Misno slavlje povodom 30. obljetnice VRO „Maslenica“ u Zadru

Misno slavlje povodom 30. obljetnice VRO „Maslenica“ u Zadru

Povodom 30. godišnjice oslobodilačke vojno-redarstvene akcije „Maslenica“, vojni ordinarij Jure Bogdan predvodio je u subotu 21. siječnja u crkvi sv. Šime u Zadru misno slavlje za domovinu.

Koncelebrirali su zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, upravitelj Svetišta sv. Šimuna mons. Josip Lenkić, vojni kapelan u Zadarskoj nadbiskupiji o. Ivan Topalović i drugi svećenici.

U misi su sudjelovali branitelji, sudionici akcije „Maslenica“ iz svih dijelova Hrvatske, obitelji (poginulih) branitelja, pripadnici braniteljskih udruga, pripadnici Oružanih snaga RH i MUP-a te hrvatski ministri obrane, unutarnjih poslova, hrvatskih branitelja i vanjskih poslova: Mario Banožić, Davor Božinović, Tomo Medved i Gordan Grlić Radman te Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

U pokrajnjim lađama crkve vojnici su držali stjegove ratnih postrojbi koje su sudjelovale u akciji „Maslenica“.

U misi se zahvalilo za dar slobode koja je ostvarena žrtvom hrvatskih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata te se molilo za pokoj duša poginulih hrvatskih branitelja i utjehu obiteljima poginulih i nestalih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata.

Akciju „Maslenica“ biskup Bogdan nazvao je „davidovskom borbom našeg naroda, naših branitelja i zapovjednika“.

Ta oslobodilačka operacija prvi put u Domovinskom ratu ujedinila je u ratovanju sve rodove hrvatske obrane, vojske i policije, protiv okupatora u tzv. Republici Srpskoj krajini.

Biskup Bogdan rekao je da se akcija „Maslenica“ pamti kao jedan od najvećih ratnih podviga naše novije povijesti kojim je započeo put slobode, pobjede i teritorijalnog jedinstva mlade međunarodno priznate države Republike Hrvatske.

„Iza tog veličanstvenog junaštva stoji žrtva poginulih i preživjelih branitelja koji su na čelu sa zapovjednicima imali dvostruku borbu: s okupatorom na terenu, ali i s dijelom međunarodne zajednice koja nije blagonaklono gledala na taj hrvatski oslobodilački uspjeh“, rekao je mons. Bogdan.

Duh toga vremena opisao je i u biblijskom kontekstu riječima mudrog Siraha iz naviještenoga prvog čitanja: „Duša moja bijaše blizu smrti i život moj na pragu Podzemlja. Okruživahu me sa svih strana i nije bilo nikoga da mi pomogne, pogledom sam pomoć ljudi tražio, ali uzalud. Tad se sjetih milosrđa tvojega, o Gospode, i djela tvojih još od iskona, kako izbavljaš one koji te strpljivo čekaju i spašavaš ih iz ruku neprijateljskih“ (Sir 51, 7-8).

„Akcija Maslenica postala je simbolom hrvatske povezanosti, konačne pobjede i teritorijalnog jedinstva ne samo u okviru Domovinskog rata nego i svih događaja naše daleke prošlosti. Baš u Zadru, stoljetnom glavnom gradu Dalmacije, stizale su uredbe različitih carskih kancelarija koje ni pod kakvim uvjetima nisu dopuštale teritorijalno jedinstvo hrvatskog sjevera i juga, pa tako i zajedništvo hrvatskog naroda.Kada nisu uspijevali represijom, tada su diplomatskim ko nvencijama činili sve da sjever i jug Hrvatske ostane udaljen i nepovezan po poznatom rimskom načelu: Podijeli pa vladaj“, poručio je vojni biskup.

Istaknuo je da je akcija „Maslenica“ „ipak pomrsila okupatorske namjere i nepravedne povijesne spletke svjetskih moćnika, konačno donoseći povezanost hrvatskog narodnog bića“.

Biskup Bogdan je rekao kako bi na vijest da je prije 30 godina lokalitet Maslenica otvoren za promet u oba smjera, svakom vozaču i putniku srce trebalo zaigrati od radosti.

„Zaigralo je srce hrvatskog jedinstva diljem domovine i svijeta 1993. kad je objavljena vijest da je akcija ‚Maslenica‘ povezala sjever i jug naše domovine. Tada smo prvi put čuli kako je velik dio zadarskog zaleđa oslobođen i da nema više barijera, balvana i granica u središnjem dijelu Jadrana, u srcu naše domovine“, podsjetio je propovjednik.

