Author

FMteam

Browsing

MISNA ČITANJA – 14. VELJAČE 2025.

MISAO IZ EVANĐELJA DANA
Gluhima daje čuti, nijemima govoriti.

V. tjedan kroz godinu
Petak, 14. 2. 2025.

Svagdan

ČITANJA:
Post 3,1-8; Ps 32,1-2.5-7; Mk 7,31-37

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Valentin, Zdravko, Valentina, Vital, Eufrazija

Prvo čitanje: Post 3,1-8

Bit ćete kao bogovi, koji razlučuju dobro i zlo.

Čitanje Knjige Postanka
Zmija bijaše lukavija od sve zvjeradi što je načini Gospodin, Bog. Ona reče ženi: »Zar vam je doista Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?« Žena odgovori zmiji: »Plodove sa stabala u vrtu smijemo jesti. Samo za plod stabla što je nasred vrta rekao je Bog: Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj, da ne umrete!« Nato će zmija ženi: »Ne nećete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli otvorit će vam se oči, i vi ćete biti kao bogovi, koji razlučuju dobro i zlo.« Vidje žena da je stablo dobro za jelo, za oči zamaljivo, a za mudrost poželjno: ubere ploda njegova i pojede. Dade i svome mužu, koji bijaše s njom, pa je i on jeo. Tada se obadvoma otvore oči, i upoznaju da su goli. Spletu smokova lišća i naprave sebi pregače.
Uto čuju glas Gospodina, Boga, koji je šetao vrtom za dnevnog povjetarca. I sakrio se – čovjek i njegova žena – pred Gospodinom, Bogom, među stabla u vrtu.
Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam: Ps 32,1-2.5-7

Pripjev: Blažen onaj kome je zločin otpušten!

Blažen onaj kome je zločin otpušten,
kome je grijeh pokriven!
Blago čovjeku kome Gospodin ne ubraja krivnju,
i u čijem duhu nema prijevare!

Tad grijeh svoj tebi priznah
krivnju svoju više ne skrivah.
Rekoh: »Priznat ću Gospodinu prijestup svoj«,
i ti si mi krivnju grijeha oprostio.

Zato nek ti se moli pobožnik svaki
u času nevolje.
Kad bujice silne navale,
njega neće stići.

Utočište ti si moje,
od tjeskobe ti ćeš me sačuvat,
okružit me radošću spasenja.

Evanđelje: Mk 7,31-37

Gluhima daje čuti, nijemima govoriti.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku
U ono vrijeme: Vrati se Isus iz krajeva tirskih pa preko Sidona dođe Galilejskom moru, u krajeve dekapolske.
Donesu mu nekoga gluhog mucavca pa ga zamole da stavi na nj ruku. On ga uzme nasamo od mnoštva, utisne svoje prste u njegove uši, zatim pljune i dotakne se njegova jezika. Upravi pogled u nebo, uzdahne i kaže mu: »Effata!« – to će reći: »Otvori se!« I odmah mu se otvoriše uši i razdriješi spona jezika te stade govoriti razgovijetno.
A Isus im zabrani da nikome ne kazuju. No što im je on više branio, oni su to više razglašavali i preko svake mjere zadivljeni govorili: »Dobro je sve učinio! Gluhima daje čuti, nijemima govoriti.«
Riječ Gospodnja.

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg (drugi četvrtak)

Petnaest četvrtaka svetoj Riti nastali su iz pučke pobožnosti u spomen na 15 godina svetičine stigmatiziranosti, tijekom kojih je svetica na čelu nosila stigmu Kristova trna. Pobožnost započinje u veljači i traje do 22. svibnja, kada je svetkovina sv. Rite.

Sveta Rita poznata je kao svetica nemogućeg i zagovornica u bespomoćnim i beznadnim slučajevima. Petnaest četvrtaka priprave za svetkovinu sv. Rite nastali su iz pučke pobožnosti u spomen na 15 godina svetičine stigmatiziranosti, tijekom kojih je svetica na čelu nosila stigmu Kristova trna. Ta se pobožnost osobito proširila Italijom i u inozemstvu nakon što je papa Lav XIII. 24. svibnja 1900. proglasio Ritu sveticom.

U ovoj pučkoj pobožnosti, ističe se vrijednost evangelizacije i rasta u kršćanskom životu. Ta pobožnost uključuje duhovni put koji počinje u veljači i iz tjedna u tjedan traje do 22. svibnja, kada je svetkovina sv. Rite. Svakog četvrtka u tijeku obavljanja pobožnosti preporučuje se:

  • sudjelovati na svetoj misi
  • moliti se sam ili u zajednici prema ovdje navedenim molitvama
  • provoditi tjedno djelo obraćenja
  • ispovijedati se, po mogućnosti jednom mjesečno.

DRUGI ČETVRTAK – 13. veljače

Dostojanstvo ljudske osobe

U ime Oca i Sina i Duha svetoga. Amen

IZ BIBLIJE

I reče Bog: “Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci. Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih. I blagoslovi ih Bog i reče im: “Plodite se i množite, napunite zemlju. I bi tako. I vidje Bog sve što je učinio i bijaše veoma dobro. (Postanak 1,26-31)

HIMAN DUHU SVETOM

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se. Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

IZ ŽIVOTA SVETE RITE

Ritu su roditelji naučili čitati i pisati. Time je postigla jednostavnu osnovnu naobrazbu koja je, međutim, u vrijeme gotovo potpune nepismenosti bila veoma dragocjena. Mogla je bolje spoznati sebe i druge te razviti svoj razum i volju u službi dobra. Sveta rita nas uči otkrivanju ogromne vrijednosti naše osobnosti i poštivanju i promicanju dostojanstva svake ljudske osobe, od djeteta do starijih, od ljudskog zametka do smrtno oboljelog. Svaki je ljudski život svet.

MOLITVA SV. RITI

Pozdravljam te sv. Rito, posudo ljubavi,
ženo mira i uzore svih kreposti, vjerna Isusova učenice.
Svetice obitelji i oprosta
Pomozi nam vjerovati da je Bogu sve moguće
I priteci nam u pomoć u svakoj potrebi. Amen.

