Feel Medjugorje
Author

FMteam

Browsing
In Svetac dana

SVETI ARKANĐELI – MIHAEL, GABRIEL I RAFAEL

SVETI ARKANĐELI – MIHAEL, GABRIEL I RAFAEL

Crkva slavi blagdan svetih arkanđela: Mihaela, Gabriela i Rafaela, trojicu najznajčajnijih i najomiljenijih predstavnika anđeoskog svijeta. Božji su glasnici.

Tri arkanđela navedena su po imenu u Svetom pismu, sveti Mihael (Tko je kao Bog), sveti Gabrijel (Božja snaga) i sveti Rafael (Bog liječi). Danas, 29. rujna njihov je blagdan. Anđeli su po katoličkom učenju osobna, od Boga stvorena bića, koja “uvijek gledaju lice Oca nebeskoga” (Mt 18,10), te su neposredni svjedoci njegovih velikih djela i razglašuju njegovu slavu (grčki angelos znači glasnik). Za razliku od ljudi, anđeli nisu vezani na tijelo. Oni su čisti dusi, a posjeduju veću moć nad materijom od čovjeka i veću sposobnost spoznaje. Nauka o anđelima (angelologija) razvrstava anđele u devet korova. Osmi su kor arkanđeli i među njih spadaju Mihael, Gabriel i Rafael.

SVETI MIHAEL

Najstarije štovanje arkanđela Mihaela zabilježeno je već u 4. stoljeću. Mihael je, po Bibliji, na početku Božjeg stvaranja, vođa i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela koje je predvodio Lucifer (Sotona). Prema liturgijskim tekstovima, Mihael je voditelj duša u raj.

“I nasta rat na nebu: Mihael i njegovi anđeli zarate se sa Zmajem. Zmaj uđe u rat i anđeli njegovi, ali ne nadvlada. I ne bijaše im više mjesta na nebu. Zbačen je Zmaj veliki, Stara zmija – imenom Ðavao, Sotona, zavodnik svega svijeta. Bačen je na zemlju, a s njime su bačeni i anđeli njegovi.” (Otkrivenje 12, 7 – 9)

Općenito, sveti Mihael se štuje kao branitelj i zaštitnik vjere i Crkve. Kao svojeg patrona posebno ga časte, u vezi s njegovom ulogom, vojnici i policajci, pa ljekarnici, vagari i trgovci, pekari, umirući.

Sveti Mihaele Arhanđele, brani nas u boju; protiv pakosti i zasjedama đavolskih budi nam zaklon. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo: Ti, vojvodo vojske nebeske, Sotonu i druge duhove zlobne, koji svijetom obilaze na propast duša, božanskom krepošću i jakošću u pakao strovali. Amen.

SVETI GABRIEL

Arkanđeo Gabriel u Bibliji nastupa kao glasnik Božjih odluka. On u Starom zavjetu tumači proroku Danijelu viđenje ovna i jarca (Dan 8, 16-26) i značenje sedamdeset godina (Dan 9, 21-17). U Novom zavjetu svećeniku Zahariji naviješta rođenje Ivana Krstitelja (Lk 1,11-20), ukazuje se Mariji i naviješta rođenje Isusovo (Lk 1,26-38). Do reforme katoličkog kalendara (1969.) kalendarski spomendan Gabriela bio je 24. ožujka, dan uoči blagdana Blagovijesti. Sada je zajedno s Mihaelom i Rafaelom, 29. rujna. U ikonografiji se najčešće prikazuje kao navjestitelj s ljiljanom u ruci.

“U šestome mjesecu posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret k djevici zaručenoj s mužem koji se zvao Josip iz doma Davidova; a djevica se zvala Marija. Anđeo uđe k njoj i reče: “Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!” Na tu se riječ ona smete i stade razmišljati kakav bi to bio pozdrav. No, anđeo joj reče: “Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus. On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja.” (Luka 1, 26 – 33)

U Crkvi je godine 1951. proglašen zaštitnikom telekomunikacija i obavijesnih sredstava. Patron je glasnika, poštara i filatelista.

O Bože, koji si između svih anđela, odabrao arkanđela Gabriela, da navijesti tajnu tvoga utjelovljenja, daj nama, molimo te, da se, slaveći ga na zemlji, možemo nadati njegovoj zaštiti na nebu, po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

SVETI RAFAEL

Rafael se u Bibliji spominje samo u Knjizi o Tobiji, kao pratilac na putu, zaštitnik i zagovornik mladog Tobije. Po Božjoj zapovijedi svladava pakosnog zloduha Asmodeja i iscjeljuje Tobijina oca.

Tobit, Tobijin otac, oslijepio je ptičjim izmetom. Tobit i njegov sin bili su pravedni ljudi u Božjim očima. Tobit je želio da se njegov sin oženi Sarom. Tobija je oklijevao jer se Sara već udala za sedam muževa i svi su umrli.

Ali i Tobit i njegov sin pouzdavali su se u Boga. Tobit je, budući da je bio slijep, uputio Tobiju da unajmi vodiča da ga prati na putovanju; pa je Tobija zatražio pomoć od Azarije, koji je zapravo bio prerušeni arkanđeo Rafael.

“Potom Tobit pozva Tobiju, sina svoga, i reče mu: »Sine, pobrini se za plaću čovjeku koji je išao s tobom; a treba mu dati i štogod povrh toga.« Sin odgovori: »Neću štetovati dadem li mu i polovicu onoga što sam donio, jer me doveo k tebi zdrava, izliječio moju ženu, podigao moj novac, a onda i tebi vratio zdravlje.« Starac odgovori: »To mu s pravom pripada!« Onda pozva anđela i kaza mu: »Uzmi polovicu od svega onoga što ste donijeli.« Tada anđeo pozva njih dvojicu u stranu i reče im: »Blagoslivljajte Boga, hvalite ga i veličajte, hvalite ga pred svim živima zbog onoga što je za vas učinio. Lijepo je hvaliti Boga i uznositi ime njegovo; bogobojazno razglašavati djela njegova.” (Tobija 12, 1 – 6)

Rafael je patron ljekarnika, iseljenika, hodočasnika, putnika, brodara, rudara, krovopokrivača.

O Bože, koji si svom slugi Tobiji dao kao pratnju na putu sv. arkanđela Rafaela, daj nama, ponizno te molimo mi, tvoje sluge, da uvijek budemo zaštićeni pomoću ovog kneza Nebeskog Dvora i ojačani Njegovom pomoći, po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 29. RUJNA 2024.

MISNA ČITANJA – 29. RUJNA 2024.

Tko nije protiv nas za nas je. Ako te ruka sablažnjava, odsijeci je.

XXVI. tjedan kroz godinu

Nedjelja, 29. 09. 2024.

DVADESET I ŠESTA NEDJELJA KROZ GODINU

ČITANJA:
Br 11,25-29; Ps 19,8.10.12-14; Jak 5,1-6; Mk 9,38-43.45.47-48

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Mihael, Mihovil, Miho; Rafael, Rafo; Gabriel, Gabro, Gabriela

NAPOMENA:
▪ Izostavlja se slavlje sv. Mihaela, Gabrijela i Rafaela, osim gdje se slavi kao svetkovina (titular crkve, zaštitnik župe).

Prvo čitanje:

Br 11, 25-29

Zar si zavidan zbog mene? Oh, kad bi sav narod postao prorok!