Akcijom „Maslenica“ „vjekovima ‚stare kuće Duje, Vlaha i Donata‘ povezane su s ‚kućom sv. Marka‘, maticom kojoj su oduvijek i pripadale, Božjom kućom čija šahovnica ujedinjuje hrvatske zemlje i s Gornjega grada jamči trajan pečat zajedništva. A krv plava naših knezova i vitezova za to jedinstvo i povezanost tekla je u našim braniteljima“, rekao je mons. Bogdan, istaknuvši da su hrvatski branitelji ponudili najvrjednije što su imali − svoj život, kako bi nama ostavili dom i domovinu.

„Hrvatski branitelji vlastitim primjerom pokazali su kako se isplati život izložiti za dragocjeni biser koji simbolizira vrijednost žrtve. Hvala vam za to junaštvo i nadu koju ste nam 1993. godine probudili! Hvala vam, dragi branitelji, što ste otvorili vrata naših skloništa, otvorili puteve i razmaknuli cestovne i ljudske balvane unutar domovine! Hvala vam za slobodu i povezanost koju ste nam donijeli! Hvala vam što smo danas, iako maleni, ponosni narod koji slobodno živi u cjelovitoj domovini“, zahvalio je biskup Bogdan braniteljima.

„Moramo osvijestiti činjenicu da smo svi mi dužni baštinici stečene povezanosti. Iz odgovornosti prema poginulim braniteljima, ali i živim svjedocima koji su sudjelovali u obrani domovine, imamo zadaću više, bolje i jače sudjelovati na povezanosti našeg naroda. Čak i oni koji ulažu silnu energiju u revizionizam naše prošlosti, ostaju nemoćni i zbunjeni pred jedinstvom hrvatskog naroda. Za tu povezanost hrvatskog naroda potrebno je osobnog angažmana i dobre volje“, poručio je biskup Bogdan, naglasivši da je i danas važno odgovorno doprinositi jedinstvu i povezanosti hrvatskog naroda.

Kazao je potom da se prva škola ljubavi prema Bogu i domovini javlja u obitelji. „Tu se čovjek odgaja za vrijednosti zajedništva i povezanosti, tu se prenosi znanje da Sotona dijeli, razdjeljuje, a nasuprot njega Krist povezuje i ujedinjuje. Sve to vidjelo se 1990-ih godina u našim gradovima i selima, skloništima i podrumima, crkvama i svetištima u molitvi Gospine krunice, koju smo s vjerom molili i sa sobom uvijek nosili“, rekao je mons. Bogdan, upozorivši da je „lako zavaditi pa vladati, ali to nije ljudski, najmanje kršćanski duh“.

„Bog nas odgaja kako su istinski junaci samo oni što rade na jedinstvu, ne na razaranju: obitelji, zajednice i cijelog društva. Kao i u Domovinskom ratu, koji put se čini da su valovi nevolja puno veći od naših snaga, ali upravo primjer ‚Maslenice‘ i ‚Oluje‘ pokazuje da je ponekad potrebno više strpljenja i molitve. Oslobodilačka akcija „Maslenica“ je i izmoljena. Istinski kršćani sve će učiniti da svoje djelovanje stave u molitvu Bogu. Kako je snažna molitva, jača od svakog oružja. Ona učvršćuje duh i srce, povezuje Boga s čovjekom i ljude međusobno“, rekao je vojni ordinarij.

Nazvavši akciju „Maslenica“ golubom mira koja je podno Velebita i oslobođenih mjesta otvorila put prema mirnom životu, biskup Bogdan je potaknuo da „tom ostvarenom snu naših velikana i branitelja možemo i osobno doprinijeti ako zauzmemo aktivan stav: Nikad više podijeljenosti između sjevera i juga Hrvatske! Nikad više granice između različitih međa jedne djedovine − naše domovine! Nikad više čovjek protiv čovjeka, susjed protiv susjeda! Neka most koji spaja dvije strane iste Božje njive bude i nama danas putokaz povjerenja i povezanosti u našim odnosima“, naglasio je propovjednik.