IZ SPISA SVETOG AUGUSTINA

Ljudi se dive planinskim vrhovima, bezbrojnim morskim valovima, širokom toku rijeke, obujmu oceana i orbitama nebeskih tijela dok za sebe ne mare. Čovjek je sam po sebi veće čudo nego sve ostalo što se događa u njemu posredstvom njegovog razuma. Od svih čudesnih stvari, najčudesnija je što čovjek može doseći božansku narav i nositi je u sebi. Može se razlučivati od životinje ako ni po čemu, ono po svom razumu. Ne traži uokolo razloge za hvastanje. Jesi li ponosan na svoju snagu? Divlje životinje su snažnije od tebe. Jesi li ponosan na svoju brzinu? Muha te može pobijediti. Hvališ li se svojom ljepotom? Kako li je lijepo paunovo perje. Odakle, onda, dolazi tvoja nadmoć? Od toga što si stvoren na sliku Božju. A gdje je ta slika Božja? U tvojoj glavi, u tvome razumu! (Ispovijesti 10,1 S – U Božjoj državi10,1; 8,24.1 – Tumačenje Evanđelja po Ivanu 3,4)

IZ UČENJA SVETE CRKVE

Crkva čvrsto drži da se priznavanje Boga nipošto ne protivi čovjekovu dostojanstvu, budući da to dostojanstvo ima svoj temelj i svoje potpuno savršenstvo u samom Bogu. Čovjek je od svog stvoritelja postavljen u društvo razuman i slobodan, ali još i više: kao sina ga poziva u samo božansko zajedništvo da bude dionikom sreće kojom je On sretan.

Nasuprot, ako se izgubi božanski temelj i nada u vječni život, čovjekovo dostojanstvo biva veoma teško povrijeđeno, kao što se to danas može veoma često vidjeti. Zagonetka života i smrti, krivnje i patnje ostaje tada bez rješenja, tako da ljudi nerijetko padaju u očaj. Jedino Bog, koji poziva čovjeka na dublje razmišljanje i na poniznije traženje, daje potpun i posve siguran odgovor na to pitanje.
(Drugi Vatikanski sabor – Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu (GS) 21)

MOLITVA LITANIJA

Za ljepotu ljudske osobe, Hvala ti Gospodine!
Za dostojanstvo koje si joj dao. Hvala ti Gospodine!
Za slobodu i razum. Hvala ti Gospodine!
Za slobodnu volju i osjećaje. Hvala ti Gospodine!
Za jedinstvenost svake osobe. Hvala ti Gospodine!
Za znanstvena otkrića. Hvala ti Gospodine!
Za mušku i žensku spolnost. Hvala ti Gospodine!
Za savršenost ljudskog zametka. Hvala ti Gospodine!
Za besmrtnost naših duša. Hvala ti Gospodine!
Za buduće uskrsnuće naših tijela. Hvala ti Gospodine!
Oče naš…

ZAVRŠNA MOLITVA

Bože, Ti si jedini živi i pravi Bog. Svemir je pun tvoje prisutnosti, ali nadasve si u čovjeku, stvorenom na tvoju sliku i utisnuo si u njega znak svoje slave. Ti ga kroz svakodnevni rad pozivaš na suradnju i daješ mu i svoga Duha kako bi u Kristu, kao novi čovjek, mogao postati graditelj pravde i mira. Slava ti čast u vijeke vjekova. Amen.

DJELO OBRAĆENJA

Odluči da nećeš proklinjati i da se nećeš žaliti na svoj ili tuđi život. Pomozi dragovoljnim udrugama koje se bore protiv pobačaja i promiču život.
U ime Oca i Sina i Duha Svetog. Amen.

Pobožnost 15 četvrtaka svetoj Riti – svetici nemogućeg – (prvi četvrtak)

3. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Neka vam je blagoslovljen i radostan današnji dan. Danas je četvrak – spomendan ustanovljenja Svete Euharistije. Ukoliko ste u mogućnosti danas izdvojite vrijeme za molitvu pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.


3. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Otajstva svjetla Gospine krunice

1. Koji je na rijeci Jordanu kršten bio.

U prvom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je na Gospodina našega Isusa Krista na krštenju u Jordanu sišao Duh Sveti, a Otac ga proglasio svojim ljubljenim Sinom.

2. Koji nam se na svadbi u Kani objavio.

U drugom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist u Kani Galilejskoj Marijinim posredovanjem pretvorio vodu u vino i pobudio vjeru učenika.

3. Koji nam je Kraljevstvo Božje navijestio i na obraćenje pozvao.

U trećem otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist navijestio Kraljevstvo Božje i pozvao na obraćenje za oproštenje grijeha.

4. Koji se na gori preobrazio i svoju nam slavu objavio.

U četvrtom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako se Gospodin naš Isus Krist pred učenicima na gori preobrazio, a Otac ih pozvao da ga slušaju.

5. Koji nam se u otajstvu euharistije darovao.

U petom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist ustanovio euharistiju.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Mk 7,24-30

U ono vrijeme: Usta Isus i otiđe u kraj tirski. I uđe u neku kuću. Htio je da nitko ne sazna, ali se nije mogao sakriti, nego odmah doču žena koje kćerkica imaše duha nečistoga. Ona dođe i pade mu pred noge. A žena bijaše Grkinja, Sirofeničanka rodom. I moljaše ga da joj iz kćeri istjera zloduha. A on joj govoraše: »Pusti da se prije nasite djeca! Ne priliči uzeti kruh djeci i baciti ga psićima.« A ona će mu: »Da, Gospodine! Ali i psići ispod stola jedu od mrvica dječjih.« Reče joj: »Zbog te riječi idi, izišao je iz tvoje kćeri zloduh.« I ode kući te nađe dijete gdje leži na postelji, a zloduh je bio izišao.

4. Kratki poticaj za razmišljanje

„Draga djeco! S vama sam i molimo zajedno. Pomozite mi dječice molitvom da sotona ne prevlada. Njegova moć smrti, mržnje i straha, pohodila je Zemlju. Zato dječice vratite se Bogu i molitvi, postu i odricanju, za sve one koji su pogaženi, siromašni i nemaju glasa u ovom svijetu bez Boga. Dječice, ako se ne vratite Bogu i njegovim zapovijedima, nemate budućnosti. Zato je mene poslao vama da vas vodim. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.“

(Gospina poruka, 25. veljače 2022.)