Čitanje Knjige Brojeva

U one dane:

Gospodin siđe u oblaku i poče govoriti s Mojsijem, uze od duha koji bijaše na njemu i stavi na sedamdesetoricu starješina. Kad duh počinu na njima, počeše prorokovati, ali to više nikad ne učiniše.

Dvojica ostadoše u taboru. Jednome je bilo ime Eldad, a drugome Medad. Duh je i na njima počinuo – bili su i oni među upisanima, premda nisu došli u šator – te počeše u taboru prorokovati.

Neki mladić otrča te javi Mojsiju: »Eldad i Medad«, reče, »prorokuju u taboru!« Jošua, sin Nunov, koji je posluživao Mojsija od svoje mladosti, prozbori i reče: »Mojsije, gospodaru moj, ušutkaj ih!« Mojsije mu odgovori: »Zar si zavidan zbog mene! Oh, kad bi sav narod Gospodnji postao prorok! Kad bi Gospodin na njih izlio svoga duha!«

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 19, 8.10.12-14

Pripjev:

Naredba Gospodnja srce sladi!

Savršen je zakon Gospodnji,
dušu krijepi;
pouzdano je svjedočanstvo Gospodnje,
neuka uči.

Neokaljan strah Gospodnji,
ostaje svagda;
istiniti sudovi Gospodnji,
svi jednako pravedni.

Sluga tvoj pomno na njih pazi,
vrlo brižno on ih čuva.
Ali tko propuste svoje da zapazi?
Od potajnih grijeha očisti me!

Od oholosti čuvaj slugu svoga
da mnome ne zavlada.
Tad ću biti neokaljan,
čist od grijeha velikoga.

Drugo čitanje:

Jak 5, 1-6

Bogatstvo vam istrunu.

Čitanje Poslanice svetoga Jakova apostola

De sada, bogataši, proplačite i zakukajte zbog nevolja koje će vas zadesiti! Bogatstvo vam istrunu, haljine vaše postadoše hrana moljcima, zlato vam i srebro zarđa i rđa će njihova biti svjedočanstvo protiv vas te će kao vatra izjesti tijela vaša! Zgrnuste blago u posljednje dane! Evo: plaća kosaca vaših njiva – koju im uskratiste – viče i vapaji žetelaca dopriješe do ušiju Gospodina nad vojskama. Raskošno ste na zemlji i razvratno živjeli, utoviste srca svoja za dan klanja! Osudiste i ubiste pravednika: on vam se ne suprotstavlja!

Riječ Gospodnja.

Evanđelje:

Mk 9,38-43.45.47-48

Tko nije protiv nas, za nas je. Ako te ruka sablažnjava, odsijeci je.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Ivan reče Isusu:

»Učitelju, vidjesmo jednoga kako u tvoje ime izgoni zloduhe. Mi smo mu branili jer ne ide s nama.« A Isus reče: »Ne branite mu! Jer nitko ne može učiniti nešto silno u moje ime pa me ubrzo zatim pogrditi. Tko nije protiv nas, za nas je.«

»Uistinu, tko vas napoji čašom vode u ime toga što ste Kristovi, zaista, kažem vam, neće mu propasti plaća.«

»Onomu naprotiv tko bi sablaznio jednoga od ovih najmanjih što vjeruju, daleko bi bolje bilo da s mlinskim kamenom o vratu bude bačen u more.«

»Pa ako te ruka sablažnjava, odsijeci je. Bolje ti je sakatu ući u život nego s obje ruke otići u pakao, u oganj neugasivi. I ako te noga sablažnjava, odsijeci je. Bolje ti je hromu ući u život nego s obje noge biti bačen u pakao. I ako te oko sablažnjava, iskopaj ga. Bolje ti je jednooku ući u kraljevstvo Božje nego s oba oka biti bačen u pakao, gdje crv njihov ne gine niti se oganj gasi.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Devetnica svetoj Misi

9. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

9. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.

9. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Radosna otajstva Gospine krunice

1. Koga si Djevice, po Duhu Svetom začela.

U prvom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je arkanđeo Gabrijel navijestio Mariji da će začeti po Duhu Svetom i roditi Sina Božjega.

2. Koga si Djevice, Elizabeti u pohode nosila.

U drugom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija posjetila svoju rođakinju Elizabetu i s njom ostala tri mjeseca.

3. Koga si Djevice, rodila.

U trećem radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija rodila Gospodina našega Isusa Krista u betlehemskoj špilji te ga je postavila u jasle.

4. Koga si Djevice, u hramu prikazala.

U četvrtom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija četrdeseti dan poslije poroda prikazala u hramu Ocu nebeskom svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, kojega je primio u naručje starac Šimun.

5. Koga si Djevice u hramu našla.

U petom radosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Blažena Djevica Marija našla svoga dvanaestogodišnjeg Sina, Gospodina našega Isusa Krista, u hramu među učiteljima.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Lk 9,43b-45

U ono vrijeme: Dok su se svi divili svemu što je Isus činio, reče on učenicima: »Uzmite k srcu ove riječi: Sin Čovječji doista ima biti predan ljudima u ruke.« Ali oni ne razumješe te besjede, bijaše im skrivena te ne shvatiše a bojahu se upitati ga o tome.

4. Kratki poticaj za razmišljanje

“Draga djeco! Danas vas pozivam da se otvorite molitvi. Molitva čini čudesa u vama i preko vas.Zato, dječice, u jednostavnosti srca tražite od Svevišnjega da vam da snagu da budete Božja djeca, a ne da s vama sotona trese kao vjetar s granama. Odlučite se dječice iznova za Boga i tražite samo Njegovu volju i onda ćete u Njemu naći radost i mir. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.”

(Gospina poruka, 25. listopada 2024.)

5. Molitve

Gospodine Isuse, podari mi:
Da spoznam Tebe i da upoznam sebe;
Da ne želim drugo osim Tebe;
Da napustim sebe, a ljubim Tebe;
Što radim, neka je poradi Tebe;
Da ponizujem sebe, a uzvisujem Tebe;
Da uvijek mislim samo na Tebe;
Da se odričem sebe, a živim za Tebe;
Štogod mi došlo da primam od Tebe;
Da “proganjam” sebe, a slijedim Tebe;
I da uvijek želim slijediti Tebe;
Da bježim od sebe, a tražim zaštitu kod Tebe;
I da budem dostojan Tvoje obrane;
Da se bojim za sebe i
da se bojim uvrijediti i izgubiti Tebe;
Da se ne uzdam u sebe, nego uvijek u Tebe;
I da se nađem među Tvojim izabranima;
Da ni za što istinski ne marim,
osima za Tebe;
Da budem vazda poslušan i
da ljubim radi Tebe;
Da budem siromašan radi Tebe;
Tako me pogledaj da zavolim samo Tebe;
Zovi me da Te vidim, da Te gledam licem u lice:
Da navijeke uživam gledajući Tebe!
Amen.

(sv. Augustin)

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. VJENCESLAV

SVETAC DANA – SV. VJENCESLAV

Crkva se 28. rujna prisjeća Sv. Vjenceslava kojega Česi, kao svog prvog sveca nazivaju Vaclav. Mi ga prema njemačkom Wenzel zovemo Vjenceslav, a prema staroslavenskom Vjećeslav ili Većeslav.

Sv. Vjenceslav je bio sin češkog vojvode Vratislava I., i njegove žene Dragomire, koja potječe od zapadnoslavenskog plemena Stadorane, te unuk vojvode Borivoja i njegtove žene Sv. Ljudmile.

