Blagdan Svih svetih franjevačkog reda
Blagdan Svih svetih franjevačkog reda je dan kada se posebice sjećamo svih sljedbenika sv. Franje koji su postali svetima ili blaženima.
Na današnji dan papa Honorije III. 1223. potvrdio je pravila koja je sv. Franjo propisao svojoj subraći. I upravo su po tim pravilima obični ljudi, sinovi i kćeri s različitih strana svijeta, došli do časti i slave oltara.
Značajno je istaknuti kako je u Crkvi Hrvata prvi kanonizirani svetac Nikola Tavelić, franjevac.
Franjevci (lat. Ordo Fratrum Minorum, akronim OFM, hrvatski naziv Red Manje braće) su katolički red, a u širem smislu označavaju tri reda, kojima je začetnik Franjo Asiški, kao i kongregacije koje se naslanjaju na Franjino redovničko pravilo.
Prvi red ili franjevci u užem smislu, muški je red koji je odobrio 1209. Inocent III., a konačno pravilo potvrdio 1223. papa Honorije III. Uz tri uobičajena zavjeta (siromaštvo, čistoću i poslušnost), posebno ističu “opsluživanje evanđelja Gospodina našega Isusa Krista”, strogo odricanje od svakog imutka te život od darova i vlastitoga rada.
Potreba da se organizira sređen život zajednice dovela je do razmimoilaženja u shvaćanju obveze zavjeta siromaštva u XIII. st.
U XIV. i XV. st. započinje opservantski pokret (lat. observare: obdržavati) za strože obdržavanje pravila, osobito u pogledu siromaštva, koji je doveo do podjele reda 1517. na opservante (danas jednostavno franjevci; nose smeđi habit s kukuljicom i bijeli pojas sa tri čvora na kojem visi krunica) i konventualce ili minorite.
U reformnim strujanjima XVI. st., kao stroža grana, odijelili su se od opservanata 1528. kapucini. Različite skupine opservanata (reformati, diskalceati ili bosonogi franjevci, recolecti i dr.) ponovno je ujedinio papa Leon XIII. 1897. pod nazivom Mala braća; red je u današnjem obliku reorganizirao Pio X.
Red Manje braće posebno je djelatan u dušobrižništvu, školama, znanosti i misijama. Na čelu mu je general. Red je podijeljen na provincije, kojima upravlja provincijal.
Danas su franjevci rašireni po cijelom svijetu, ima ih oko 18 000 u 113 provincija s oko 2750 samostana i kuća.
Drugi red je ženski, a zovu se klarise (lat. Ordo Sanctae Clarae).
Treći red (lat. tertiarii: trećoredci) osnovan je za svjetovnjake 1221. U njega mogu stupiti muškarci i žene, oženjeni i neoženjeni, koji žive građanskim životom i zanimanjem, ali obdržavaju pravilo Sv. Franje.
Pri kraju liturgijske godine, kad je kršćanin posebno okrenut prema budućnosti, eshatonu, paruziji, ovaj blagdan budi ponos i nadu, jer stavlja naglasak na sve one koji su za života živjeli sveto jer to je poziv upućen svim kršćanima.
Preuzeto s nedjelja.ba