5. Molitve

Poklon Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu

O Isuse moj, klanjam ti se dubokim strahopočitanjem u Presvetom Sakramentu. Priznajem te za pravoga Boga i čovjeka i htio bih ti ovim poklonom popraviti svu hladnoću i nehajnost tolikih kršćana, koji prolaze kraj tvojih oltara i svetohraništa, a da te i ne pozdrave. Kao zadovoljštinu za toliku mlakost prikazujem ti Presvetu Krv, koju si prolio iz rane svoje lijeve noge, i ponavljam tisuću i tisuću puta:

Budi hvaljen i slavljen Isus u Presvetom Oltarskom Sakramentu sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

***

O Isuse moj, klanjam ti se dubokim strahopočitanjem u Presvetom Sakramentu. Htio bih ovim poklonom nadoknaditi nezahvalnost tolikih kršćana, koji se jedva udostoje vanjskim štovanjem priznati tebe za Boga, kad vide, gdje te nose kao popudbinu umirućima. Kao zadovoljštinu za tu hladnoću prikazujem ti Presvetu Krv, koju si prolio iz rane svoje desne noge, i ponavljam tisuću i tisuću puta:

Budi hvaljen i slavljen Isus u Presvetom Oltarskom Sakramentu sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

***

O Isuse moj, klanjam ti se dubokim strahopočitanjem u Presvetom Sakramentu. Htio bih ovim poklonom zadovoljiti za tolike rane, koje se dan u dan zadavaju tvome Srcu obeščašćivanjem crkava, u kojima ti stanuješ pod sakramentalnim prilikama. Kao zadovoljštinu za tolika obeščašćenja prikazujem ti Presvetu Krv, koju si prolio iz rane svoje lijeve ruke, i ponavljam tisuću i tisuću puta:

Budi hvaljen i slavljen Isus u Presvetom Oltarskom Sakramentu sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

***

O Isuse moj, klanjam ti se dubokim strahopočitanjem u Presvetom Sakramentu. Htio bih ovim poklonom zadovoljiti za sve nepristojnosti, kojima te kršćani svaki dan vrijeđaju kod svete mise. U svetoj misi obnavlja se nekrvnim načinom ista žrtva, koja se obavila na gori Kalvariji krvnim načinom. Kao zadovoljštinu za toliku nezahvalnost prikazujem ti Presvetu Krv, koju si prolio iz rane svoje desne ruke, i ponavljam tisuću i tisuću puta:

Budi hvaljen i slavljen Isus u Presvetom Oltarskom Sakramentu sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

O Isuse moj, klanjam ti se dubokim stra- hopočitanjem u Presvetom Sakramentu. Htio bih ovim poklonom zadovoljiti za bezbrojne poruge, kojim te nezahvalni kršćani vrijeđaju pričešćujući se u smrtnom grijehu. Kao zadovoljštinu za tako ružno svetogrđe prikazujem ti Presvetu Krv, koju si prolio iz rane Presvetoga Srca svoga. U ovoj presvetoj rani klanjam ti se, blagosivam, ljubim te i ponavljam tisuću i tisuću puta:

Budi hvaljen i slavljen Isus u Presvetom Oltarskom Sakramentu sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

***

MOLITVA ZA BLAGOSLOV

Sada, Isuse moj, molim te još za sveti blagoslov. Blagoslovi mi tijelo i dušu. Blagoslovi moje molitve, misli, želje, riječi i djela. Blagoslovi moju rodbinu i sve, za koje sam dužan moliti, ili koji se preporučiše mojoj molitvi. Blagoslovi sve bolesne i umiruće. Ne daj, da itko od nas umre bez svetih Sakramenata. Tvoj sveti blagoslov sašao vrhu nas i ostao vazda s nama! Amen.

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

SVETAC DANA – SV. KATARINA DE RICCI

Sveta Katarina de Ricci rodila se 25. travnja 1523. u obitelji Pierfrancesca de Riccija i Katarine Ponzeno, koja se ubrajala u među najodličnije plemićke obitelji u Toskani.

Maloj Aleksandri ili Sandrini kako su je nazivali, otvarao se život pun bogatstva, blagostanja, ugleda i mogućnosti za izobrazbu, što je mnogim djevojkama onoga vremena bilo uskraćeno. No, Bog se raznim događajima brzo umiješao u život sretne djevojčice. Još kao mala djevojčica, u 5. godini života izgubila je dobru majku koja ju je htjela bogobojazno odgojiti. Postavši siroče, primila ju je u samostan S. Pietro in Monticelli njezina rođakinja, opatica toga samostana.

Sandrina je već od ranog djetinjstva osjećala snažne nutarnje poticaje prema razmatranju Spasiteljeve muke. U tom je razmatranju sve više napredovala i nije čudo da se odlučila za redovništvo te stupila u dominikanke i dobila ime Katarina. U samostanu se isticala kao istinski ponizna i poslušna redovnica. Bila je izložena mnogim kušnjama: teške bolesti iznutra, poniženja i prijezir sestara izvana. Ali, baš to sve omogućilo joj je da se sve više suobliči s Onim čiju je patnju neprestano razmatrala. Spasitelj joj je zauzvrat uzvraćao mističnim milostima i prosvjetljenjima. Zbog njih su joj se obraćali za savjet knezovi, biskupi, ali isto tako i mali i jednostavni ljudi. Dopisivala se i s velikim svecima i velikanima svoga vremena, sa Sv. Filipom NerijemSv. Karlom BoromejskimSv. Marijom Magdalenom de Pazzi, vojvodskom kućom Medici, s Ivanom Austrijskom i drugima.

Veliku je djelatnost razvila i u samostanu u kojem je u više navrata bila poglavarica. Tada je u njemu cvao redovnički život, o čemu svjedoči broj od 160 sestara. Svima je bila uzor redovničkog opsluživanja zavjeta i pravila. Razmatranje Isusove Muke bijaše stup i oslonac sve njezine duhovnosti.