Rođen je oko 907., a poginuo je veoma mlad 929. Prema pisanim izvorima i predaji Vjenceslav je bio uzorna kršćanskoga života, a u sebi je skladno ujedinjavao dvije misionarske predaje: onu slavensku iz Velike Moravske, gdje su nekoć djelovali Sv. Ćiril i Metodije, i onu njemačku iz Regensburga. Mladi je knez imao za ono doba izvanrednu pripravu za svoju buduću vladarku službu. Prvi kršćanski odgoj nije mu pružila majka, koja je bila krštena tek u odrasloj dobi, već baka Ljudmila. Preko nje i njezine okoline naučio je staroslavenski liturgijski jezik i bio upućen u staroslavensko bogoslužje Sv. Ćirila i Metodija. Na želju njegova oca Vratislava daljnji je odgoj i izobrazbu primio na dvoru Budecu, u središnjoj Češkoj, gdje mu je učitelj bio slavenski svećenik Ucenja, a to je ime zapravo značilo “učen čovjek”. On ga je uputio u latinski jezik i knjige. Tu se odlikovao marljivošću i revnošću u svemu onome što je od njega zahtijevao duhovni život.

Vjenceslavov otac preminuo je u dobi od samo 33 godine. Narodno je vijeće za njegova nasljednika izabralo Vjenceslava, koji zbog maloljetnosti nije mogao još vladati. Umjesto njega kao regentkinja vladala je njegova majka Dragomira. Ta žena, doduše pokrštena, ali površna kršćanka, ubrzo je došla u sukob zbog pobožnog odgojnog utjecaja Ljudmile na Vjenceslava i običaja koji su tada vladali na kneževskom dvoru. Sv. Ljudmila se povukla u dvorac Tetin, no ondje su ju u noći 16. rujna 921. ubila dva Dragomirina dvorjanika.

Vjenceslav je imao u planu što dosljednije uvođenje kršćanstva i kršćanskih običaja u zemlju te na taj način postati i što neovisniji o utjecaju Njemačkog carstva. Dragomira je to pokušala spriječiti. Postoji prilično povijesno utemeljeno mišljenje kako je Dragomira, dok je njemački car Henrik I., vodio rat s Ljutićima, slala pomoć njegovim neprijateljima. To je za cara bio dostatan razlog da napadne Češku i pokaže svoju premoć. Tako je 929. došlo do ugovora u Pragu prema kojem je bilo osigurano daljnje širenje kršćanstva, ali u isto vrijeme došlo je i do – neželjene – veće ovisnosti o Njemačkom carstvu.

Svjedoci o načinu Vjenceslavova vladanja jednodušno hvale, ne samo njegovu pravednost prema podanicima, već prije svega svetost njegova života. On je bez svake sumnje ozbiljno nastojao oko što veće duhovne savršenosti. Čak je kanio vladavinu predati mlađem bratu, poći u Rim i ondje zamoliti Papu da postane redovnik. Zbog toga je posve nerazumljiva zavjera njegovih poganskih velikaša, koji za sebe pridobiše i brata mu Boleslava.

Vjenceslavova je smrt pomno opisana u svim legendama, bilo latinskim, bilo staroslavenskim. Najvjerojatniji motiv njegove mučeničke smrti bila je revnost oko uvođenja kršćanstva. On je bio tako revan kršćanin da je čak sam gajio vinograd iz kojeg je pripremao vino za misu.

Dr. Rudolf Turek, namještenik Nacionalnog muzeja u Pragu, a koji je veoma dobro, na temelju sigurnih pisanih izvora, proučio Vjenceslavov život, kaže o njemu: “Ostaje činjenica da je zbog svojih visokih moralnih kvaliteta i svoje svetosti taj mladi knez postao najpopularniji svetac Češke i kao kamen temeljac češke državnosti.”

Praška katedrala Sv. Vida čuvarica je dragocjenih relikvija junaka koji su proslavili češku naciju. U praškoj katedrali je grob Sv. Vjenceslava, prvotnog zaštitnika Češke, tamo je grob i drugog češkog sveca i mučenika, Sv. Ivana Nepomuka. A na najljepšem praškom Trgu Sv. Vjenceslava nalazi se glasoviti spomenik koji ga prikazuje kako jaše na konju okružen kipovima čeških svetaca.

Izvor: nedjelja.ba

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 28. RUJNA 2024.

MISNA ČITANJA – 28. RUJNA 2024.

Sin Čovječji ima biti predan. Bojahu se upitati ga što znači ta besjeda.

XXV. tjedan kroz godinu

Subota, 28. 09. 2024.

Svagdan ili: Sv. Većeslav, mučenik; ili: Sv. Lovro Ruiz i drugovi, mučenici

ČITANJA:
Prop 11,9 – 12,8; Ps 90,3-6.12-14.17; Lk 9,43b-45

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Većeslav; Lovro Ruiz, Vjenceslav, Lovorko, Lovorka, Faust

Prvo čitanje:

Prop 11, 9 – 12, 8

Sjećaj se svoga Stvoritelja u danima svoje mladosti, prije nego se prah vrati u zemlju, a duh Bogu.

Čitanje Knjige Propovjednikove

Raduj se, mladiću, za svoje mladosti,

neka ti je srce veselo u danima mladenaštva;

idi putovima svoga srca i slijedi želje svojih očiju,

ali znaj da će ti za sve to suditi Bog.

Ukloni dakle jad iz svoga srca

i udalji bol iz svojega tijela.

Ali — isprazna je mladost

i doba tamnih kosa!

I sjećaj se svoga Stvoritelja

u danima svoje mladosti:

prije nego dođu zli dani

i prispiju godine kad ćeš reći:

Ne mile mi se! —

prije nego potamni sunce i svjetlost,

mjesec i zvijezde,

i vrate se oblaci iza kiše;

u dan kad zadrhte čuvari kuće

i pognu se junaci,

i posustanu mlinarice jer ih je premalo,

i potamne one što gledaju kroz prozore;

kad se zatvore ulična vrata,

i oslabi šum mlina;

kad utihne pjev ptice,

i zamru zvuči pjesme;

kad uzbrdica počne strašiti,

a put plašiti;

kad badem procvate,

i skakavac otešča,

a kopar zataji

jer čovjek ide u svoj vječni dom,

i narikače već kruže ulicama;

prije nego se prekine srebrena vrpca

i zlatna se svjetiljka razbije

i razlupa se vrč na izvoru

i slomi točak na bunaru

i prah se vrati u zemlju

kao što je iz nje došao,

a duh se vrati Bogu

koji ga je dao.

Ispraznost nad ispraznostima,

veli Propovjednik,

sve je ispraznost.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 90,3-6.12-14.17

Pripjev:

Gospodine, ti nam bijaše okrilje od koljena do koljena.

Smrtnike u prah vraćaš
i veliš: »Vratite se, sinovi ljudski!«
Jer je tisuću godina u očima tvojim
ko jučerašnji dan koji je minuo,
i kao straža noćna.

Razgoniš ih ko jutarnji san,
kao trava su što se zeleni:
jutrom cvate i sva se zeleni,
a uvečer, već se suši i vene.

Nauči nas dane naše brojiti,
da steknemo mudro srce.
Vrati se k nama, Gospodine! Ta dokle ćeš?
Milostiv budi slugama svojim!