Podsjetio je kako nedavno završeno božićno vrijeme „ujedinjuje nadu i realnost svakodnevnice, povezujući sadašnji život s budućim. Božićna je poruka iznad vremenskih okvira jer je Dijete iz Betlehema ljudima otvorilo nebo, povezalo anđele s pastirima, osvijetlilo meridijane i paralele ljudskih putova i traženja, donijelo nebesku stvarnost zemljanima. Betlehemsku Božju intervenciju možemo nazvati spasonosnom akcijom oslobođenja čovjeka od zla i grijeha. Bila je to uvodna Božja akcija za temelj naše vjere koju slavimo u Uskrsu“, rekao je mons. Bogdan u kontekstu sadržaja i vrijednosti pojma oslobodilačka akcija.

To je među prvima prepoznao i sveti Šimun u čijoj crkvi je slavljena misa, kada je držeći Isusa na svojim rukama za njega rekao da je „Svjetlost na prosvjetljenje naroda“ (Lk 2, 22-35).

Biskup Rogić je podsjetio i na spomendan sv. Janje − Agneze,  čije se ime spominje u Rimskom kanonu i Litanijama svih svetih.

„Sv. Janja još je kao djevojčica neustrašivo predala ljubav Isusu, premda je to bilo protivno poganskom poretku. U njenoj ljubavi prema Isusu nije je pokolebala ni oštrica mača 304. godine kad je pogubljena zbog svoje vjere sa samo 12 godina. Goloruko dijete, sveta Janja, pred nadmoćnim krvnikom hrabro korača, ali ne u smrt, već u Božji zagrljaj! Kako nam je taj mučenički prizor blizak i poznat iz ne tako davne prošlosti našega naroda“, poručio je.

Pojasnio je i znakovitost imena Maslenica. Akcija nosi taj naziv po podvelebitskom lokalitetu, a maslina je i simbol Dalmacije i naziva se nebeskom stabljikom.

„Maslina je znamen mira. U knjizi Postanka zapisano je kako je golub donio Noi ‘zeleni list masline’ kao znak novog početka i Božjeg obećanja da Zemlja neće više biti u njegovoj nemilosti (Post 8, 1-22). Zahvalni Bogu, molimo ‚dabogda više ne čula oružja zvuk‘ i molimo Boga ‚nek’ nam blagoslovi crvenicu, kamen, more i ravnicu, s dlana pusti bilu golubicu, da na svaku našu ljutu ranu, stavi maslinovu granu‘“, zaključio je vojni ordinarij Bogdan stihovima pjesme Croatia grupe Dalmatino.

Na kraju mise, mons. Bogdan podsjetio je da su u akciji „Maslenica“ i u svim drugim operacijama branitelji nosili krunicu. Potaknuo je puk da na izlazu iz crkve nakon mise uzmu krunicu koju su dijelili hrvatski vojnici.

„Uzmite krunicu, nosite je, molite i dajte drugima. Želja nam je da Gospina krunica, simbol našeg osloboditeljskog Domovinskog rata i dalje nastavi živjeti kao simbol duhovne snage našeg naroda i duhovnosti“, rekao je mons. Bogdan na kraju mise, kada je odsvirana i hrvatska himna.

Prije mise, izjave za medije dali su predstavnici državne vlasti.

Tomo Medved, potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja, rekao je da je akcija „Maslenica“ bila priprema za oslobodilačku akciju „Oluja“. Načela po kojima se pripremala „Maslenica“ bila je priprema i za „Bljesak“ i za „Oluju“.

Ta je akcija predstavljala „uvjerenje našem narodu da ćemo svoju zemlju osloboditi, a bila je to i poruka neprijatelju. Bilo je samo pitanje vremena kad će hrvatska država sa svojom oružanom silom osloboditi svoju domovinu i izaći na državne granice“, rekao je ministar Medved.

Obilježavanje te akcije znak je da „pamti grad Zadar, pamti hrvatski narod i Maslenicu, pamti hrabrost svojih hrvatskih branitelja. Zato smo u Zadru, iskazati zahvalu svim hrvatskim braniteljima, svim ljudima koji su dali doprinos u obrani i oslobađanju Lijepe naše. Naši poginuli, nestali i umrli hrvatski branitelji uvijek su nam u mislima i molitvama. Njima iskazujemo posebnu počast“, poručio je.

Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, rekao je da u Zadar treba uvijek dolaziti, ne samo na godišnjicu „Maslenice“.

„Ovdje treba uvijek dolaziti jer na ovom mjestu obranila se Hrvatska! Agresor nije slučajno napao upravo ovdje i nije slučajno odabrao ovaj dio Hrvatske kako bi je prepolovio“, istaknuo je Božinović.