Proživljavajući u srcu Muku Isusovu, zaslužila je, da je i na svom tijelu nosi mističnim sudjelovanjem. O tome je tajila. Sestre su je osuđivale da je lijena i da spava kad je izostajala ili kasnila na zajedničku dužnost. Od veljače 1542. Sv. Katarina je od četvrtka u podne do petka u podne na sebi doživljavala Kristovu muku dok je promatrala samu Muku Isusovu. Dobila je Isusove rane na rukama i nogama, te rane trnove krune, koje su joj na glavi ostale cijelog života. Službena crkvena komisija je u nekoliko navrata ispitivala taj fenomen i ustanovila da se ne radi o prevari. Svetica je u svojoj poniznosti zamolila da joj Isus oduzme vidljive vanjske znakove rana, i bila je uslišena.

Kad se približio trenutak njezine smrti klečeći je primila svetu pričest s neopisivom pobožnošću. Izdahnula je 2. veljače 1590. Papa Klement XII.svečano ju je ubrojio u zajednicu blaženika 1732., a papa Benedikt XIV. proglasio je svetom 29. lipnja 1746.

Preuzeto s nedjelja.ba

MISNA ČITANJA – 13. VELJAČE 2025.

MISAO IZ EVANĐELJA DANA
I psići ispod stola jedu od mrvica dječjih.

V. tjedan kroz godinu
Četvrtak, 13. 2. 2025.

Svagdan

ČITANJA:
Post 2,18-25; Ps 128,1-5; Mk 7,24-30

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Katarina Ricci, Kastor, Kristina, Božidara

Prvo čitanje: Post 2,18-25

Ženu dovede čovjeku. I dvoje njih bit će jedno tijelo.

Čitanje Knjige Postanka
Reče Gospodin, Bog:
»Nije dobro da čovjek bude sam!
Načinit ću mu pomoć kao što je on.«
Tada Gospodin, Bog, oblikova od zemlje sve životinje poljske i ptice nebeske, i privede ih čovjeku da vidi kako će koju nazvati, pa kako koje stvorenje čovjek prozove, da mu tako bude ime. Čovjek nadjene imena svoj stoci, svim pticama nebeskim i životinjama poljskim. No čovjeku se ne nađe pomoć kao što je on. Tada Gospodin, Bog, pusti tvrd san na čovjeka te on zaspa, pa mu izvadi jedno rebro, a mjesto zatvori mesom. Od rebra što ga je uzeo čovjeku napravi Gospodin, Bog, ženu pa je dovede čovjeku. Nato čovjek reče:
»Odjednom, evo kosti od mojih kostiju, mesa od mesa mojega! Ženom neka se zove,
od čovjeka kad je uzeta!« Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza ženu svoju i dvoje njih bit će jedno tijelo.
A bijahu oboje goli – čovjek i njegova žena – ali ne osjećahu stida.
Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam: Ps 128,1-5

Pripjev: Blago svima koji se boje Gospodina!

Blago svakome koji se boji Gospodina,
koji njegovim hodi stazama!
Plod ruku svojih ti ćeš uživati,
blago tebi, dobro će ti biti.

Žena će ti biti kao plodna loza
u odajama tvoje kuće;
sinovi tvoji ko mladice masline
oko stola tvojega.

Eto, tako će biti blagoslovljen čovjek
koji se Gospodina boji.
Blagoslovio te Gospodin sa Siona,
uživao sreću Jeruzalema
sve dane života svojega!

Evanđelje: Mk 7,24-30

I psići ispod stola jedu od mrvica dječjih.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku
U ono vrijeme: Usta Isus i otiđe u kraj tirski. I uđe u neku kuću. Htio je da nitko ne sazna, ali se nije mogao sakriti, nego odmah doču žena koje kćerkica imaše duha nečistoga. Ona dođe i pade mu pred noge. A žena bijaše Grkinja, Sirofeničanka rodom. I moljaše ga da joj iz kćeri istjera zloduha. A on joj govoraše: »Pusti da se prije nasite djeca! Ne priliči uzeti kruh djeci i baciti ga psićima.« A ona će mu: »Da, Gospodine! Ali i psići ispod stola jedu od mrvica dječjih.« Reče joj: »Zbog te riječi idi, izišao je iz tvoje kćeri zloduh.« I ode kući te nađe dijete gdje leži na postelji, a zloduh je bio izišao.
Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

2. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Neka vam je blagoslovljen i radostan današnji dan.

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.


2. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Slavna otajstva Gospine krunice

1. Koji je od mrtvih uskrsnuo.

U prvom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist treći dan po smrti slavno uskrsnuo od mrtvih.

2. Koji je na nebo uzašao.

U drugom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist četrdeset dana poslije svog uskrsnuća uzašao na nebo i sjeo o desnu svoga nebeskog Oca.

3. Koji je Duha Svetog poslao.

U trećem slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je naš Gospodin Isus Krist poslao Duha Svetoga nad apostole u prilici ognjenih jezika.

4. Koji je Tebe, Djevice na nebo uzeo.

U četvrtom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je bila Blažena Djevica Marija, uznesena na nebo.

5. Koji je Tebe, Djevice, na nebu okrunio.

U petom slavnom otajstvu razmatrat ćemo kako je bila Blažena Djevica Marija okrunjena kao kraljica neba i zemlje.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Mk 7,14-23

U ono vrijeme: Isus ponovno dozove mnoštvo i stane govoriti: »Poslušajte me svi i razumijte! Ništa što izvana ulazi u čovjeka ne može ga onečistiti, nego što iz čovjeka izlazi – to ga onečišćuje.
Tko ima uši da čuje, neka čuje!«
I kad od mnoštva uđe u kuću, upitaše ga učenici za prispodobu. I reče im: »Tako? Ni vi ne razumijete? Ne shvaćate li da čovjeka ne može onečistiti što u nj ulazi jer mu ne ulazi u srce, nego u utrobu te u zahod izlazi?« Tako on očisti sva jela.
Još dometnu: »Što iz čovjeka izlazi, to onečišćuje čovjeka.
Ta iznutra, iz srca čovječjega izlaze zle namisli, bludništva, krađe, ubojstva, preljubi, lakomstva, opakosti, prijevara, razuzdanost, zlo oko, psovka, uznositost, bezumlje. Sva ta zla iznutra izlaze i onečišćuju čovjeka.«

4. Kratki poticaj za razmišljanje

„Draga djeco! Danas vas pozivam da vašu vjeru duboko živite i molite Svevišnjega da je ojača, te da je vjetrovi i oluje ne mogu slomiti. Neka korijeni vaše vjere budu molitva i nada u vječni život. I već sad, dječice, radite na sebi u ovom milosnom vremenu u kojemu vam Bog daje milost da u odricanju i pozivu na obraćenje budete ljudi jasne i ustrajne vjere i nade.  Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.“

(Gospina poruka, 25. veljače 2017.)