Jutrom nas nasiti smilovanjem svojim,
da kličemo i da se veselimo u sve dane!
Dobrota Gospodina, Boga našega, nek bude nad nama!
Daj da nam uspije djelo naših ruku,
djelo ruku naših nek uspije!

Evanđelje:

Lk 9,43b-45

Sin Čovječji ima biti predan. Bojahu se upitati ga što znači ta besjeda.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Dok su se svi divili svemu što je Isus činio, reče on učenicima: »Uzmite k srcu ove riječi: Sin Čovječji doista ima biti predan ljudima u ruke.« Ali oni ne razumješe te besjede, bijaše im skrivena te ne shvatiše a bojahu se upitati ga o tome.

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Devetnica svetoj Misi

8. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

8. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.

8. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Žalosna otajstva Gospine krunice

1. Koji se za nas krvlju znojio.

U prvom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako se Gospodin naš Isus Krist u vrtu na Maslinskoj gori molio svome Ocu nebeskom te se znojio krvavim znojem.

2. Koji je za nas bičevan bio.

U drugom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio u dvoru Pilatovu privezan za stup i nemilo bičevan.

3. Koji je za nas trnjem okrunjen bio.

U trećem žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio okrunjen trnovom krunom.

4. Koji je za nas teški križ nosio.

U četvrtom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist, osuđen na smrt nosio na Kalvariju preteški drveni križ.

5. Koji je za nas raspet bio.

U petom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio raspet na križu između dva razbojnika pred očima svoje žalosne majke Marije.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Lk 9,18-22

Dok je Isus jednom u osami molio, bijahu s njim samo njegovi učenici. On ih upita: »Što govori svijet, tko sam ja?« Oni odgovoriše: »Da si Ivan Krstitelj, drugi: da si Ilija, treći opet: da neki od drevnih proroka usta.« A on im reče: »A vi, što vi kažete, tko sam ja?« Petar prihvati i reče: »Krist — Pomazanik Božji!«

A on im zaprijeti da toga nikomu ne kazuju.

Reče: »Treba da Sin Čovječji mnogo trpi, da ga starješine, glavari svećenički i pismoznanci odbace, da bude ubijen i treći dan da uskrsne.«

4. Kratki poticaj za razmišljanje

Isus želi spoznaju učenika glede svoje osobe i bića podignuti na višu razinu od onoga što misli običan svijet i kakve glasine o Isusu kruže. Petar kao ‘glasnogovornik’ ostalih veli izrijekom jasno: “Krist – Mesija Božji si Ti, Isuse!” Ti si onaj koga je Bog pomazao. Dosada su to za Isusa rekli anđeo za navještaja Mariji (usp. 2,11), ali i demoni s kojima je dolazio u okršaj (usp. 4,41). Sad je stvar jasna i učenicima. Svojom pojavom i silnim djelima on se takvim legitimira i pred najužim krugom – Dvanaestoricom.

Tko je ovaj Isus? Sigurno je jedno da je pozivao u svoje društvo sve koje je društvo na ovaj ili onaj način bilo isključilo iz svoga zajedništva. Pozivao je u svoje zajedništvo, a posredno time i u društvo sa samim Bogom. U njemu je Bog postao blizak svakomu čovjeku. Isto je tako sigurno da je naviještao kraljevstvo Božje te da je ono prisutno među ljudima u njegovoj osobi. Zajamčeno je isto tako da nikada nije rabio riječi koje su rabili proroci: “Ovako govori Gospodin!” ili pak: “Riječ je Gospodina Boga!”, ili pak: “Pisano je!” – kako su govorili rabini. Njegova je riječ glasila redovito: “A ja vam kažem!” – stavljajući naprijed dvokratno „Amen“.

Nikada nije skretao pozornost svojih slušatelja na nekakav drugi ili tuđi autoritet. Naprotiv. Među svim riječima koje su zacijelo njegove najautentičnije upravo su ove: “A ja vam kažem!” To ‘ja’ stavlja ga na istu razinu sa samim Bogom. “A ako ja prstom Božjim izgonim nečiste sile, onda znajte da je među vama kraljevstvo Božje” (usp. Lk 11,20). On se izjednačuje s Božjim prstom, Božjom rukom, s Božjim stvarateljskim Duhom. Ovdje je više od Jone, više od Salomona, jednom riječju: Ovdje je nešto neviđeno i nečuveno, sam Bog među nama. Bog pohodi narod svoj!

Znakovito je za Luku što je u njega Isus redovito molitelj. On moli prije svih odlučnih trenutaka u svome životu. Tako i ovdje. To je ona druga strana Isusove osobe, intimna, subjektivna, njegova posvemašnja okrenutost Ocu. U tome odnosu prema Ocu doživljava on sebe kao Sin, spoznaje svoju bit. Prije odabira učenika Isus moli. Pozivu prethodi intimna molitva, razgovor s Ocem. Novi se Božji narod rađa u molitvi i kroz molitvu u kojoj se Isus predaje Ocu, a Otac predaje sve u ruke Sinu. U toj komunikaciji Sina i Oca krije se izvorište Crkve, to je njezin temelj.

      Jednako i ovdje, prije odlučnoga upita učenicima, tko je on, Isus moli. Isus ne pita učenike da bi od njih nešto doznao, nego da bi im nešto bitno rekao. Petar odgovara na Isusov upit jer je isti Petar spoznao bit Isusove osobe u molitvi, u njegovu jedinstvu s Ocem. Tko je Isus – odgovor glasi – Isus je onaj koji je u molitvi. Petar odgovara uime Crkve, uime svih nas. Kršćanska vjeroispovijed spram Isusove osobe događa se u uvidu u Isusa koji moli. Naša vjeroispovijed je izlaganje Isusove molitve, i mi možemo samo kroz molitvu i u molitvi ispovjediti svoju vjeru. I samo kroz duboku istinsku molitvu možemo se vinuti do biti te jedinstvene osobe. Ne umovanjem, filozofiranjem ili teološkim refleksijama. Isusa se spoznaje samo u nasljedovanju. Isus veli jasno, kroz patnju, križ, kroz muku koja vodi do proslave u Bogu. Učenik je kao i učitelj, i on se mora zaputiti putem križa kako bi iskusio do kraja snagu Isusove osobe. U Isusovo su vrijeme pismoznanci i farizeji htjeli uporno Isusa uključiti u svoje raspre, htjeli su od njega kroz diskusije spoznati tko je on. Htjeli su mu kroz diskusije stegnuti omču oko vrata. Isus je to svjesno izbjegavao. Nije se dao upuštati u besplodne raspre, nego je svoju vjerodostojnosti i ovjerovljenje očitovao pred učenicima i narodom snagom svoje riječi i djela koja je činio, snagom svoje osobe koja bijaše svima izazov.

(fra Tomislav Pervan)

5. Molitve

Molitva sv. Vinka Paulskog

Gospodine,
učini me dobrim prijateljem svih,
učini da moja osoba zrači povjerenjem;
onima koji pate i žale se,
onima koji traže svjetlost daleko od Tebe,
onima koji žele početi, a ne znaju kako,
onima koji se žele nekome povjeriti,
a ne osjećaju se sposobni.

Gospodine, pomozi mi
da ne prođem blizu nekoga s licem bez osjećaja,
sa zatvorenim srcem, ubrzanim korakom.

Gospodine, pomozi mi da odmah osjetim:
za one koji su kraj mene,
za one koji su zabrinuti i izgubljeni,
za one koji pate u sebi,
za one koji se osjećaju osamljeni ne svojom voljom.