„Nije slučajno da su najhrabriji među nama, prije 30 godina, svi zajedno stali u obranu ovog dijela Hrvatske gdje su sve sastavnice Hrvatske vojske i policije dale najbolje. Upravo ovdje oslobođena je Hrvatska, a sve sastavnice HV-a i MUP-a ovdje su dale najbolje od sebe i postavile temelje za ono što je kasnije uslijedilo oslobodilačkim akcijama Bljesak i Oluja. Tu se pokazalo da Hrvatska ima snagu! Volja nikad nije bila upitna, ali da ima i vještinu i ljude koji će to izvesti po svim pravilima ratovanja“, poručio je.

Ministar Božinović podsjetio je da je Hrvatska priznata u međunarodnim razmjerima, članica je NATO saveza, EU, Schengena, euro zone. „Dakle, država koja jamči svojim građanima prosperitet, ali uvijek se moramo vraćati onima koji su sve to omogućili svojom hrabrošću, svojim znanjem i svojim domoljubljem! Kao ministar unutarnjih poslova želim ukazati na nevjerojatnu predanost, znanje i žrtvu koju su podnijeli svi branitelji, pogotovo oni koji su na obroncima Velebita osvajali vrhove koji su nam bili ključ za operaciju Oluja. Zahvaljujemo svim sudionicima akcije Maslenica, zahvaljujemo i iskazujemo posebno poštovanje obiteljima poginulih i ranjenih. To je bila akcija koja će ostati duboko urezana u kolektivnu svijest hrvatskoga naroda“, poručio je.

Mario Banožić, ministar obrane rekao je da mu je čast biti u Zadru „među hrvatskim braniteljima koji su unatoč mladosti, neiskustvu i slabijoj opremljenosti u odnosu na neprijatelja, hrabro stali, branili i obranili granice u kojima mi danas živimo“.

Ministarstvo obrane daje podršku hrvatskim braniteljima kao zahvalu i „želi poslati poruku novim generacijama na koji način se voli svoja država, što i činimo u okviru obilježavanja Maslenice. Kroz Taktičko-tehnički zbor opreme i naoružanja HV-a dajemo priliku mladim ljudima da se upoznaju sa sustavom Hrvatske vojske. Podsjećamo i na trenutke kad su branitelji stvarali Hrvatsku vojsku i udarili temelje Hrvatskoj vojsci, sa svime što se danas modernizira i oprema. Svi zajedno moramo raditi još bolje na stvaranju bolje, sigurnije države. Siguran sam da su hrvatski branitelji ponosni na sve što su ostavili u zalog mladim generacijama“, rekao je ministar Banožić.

U sklopu obilježavanja 30. obljetnice operacije „Maslenica“, u zadarskom Hrvatskom narodnom kazalištu održane su dvije akademije: na dnevnoj je sudjelovao predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri, a na večernjoj akademiji koncert su izveli Orkestar Hrvatske ratne mornarice, Klapa HRM-a „Sv. Juraj“ i Policijska klapa „Sv. Mihovil“.

Ministarstvo obrane RH navodi da je vojno-redarstvena operacija „Maslenica“ jedna od prvih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova, označila prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskog rata.

U operaciji je u samo 72 sata te uz sudjelovanje svih triju grana Oružanih snaga oslobođeno gotovo 100 četvornih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija. Operacija je bila ključna za obranu Hrvatske od neprijateljske agresije i daljnja vojna djelovanja HV-a i MUP-a.

Operacija „Maslenica“ počela je 22. siječnja 1993. u 6 sati ujutro pod kodnim imenom Gusar. U tri dana, hrvatski branitelji oslobodili su u zadarskom zaleđu petnaestak sela te bitne strateške točke, Novsko Ždrilo i Zrakoplovnu bazu Zemunik. Operacija je bila ključna za povezivanje sjevera i juga Hrvatske.

U prva tri dana akcije poginulo je 19 pripadnika HV-a i MUP-a, a ranjeno ih je 70. Zbog snažnih topničko-raketnih i tenkovskih, povremeno i pješačko-diverzantskih napada agresora koji su uslijedili odmah nakon operacije „Maslenica“, do 31. ožujka 1993. poginulo je 127 hrvatskih branitelja.

U operaciji „Maslenica“ bile su angažirane sve grane Hrvatske vojske. Sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split – 4. gardijska brigada, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigade, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna Vojne policije, kao i specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi Glavnog stožera HV-a, Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a te Eskadrila helikoptera HRZ i PZO-a.

Preuzeto s ika.hkm.hr