5. Molitve

Molitva svetom Josipu za obitelj

Sveti Josipe, glavo Svete obitelji iz Nazareta, djevičanski zaručniče Majke Božje, u vašoj kući uvijek je vladala sreća i mir, jer onaj koji je izvor sve sreće i svakog mira, Gospodar neba i zemlje, bio je s vama i bio vam je podložan.
Stoga te molimo, sveti Josipe, izmoli svim obiteljima dio te sreće i tog mira. Izmoli svim roditeljima duh straha Božjega i samozatajnosti. Izmoli djeci da uvijek imaju pred očima uzor Božanskog djeteta, njegovu poslušnost i njegovu ljubav. Amen.

Slava Ocu…

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

SVETAC DANA – SV. GRGUR II.

Tijekom povijesti mnoge se pape časti kao svetce ili blaženike. Među njima je i Grgur II. koji je upravljao Crkvom od 715. do 731.

Rođen je u Rimu 669. i već je od mladosti vršio u lateranskoj palači razne službe te je tu primio i temeljitu izobrazbu koja mu je u kasnijem životu pomogla da služi dvojici papa. Sergije I. ga je zaredio za subđakona i povjerio mu važne službe sakristana i bibliotekara Rimske Crkve.
Nakon što je postao đakonom pratio je papu Konstantina 711. na njegovu putovanju u Carigrad kao njegov tajnik. Budući da se na tom putu pokazao kao razborit sugovornik koji je imao jakost duha i veliku mudrost kada je 715. umro Sveti Otac Grgurovo ime postalo je najprikladnije za nasljednika Petrova prijestolje. Tako je Grgur II. posvećen i ustoličen 19. svibnja 715.
Kroz 16 godina svoga pontifikata posvetio se naročito trima tadašnjm velikim problemima: širenju evanđelja među germanskim plemenima, borbi protiv kipoboraca i zaštiti crkvene imovine.

Naime, veliki prostori sjeverno od Dunava te istočno od Rajne nastanjeni poganskim plemenima, početkom 8. st. postala su misijsko područje. Među najslavnijim misionarima bo je anglosaski monah Vinfrid, koji je 719. došao u Rim da bi od Kristova namjesnika zamolio blagoslov i kanonsku misiju za svoj rad.
Papa Grgur II. promijenio mu je ime u Bonifacije te ga poslao evangelizirati Frižane. Godine 722. posvetio ga je za biskupa i povjerio mu prostrano područje Hessena i Turingije.

Pet posljednjih godina Grgurova pontifikata bilo je pomućeno nevoljama koje su dolazile od kipoboraca. Bizantski car Leon III. Izaurijski 726. izdao je dekret kojim se zabranjuje štovanje slika. Za svoju je odluku htio pridobiti i Papu, ali je on to odbio. O tome svjedoče i dva pisma u kojima Grgur II., između ostaloga, piše: “Ti bi me htio zaplašiti prijeteći da ćeš doći u Rim ne samo da ukloniš sliku Sv. Petra, već i da strpaš u okove Grgura…» i poručuje mu neka se ne miješa u crkvena pitanja.

Usprkos svim prijetnjama Grgur II. nije ustuknuo jer je znao da iza sebe ima čitav Zapad te mu u pismu izložio opravdanost štovanja svetih slika i neovisnost duhovne o svjetovnoj vlasti: “Crkvene dogme spadaju pod nadležnost biskupa, a ne careva, i bit će uvijek definirane sa sigurnošću.”
Car je nekoliko puta poslao svoje čete u Rim da zarobe papu, ali su ga uvijek branili Rimljani, pa čak i Langobardi, koji su već bili pokršteni i odani papi. Skora smrt poštedila je papu Grgura II. od daljnjih nevolja.

Za rimski je puk papa Grgur II. bio dobročinitelj i otac. Zapovjedio je da se obnove gradske zidine, a to je za ono nemirno doba po sigurnost građana bilo od životne važnosti. Obnovio je i mnoge samostane i crkve, a među njima i benediktinsku opatiju Monte Cassino. Korespodencija koju je imao s brojnim vladarima i crkvenjacima izuzetno je vrijedna materija današnjim proučavateljima povijesti.

Umro je 11. veljače 731., a pokopan je u bazilici Sv. Petra. Ime mu je franačkog porijekla i znači “slavan u bitci”

Preuzeto s nedjelja.ba

MISNA ČITANJA – 12. VELJAČE 2025.

MISAO IZ EVANĐELJA DANA
Što iz čovjeka izlazi, to onečišćuje čovjeka.

V. tjedan kroz godinu
Srijeda, 12. 2. 2025.

Svagdan

ČITANJA:
Post 2,4b-9.15-17; Ps 104,1-2a.27-28.29bc-30; Mk 7,14-23

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
zelena

IMENDANI:
Eulalija, Melecije, Damjan, Zvonka, Zvonimir

Prvo čitanje: Post 2,4b-9.15-17

Gospodin Bog uzme čovjeka i postavi ga u edenski vrt.