Gospodine, daj mi taj dar
da mogu ići ususret srcima.

Gospodine oslobodi me sebičnosti,
da Ti mogu služiti,
da Te mogu ljubiti,
da Te mogu osjetiti
u svakom bratu koga susretnem.

Amen!

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Nastavi čitati
By
In Svetac dana

SVETAC DANA – SV. VINKO PAULSKI

SVETAC DANA – SV. VINKO PAULSKI

“Ako deset puta na dan pohodiš jednog bolesnika, ti si deset puta susreo Boga.” (sv. Vinko Paulski)

Rodio se 1581. godine u Francuskoj, u siromašnoj seljačkoj obitelji. Unatoč siromaštvu, roditelji su ga školovali, nadajući se da će, ako postane svećenik, potpomagati obitelj.

Vinko je doista izabrao svećenički poziv i zaređen je za svećenika 1600. godine.

Osnivanje misionara lazarista

Nakon nekog vremena sv. Vinko postao je župnik u Clichyju. Ako je do tada sv. Vinko i imao kakvih nejasnoća o svećeničkom životu ili kakvih nezdravih ambicija, ovdje su one potpuno nestale. Suočen s bijedom i vjerskom zapuštenošću svojih župljana, sv. Vinko se potpuno posvetio pastoralu među tim siromašnim ljudima.

Nakon toga, sv. Vinko postaje duhovnik obitelji de Gondi. Kako je već prije vršio službu kraljičina milostinjara, nije mu boravak u uglednoj obitelji bio nepoznanica. A i ambicije su netragom nestale. Znajući u kakvoj zapuštenosti i bijedi, duhovnoj i materijalnoj, žive obični ljudi tog vremena, sv. Vinko započinje s pučkim misijama na njihovim imanjima koje su dovele do osnivanja misionara lazarista. Pučke su se misije sastojale od propovijedanja i dijeljenja sakramenata, s posebnim naglaskom na životnu ispovijed kojoj je pristupao velik broj ljudi. Budući da su pučke misije bile sve uspješnije i masovnije, sv. Vinku je bila potrebna pomoć. Pridružilo mu se nekoliko svećenika koji su po mjestu sv. Lazara nazvani lazaristi.

Godinom osnutka misionara lazarista smatra se 1626. kad su se sv. Vinku pridružila trojica svećenika. Lazaristi su poznati i po odgoju svećeničkih pripravnika i po održavanju duhovnih vježba za svećenike.

Bratovštine kršćanske ljubavi

Ono po čemu je sv. Vinko najpoznatiji su bratovštine kršćanske ljubavi.

Naime, nakon službe u obitelji de Gondi, sv. Vinko postaje župnik u mjestu Chatillon les Dombes. Jedne nedjelje, kad se spremao za sv. misu, rekli su mu župljani da su u tom mjestu bolesni svi članovi jedne siromašne obitelji. Svetac je za vrijeme propovijedi potaknuo vjernike da im pomognu, a i sam je pošao posjetiti tu obitelj. Toliko se ljudi odazvalo Vinkovu pozivu te se činilo da onamo kreće procesija.

Sveti Vinko je tada shvatio da pomoć siromasima mora biti organizirana, stalna, a ne jednokratna. Ta je nedjelja bila sudbonosna ne samo za Vinkov život nego i za život ondašnje i današnje Crkve. Otuda su, naime, potekle bratovštine kršćanske ljubavi – danas bismo rekli udruge – koje su zbrinjavale siromahe.

Isprva su to bile udruge pobožnih žena, bogatih žena koje su iz svojih sredstava pomagale siromasima u hrani, odjeći i lijekovima. No, osobne usluge siromasima: kao što su hranjenje, presvlačenje, osobna higijena – na to bogate gospođe nisu bile spremne. Osim toga, one su nerijetko bile spriječene osobno otići siromasima, pa su tamo slale svoje sluškinje. Tako je ova blistava Vinkova zamisao lagano tamnjela u taštom i mondenom francuskom društvu.

No Božja providnost stavila mu je na put dvije žene: Margaretu Naseau i Lujzu de Marillac.

Prve milosrdnice

Tijekom jednih misija, dok su Vinkovi misionari pripovijedali kako se u Parizu pomaže siromasima, približila se jedna djevojka – Margareta i ponudila se za službu siromasima. Bilo je to pravo i jedino rješenje – osobe koje će se potpuno posvetiti službi siromasima. To je bila potpuna novost u tadašnjem društvu i Crkvi. Margareta Naseau se s tolikom revnošću posvetila služenju siromasima da je ubrzo umrla. No ona je utrla put mnogima i broj službenica siromaha počeo se povećavati.

Te su djevojke bile povjerene Vinkovoj suradnici, sv. Lujzi de Marillac. Ona ih je pripremala za službu siromasima, odgajala ih i kasnije koordinirala njihov rad. Godina 1633. smatra se godinom osnutka Kćeri kršćanske ljubavi.

Te su djevojke činile kao neku zasebnu bratovštinu, no bile su raspršene po svim dijelovima Pariza. Sv. Vinko se nije usuđivao okupiti ih u zajednicu niti zatražiti odobrenje nove zajednice od Kongregacije za redovnike jer bi to neminovno značilo klauzuru.

Djelovanje prvih milosrdnica

Bolesnici i siromasi

Prvotna Vinkova zamisao o stalnom i organiziranom pomaganju siromasima umalo je propala jer su bogate gospođe htjele pomagati siromasima samo „izdaleka“, dati milostinju: novac ili hranu i – otići. No za istinsko služenje i djelotvorno pomaganje trebalo je mnogo više: trebalo je po cijelom gradu na leđima nositi lonac s juhom i dijeliti je po kućama. Trebalo je zalaziti u prljave i opasne gradske četvrti, pronalaziti siromahe, previti im rane, urediti ih, dati lijek, nahraniti… to je zahtijevalo cijelu osobu i to požrtvovnu i hrabru osobu. Takve su bile prve milosrdnice.

Galijaši i kažnjenici

Osuđenici na strašnu kaznu veslanja na galiji nerijetko su bili i nevino osuđeni jer nisu imali pravo na dokazni postupak i obranu u današnjem smislu.

Uvjeti života osuđenika na galiju danas su nezamislivi. Svakodnevno izloženi fizičkom zlostavljanju, bičevani, batinani, gladni, prikovani danju i noću, u strašnim nehigijenskim uvjetima – sve je to galije učinilo vrlo opasnim i neugodnim mjestom. No sv. Vinko se tu usudio poslati svoje sestre. Oni bi im pripremale i donosile hranu, lijekove, odjeću. Teško je i zamisliti kako su to činile – kako se jedna bespomoćna žena usudila doći među stotine ljudi očajnih i spremnih na sve. Morala je to biti osobita Božja milost koja je zbližila ove dvije krajnosti: službenice siromaha i galijaše, no bila je to zacijelo i dobrota i jednostavnost ovih junakinja koje su jednostavnim gestama dobrote budile čovjeka u onih koji su to davno prestali biti.

