Uvjeti za primanje crkvenih oprosta uz Svjetsku molitvenu osminu
Katekizam Katoličke Crkve u brojevima od 1471 do 1479 iznosi drevni i siguran crkveni nauk o oprostima, od kojih su neki vezani i uz Molitvenu osminu za jedinstvo kršćana.
Katekizam naglašava da su nauk i praksa oprosta u Crkvi usko povezani s učincima sakramenta pokore i dodaje: “Oprost je otpuštenje pred Bogom vremenite kazne za grijehe kojih je krivica već izbrisana; to otpuštenje vjernik, pravo raspoložen i uz određene uvjete, dobiva posredovanjem Crkve koja, kao poslužiteljica otkupljenja, svojom vlašću dijeli i primjenjuje blago zasluga Krista i svetaca.”
“Oprost je djelomičan ili potpun, već prema tome oslobađa li od vremenite kazne za grijeh djelomično ili potpuno”, podsjeća Katekizam.
Kazne za grijeh
1472 Da bi se shvatilo nauk i praksu Crkve, treba imati u vidu da grijeh ima dvostruku posljedicu. Teški grijeh nas lišava zajedništva s Bogom, čineći nas time nesposobnima da postignemo vječni život; to se lišavanje zove “vječna kazna” za grijeh. S druge strane, svaki grijeh, pa i laki, povlači sa sobom nezdravu privrženost uz stvorenja, koju treba čistiti bilo na ovoj zemlji, bilo poslije smrti u stanju zvanom čistilište. To čišćenje oslobađa od takozvane “vremenite kazne” za grijeh. Ove dvije kazne ne smiju se shvaćati kao vrsta osvete koju Bog dosuđuje izvana, već kao posljedice same naravi grijeha.
1474 Kršćanin koji se nastoji očistiti od svakoga grijeha te se, uz pomoć Božje milosti posveti, nije sam.
Život svakoga Božjeg djeteta čudesno je, u Kristu i po Kristu, povezan sa životom sve druge kršćanske braće u nadnaravno jedinstvo Kristova otajstvenog Tijela.
1475 U općinstvu svetih, dakle, “među vjernicima – onima koji su već stigli u nebesku domovinu, onima koji svoje krivnje još ispaštaju u čistilištu ili onima koji su još na ovozemnom putovanju – postoji trajna veza ljubavi i obilata razmjena svih dobara.” U toj čudesnoj razmjeni svetost jednoga koristi drugima daleko više od štete koju je grijeh jednoga mogao prouzročiti drugima. Tako obraćanje općinstvu svetih omogućuje raskajanom grešniku da bude u kraće vrijeme i uspješnije očišćen od kazna za grijeh.
1476 Ta duhovna dobra općinstva svetih nazivamo također riznicom Crkve; “nije to skup dobara nalik na materijalno bogatstvo nagomilano kroz vjekove, nego neizmjerna i neiscrpljiva vrijednost koju imaju kod Boga ispaštanje i zasluge Krista našega Gospodina, prinesene za ljudski rod da bude oslobođen od grijeha i uniđe u zajedništvo s Ocem. Dakle, u Kristu Otkupitelju nalaze se u izobilju zadovoljštine i zasluge njegova otkupljenja.”
Dobiti Božji oprost po Crkvi
1478 Oprost se dobiva po Crkvi koja se, snagom vlasti vezivanja i odrješivanja, što ju je dobila od Isusa Krista, zauzima za kršćanina, te mu otvara riznicu zasluga Krista i svetaca da od Oca milosrđa dobije otpuštenje vremenitih kazni za grijehe. Crkva time želi ne samo doći u pomoć tom kršćaninu, nego i potaknuti ga na djela pobožnosti, pokore i ljubavi.
Toliko iz Katekizma. A kakve veze oprosti imaju s Molitvenom osminom, saznajemo iz Priručnika za oproste kojega je četvrto izdanje Apostolska pokorničarna Svete Stolice izdala 1999. godine, a splitski Verbum preveo i objavio 2015. godine.
Knjiga sadrži ključne dekrete Apostolske pokorničarne – suda Apostolske Stolice zaduženog za sva pitanja unutarnjega područja i za oproste – kao i Apostolsku konstituciju Indulgentiarum doctrina (Nauk o oprostima) pape Pavla VI. Sastavni dio Priručnika je i iscrpan popis molitava i čina kojima se mogu zadobiti oprosti te brojni pobožni zazivi koji mogu biti od velike pomoći u molitvenom životu.
Što kaže Priručnik?
Katoličkoj je Crkvi veoma na srcu molitva koju je njezin Ustanovitelj uoči svoje muke upravio Ocu – “da svi budu jedno” – pa stoga žarko potiče vjernike na ustrajnu molitvu za jedinstvo kršćana.
§ 1. Podjeljuje se potpuni oprost vjerniku koji sudjeluje u kojemu molitvenom slavlju Molitvene osmine za jedinstvo kršćana i prisustvuje svečanosti zaključenja toga tjedna.
§ 2. Podjeljuje se djelomični oprost vjerniku koji u cijelosti izmoli propisno odobrenu molitvu za jedinstvo kršćana (primjerice, Svemogući i milosrdni Bože).
Svemogući i milosrdni Bože,
Ti koji si po svojemu Sinu htio da se različiti narodi svijeta ujedine u jedan narod Božji,
udijeli milostivo da oni koji se diče kršćanskim imenom nadvladaju svaku podjelu
i budu jedno u istini i ljubavi.
Daj, molimo Te, da se svi ljudi, prosvijetljeni pravom vjerom,
nađu u bratskom zajedništvu u jednoj Crkvi.
Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
Preuzeto s hkm.hr