Čitanje Knjige Postanka
Kad je Gospodin, Bog, sazdao nebo i zemlju, još nije bilo nikakva poljskoga grmlja po zemlji, još ne bijaše niklo nikakvo poljsko bilje, jer Gospodin, Bog, još ne pusti dažda na zemlju, i nije bilo čovjeka da zemlju obrađuje. Ipak voda poteče iz zemlje i natopi svu površinu zemaljsku. Gospodin, Bog, sazda čovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahnu dah života. Tako postane čovjek živa duša.
I Gospodin, Bog, zasadi vrt na istoku, u Edenu, i u nj smjesti čovjeka koga je sazdao. Tada Gospodin, Bog, učini te iz zemlje nikoše svakovrsna stabla – pogledu zamamljiva a dobra za hranu – i stablo života, nasred vrta, i stablo spoznaje dobra i zla.
Gospodin, Bog, uzme čovjeka i postavi ga u edenski vrt, da ga obrađuje i čuva. Gospodin, Bog, zapovjedi čovjeku: »Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi, ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusiš, zacijelo ćeš umrijeti!«
Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam: Ps 104,1-2a.27-28.29bc-30

Pripjev: Blagoslivljaj, dušo moja, Gospodina!

Blagoslivljaj, dušo moja, Gospodina!
Gospodine, Bože moj, silno si velik!
Odjeven veličanstvom i ljepotom,
svjetlošću ogrnut kao plaštem!

Sva bića željno čekaju
da ih nahraniš na vrijeme.
Daješ li im, tada sabiru:
otvaraš li ruku, nasite se dobrima.

Ako dah im oduzmeš, ugibaju,
i opet se u prah vraćaju.
Pošalješ li dah svoj, opet nastaju,
i tako obnavljaš lice zemlje.

Evanđelje: Mk 7,14-23

Što iz čovjeka izlazi, to onečišćuje čovjeka.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku
U ono vrijeme: Isus ponovno dozove mnoštvo i stane govoriti: »Poslušajte me svi i razumijte! Ništa što izvana ulazi u čovjeka ne može ga onečistiti, nego što iz čovjeka izlazi – to ga onečišćuje.
Tko ima uši da čuje, neka čuje!«
I kad od mnoštva uđe u kuću, upitaše ga učenici za prispodobu. I reče im: »Tako? Ni vi ne razumijete? Ne shvaćate li da čovjeka ne može onečistiti što u nj ulazi jer mu ne ulazi u srce, nego u utrobu te u zahod izlazi?« Tako on očisti sva jela.
Još dometnu: »Što iz čovjeka izlazi, to onečišćuje čovjeka.
Ta iznutra, iz srca čovječjega izlaze zle namisli, bludništva, krađe, ubojstva, preljubi, lakomstva, opakosti, prijevara, razuzdanost, zlo oko, psovka, uznositost, bezumlje. Sva ta zla iznutra izlaze i onečišćuju čovjeka.«
Riječ Gospodnja.

Preuzeto s Hrvatski institut za liturgijski pastoral

1. DAN – Neprekidna devetnica svetoj Misi

Neka vam je blagoslovljen i radostan današnji dan. Danas slavimo blagdan Gospe Lurdske i Dan bolesnika. 11. veljače Crkva slavi spomendan Blažene Djevice Marije Lurdske, a tada se posebno prisjećamo onoga dana davne 1858. god. kada se Gospa ukazala neukoj i siromašnoj djevojčici – sv. Bernardici, i objavila se kao Bezgrješno začeće. Dan je to i kada se prisjećamo svih bolesnih i njihovih obitelji i molimo zagovor Gospe Lurdske za sve njih, a posebno da ih uvijek osnažuje istinskim strpljenjem i dubokom vjerom. Danas započinjemo i sa 21. po redu Devetnicom Svetoj Misi. U ovoj devetnici najvažnije je prisustovati svetoj Misi svaki dan. Možete prikazati svoje nakane ili moliti na Gospine nakane. Mi ćemo vam poslati svaki dan ulomak evanđelja toga dana uz kratki poticaj za razmišljanje, te po Gospinim preporukama molitvu krunice.

Naš mali savjet je, a tako nas uči i Crkva da duhovni život i vježbe pobožnosti koje su usko povezani sa sakramentalnim životom te su to učinkovitije i plodonosnije što više odgovaraju milosti Gospodnjoj. Stoga je za vrijeme devetnice poželjno primiti sakrament pomirenja i pokore (ispovjediti se) kako bi se od Boga zadobilo oproštenje vlastitih grijeha.

Molitvene nakane:

  • Za mir (molimo za mir u svijetu, molimo za svjetske vođe da doprinesu istinskom miru u svijetu razlikujući dobro od zla te da po savjesti, neuvjetovano, donose važne odluke, molimo da kršćansko naučavanje vjere bude Duhom Svetim nadahnuto, da učvršćuje vjernike u Istini i da im da iskustvo djelotvornosti vjere, molimo za Božju zaštitu i rad u skladu sa savješću djelatnika svih škola, bolnica, tvornica, ureda, općina, molimo za blagoslov i jednodušnost svih župljana okupljenih na nedjeljnoj misi i za obraćenje onih kršćana koji ne prakticiraju svoju vjeru)
  • molimo za zdravlje (molimo za zdravlje duše i tijela, molimo za zdravlje i snagu svih koji su u patnji i boli, nemoćnima, starima, bolesnima, osamljenim – da otkriju snagu u vjeri u Isusa Krista, molimo za naše obitelji, molimo za naše mlade, molimo za studente, molimo za svoj osobni duhovni rast, molimo za zdravlje i snagu svih koji su u patnji i boli, nemoćnima, starima, bolesnima, osamljenim – da otkriju snagu u vjeri u Isusa Krista
  • molimo za naše obitelji, za naše mlade, za pronalazak supružnika i supružnike koji ne mogu imati djecu (molimo za naše obitelji, molimo za naše mlade, molimo za studente, molimo za svoj osobni duhovni rast, molimo za pronalazak ljubavi, molimo za svog supružnika, Božji blagoslov, ljubav i jednodušnost među supružnicima, molimo za prijatelje)
  • molimo za posao (molimo za pronalazak posla, molimo za povratak u domovinu, molimo za zdravlje, financijski blagoslov i uspjeh u skladu s Božjom voljom)
  • molimo za svećenike, redovnike i redovnice i za nova duhovna zvanja
  • molimo kako bismo nadišli trenutke trpljenja, bolesti, tjeskobe, moralne propasti, obiteljskih nesreća; kako bismo bili prosvijetljeni u najtežim odlukama koje treba donijeti; kako bismo bilo ozdravljeni, utješeni te kako bismo mogli zatražiti pomoć u velikim i malim poteškoćama svakoga dana; ali također se moliti kako bismo zahvalili za neizmjerne milosti koje neprestano primamo od Gospodina

Današnji poticaj za molitvu, uz napomenu najvažnije je sudjelovanje na svetoj Misi.