Napuštena djeca  

Ni s napuštenom djecom nije bilo lako. Takvih je u Vinkovo doba bilo na tisuće: donosili bi ih u kuću zvanu la Couche (kolijevka). Smrtnost te djece bila je upravo nevjerojatna. Osoblje se vrlo nemarno, zapravo  okrutno odnosilo prema djeci. Djeca su tu živjela bez ikakve zaštite i njege. Nije bilo dovoljno sredstava za hranu, dojilje su slabo plaćali, jedna dojilja trebala je prehraniti četvero ili petero djece, a o zdravstvenoj skrbi nije bilo ni govora. Nerijetko bi djecu prodavali prosjacima koji bi djecu unakazili i tjerali ih da prose te bi i opet, na kraju, umirala od gladi.

Bilo je teško skloniti dame iz visokog društva da pomognu ovoj djeci. Ta svi su ih smatrali „djecom grijeha“, zazirali su od njih.

Dame iz visokog društva pomogle su i ovoga puta – „izdaleka“ – dale bi novčani prilog. A službenice siromaha bile su ovoj djeci i zamjena za majku, i odgajateljice, i učiteljice, i hraniteljice. S ovim je pothvatom uvijek išlo najteže, uvijek je bio izvor problema i za sv. Vinka i za sv. Lujzu što zbog financijskih, što zbog organizacijskih razloga. No nikad nisu napustili one koji su već jednom bili napušteni.

Sv. Vinko – osebujna pojava u povijesti Crkve

Sve ove karitativne, humanitarne pothvate sv. Vinka već smo negdje vidjeli, nije to samo sv. Vinko činio. Bogu hvala, bilo je takvih i bit će ih još.

No ono po čemu je sv. Vinko poseban jest to što je organizirao žene u jednu kongregaciju, dakle redovničku ustanovu, i omogućio im djelovanje izvan samostana. To su pokušavali mnogi sveci prije njega (sv. Franjo Asiški, sv. Franjo Saleški), no održati zajednicu žena bez klauzure i početi dotad neviđeni pothvat u Crkvi, to je prvi uspio sv. Vinko. On se i sam bojao da bi okupljanje službenica siromaha moglo završiti klauzurom i zato je poučavao svoje sestre da se ne nazivaju redovnicama. Tražio je da o sebi govore kao o siromašnim djevojkama koje pomažu siromasima. Za njegova života samo je nekoliko sestara položilo zavjete i to na godinu dana, a o vječnim zavjetima nije smjelo biti ni govora jer bi to značilo klauzuru. A onda je to djelo zaživjelo, i društvo i Crkva prepoznali su njihov rad kao neophodan i nezamjenjiv, broj se članica povećavao, a samostani su se počeli širiti i izvan granica Francuske.

Za ono doba bile su to neobične sestre. Podrijetlom bile su uglavnom sa sela. Za poslove koje su obavljale tražila se psihofizička kondicija, duhovna zrelost. One su slobodno izlazile iz kuće, dapače, bila im je to čak i dužnost – sve je bilo podređeno služenju siromasima. „Oni su naši gospodari“ govorio je sv. Vinko. Zavjeti za sveca nikad nisu bili temelj, nego posljedica i sredstvo da se očuva služenje, a klauzura je za njegove sestre bila najveći neprijatelj, jer bi uništila i onemogućila služenje siromasima.

Osim toga, Vinko nije odabirao bogate, ugledne, nije tražio miraz za ulazak u samostan, nije nudio niti neku posebnu zaštitu i sigurnost. Ono što je on mogao ponuditi bio je naporan rad, siromaštvo i radost u služenju drugima. I konačno, on nije svoje sestre obvezivao na jedno mjesto i na jednu djelatnost. One su, naprotiv, morale odgovarati potrebama vremena, njihovo se djelovanje širilo koncentrično, kako su to prilike zahtijevale: siromasi, bolesnici, napuštena djeca, galijaši.

Sv. Vinko nije dijelio općeprihvaćeno mišljenje svoga vremena da je žena osobito krhko biće, da je promašeni muškarac, da joj treba trajno skrbništvo. Mnoge su, naime, kćeri kršćanske ljubavi već u Vinkovo vrijeme djelovale kao emancipirane, hrabre žene, danas bismo rekli „spašavale živote“ gdje nitko drugi nije htio. Slijedile su tako svoga oca i utemeljitelja koji je zahvatio u ona područja Crkve i društva kamo nitko nije htio.

On je proglasio gospodarima one koji su bili najbjedniji, našom i Isusovom braćom one koji su (ne)pravedno prikovani na galiju i one bespomoćne koje su ostavili oni koji bi ih morali najviše voljeti. I to smo već negdje čuli: o siromasima, gladnima i potlačenima koji su blaženi jer…

No uvijek treba netko – poput sv. Vinka, Margarete Naseau i brojnih svetih i hrabrih milosrdnica – da nas na to iznova podsjeća.

Sv. Vinko umro je 1660. godine u Parizu. Na njega podsjećaju njegova djela, njegovi sljedbenici i sljedbenice diljem svijeta, njegov uvijek aktualni nauk, jer „uvijek ćete imati siromaha“.

Izvor: milosrdnice-zagreb.hr

Nastavi čitati
By
In Misna čitanja

MISNA ČITANJA – 27. RUJNA 2024.

MISNA ČITANJA – 27. RUJNA 2024.

Ti si Krist – Pomazanik Božji! Treba da Sin Čovječji mnogo pretrpi.

XXV. tjedan kroz godinu

Petak, 27. 09. 2024.

Sv. Vinko Paulski, prezbiter

Spomendan

ČITANJA:
od dana: Prop 3,1-11; Ps 144,1a.2-4; Lk 9,18-22

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

IMENDANI:
Vinko, Vincent, Vinka, Vincenta; Gaj

Prvo čitanje:

Prop 3, 1-11

Sve pod nebom ima svoje vrijeme.

Čitanje Knjige Propovjednikove

Sve ima svoje doba, i svaki posao pod nebom svoje vrijeme.

Vrijeme rađanja i

vrijeme umiranja;

vrijeme sađenja i

vrijeme čupanja posađenog.

Vrijeme ubijanja i

vrijeme liječenja;

vrijeme rušenja i

vrijeme građenja.

Vrijeme plača i

vrijeme smijeha;

vrijeme tugovanja i

vrijeme plesanja.

Vrijeme bacanja kamenja i

vrijeme sabiranja kamenja;

vrijeme grljenja i

vrijeme kad se ostavlja grljenje.

Vrijeme traženja i

vrijeme gubljenja;

vrijeme čuvanja i

vrijeme odbacivanja.

Vrijeme deranja i

vrijeme šijenja;

vrijeme šutnje i

vrijeme govorenja.

Vrijeme ljubljenja i

vrijeme mržnje;

vrijeme rata i

vrijeme mira.

Koja je posleniku korist od njegovih napora?

Razmišljam o mučnoj zadaći što je Bog zadade sinovima ljudskim.

Sve što on čini prikladno je u svoje vrijeme; ali iako je dopustio čovjeku uvid u vjekove, čovjek ne može dokučiti djela koja Bog čini od početka do kraja.

Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam:

Ps 144, 1a.2-4

Pripjev:

Blagoslovljen Gospodin, hridina moja!

Blagoslovljen Gospodin, hridina moja:
On je ljubav moja i tvrđava moja,
zaštita moja, izbavitelj moj,
štit moj za koji se sklanjam.

Što je čovjek, Gospodine, da ga poznaješ,
što li čedo ljudsko da ga se spominješ?
Poput daška je čovjek,
dani njegovi kao sjena nestaju.

