekret je utvrdio da se prema relikvijama treba odnositi sa velikim poštovanjem i dostojanstvom. To je kodificirano u kanonskom pravu, prema kojem je prodaja relikvija je strogo zabranjena. U vremenu srednjeg vijeka, naručito se događalo puno krađa, vandalizama i razbijanja grobnica, kako bi se složili dijelovi za prodaju. Zbog toga su mnoge crkve počele osnivati riznice, kako bi se očuvale relikvije od oštećenja i obezvrjeđenja. Katolička crkva strogo zabranjuje odvajanje ili odlamanje relikvija na manje dijelove, kako bi se koristilo u svrhe liturgije ili druge svrhe.

Upravo zbog tih razloga mnoge crkve danas imaju riznice u kojima se mogu vidjeti različite relikvije svetaca. Mjesta s najviše relikvija su katakombe u Rimu, naručito one na St.Tarcisiu (katakombe sv.Kaliksta) o kojima brigu vode salezijanci, a u tim su katakombama posmrtni ostaci tisuće mučenika i čak 16 papa.

U nauku crkve, relikvije se svrstavaju u oblik pučke pobožnosti, što znači da služe većoj povezanosti i usrdnijoj molitvi vjernog puka. Najvažnije je da samo su relikvije samo produžetak liturgije, a ne njezin nadomjestak (što znači da sv.Misu ne može zamijeniti po svojoj snazi značaju niti jedno štovanje relikvija koje se u crkvi organizira).

Klasifikacija relikvija:

1.relikvije prvog reda- direktno povezane s događajima iz života Isusa (križ, jaslice- u bazilikama u Rimu), te dijelovi tijela svetaca (kosti, lubanja) –urna sv.Ivana Bosca koja putuje po svijetu spada u ovu skupinu

2.relikvije drugog reda- predmeti koje je svetac nosio i koristio (npr. reverenda Don Bosca, časoslov)

3.relikvije trećeg reda-sve što je dotaknulo relikviju prvog i drugog reda, najčešće su to komadići tkanine.

Izvor: medjugorje-info.com

Američki glumac Jim Caviezel posjetio Svetište sv. Šime u Zadru

Poznati američki filmski glumac Jim Caviezel posjetio je s obitelji, u sklopu privatnog posjeta Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, u srijedu 19. lipnja Zadar, izvijestila je Zadarska nadbiskupija.

Za vrijeme pohoda Zadru, sudjelovao je na misnom slavlju u župnoj crkvi sv. Nikole u Crnom, gdje je misu predvodio don Elvis Ražov, župnik Crnog. Toga dana, Caviezel je pohodio i Svetište sv. Šime u Zadru gdje je za tu prigodu bila otvorena škrinja sv. Šime, čijoj je relikviji Caviezel iskazao čašćenje.

Caviezel je iskazao veliko poštovanje i zadivljenost što je mogao vidjeti više od dvije tisuće godina sačuvano tijelo sv. Šimuna koje je na svojim rukama držao dijete Isusa. To je drugi pohod Jima Caviezela Zadru. Prvi put bio je u Zadru u svibnju 2023. i tada je, uz sudjelovanje u misi u Crnom, pohodio katedralu sv. Stošije.

Caviezel je osobitu svjetsku popularnost u filmskoj industriji stekao ulogom Isusa Krista u filmu ‘Pasija’ redatelja Mela Gibsona (2004.). Glavnu ulogu ostvario je i u distrubucijski i gledanošću još jednom uspješnom filmu, ‘Zvuk slobode’ (2023.) redatelja Alejandra Gomeza Monteverdea, čiji se scenarij temelji na istinitoj priči kriminalne trgovine djecom.

Unatoč mnogim izazovima i kušnjama, Jim Caviezel javno svjedoči svoju nepokolebljivu pripadnost katoličkoj vjeri i Katoličkoj Crkvi, ističe važnost sakramentalnog života, molitve krunice i predanja Gospi te vrijednost obitelji. U više navrata uputio je poruke podrške i poštovanja svjedočanstvu vjere i otpornosti hrvatskog naroda, čije korijene ima i njegova supruga. Svojim porukama ohrabrenja pokazao je i da poznaje kroz kakve su teške društvene i političke okolnosti tijekom povijesti prolazili hrvatski narod i Crkva u Hrvata i kako su mnogi odolijevali teškoćama po pouzdanju u Boga i vjeri u Isusa Krista, izvijestila je Zadarska nadbiskupija.