1. DAN- Neprekidna devetnica svetoj Misi

1. Zaziv Duha Svetoga

1. Zaziv Duha Svetoga

O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.

Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!

Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!

Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!

Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.

– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se: Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Žalosna otajstva Gospine krunice

1. Koji se za nas krvlju znojio.

U prvom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako se Gospodin naš Isus Krist u vrtu na Maslinskoj gori molio svome Ocu nebeskom te se znojio krvavim znojem.

2. Koji je za nas bičevan bio.

U drugom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio u dvoru Pilatovu privezan za stup i nemilo bičevan.

3. Koji je za nas trnjem okrunjen bio.

U trećem žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio okrunjen trnovom krunom.

4. Koji je za nas teški križ nosio.

U četvrtom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist, osuđen na smrt nosio na Kalvariju preteški drveni križ.

5. Koji je za nas raspet bio.

U petom žalosnom otajstvu razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio raspet na križu između dva razbojnika pred očima svoje žalosne majke Marije.

3. Evanđelje dana

Evanđelje: Mk 7,1-13

U ono vrijeme: Skupe se oko Isusa farizeji i neki od pismoznanaca koji dođoše iz Jeruzalema. I opaze da neki njegovi učenici jedu kruh nečistih, to jest neopranih ruku.
A farizeji i svi Židovi ne jedu ako prije temeljito ne operu ruke; drže se predaje starih. Niti s trga što jedu ako prije ne operu. Mnogo toga još ima što zbog predaje drže: pranje čaša, vrčeva i lonaca.
Zato farizeji i pismoznanci upitaju Isusa: »Zašto tvoji učenici ne postupaju po predaji starih, nego nečistih ruku blaguju?«
A on im reče: »Dobro prorokova Izaija o vama, licemjeri, kad napisa:

Ovaj me narod usnama časti,
a srce mu je daleko od mene.
Uzalud me štuju
naučavajući nauke – uredbe ljudske.

Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske.« Još im govoraše: »Lijepo! Dokidate Božju zapovijed da biste sačuvali svoju predaju. Mojsije doista reče: Poštuj oca svoga i majku svoju: I: Tko prokune oca ili majku, smrću neka se kazni. A vi velite: ‘Rekne li tko ocu ili majci: Pomoć koja te od mene ide neka bude ‘korban’, to jest sveti dar, takvome više ne dopuštate ništa učiniti za oca ili majku. Tako dokidate riječ Božju svojom predajom, koju sami sebi predadoste. I još štošta tomu slično činite.«

4. Kratki poticaj za razmišljanje

„Draga djeco! U ovom milosnom vremenu sve vas pozivam da se otvorite i živite zapovijedi koje vam je Bog dao, da vas one vode po sakramentima na putu obraćenja. Svijet i svjetske napasti vas kušaju, a vi, dječice, gledajte Božja stvorenja koje vam je On dao u ljepoti i poniznosti i ljubite Boga, dječice, iznad svega i On će vas voditi na putu spasenja. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.“

(Gospina poruka, 25. veljače 2018.)

5. Molitve

Ovom molitvom, stavi svoju obitelj pod zaštitu Gospe Lurdske

Molitva kojom se stavlja vlastita obitelj pod zaštitu Naše Gospe Lurdske:

O, Marijo, Majko mudrosti i dobrote, pogledaj milostivim okom na duhovne i tjelesne potrebe moje obitelji.
Oni, koje ljubim, žive u svijetu čiji je duh protivan evanđeoskim savjetima, te su tako izloženi da sagriješe i da budu robovima ljudskoga obzira.
Ja te dakle zaklinjem da ih štitiš i od zla braniš, te čvrsto priljubiš svetoj Crkvi!
Neka se uvijek po njima vrši volja Božja i neka u žrtvama, koje budu prinosili, uvijek odsijeva duh veledušja i kršćanske ljubavi!
Ne dvojim ni najmanje da ćeš štititi moju obitelj, ali te molim da samo učiniš, da se u svakoj potrebi k Tebi utječemo i da ne prestanemo za života i na smrti moliti se Tebi i imati čvrsto pouzdanje u Tvoju zaštitu.

Naša Gospo Lurdska, moli Isusa za nas!”

***

Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla

Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen.

Oče naš…

***

Pod obranu se Tvoju utječemo

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Blažena Djevica Marija Lurdska i Dan bolesnika

11. veljače Crkva slavi spomendan Blažene Djevice Marije Lurdske, a tada se posebno prisjećamo onoga dana davne 1858. god. kada se Gospa ukazala neukoj i siromašnoj djevojčici – sv. Bernardici, i objavila se kao Bezgrješno začeće. Dan je to i kada se prisjećamo svih bolesnih i njihovih obitelji i molimo zagovor Gospe Lurdske za sve njih, a posebno da ih uvijek osnažuje istinskim strpljenjem i dubokom vjerom.

Sveta Bernardica Soubirous rođena je 7. siječnja 1844. god. u malom francuskom gradu Lourdesu (Lurd), i to kao najstarije dijete siromašnih roditelja, oca mlinara i majke pralje. Bila je neuka i boležljiva, ali vrlo jednostavna i ponizna. Kad je jednom prigodom išla s još dvije djevojčice skupljati drva za ogrjev, u blizini rijeke Gave, ukazala joj se Blažena Djevica Marija u špilji de Massabielle. Bilo je to 11. veljače 1858., a Bernardica je tada imala 14 godina. U njezinu Pismu ocu Gondrandu, iz 1861. god., čitamo kako o tom događaju ovako svjedoči:

Jednog dana pođoh k obali rijeke Gave brati drva s dvije djevojčice, kadli začuh nekakav šum. Okrenuh se k livadi, ali ne vidjeh da bi se stabla iole micala. Nato podigoh glavu i ugledah pećinu. I opazih Gospođu odjevenu u bijele haljine: bila je obučena u bijelo i opasana plavim pojasom, na svakoj nozi imala je žutu ružu, iste boje kao i njezina krunica.