Evanđelje:

Lk 9,18-22

Ti si Krist — Pomazanik Božji! Treba da Sin Čovječji mnogo pretrpi.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

Dok je Isus jednom u osami molio, bijahu s njim samo njegovi učenici. On ih upita: »Što govori svijet, tko sam ja?« Oni odgovoriše: »Da si Ivan Krstitelj, drugi: da si Ilija, treći opet: da neki od drevnih proroka usta.« A on im reče: »A vi, što vi kažete, tko sam ja?« Petar prihvati i reče: »Krist — Pomazanik Božji!«

A on im zaprijeti da toga nikomu ne kazuju.

Reče: »Treba da Sin Čovječji mnogo trpi, da ga starješine, glavari svećenički i pismoznanci odbace, da bude ubijen i treći dan da uskrsne.«

Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Nastavi čitati
By
In Devetnice

Devetnica sv. Faustini Kowalskoj

Devetnica sv. Faustini Kowalskoj

Sestra Faustina, tj. Helena Kowalska, rođena je 25. kolovoza 1905. u sela Glogowiec, u blizini Łódźa, u Poljskoj. Umrla je sa svega 33 godine na glasu svetosti. Iza sebe je ostavila Dnevnik Božjega milosrđa, koji se smatra jednim od najvećih spisa o povijesti duhovnosti u 20. stoljeću Seta Faustina svetica je Božjega milosrđa. Dana 8. travnja 1993, prve nedjelje poslije Uskrsa, papa Ivan Pavao II na Trgu svetoga Petra u Rimu proglasio ju e blaženom, a prve nedjelje poslije Uskrsa, 30. travnja 2000, svetom. Tako je s Faustina postala prvom sveticom trećega tisućljeća. Zastitnica je djece, siromašnih obitelj, kućnih pomoćnica, kuharica kuhana, vrtlara, portira, djevojaka i mladića koji žele u samostan te poljskoga grada Lodža. Spomendan svete Faustine Kowalske slavimo 5 listopada. Devetnica se moli od 26. rujna do 4. listopada.

Molitva za zagovor svete Faustine

O moj Isuse, koji si izabrao svetu Faustinu za veliku štovateljicu Tvoga neizmjernoga Milosrđa, udijeli mi po njezinom zagovoru, ako je to po Tvojoj Svetoj Volji, milost …. za koju te molim. Kao grešan čovjek nisam dostojan Tvoga Milosrđa, ipak pogledaj na požrtvovnost sestre Faustine i nagradi njene kreposti dok ćeš uslišati moje molitve koje Ti s pouzdanjem upravljam. Amen.

Oče naš …. Zdravo Marijo … Slava Ocu …

Sveta Faustina, moli za nas!

Litanije u čast svete Faustine

Litanije u čast svete Faustine

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!

Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!

Sveta Faustino, živi svjedoče milosrdnog Nebeskog Oca, moli za nas!

Sveta Faustino, ponizna službenice Isusa – Utjelovljenog milosrđa, moli za nas!

Sveta Faustino, poslušno oruđe Duha Posvetitelja, moli za nas!

Sveta Faustino, pouzdana kćeri Majke milosrđa, moli za nas!

Sveta Faustino, posrednice poruke o Božjem milosrđu, moli za nas!

Sveta Faustino, vjerna tajnice riječi Isusa Milosrdnog, moli za nas!

Sveta Faustino, ključarice Boga bogatog milosrđem, moli za nas!

Sveta Faustino, dare Božji za čitav svijet, moli za nas!

Sveta Faustino, koja si uočavala Božju dobrotu u svakom stvorenju, moli za nas!

Sveta Faustino, koja veličaš Boga u otajstvu Njegova Utjelovljenja, moli za nas!

Sveta Faustino, sudionice Gospodinove Muke i Uskrsnuća, moli za nas!

Sveta Faustino, predvoditeljice na Isusovom Križnom putu, moli za nas!

Sveta Faustino, koja si susretala Isusa u svetim sakramentima, moli za nas!

Sveta Faustino, sjedinjena sa Zaručnikom u svojoj duši, moli za nas!

Sveta Faustino, očarana milosrđem Boga u životu Blažene Djevice Marije, moli za nas!

Sveta Faustino, koja ljubiš Crkvu – Mistično Tijelo Kristovo, moli za nas!

Sveta Faustino, jaka pravom vjerom, moli za nas!

Sveta Faustino, ustrajna neslomljivom nadom, moli za nas!

Sveta Faustino, goruća vrućom ljubavlju, moli za nas!

Sveta Faustino, lijepa istinitom poniznošću, moli za nas!

Sveta Faustino, jednostavna djetinjim pouzdanjem, moli za nas!

Sveta Faustino, uzore vršenja volje Božje, moli za nas!

Sveta Faustino, primjeru požrtvovne službe, moli za nas!

Sveta Faustino, čuvarice svećeničkih i redovničkih duša, moli za nas!

Sveta Faustino, zaštito mladih i duša male djece pred Zlim, moli za nas!

Sveta Faustino, nado palih i očajavajućih duša, moli za nas!

Sveta Faustino, jakosti bolesnika i trpećih, moli za nas!

Sveta Faustino, koja jačaš pouzdanje u srcima umirućih, moli za nas!

Sveta Faustino, žrtvo za grešnike, moli za nas!

Sveta Faustino, zabrinuta za spasenje svih ljudi, moli za nas!

Sveta Faustino, posrednice duša u Čistilištu, moli za nas!

Sveta Faustino, koja moliš milosrđe Božje za cijeli svijet, moli za nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine.

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine.

Moli za nas sveta Faustino,

… da životom i riječima naviještamo divna djela i poruku Božjeg milosrđa.

Pomolimo se:

Milosrdni Bože, primi našu zahvalu za dar života i djelo svete Faustine i po njezinu zagovoru pomozi nam rasti u nadi prema Tebi i milosrđu spram bližnjih.

Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Krunica Božjeg milosrđa

Evo kako se moli krunica Božjega milosrđa

Na prva tri zrnca:

Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje.
Dođi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja,
kako na nebu, tako i na zemlji.
Kruh naš svagdanji daj nam danas,
i otpusti nam duge naše,
kako i mi otpuštamo dužnicima našim.
I ne uvedi nas u napast,
nego izbavi nas od zla. Amen.

Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom.
Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus.
Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešnike, sada i na času smrti naše. Amen.

Vjerujem u Boga, Oca svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje.
I u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina našega,
koji je začet po Duhu Svetom, rođen od Marije Djevice,
mučen pod Poncijem Pilatom, raspet, umro i pokopan;
sašao nad pakao; treći dan uskrsnuo od mrtvih;
uzašao na nebesa, sjedi o desnu Boga Oca svemogućega;
odonud će doći suditi žive i mrtve.
Vjerujem u Duha Svetoga, svetu Crkvu katoličku,
općinstvo svetih, oproštenje grijeha,uskrsnuće tijela, život vječni. Amen.

Na velika zrnca:

Vječni Oče, prikazujem ti tijelo i krv, dušu i božanstvo preljubljenoga Sina tvojega, Gospodina našega Isusa Krista, kao zadovoljštinu za grijehe naše i cijeloga svijeta.

Na mala zrnca:

Po njegovoj pregorkoj muci, budi milosrdan nama i cijelomu svijetu.

Završetak Krunice:

Sveti Bože, sveti jaki Bože, sveti besmrtni Bože, smiluj se nama i cijelomu svijetu!