Kada to ugledah, protrljah oči, misleći da se varam. Turnuh ruku u krilo svoje haljine, i tu nađoh svoju krunicu. Htjedoh se na čelu prekrižiti ali ne mogoh podići ruku k čelu, i ona spadne. A pošto se ona Gospođa prekrižila, pokušah to i ja, premda drhtave ruke; napokon sam uspjela. Odmah počeh moliti krunicu: Gospođa je prebirala zrnca krunice ali nije micala usnama. Kad završih krunicu, viđenja odmah nestade.

Pitala sam stoga one dvije djevojčice jesu li štogod primijetile. Rekoše da nisu, nego me samo zapitaše što im to imam otkriti. Dadoh im na znanje kako sam vidjela Gospođu odjevenu u bijele haljine ali ne znam tko je; upozorih ih da o tome šute. One me zatim potakoše da se onamo ne vratim, ali sam to odbila. Navratih zato u nedjelju, jer sam osjećala kako me iznutra nešto poziva.

Ona mi je Gospođa progovorila tek treći put i zapitala hoću li k njoj dolaziti kroz petnaest dana. Odgovorih da hoću. Ona doda kako treba da upozorim svećenike da ondje sagrade crkvicu; nato naredi da se napijem iz izvora. Kako nisam vidjela nikakva izvora, uputih se k rijeci Gavi, ali mi ona dade znak da ne govori o rijeci, i prstom mi pokaza izvor. Pošto mu pristupih, nađoh tu samo malo ustajale vode. Primakoh ruku, ali nisam mogla zagrabiti; nato uzeh dupsti i, kad mi pođe za rukom malo zahvatiti, tri sam je puta bacila tako da sam četvrti put mogla piti. Viđenje se nato povuče i ja odstupih.

Vraćala sam se onamo kroz petnaest dana. Ona mi se Gospođa ukazivala svaki dan, osim jednog ponedjeljka i petka, naređivala mi je da upozorim svećenike da ondje sagrade crkvicu, da pođem k izvoru umiti se i da molim za obraćenje grešnika. Više sam je puta pitala tko je, a ona se blago smiješila; napokon podigavši ruke i uprijevši oči u nebo reče mi: Ja sam Bezgrešno Začeće.

Tih mi je petnaest dana otkrila i one tri tajne, i zabranila mi da to ikome kazujem, što sam dosad vjerno poslušala (Časosolov rimskog obreda, III, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1997., str. 1055-1056).

Ukazanje Blažene Djevice Marije svetoj Bernardici i njezino predstavljanje kao Bezgrješno začeće shvaćeno je vrlo znakovito, jer je svega četiri godine ranije, odnosno 8. prosinca 1854. god., papa Pio IX. apostolskom konstitucijom Ineffabilis Deus, proglasio dogmu o Marijinu bezgrješnomu začeću. Ta je dogma izazvala određene prijepore u Rimu, pa se ovakva objava, koju neuka pastirica nije mogla izmisliti, smatrala izravnom potvrdom donesene dogme.

Deset godina nakon ukazanja, Bernardica je ušla u samostan sestara Božje ljubavi u Neversu i na takav način posvetila svoj život Bogu. U samostanu je morala raditi različite teške poslove, kako bi ostala ponizna i blaga. Od djetinjstva je bila boležljiva, a u samostanu su joj se još više razvili astma, tuberkuloza i osteoporoza, tako da je umrla sa svega 35 godina. Bilo je to 16. travnja 1879. god. Na smrtnoj postelji, a na zahtjev pape Pia IX. i lurdskoga biskupa, morala je još jedanput pod prisegom ponoviti svoje svjedočanstvo, što je i učinila. Svetom ju je proglasio papa Pio XI. 8. prosinca 1933. god., a kao potvrda njezine svetosti obično se ističe i činjenica što joj se tijelo do današnjega dana nije raspalo. Čuva se u staklenomu lijesu u samostanu u Neversu. Potvrdu autentičnosti ukazanja, Sveta je Stolica dala 18. siječnja 1862. godine.

Pozivi Blažene Djevice Marije da se moli i vrši pokora za obraćenje grješnika, da se sagradi crkva i da ljudi dolaze piti iz izvora koji je otkrila Bernardici, provedeni su u djelo, a Lourdes je postao jedno od najpoznatijih marijanskih svetišta na svijetu. Ondje posebno hodočaste bolesnici, a kako su brojna svjedočanstva o njihovim ozdravljenjima, razumljivo je da je toga dana proglašen i Svjetski dan bolesnika. Njega je utemeljio papa Ivan Pavao II. 1992. god., imajući na umu svu ljepotu pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji Lurdskoj, onoj koja se objavila kako bi majčinski pomagala svoju djecu koja joj se iskrena srca obraćaju.

Smisao Svjetskoga dana bolesnika možemo gledati i u važnosti skretanja pozornosti na sve one koji boluju, a u tom smislu paleta pomaganja je višestruka. Tako smo svi u duhu Evanđelja pozvani biti na pomoć svim bolesnicima s kojima smo na neki način povezani, i to kao pojedinci, ali i kao cijele župne zajednice. Posebno se zato vjernicima preporučuje toga dana ne zaboraviti one koji su u svojoj bolesti osamljeni, nego za njih moliti, obići ih i na druge načine pokazati svoje suosjećanje, a također se preporučuje da se u euharistiji prikažu molitve za sve njih.

Toga se dana prisjećamo i važnosti dostojne medicinske skrbi za sve koji teško boluju, kao i svih onih koji su svoj privatni i(li) profesionalni život posvetili brinući se za bolesnike. Riječ je ponajprije o članovima obitelji, zatim medicinskom osoblju, ali i mnogim drugim pojedincima i skupinama koji pokazuju suosjećanje prema oboljelima i sa svoje strane im pokušavaju olakšati patnje.

No, toga se dana zapravo najviše prisjećamo samih bolesnika, moleći za njih da im Bog po zagovoru Blažene Djevice Marije, udijeli milost da mogu s vjerom nositi svoj križ i svakodnevno se suobličavati Kristu Patniku, te iz Njegova Lica crpiti snagu za svakodnevni život, razvijajući nadu u nebeski.

Pin It