Zaključna molitva:

O Krvi i Vodo što potekoste iz Srca Isusova kao izvor milosrđa za nas, uzdam se u tebe!
Marijo, Majko milosrđa, moli za nas!
Isuse, uzdam se u tebe! (triput)

Smiluj se nama i cijelomu svijetu, Gospodine!

Nastavi čitati
By
In Devetnica svetoj Misi

7. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

7. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.

7. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Otajstva svjetla Gospine krunice

1. Koji je na rijeci Jordanu kršten bio.

U prvom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je na Gospodina našega Isusa Krista na krštenju u Jordanu sišao Duh Sveti, a Otac ga proglasio svojim ljubljenim Sinom.

2. Koji nam se na svadbi u Kani objavio.

U drugom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist u Kani Galilejskoj Marijinim posredovanjem pretvorio vodu u vino i pobudio vjeru učenika.

3. Koji nam je Kraljevstvo Božje navijestio i na obraćenje pozvao.

U trećem otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist navijestio Kraljevstvo Božje i pozvao na obraćenje za oproštenje grijeha.

4. Koji se na gori preobrazio i svoju nam slavu objavio.

U četvrtom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako se Gospodin naš Isus Krist pred učenicima na gori preobrazio, a Otac ih pozvao da ga slušaju.

5. Koji nam se u otajstvu euharistije darovao.

U petom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist ustanovio euharistiju.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Lk 9,7-9

U ono vrijeme: Dočuo Herod tetrarh sve što se događa te se nađe u nedoumici glede Isusa jer su neki govorili: »Ivan uskrsnu od mrtvih«; drugi: »Pojavio se Ilija«; treći opet: »Ustao je neki od drevnih proroka.« A Herod reče: »Ivanu ja odrubih glavu. Tko je onda ovaj o kom toliko čujem?« I tražio je priliku da ga vidi.

4. Kratki poticaj za evanđelje

Ljudi koji su se susreli s Isusom bijahu uvjereni kako je upravo nadošlo krajnje, presudno vrijeme, poistovjećuju Isusa s Ilijom. A kako je Herod ovisio o rimskoj vlasti i milosti, bojao se za svoj položaj, bude li došlo do prevrata. I na kraju ipak ostaje velika nedoumica i otvoreno pitanje: “Tko je zapravo ovaj Isus?”

Želio je Isusa vidjeti, ali mu se to prema Lukinu Evanđelju nije posrećilo sve do Velikoga petka, kad mu ga je svezana, u lancima i okovima, poslao Pilat te kad je htio od Isusa imati neki vidljivi znak ili čudo. Želi od Isusa hokus-pokus. Isus mu ni riječi ne odgovara. To želi taj brutalni nasilnik. Pitanje pak ne prestaje kružiti cijelom Galilejom glede Isusove osobe.

Njegov je otac Herod Veliki na vijest o rođenju kralja Mesije dao poubijati djecu u Betlehemu. Ovomu to nije na pameti, progoniti Isusa ili ga dati uhapsiti. On se ne osjeća u svojoj vlasti ugrožen. Ono što ovoga zlosilnika zbunjuje jest neobičnost pojave. Njega progoni Ivanov duh i lik. Ako je s Isusom nastupilo odlučno vrijeme, ako je vrijeme nadošlo, onda bi bio normalan zaključak – kao u slučaju proroka Jone i Ninivljana: Proglasiti post, obratiti se, činiti pokoru. Za takvo što bi Herod imao dosta razloga, upravo zbog nedjela i zlodjela što ih je počinio. Ali takvim se mislima on ne bavi, u njega nema ni primisli o tome.

Sve u svemu, okolnosti su bile takve da je Herod morao reagirati, i to na jedini ispravan način, čineći pokoru i udarajući putem obraćenja. Morao se zapitati pred sobom i svojim Bogom, gdje je, što mu je činiti, i što je i tko je zapravo on kao (ne)čovjek. Ići na koljena, baciti se u prah i pepeo, moliti, tražiti primjerene riječi za sva zla koja je učinio, potresti se u duši, izići iz groba u kojemu se sav njegov život nalazio. Promijeniti stil i način vladanja i života. Izlaz je ili abdicirati, odreći se vlasti, ili kao onaj kralj iz Ninive, na propovijed Joninu, proglasiti u svemu kraljevstvu post i odricanje, za sve. I za ljude i za životinje.

Ali od svega toga nema ni traga u Heroda. On se vraća svomu uhodanom stilu života. ‘Ivanu sam odrubio glavu!’ – jednostavni je zaključak. Ni s Isusom ne će biti bolje. Ni njega se ne treba bojati. Sve su to, tako misli Herod u sebi, za mene epizodni, sporedni likovi. ‘Pa ja kao kralj odlučujem o životu i smrti!’ – tako on u vjerojatno sebi umuje.

Jedno pak ispušta taj Herod iz vidika. Naime, tajanstvenost Isusove osobe. Isus se ne boji poći u smrt, ne boji se smrtne presude. O njoj Isus govori javno i izravno, ali isto tako govori i o uskrsnuću od mrtvih. Uskrisio je mladića iz Naina, jednako i Jairovu kćerkicu. On se ne boji boli, patnje, smrti, nema ljudskoga straha, ne preže pred carevima ni kraljevima.

Herod pak želi vidjeti Isusa.

Imat će tu priliku, ali mu Isus ne će uzvratiti ni riječi. Obući će Herod Isusa u luđačku haljinu, narugati mu se. Zbijat će s njim lakrdiju, u svome praznovjerju, zajedno sa svojom dvorskom svitom, ali će na kraju ostati u povijesti kao jedna velika tamna, mračna pojava, mrlja, povijesna makulatura, dok će Isus zablistati punim sjajem.

Šteta po sve političare i obnašatelje vlasti i moći što ne spoznaju krhkost i nepostojanost vlasti koju obnašaju. Svi su oni do sljedećeg opoziva ili izbora, i što onda?

(fra Tomislav Pervan)

5. Molitve

Gospodine, tebe svim srcem molim
da moja vjera bude cjelovita i bez zadrške,
ona koju naviješta i naraštajima predaje Crkva;
da prodire u moje misli, u način prosuđivanja
božanske i ljudske zbilje.
Gospodine, daj da moja vjera bude slobodna:
da prihvaća odricanja i dužnosti koje sa sobom nosi
te da izrazi srž moje stvorenosti ispovijedajući:
vjerujem u tebe, Gospodine.

Gospodine, udijeli mi sigurnu vjeru,
svjetlo koje jača u kušnjama, koje smiruje i odmara.
Molim te za radosnu vjeru
koja razveseljuje srce i uvodi u molitvu,
koja posvećuje svaki životni trenutak,
vjeru punu pouzdanja u tebe i tvoju Riječ.

Gospodine, daj da moja vjera bude djelotvorna,
tako da prijateljstvo s tobom postane djelo ljubavi
u svemu što činim, u iskustvu sreće, u trpljenjima,
u iščekivanju konačne objave;
trajno svjedočanstvo prisutnosti
i neprekidna hrana životu u nadi.

Gospodine, daj da moja vjera bude ponizna
i ne traži temelje u ljudskoj mudrosti,
nego u tvojoj milosti i ljepoti križa,
oslonjena na snagu Duha Svetoga,
vidljivoga u tvojoj Crkvi kojoj si podario
majčinski zagovor Majke Marije.
Umnoži nam vjeru ti
koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova.
Amen.

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Nastavi čitati
By
Učitaj više
Pin It